Oznaka: Rusija

  • Kremlj će da proda državni dug kako bi finansirao rat?

    Kremlj će da proda državni dug kako bi finansirao rat?

    Kremlj će pokušati da proda državni dug Rusije kako bi mogao da finansira rat, tvrde britanski obaveštajci.

    Naime, britansko ministarstvo odbrane u svom dnevnom izveštaju o situaciji u Ukrajini navodi kako je 28. marta ruski premijer Mihail Mišustin rekao da se radi na procesu prodaje dela ruskog državnog duga u stranim valutama.

    “Taj potez je gotovo sigurno pokazatelj da Rusija očekuje spoljnu finansijsku podršku stranih država koje smatra prijateljskim”, navodi ministarstvo.

    Nakon završetka procesa, ulagači iz drugih zemalja moći će da kupe ruski državni dug i tako finansiraju neke od budućih budžetskih manjkova Ruske Federacije.

    “Investitori bi na taj način indirektno finansirali rusku invaziju na Ukrajinu”

    Investitori bi tim potezom indirektno finansirali rusku invaziju na Ukrajinu, prenosi Indeks. Poslednjih meseci su ruske banke bile glavni subjekt koji je otkupljivao državni dug. Međutim, pitanje je koliko će moći u budućnosti na taj način da finansiraju ruske budžetske deficite.

    Ruski zvaničnici verovatno vide prodaju spoljnog duga kao jedan od načina za popunjavanje rupa u finansijama za vreme napada na Ukrajinu. Ostaje upitno hoće li moći da sprovedu taj plan, piše britansko ministarstvo odbrane.

  • “Imali smo spisak najboljih za F-16, sada…”

    “Imali smo spisak najboljih za F-16, sada…”

    Rusija postavlja sofisticirane “zamke” za zasedu ukrajinskih borbenih aviona, otkrio je jedan od najboljih pilota Кijeva.

    Major Vadim Vorošilov je rekao za britanski Telegraf da je svakim danom sve teže držati Ruse na odstojanju koristeći zastarele sovjetske avione.

    “Rusi stalno menjaju taktiku, tako da rat nije stabilan. Prave zamke. Oni pošalju ruski avion sam, prevare ukrajinskog pilota da pomisli da postoji samo jedan mlaznjak. Zatim će se pojaviti još dva ili tri sa obe strane, preplavljujući ukrajinske avione”, opisao je Vorošilov.

    Prema njegovim rečima, ukrajinski piloti uglavnom lete na MiG-ovima 29 iz sovjetske ere, zbog čega ne mogu da učine ništa više od “zadržavanja bojnog polja” jer Rusi upravljaju modernim borbenim avionima Suhoj Su-35 i bombarderima Su-34.

    “Trenutno možemo samo da zadržimo neprijatelja, ali sa F-16 možemo da kontrolišemo teren, kao i more i zemlju da zaštitimo pešadiju. Potrebne su nam modernije letelice da bismo bili bolji od neprijatelja”, rekao je on, a prenosi Blic.

    Vorošilov i njegov kolega pukovnik Volodimir Lohačov, načelnik odeljenja za avijaciju komande ukrajinskog vazduhoplovstva kažu da za obuku američkim avionim treba manje od šest meseci.

    “Sve dok čekamo, izgubićemo još pilota. Imali smo spisak najnaprednijih pilota koji su mogli biti obučeni za F-16 i nažalost, neki od njih su već poginuli u akciji”, rekao je pukovnik Lohačov.

    “Da bi bili efikasni u vazduhu, avioni bi trebalo da imaju moderne radare i rakete vazduh-vazduh. Radari na ruskim avionima su oko četiri puta bolji od onoga što imamo i mogu da vide mnogo dalje. Takođe, ruske rakete su znatno sposobnije od naših sovjetskih. Sve je opasnije. Ponekad ne možemo ni da vidimo da su Rusi lansirali rakete, što je veoma opasno za pilote”, objasnio je pukovnik Lohačov.

    On je objasnio kako Rusija ima sposobnost da izvrši napad 200 kilometara od linije fronta, dok Ukrajina mora da bude mnogo bliže neprijatelju da bi pucala, što je daleko opasnije.

