Oznaka: Rusija

  • Mađarska dala zeleno svetlo Rusiji

    Mađarska dala zeleno svetlo Rusiji

    Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto razgovarao je telefonom sa zamenikom premijera Rusije Aleksandrom Novakom.

    Razgovarali su o pošiljkama gasa i nafte, kao i o saradnji dve zemlje u oblasti nuklearne energije.

    Novak je potvrdio da će Rusija uprkos međunarodnim sankcijama moći da obavi radove održavanja na gasovodu Turski tok, navodi se u saopštenju Sijarta, prenosi Rojters.

    “Snabdevanje Mađarske gasom će se nastaviti bez ikakvih prekida”, ističe se u saopštenju.

    Sijarto je ponovio da će Mađarska blokirati bilo kakve EU sankcije Rusiji vezane za nuklearnu energiju i informisao Novaka da Budimpešta pregovara sa francuskom kompanijom Framatom o povećanju učešća ove kompanije u proširenju mađarske nuklearne elektrane Pakš.

    Ruski Rosatom u mađarskoj nuklearnoj elektrani Pakš gradi dva nova nuklearna reaktora sovjetskog tipa VVER (voda-voda), od kojih svaki ima kapacitet 1,2 gigavata, podseća britanska agencija.

    U nuklearnoj elekrani Pakš trenutno postoje četiri reaktora.

    Prema podacima sa sajta bugarske kompanije za transport gasa Bulgartransgaz, gasovod Turski tok će biti zaustavljen između 5. i 12. juna zbog radova na održavanju.

    Mađarska iz Rusije dobija 4,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje, najviše preko gasovoda Turski tok, koji prolazi kroz Bugarsku i Srbiju.

  • SAD i Rusija neće više dijeliti podatke o nuklearnom oružju

    SAD i Rusija neće više dijeliti podatke o nuklearnom oružju

    Sjedinjene Američke Države i Rusija prestale su dijeliti dvogodišnje podatke o nuklearnom oružju u skladu sa propalim sporazumom o novom STARTu, posljednjem dogovoru o kontroli naoružanja između dvije zemlje.

    Zvaničnici Bijele kuće, Pentagona i State Departmenta rekli su da su SAD ponudile da nastave pružati ove informacije Rusiji čak i nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin suspendovao učešće Rusije u sporazumu prošlog mjeseca, ali je Moskva obavijestila Vašington da neće dijeliti vlastite podatke.

    “Zbog ruskog nepoštovanja ovih obaveza prema sporazumu, Sjedinjene Američke Države neće pružati ni svoju razmjenu podataka na dvije godine Rusiji, kako bi ohrabrile Rusiju da se vrati poštovanju sporazuma”, rekao je novinarima portparol State Departmenta Vedant Patel.

    Bijela kuća, koja je ranije optužila Rusiju za višestruko kršenje sporazuma, rekla je da je rusko odbijanje da se povinuje “pravno nevažeće” i da je odluka da zadrži nuklearne podatke još jedno kršenje.

    Uprkos tome što je produžen ubrzo nakon što je predsjednik Džo Bajden preuzeo dužnost u januaru 2021., Novi START je bio ozbiljno testiran ruskim ratom u Ukrajini.

    Sporazum, koji su tadašnji predsjednici Barak Obama i Dmitrij Medvedev potpisali 2010. godine, ograničava svaku zemlju na najviše 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih projektila i bombardera. Sporazum predviđa sveobuhvatne inspekcije na licu mjesta kako bi se provjerila usklađenost.

    Inspekcije su mirovale od 2020. godine zbog pandemije koronavirusa. Razgovori o njihovom obnavljanju trebali su se voditi u novembru 2022., ali ih je Rusija naglo prekinula, navodeći kao razlog podršku SAD Ukrajini. U februaru je Rusija formalno suspendovala svoje učešće u sporazumu.

  • Zelenski: Padne li Bahmut, Rusija je pobijedila

    Zelenski: Padne li Bahmut, Rusija je pobijedila

    Bahmut je u središtu višemjesečnih borbi u istočnoj Ukrajini, a i Rusija i Ukrajina tvrde da su drugoj strani nanijele ogromne gubitke. Uprkos tome što neki vojni analitičari sugerišu da je grad strateški beznačajan, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je da bi ga poraz u tom gradu mogao natjerati na kompromise s Vladimirom Putinom.

    Rekao je da bi gubitak Bahmuta učinio da se “naše društvo osjeća umorno”, dok bi Rusiji omogućio da “proda ovu pobjedu Zapadu, svom društvu, Kini, Iranu”. “Ako osjeti malo krvi – nanjuši da smo slabi – Putin će pritiskati, pritiskati i pritiskati”, rekao je Zelenski.

    “Naše društvo će se osjećati umorno”, rekao je. “Naše društvo će me natjerati da napravim kompromis s njim”, rekao je Zelenski.

  • “Putinov cilj je da izbriše identitet Ukrajine”

    “Putinov cilj je da izbriše identitet Ukrajine”

    Entoni Blinken izjavio je da je cilj Vladimira Putina je da izbriše identitet Ukrajine kao nezavisne, suverene nacije i apsorbuje ga u Rusiju.

    “Ovaj rat je napad ne samo na Ukrajinu, već i na međunarodni poredak zasnovan na pravilima koji nastoji da odbrani međunarodni mir i stabilnost i da podrži, prema Povelji Ujedinjenih nacija, “jednaka prava muškaraca i žena i velikih i malih naroda”, istakao je Blinken na virtuelnoj panel sesiji na temu “Pravedan i trajni mir u Ukrajini”, uoči sutrašnjeg otvaranja drugog Samita za demokratiju.

    On je podsetio da žrtve ruske agresije nisu samo Ukrajinci već ljudi širom sveta, navodi se u saopštenju Stejt departmenta.

    “Da bi mir bio pravedan, on mora podržavati principe u srcu Povelje UN – suverenitet, teritorijalni integritet, nezavisnost. A da bi mir bio trajan, mora da obezbedi da Rusija ne može da se odmori i osposobi svoje trupe, a zatim da ponovo pokrene rat u vremenu koje je za nju povoljnije”, poručio je američki državni sekretar i dodao da nije reč samo o budućnosti Ukrajine, već i o budućnosti međunarodnog poretka.

    Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je da Rusija ima za cilj da uništi svetski poredak zasnovan na međunarodnom pravu i Povelji UN.

    “Ukrajinski narod će prihvatiti mir samo ako garantuje potpuni prekid ruske agresije, potpuno povlačenje ruskih trupa sa ukrajinske teritorije i obnavljanje teritorijalnog integriteta naše države u međunarodno priznatim granicama,” poručio je ukrajinski ministar, napominjući da je taj mirovni plan priznat i odobren i u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

    Kako je dodao, Rusija pribegava nuklearnim ucenama i pretnjama, kao i pretnjama po ekološku i energetsku stabilnost i bezbednost hrane, a agresiju prate gnusni zločini, pri čemu se veruje da je u Mariupolju ubijeno više desetina hiljada civila.

    Ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani istakao je da je Italija je snažno angažovana u podršci Ukrajini, ali i na zaustavljanju ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu i u Africi.

    Ministar spoljnih poslova Izraela Eli Koen istakao je da je rat u Ukrajini izazov stabilnosti i svetskom poretku, ali da ne treba zanemariti opasnosti kao što je iranska umešanost u rat.

    Šefica diplomatije Francuske Katrin Kolona pozvala je Evropski savet da radi na jačanju zaštite dece u Ukrajini.

  • I da zauzmu, Rusi gube

    I da zauzmu, Rusi gube

    Kada bi ruska vojska sada osvojila i Bahmut i Vuhledar i Avdiivku, i još pokoje mesto, velika ruska ofanziva ipak bi bila totalni promašaj, pišu mediji.