    Poruka pilota je oštra – dobijanje F-16 bi im pomoglo da prežive i održe više ljudi u životu.

  • Specijalci “Ahmat” spremni za ratovanje: Kadirov daje “zeleno svetlo”?

    Specijalci “Ahmat” spremni za ratovanje: Kadirov daje “zeleno svetlo”?

    Čečenski komandant specijalnog odreda za brzo reagovanjeo, Apti Alaudinov, poručio je Ramzanu Kadirovda je novi odred snaga “AHMAT” spreman za ratovanje.

    On je i detaljno obavestio lidera Čečenije i koliko je muslimana te oblasti učestvovalo u sukobu.

    “Danas su specijalne snage “AKHMAT” ponovo popunjene pravim patriotama. Posle kvalitetne obuke na bazi Ruskog univerziteta specijalnih snaga u gradu Gudermesu, na raspolaganje Ahmatu stiglo je 200 boraca. Bilo mi je drago što sam video njihov visok moral i beskompromisnu volju za pobedom. Istovremeno, u svom razgovoru pred borcima, nije mogao da se ne dotakne podlih provokacija unutar zemlje.

    Od samog početka NMD, 9.000 ljudi je stalno na liniji fronta iz Čečenije. Ukupno je više od 20 hiljada muslimana Čečenije aktivno učestvovalo u žestokim bitkama u borbi protiv satanista. Ko tačno želi da vidi šoumena Minejeva od muslimanskih Čečena na prvoj liniji fronta nije jasno! Svi smo ovde. Navedite ime i mesto. Nije bitno ko.

    Ako želite da vidite mene ili običnog vojnika, onda obećavam da će dolazak na mesto biti odmah! Ali to nećete učiniti, jer ste klasični provokator. Zbog takvih kao što ste vi, nevolje se dešavaju u našoj zemlji! Stoga, ne pokušavajte da stvorite predstavu. Ovde neće raditi. Ako ih izazovu na duel, onda pucaju direktno u čelo. Ne možete zamahnuti pesnicama.

    Ovo nije prsten. Ovde pravi ljudi Rusije stoje do smrti. I možete pronaći ili organizovati predstavu u Ukrajini. Ako ne možete da se otrgnete od „posla“, pređite tamo i upotpunite njihov učinak.

    Slava Bogu u našoj državi bilo je i ima mudrih vođa. Danas je vođen razgovor između mog dragog BRATA – šefa Čečenske Republike, Heroja Rusije Ramzana Ahmatoviča Kadirova i gradonačelnika Moskve Sergeja Semenoviča Sobjanjina. Lideri regiona su detaljno razgovarali o situaciji oko izgradnje džamije u Moskvi, koja je izazvala rezonanciju.

    Kao što je primetio Ramzan Ahmatović, mi, muslimani, nikada nismo polagali pravo na mesta koja hrišćani smatraju svetim. Ovo je za nas neprihvatljivo. Da, postoji objektivna potreba za povećanjem broja hramova i džamija.

    Ovo se mora uraditi imajući u vidu želje vernika. I tako se dešava. Danas vidimo izgradnju relevantnih objekata širom zemlje. Zaštita tradicionalnih religija je obezbeđena na zakonodavnom nivou. Inače, ne zaboravimo da je pre 300 godina bilo zabranjeno nošenje brade i ruske odeće. Danas to nije slučaj. Rusija je multinacionalna i polikonfesionalna zemlja. Ovo je jako i nepobedivo!” – napisao je Alaudinov na svom Telegram kanalu.

  • Putin otkrio uzrok rata u Ukrajini

    Putin otkrio uzrok rata u Ukrajini

    Rusija će aktivno voditi uravnoteženu multivektorsku spoljnu politiku, saopštio je ruski predsednik Vladimir Putin.

    On se obratio na ceremoniji uručenja akreditiva ambasadora 17 zemalja.Ruski predsednik je istakao da Moskva očekuje od partnera da se u odnosima pridržavaju principa ravnopravnosti. Rusija je otvorena za konstruktivno partnerstvo sa svim državama i ne namerava da se izoluje.