    Rezultati te ofanzive samo su gubici u ljudstvu i tehnici, a gubici su ogromni, prenosi Index.hr i navodi da prema postojećim podacima ruska vojska u Ukrajini svaki dan prosečno ostane bez 700 ubijenih, ranjenih, zarobljenih i nestalih vojnika.

    Prema tim brojevima ispada da su ruski gubici u poslednjih 30 dana veći od 20.000. Međutim, ukrajinsko ministarstvo odbrane tvrdi da su ti gubici mnogo veći.

    Zapadne obaveštajne službe pak procenjuju da su ruske snage u zadnjih mesec dana izgubile više od 30.000 vojnika.

    Ali, ti gubici nisu samo veliki u ljudstvu. Ukrajinsko ministarstvo odbrane tvrdi i da su Rusi od 1. do 28. marta izgubili 214 tenkova. Daleko najgori dan za Ruse bio je 19. mart, kad su izgubili čak 21 tenk.

    Dalje se zaključuje da ruskim generalima zbog tih gubitaka ne ponestaje samo tenkova, već i posada za njih, jer svi vojnici koji su preživeli napad na svoje tenkove u njih više ne sedaju. Ruski generali sada se nadaju da će im predsednik Rusije dozvoliti još jednu masovnu mobilizaciju kojom bi popunili gubitke, alii m se ta nada za sada izjalovila, navodi Index.

    Umesto mobilizacije, naime, Vladimir Ptin je izneo plan s neizvesnim ishodom o privlačenju čak 400.000 novih profesionalnih vojnika do kraja ove godine.

    “Biće zanimljivo pratiti kako će to ići i gde će rusko ministarstvo odbrane naći toliko ‘maloumnika’”, navodi hrvatski portal dodajući da je najveći mamac novac jer se nudi ogromna plata za ruske uslove- 2.500 dolara, plus jednokratni bonus od 3.800 dolara, koji će svaki novi profesionalni vojnik dobiti odmah nakon potpisa petogodišnjeg ugovora. Tu su i dodatni bonusi od 100 dolara za učestvovanje u ofanzivnim operacijama i 650 dolara ako se ostvari zadatak ili se napreduje barem jedan kilometar.

    Neki zapadni politički analitičari tvrde da Putin okleva s novom mobilizacijom jer Rusiju naredne godine čekaju predsednički izbori ili barem nešto što se u sadašnjoj Rusiji naziva izborima. Ali, problem je što ruski generali u Ukrajini nemaju vremena za čekanje i dolazak novih profesionalaca.

    Prema nekim informacijama Rusija je na front počela da šalje radnike iz fabrika tenkova, navodno kako bi ta borbena vozila popravljali i održavali, ali je samo pitanje momenta kada će im narediti da u te tenkove sednu i krenu na front.

  • Lavrov: Rusija zna zašto se bori u Ukrajini

    Lavrov: Rusija zna zašto se bori u Ukrajini

    Rusija sprovodi specijalnu vojnu operaciju radi zaštite Rusa i onih građana koji govore ruskim jezikom koje Ukrajina tlači kršeći sve međunarodne norme, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov u intervjuu ruskim medijima.

    “Mi izvodimo našu specijalnu vojnu operaciju upravo zbog onih ljudi koji su ugnjetavani, kršeći sve međunarodne norme i principe, kršeći temelje na kojima je proglašena nezavisnost Ukrajine”, rekao je Lavrov.

    On je istakao da “Deklaracija o nezavisnosti izričito kaže da žele da budu neutralna, vanblokovska država i da će to biti”.

    “Otvoreno govore da su Rusima i građanima koji govore na ruskom u tom području i uopšte nacionalnih manjina obezbijeđena sva prava i deklarativno se govori da žele da žive u miru, dobrosusjedstvu i slozi sa svim svojim susjedima”, poručio je Lavrov

    Lavrov je upozorio da je “sve to sada precrtano i predato na komadanje neonacistima koji su sad na vlasti u Kijevu”.

    “I zato znamo za šta se borimo. Znamo da želimo da oslobodimo ove ljude od svake prijetnje koju sadašnje ukrajinske vlasti mogu da stvore njihovim životima, njihovim tradicijama, njihovim porodicama”, naglasio je Lavrov.

    Lavrov je dodao da “oni ne biraju istoriju i geografiju”, pa Rusija “nema pravo da te ljude ostavi da ih nacisti i rasisti raskomadaju”.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je ranije, u obraćanju Saveznoj skupštini, saopštio da je SVO pokrenut da bi zaštitio ljude, osigurao bezbjednost zemlje, kao i da bi eliminisao prijetnju koju predstavlja ukrajinski neonacistički režim, prenose mediji.

  • Dva precizna udara i gotovo. To bi bio kraj i za Putina

    Dva precizna udara i gotovo. To bi bio kraj i za Putina

    General Ben Hodžis, bivši komandant američkih snaga u Evropi, analizira rat u Ukrajini i kaže da, ako Rusi ostanu bez Krima, to bi za njih i za Putina bio kraj.

    On, takođe, tvrdi da ima plan kako da se Krim izoluje.

    U avgustu 2022. ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski održao je značajan govor u kojem je citirao frazu: “Počelo je sa Krimom i završiće se sa Krimom”.

    Okupacija Krima je nesumnjivo bila ključni momenat koji je pokrenuo niz drugih značajnih događaja. U Ukrajini je to označilo početak ruske agresije, koja se ubrzo proširila na region Donjecka i Luganska.

    U Rusiji je uspostavljen “Krimski konsenzus”, a Putinu je udario jak vetar u leđa. Analitičari smatraju da je na Putinovu odluku da napadne Ukrajinu u februaru 2022. u velikoj meri uticao slab odgovor Zapada na aneksiju Krima, prenosi Jutarnji list.

    U februaru 2022. Rusi su pokrenuli najefikasniju ofanzivu na Ukrajinu upravo sa Krima, rasporedivši otprilike 25 bataljonskih taktičkih grupa. Za samo dva dana napredovali su preko 100 kilometara i zauzeli područje veće od Švajcarske.

    Do sredine marta, krimska grupa ruskih oružanih snaga zauzela je Herson, opkolila Nikolajev i predstavljala pretnju za Odesu. Iako je na kraju morala da se povuče sa mostobrana na desnoj obali Dnjepra i iz Hersona, osvojeni “kopneni koridor” ostaje najznačajniji ruski vojni poduhvat.

    Potpuno drugačiji rat

    Krim je glavno transportno čvorište i pozadinska baza za ruske trupe raspoređene u pravcu Hersona i Zaporožja i služi kao kritična strateška lokacija. To je takođe lansirna platforma za raketne napade na Ukrajinu, sa 750 krstarećih raketa sa morskog i vazdušnog lansiranja samo u prvih šest meseci sukoba, piše Jutarnji list.

    Osim toga, služi kao baza za popravku i održavanje vojne opreme, ruta za snabdevanje ruskih okupatora gorivom i municijom i baza za slanje PVO i borbene avijacije. Nekada omiljeni slogan ruskih nacionalista i onih koji su se protivili Putinovom režimu bio je “Putin može otići, ali Krim će ostati”.

    Sada, nakon visokoprofilnog sukoba između Ukrajine i Rusije, pesma je promenjena i kaže: “Bilo da Putin ostane ili ode, moraćemo da se odreknemo Krima”.

    S obzirom na to da nema diplomatskih opcija za povratak poluostrva, vojna akcija je primarni scenario. Ali dok žestoki sukobi odjekuju u istočnom Donbasu, na Krimu se vodi sasvim drugačiji rat: rat noćnih eksplozija, sabotaža i dezinformacija.