    “Naglašavam da je Rusija otvorena za konstruktivno partnerstvo sa svim zemljama bez izuzetka. Ne nameravamo da se izolujemo od bilo koga, nemamo pristrasne, a pogotovo ne neprijateljske namere ni prema kome. Računamo na to da će se partneri u odnosima sa nama pridržavati principa ravnopravnosti i uzajamnog uvažavanja interesa”, rekao je Putin.

    Putin je istakao poseban položaj Ruske Federacije kao izvorne države-civilizacije.

    Govoreći o odnosima sa SAD, on je istakao da da se oni nalaze u dubokoj krizi.

    “Odnosi Rusije i SAD, od kojih direktno zavisi globalna bezbednost i stabilnost, prolaze, nažalost, kroz duboku krizu”, rekao je Putin. Kako je istakao, u osnovi te krize su “principijelno različiti pristupi formiranju savremenog svetskog poretka”.

    On tvrdi da su podrška Vašingtona obojenim revolucijama i, kako je rekao, državnom udaru u Kijevu, doveli do današnjeg konflikta u Ukrajini, izjavio je Putin.

    Putin je napomenuo da se Rusija uvek zalagala za izgradnju rusko-američkih odnosa “isključivo na principima jednakosti, poštovanja suvereniteta i međusobnih interesa i nemešanja u unutrašnje stvari” i istakao da će se Moskva time rukovoditi i ubuduće.

    Komentarišući odnose Rusije i Evropske unije, Putin je naveo da su oni u poslednje vreme degradirali.

    “Šef delegacije Evropske unije koji se ovde nalazi verovatno deli mišljenje da su odnosi ove unije i Rusije poslednjih godina u velikoj meri degradirali, na naše veliko žaljenje. Razlog za to vidimo u tome što, ostavljajući po strani osnovnu početnu misiju i funkciju razvoja ekonomske saradnje i integracije na evropskom kontinentu, EU je pokrenula geopolitičku konfrontaciju sa Rusijom”, ocenio je Putin ističući da je upravo EU “inicirala sukob”.

  • Opkoljeni su?

    Opkoljeni su?

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je situacija u Bahmutu na istoku Ukrajine zaista teška.

    Dodao je i da će “odgovarajuće odluke” biti donete ako tamošnje ukrajinske trupe budu u riziku da ih opkole ruske snage.

    Zelenski je na konferenciji za novinare u Poljskoj rekao da mu je najvažnije da zaštiti živote vojnika, preneo je Rojters.

    On je zahvalio Poljskoj na “istorijskoj” pomoći, rekavši da ona treba da postane ključni partner u obnovi zemlje kada se “ruska invazija završi”.

    “Poljska radi na dobijanju dodatnih bezbednosnih garancija za Ukrajinu na samitu NATO koji će biti održan u julu, u litvanskoj prestonici Vilnjusu”, izjavio je poljski predsednik Andžej Duda.

    “Danas pokušavamo da dobijemo za Ukrajinu na narednom samitu NATO u Vilnjusu dodatne bezbednosne garancije koje će ojačati vojni potencijal Ukrajine”, rekao je Duda na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsednikom Ukrajine.

    Predsednik Poljske je istakao da će Poljska isporučiti Ukrajini ukupno 14 borbenih aviona MIG-29.

    Duda je kazao da će Poljska poslati još četiri borbena aviona MIG-29 Ukrajini.

    “Četiri MIG-29 iz naših zaliha su već prebačeni ukrajinskom ratnom vazduhoplovtsvu. Trenutno se prebacuju još četiri MIG-a”, istakao je on, prenele su RIA novosti.

    Duda je dodao da je Poljska spremna da isporuči još šest borbenih aviona.

    “Očekujemo da bi uskoro mogli da budu prebačeni”, naglasio je on.Zelenski odlikovan.

    Duda je odlikovao svog ukrajinskog kolegu Ordenom belog orla, najvišim ordenom u Poljskoj.