    Ovo je sukob koji se uglavnom vodi u senci, daleko od brutalnog i iscrpljujućeg rata koji besni u Donbasu. Brojni izveštaji potvrđuju da Ukrajina ulaže značajne napore da rusku okupaciju učini što neprijatnijom, dok Rusi ulažu velike napore da dodatno ojačaju poluostrvo. Čak su angažovali legije radnika za izgradnju utvrđenja i rovova.

    Poluostrvo je arterija kroz koju Rusija gura trupe i oružje u južnu Ukrajinu, kao i odbrambena pozadina za ruske snage koje i dalje drže deo Hersonske oblasti.

    “Pripreme za deokupaciju”
    Ukrajinska vojska neprestano maltretira rusku Crnomosku flotu diverzijama i pokušava da onesposobi vitalnu rusku liniju snabdevanja, prenosi Jutarnji list. Samo povremeno video-snimci na društvenim mrežama daju naznake o tome šta je pogođeno. I tek povremeno ukrajinski zvaničnici pominju bilo kakve akcije na Krimu.

    Ali prošle nedelje Glavna obaveštajna služba Ukrajine izvestila je da su eksplozije u krimskom gradu Džankoju izazvane napadom na ruske krstareće rakete “kalibr” koje su transportovane železnicom.

    Navodi se da je napad poslužio za “demilitarizaciju Rusije i pripremu poluostrva Krim za deokupaciju”. Kalibri su meta visokog prioriteta s obzirom na haos koji izazivaju kada ih Crnomorska flota ispaljuje na ciljeve u Ukrajini. Vadim Skibicki, zamenik šefa ukrajinske vojne obaveštajne službe, rekao je da će predstojeća ukrajinska kontraofanziva imati za cilj da zabije klin između Krima i ruskog kopna. Insajder u svojoj opsežnoj analizi piše da bi na osnovu iskustva ukrajinske vojske u prethodnom ratu, operacija ponovnog preuzimanja Krima zahtevala sličnu ofanzivu kao kontraofanziva u Harkovu u avgustu i septembru 2022. godine, ali ovog puta na teritorije pod ruskom okupacijom u oblastima Hersona i Zaporožja.

    Nakon toga, područje borbenih dejstava trebalo bi da bude izolovano prekidom transportnih komunikacija, kao što su to učinile ukrajinske snage kada su prošle jeseni oslobađale desnu obalu Hersonske oblasti, na primer onesposobljavanjem Kerčkog mosta. Posle toga, ukrajinska vojska bi trebalo da uspostavi kontrolu vatre nad poluostrvom, slično sistematskom granatiranju ostrva Snejk visokopreciznim artiljerijskim sistemima prošlog leta.

    Sjedinjene Države su dugo bile veoma oprezne prema nameri Ukrajine da vojnom silom povrati Krim. Za Putina, Krim predstavlja i lično dostignuće i ključni korak ka vraćanje imperijalne slave Rusije. Svaki potez koji bi promenio status poluostrva smatran je “crvenom linijom” za gospodara Kremlja.

    Visok rizik
    Ako bi Ukrajina pokazala svoju vojnu sposobnost da izvrši napad na Krim, to bi takođe ojačalo njenu pregovaračku poziciju.

    “Iako bi prava ofanziva nosila visoke rizike, uključujući potencijalnu upotrebu taktičkog nuklearnog oružja, podizanje uloga na ovaj način moglo bi se smatrati opravdanom strategijom”, ocenjuje Insajder.

    Ukrajina i njeni zapadni saveznici možda neće moći da izdrže produženi rat iscrpljivanjem, što zahteva agresivniji pristup.

    Krim je izuzetno veliki zalogaj i ukrajinske oružane snage bi morale da objedine sve svoje veštine: vojne i taktičke sposobnosti koje su korišćene odvojeno, u manjim ratnim zonama i pod povoljnijim uslovima – u jednoj operaciji da povrate kontrolu nad Krimom. Međutim, i ako u tome uspeju, samo će stvoriti uslove za ofanzivu na samo poluostrvo, što takođe predstavlja veliki izazov.

    Dok se na poluostrvu užurbano grade linije utvrđenja, njegova glavna odbrana je geografija. Sa uskom prevlakom širine samo 7–10 km, efikasna konzervacija je zadatak kojim se može upravljati.

    Ako bi došlo do prodora na Krim, bile bi korisne vazdušne i pomorske snage, poput amfibijskih trupa, ali ukrajinska vojska nema te sposobnosti. Čak i uz podršku zapadnih saveznika, bilo bi potrebno predugo za stvaranje ili obnovu. Jedina druga opcija je da se pređe Sivaš, dugačak zaliv na severu Krima sa dubinom od oko jedan do tri metra, kao što je to uspešno rađeno u prethodnim ratovima. Međutim, ovaj manevar zahteva veliki broj plovila i zaštitu od vazdušnih napada, navodi Insajder, a prenosi Jutarnji list.

    Krim je izuzetno veliki zalogaj, a ukrajinske oružane snage bi morale da ujedine sve svoje veštine

    General Mark Mili, predsedavajući Zajedničkog štaba američkih snaga, rekao je ranije ove godine da bi “bilo veoma teško vojno proterati ruske snage sa ukrajinske teritorije koju je okupirala Rusija”. Ančal Vohra je nedavno napisao u časopisu Forin polisi da je “izolovati Krim jedno, ali da je ulazak, napad i zadržavanje tako snažno utvrđenog regiona koji čuva ruska mornarica sasvim drugo”.

    Ali Ukrajinci kažu da su odlučni da oslobode sve okupirane teritorije, uključujući Krim, a general Ben Hodžis, bivši komandant američkih snaga u Evropi, kaže da je osmislio strategiju za koju veruje da ne samo da bi omogućila Ukrajini da povrati Krim, već bi izazvala potpunu rusku vojnu imploziju.

    Ako izgube Krim, gotovi su

    Predlog generala Hodžisa je sledeći: da se izoluje poluostrvo u ruskom posedu preciznim udarima na dva kopnena puta koja ga povezuju sa ruskom teritorijom. Kerčki most i koridor za Krim koji ide duž Azovskog mora već su oštećeni u diverziji.

    Kada se ova logistička uska grla preseku, usledio bi veliki oklopni napad na Azovsko more, praćen probojem ruskih odbrambenih linija severno od Krima. Kada ukrajinski raketni i artiljerijski sistemi budu u neposrednoj blizini, ruske vazdušne, kopnene i pomorske snage na poluostrvu bile bi napadnute preciznim dalekometnim udarima i bombardovanjem, sve do poslednje tačke kada bi ukrajinska vojska mogla da pokrene kopnenu ofanzivu duž Perekopske prevlake na sam Krim.

    Ovaj usaglašeni napad na poluostrvo – njegovo izolovanje, neutralisanje i nanošenje velike štete Putinovoj vojnoj infrastrukturi udarima dugog dometa – bio bi veliki udarac za ruski moral.

    U nedostatku drugih odlučujućih uspeha na bojnom polju, ovo bi za Moskvu predstavljalo poraz koji ne bi mogla da prikrije. Pad Krima bi svakako doveo do potpunog kolapsa ruskih snaga na terenu, a možda čak i do pada Putina.

    Ali sve je lakše reći nego učiniti. A britanski penzionisani oficir smatra da plan nema šanse za uspeh ako ukrajinskim snagama nema veće vojne i druge podrške Zapada. Čak i ograničenija operacija oslobađanja zahtevala bi masovno povećanu pomoć zapadnih zemalja, uključujući mnogo više tenkova nego što je obećano, mnogo veće količine municije i raketne sisteme dugog dometa koji ranije nisu razmatrani ili obezbeđeni. Ova dodatna podrška bi morala biti dugoročno održiva, a to bi značilo povećanje odbrambene industrijske proizvodnje i u SAD i u Evropi iznad prethodno razmatranih vrednosti, piše Jutarnji list.