    “Stali ste rame uz rame uz nas i mi smo vam zahvalni na tome”, rekao je Zelenski nakon što je dobio orden.

    On je istakao da veruje da su odnosi između dveju zemalja “istorijski odnosi, istorijski rezultat i istorijska snaga”.

    Duda je rekao da je uveren da će Ukrajina izaći kao pobednik iz sukoba.

    “Ne sumnjamo da je vaše ponašanje u kombinaciji sa herojstvom ukrajinskih vojnika spaslo Ukrajinu”, istakao je predsednik Poljske.

    On je naveo da ne sumnja da ponašanje Zelenskog spasava Evropu od “poplave ruskog imperijalizma”.

  • Počinje veliki napad na Ruse?

    Počinje veliki napad na Ruse?

    Očekuje se da bi u drugoj polovini aprila Ukrajina mogla da počne svoju dugo očekivanu i pripremanu kontraofanzivu.

    Stigli su prvi britanski tenkovi čelendžer i nemački leopard 2, a ukrajinski tenkovi su prošli ubrzani kurs “voženja”.

    Prema izvorima američkog Vol strit džornala, “ukrajinska kontraofanziva će odrediti dalji tok rata i uticati na moguće mirovne pregovore”. Međutim, niko se još ne usuđuje da predvidi na kom delu bojišta, koje se prostire na više od hiljada kilometara, ukrajinska vojska će krenuti u kontranapad jer će se, kako prenosi ukrajinski portal Ukrinform Džon Spenser, vojni analitičar Medison polisi foruma, “tražiti najslabije tačke ruske odbrane” celom dužinom bojišta.

    Naime, ruska ofanziva, koja je prema Putinovoj zamisli trebalo da se završi osvajanjem čitavog područja Donbasa do početka aprila, doživela je neuspeh, čak i krah, jer Rusi nisu uspeli ni da zauzmu grad Bahmut (Artjomovsk, kako ga zovu u Rusiji), iako borbe za njega vode od jula 2022. godine, niti su postigli neki veći “teritorijalni” uspeh i u tim bitkama, prema obaveštajnim podacima, izgubili pet do sedam puta više vojnika dnevno u proseku od ukrajinske strane.

    “Dva pravca”

    Ukrajinci imaju “dva pravca”, piše kijevska “Evropska pravda”, na kojima se može očekivati kontranapad – istočni, oko Harkova i prema Donjecku, i južni, od Zaporožja do Melitopolja i dalje do luke Berdjansk na Azovsko more.

    Prema rečima Filipsa O'Brajena, profesora sa škotskog univerziteta Sent Endruz, južni pravac je važan za Ukrajince. Naime, time bi se prekinula “kopnena veza” Rusije sa Krimom i ponovo izbila na Azovsko more, koje trenutno u potpunosti kontroliše ruska vojska, a time bi Ukrajina stvorila uslove za moguću operaciju oslobađanja Krima, koja je najdelikatnija stvar u celoj ovoj situaciji.

    S obzirom na to da Rusija smatra Krim svojom teritorijom (oni su to poluostrvo pripojili još 2014. godine) i da bi napad bio tretiran kao “pretnja Rusiji”, Dmitrij Medvedev je rekao i da se čak ni upotreba nuklearnog oružja u tom slučaju neće presuđivati. To, naravno, može biti u domenu pretnji i upozorenja, ali čak i pojedini ruski analitičari smatraju da Putin ni pod kakvim uslovima neće “odreći” Krima, još pre bi se odrekao Donjecka.

    Moćne tvrđave
    Ali upravo na tom području Rusija, od napuštanja Hersona sredinom prošle godine, gradi moćne barijere, neku vrstu “Mažinoove linije“, koja bi sprečila ovu ukrajinsku nameru, jer Rusi očekuju i glavni udar. u tom pravcu. Ali, kako piše list, uspeh ukrajinske kontraofanzive zavisiće pre svega od sposobnosti koordinacije različitih rodova vojske koji će biti uključeni – artiljerije, tenkova i pešadije, jer, kao i u dosadašnjem ratu, “vazdušni dueli “ se ne očekuju. Neki analitičari smatraju da je zakleta meta Ukrajine luka Berdjansk, čije bi oslobađanje dovelo rat do prekretnice.

    Međutim, Rusi svojim najavama o razmeštanju strateškog nuklearnog naoružanja u Belorusiji i ponovljenim spekulacijama o mogućoj umešanosti beloruske vojske ili napadima na zapadnu Ukrajinu i Kijev iz tog pravca, žele da spreče i „otupljuju“ te ukrajinske ambicije. Inače, deo ratnohuškačke javnosti i generala već duže vreme zagovara ruski udar na zapadnu Ukrajinu, kako bi se prekinuo dotok zapadne vojne i druge pomoći koja stiže uglavnom preko Poljske i Slovačke. Putin zato namerava da u narednih nekoliko meseci mobiliše još oko 300.000 do 400.000 vojnika, ali, kako piše nezavisni portal Meduza, uz izvesnu dozu opreza, kako mu to ne bi izazvalo eventualno nezadovoljstvo, pa čak i proteste u država. Doduše, mnogi ruski analitičari smatraju da se rusko društvo polako ali sigurno sprema da će rat trajati dugo i da “nauči da živi sa njim“. To je jedna od aktuelnih važnih „strategija“ Kremlja.

  • Interni dokument otkrio “pakleni” plan

    Interni dokument otkrio “pakleni” plan

    Bjeloruski predsednik Aleksandar Lukašenko danas će stići u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Mediji otkrili “pakleni plan”.

    Dva saveznika trebalo bi da razgovaraju o nizu tema kojima dominira rat u Ukrajini, ali i o napretku u stvaranju savezne države Rusije i Bjelorusije. Tako je naveo Kremlj u saopštenju.Međutim, prema internom dokumentu koji su ranije videli pojedini mediji, Rusija planira da preuzme punu kontrolu nad susednom Bjelorusijom najkasnije do 2030. godine, pod izgovorom spajanja dve zemlje, preneo je N1 Zagreb.

    Drugog dana posete ruskoj prestonici, Lukašenko i Putin će razgovarati o “aktuelnim bilateralnim i međunarodnim pitanjima“, navodi se u saopštenju, a među bilateralnim pitanjima je i postavljanje taktičkog nuklearnog naoružanja na bjelorusku teritoriju direktno na granici sa Poljskom, što je Putin najavio tokom vikenda.

    Ruski predsednik je rekao da će Moskva u budućnosti rasporediti taktičko nuklearno oružje u susednoj Bjelorusiji, čvrstom savezniku, eskalirajući sukob sa Zapadom.

    Međunarodna pitanja će verovatno uključiti rat u Ukrajini i reakciju na pristupanje Finske NATO-u, koje je formalno završeno u utorak.

  • NATO: Putin se sprema za još

    NATO: Putin se sprema za još

    Generalni sekretar NATO izjavio da Alijansa mora da ustraje u vojnoj podršci Ukrajini jer se predsednik Rusije Vladimir Putin ne sprema za mir već za još rata.

    U kratkom obraćanju novinarima uoči današnjeg sastanka ministara zemalja članica NATO u Briselu, Jens Stoltenberg je rekao i da bi taj savez trebalo da podrži partnere koji se suočavaju s velikim protiskom od Rusije, kao što su Moldavija, Gruzija i BiH.

    Šef Severnoatlantske alijanse je takođe istakao da će ministri razgovarati o tome kako da se suprotstave “svim pretnjama” sa kojima se NATO suočava i “rastućoj strateškoj konkurenciji”, uključujući “strateško usklađivanje” Kine sa Moskvom.On je takođe pozvao saveznike da povećaju potrošnju za odbranu jer NATO ne može svoju bezbednost uzimati zdravo za gotovo.

  • Rusija traži hitno oslobađanje igumana Kijevske lavre

    Rusija traži hitno oslobađanje igumana Kijevske lavre

    Rusija zahtijeva hitno oslobađanje igumana Kijevsko-pečerske lavre, mitropolita Pavela koji se nalazi u kućnom pritvoru i traži da mu se ukaže potrebna medicinska pomoć, izjavio je specijalni predstavnik Ministarstva inostranih poslova Rusije Genadij Askaljdovič.