  • Rusi oborili američku raketu

    Rusi oborili američku raketu

    Ministarstvo odbrane Ruske Federacije je izvestilo da je ruska PVO prvi put oborila američke vođene rakete GLSDB.

    “Protivvazdušni odbrambeni sistemi presreli su osamnaest projektila iz višecevnih raketnih bacača HIMARS i jednu vođenu raketu GLSDB”, navodi se u dnevnom izveštaju ministarstva.

    Ova municija je zajednički projekat Boinga i švedskog Saaba, koji su bombi dodali raketni motor i prilagodili je lansiranju iz zemaljskih sistema, prenele su Novosti.

    Saab tvrdi da domet visokopreciznog projektila premašuje 150 kilometara (postojeći ukrajinski projektili imaju domet od 80 kilometara).

    Vašington je prvi put najavio isporuku ovih bombi Ukrajini u januaru.

    Kako je za RIA novosti objasnio vojni ekspert Aleksej Leonkov, Kijevu je potrebna GLSDB kako bi udaljili višecevne raketne bacače HIMARS dalje od linije fronta, gde su ranjivi za rusku vojsku.

    Govoreći o prednostima ovih bombi, pored povećanog dometa, ekspert je primetio visoku preciznost gađanja stacionarnih ciljeva po nižoj ceni u poređenju sa raketama za HIMARS koje su dostupne u Kijevu.

    Pored toga, GLSDB je sposoban za male manevre, menjajući putanju leta.

    Oružane snage Rusije još se nisu susrele sa takvom municijom na bojnom polju, ali sposobnost da se nosi sa takvim objektima je svojstvena sistemima PVO Tor-M2 i Pancir-S1, zaključio je Leonkov.

  • Rusi priznali: “Uspijeli smo, ali…”

    Rusi priznali: “Uspijeli smo, ali…”

    Rusija je uspešno preusmerila sav svoj izvoz sirove nafte koji je pogođen zapadnim sankcijama zbog Ukrajine u “prijateljske” zemlje.

    To je izjavio ruski ministar energetike Nikolaj Šulginov, prenosi Rojters.

    Zapad je uveo široke sankcije, uključujući embargo na uvoz ruske nafte, nakon što je Moskva poslala svoje oružane snage u Ukrajinu u februaru 2022.

    “Danas mogu da kažem da smo uspeli da u potpunosti preusmerimo ceo obim izvoza pogođenog embargom. Nije bilo smanjenja prodaje”, rekao je Šulginov na energetskom forumu.

    Šulginov je ponovio da se očekuje da će ruska proizvodnja nafte i gasa opasti 2023. godine, pošto je Moskva pod pritiskom zapadnih ograničenja i nedostatka evropskih kupaca.

    Govoreći na istom događaju, Aleksandar Djukov, generalni direktor ruske naftne kompanije Gasprom njeft, rekao je da će 2023. biti teža od 2022. i da će pritisak sankcija rasti.

  • Otkriven ukrajinski cilj

    Otkriven ukrajinski cilj

    Cilj Ukrajine je da iscrpi snagu i nanese teške gubitke ruskim snagama koje pokušavaju da osvoje Bahmut.

    To je kazao komandant ukrajinskih kopnenih snaga Oleksandr Sirski u video-snimku na Telegramu.

    “Ne prestaju sa pokušajima da nas opkole i da osvoje grad. Naš glavni cilj je da smanjimo kapacitete neprijatelja i da mu nanesemo teške gubitke. Tako bi se napravili neophodni uslovi da se oslobodi ukrajinska zemlja i da se ubrza naša pobeda”, naveo je Sirski u video-snimku.