    Kako je istakao, Moskva je duboko zabrinuta za sudbinu vladike Pavela koji se nalazi u kućnom pritvoru “u elektronskim okovima”.

    “Za ljude dobre volje njegova figura poprima lik mučenika za pravoslavnu vjeru. S tim u vezi, izjava ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je rekao da je Ukrajina teritorija sa najvećom vjerskom slobodom predstavlja vrhunac cinizma. Zahtijevamo hitno oslobađanje mitropolita Pavela i pružanje odgovarajuće medicinske pomoći“, rekao je ruski diplomata.

    Kako je dodao, ukrajinske vlasti svojim postupcima protiv Kijevsko-pečerske lavre “uporno nastavljaju sa politikom moralnog terora protiv sugrađana i vjernika, i to u vrijeme Velikog posta”.

    “Sigurni smo da će uskoro uslijediti posljedice za učinjeno. Predsjednik Ukrajine i svi bogoborci sa vlasti platiće za svoja grešna djela i zauvijek će ih pratiti sramna slava progonitelja UPC“, rekao je Askaljdovič.

    Podsjetimo, Kijevski sud donio je odluku da se odredi kućni pritvor mitropolitu Pavelu u trajanju od 60 dana uz uslov nošenja nanogice.

    Shodno odluci, on je dužan da provodi 24 sata dnevno u kući.

  • Makron: Kina može igrati važnu ulogu u Ukrajini

    Makron: Kina može igrati važnu ulogu u Ukrajini

    Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je u srijedu da Kina ima “ključ” u pronalaženju puta ka miru u Ukrajini, na početku trodnevne posjete Pekingu.

    Govoreći na skupu francuske zajednice u Pekingu uoči sastanka s kineskim čelnikom Si Đinpingom u četvrtak, Makron je rekao da će Francuska nastojati sarađivati s Kinom “u ovoj zajedničkoj odgovornosti za mir i stabilnost” u Ukrajini.

    “Kina, sa svojim bliskim odnosom s Rusijom, koji je ponovo potvrđen posljednjih dana, može igrati važnu ulogu”, rekao je, ističući protivljenje Pekinga upotrebi nuklearnog oružja u Ukrajini i njegov prijedlog za mir između Kijeva i Moskve.

    Prvo putovanje francuskog predsjednika u Kinu u četiri godine biće obilježeno krizom u Ukrajini, a zvaničnik iz njegove kancelarije rekao je novinarima da će nastojati ostati čvrst u razgovorima s Sijem.

    Makron je rekao da se Evropa mora oduprijeti narušavanju trgovinskih i diplomatskih veza s Kinom dok je stigao u državnu posjetu, nastojeći opovrgnuti svaki osjećaj da postoji “neizbježna spirala” napetosti između Pekinga i Zapada.

    Ubrzo nakon što je sletio prije šefice EU-a Ursule fon der Lejen, koja mu se pridružuje na trodnevnom putovanju, Makron je rekao da je održavanje dijaloga s Kinom ključno s obzirom na njezine bliske odnose s Rusijom, koja vodi specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

    Makron je prije posjete razgovarao s američkim predsjednikom Džoom Bajdenom o angažovanju kineskog predsjednika Si Đinpinga da ubrza okončanje sukoba u Ukrajini, iako su Sjedinjene Države izrazile skepticizam u pogledu mirovnog plana Pekinga.

    “Čujemo sve glasnije priče koji izražavaju snažnu zabrinutost za budućnost odnosa između Zapada i Kine koji u nekom obliku navode na zaključak da postoji neizbježna spirala rastućih napetosti”, rekao je Makron novinarima u francuskoj ambasadi u Pekingu.

    Takođe je postojao utisak da je odvajanje od kineske privrede već u toku i da je jedino preostalo pitanje oko tempa i intenziteta, dodao je.

    “Ne vjerujem, u svakom slučaju ne želim vjerovati, u ovaj scenario”, rekao je Makron, prenosi “GulfToday”.