Oznaka: Rusija

  • Zelenski: Uskoro krećemo u kontraofanzivu, očekujemo borbene avione

    Zelenski: Uskoro krećemo u kontraofanzivu, očekujemo borbene avione

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je danas da će Kijev uskoro pokrenuti kontraofanzivu protiv ruskih snaga i poručio da je uvjeren da će Zapad poslije toga isporučiti Ukrajini moderne borbene avione.

    Zelenski je konferenciji za novinare u Finskoj, najnovijoj članici NATO-a, u koju je danas doputovao, rekao da je jedan od razloga što je došao u tu zemlju to što Ukrajina želi da postane punopravna članica te vojne alijansa.

    Portparol ukrajinskog predsjednika rekao je da će današnji razgovori Zelenskog sa nordijskim liderima u Finskoj biti usredsređeni na jačanje vojnih sposobnosti Kijeva i traženje konkretnih koraka kako bi se Ukrajina približila članstvu u NATO.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije danas je doputovao u Finsku, gdje će, kako su saopštile vlade nekoliko zemalja tog regiona, sa liderima nordijskih zemalja razgovarati o ratu sa Rusijom i evropskim odnosima.

    U saopštenju švedske vlade se navodi da su teme samita ruski rat protiv Ukrajine, stalna podrška nordijskih zemalja Ukrajini, odnos Ukrajine sa EU i NATO i “ukrajinska inicijativa za pravedni mir”, prenosi Rojters.

    Zelenski će se sastati sa finskim predsjednikom Saulijem Ninistom, kao i sa premijerima Švedske, Norveške, Danska i Islanda.

  • Pokušan atentat na Vladimira Putina

    Pokušan atentat na Vladimira Putina

    Kijev je pokušao dronovima da napadne rezidenciju predsjednika Rusije, Vladimira Putina u Kremlju, javila je njegova administracija, prenosi “Ria”.

    “Dvije bespilotne letjelice bile su usmjerene na Kremlj. Kao rezultat blagovremenih dejstava vojske i specijalnih službi korišćenjem radarskih sistema za ratovanje, uređaji su onesposobljeni”, navodi se u saopštenju.

    Dodaje se da Putin nije povrijeđen i da se njegov raspored obaveza nije promijenio.

    Na društvenim mrežama pojavio se i snimak navodnog pokušaja napada dronovima na Putinovu rezidenciju, prenosi “N1”.

  • Rusija je u haosu

    Rusija je u haosu

    Čini se da je ukrajinska dugo očekivana kontraofanziva neizbežna – a način na koji se svaka strana priprema dovoljno govori o njihovoj spremnosti.

    Linije fronta u Kijevu vrve od kretanja vozila i artiljerijskih udara, sa redovnim eksplozijama koje pogađaju vitalne ruske ciljeve u okupiranim oblastima, piše novinar CNN koji izveštava iz Ukrajine.

    On podseća da je ukrajinski ministar odbrane rekao da se pripreme za veliku kontraofanzivu “privode kraju“, dok je predsednik Volodimir Zelenski uveravao javnost i Zapad da će se kontraofanziva “dogoditi“. Odbio je, međutim, n abilo koji način da otkrije datum početka kontraofanzive.

    Moskva je, s druge strane, u fazi “raspada”, piše CNN i dodaje da su Rusi, nakon što su izgubili Harkov i Herson, imali najmanje sedam meseci da pripreme sledeću verovatnu metu ukrajinskog napada – Zaporožje.

    To se i dogodilo, sa ogromnim mrežama odbrane rovova koje se mogu videti iz svemira. Ali, to nije kompliment u 2023. godini, navodi se dalje u tekstu i dodaje da to nije “sjajno u eri preciznih raketa i brzog oklopnog napredovanja”.

    Ali poslednja 72 sata su možda najviše pokazala nedostatak spremnosti Rusije da preuzme odlučujući korak.

    Kao dokaz navodi se očigledno otpuštanje zamenika ministra odbrane zaduženog za logistiku, Mihaila Mizinceva. Rusko Ministarstvo odbrane naime nije izdalo zvanično saopštenje o toj smeni, već je samo izdalo dekret da Aleksej Kuzmenkov sada ima njegov posao.

    „Mariupoljski mesar“, kako je Mizincev poznat, sigurno je imao dovoljno promašaja u katastrofalnom ratu da bi zaslužio da se otpusti, navodi CNN, dodajući da ipak ostaje pitanje zašto baš sada?

    Smenjivanjem ključnih ministara u trenucima kada se očekuje ukrajinska kontrofanziva, Moskva šalje poruku da je u “neredu”.

    A tu je i nova runda kritika od strane osnivača ruske grupe plaćenika Jevgenija Prigožina, koji je izabrao nedelju da da još jedan dugačak intervju u kojem je razotkrio sam obim problema sa kojima se njegovi plaćenici suočavaju.

    Prema rečima šefa Vagnera, njegovi borci imaju toliko malo municije da će možda morati da se povuku iz Bahmuta – strateški nevažnog grada na koji su “protraćili” hiljade života pokušavajući da ga zauzmu.

    Niske zalihe ruske municije bile su odavno poznate, ali sada ukazuju i na to da će Rusija uskoro možda doživeti veliki poraz, nakon kog će pokušati da svali krivicu na nekoga.

    Suština je u tome, zaključuje se u tekstu, da su možda I sati u pitanju pre nego što UKrajina krene u kontraofanzivu, a ono što se zna o stanju ruskie vojske, skoro je nula. “A obim unutrašnje neodlučnosti, rivalstva i nejedinstva Moskve samo raste”.

  • “Evo. Nacisti u Kijevu…”

    “Evo. Nacisti u Kijevu…”

    Nacizam je trenutno glavna evropska ideologija, objavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev.

    On je komentarisao peticiju na zvaničnom sajtu ukrajinskog predsednika sa predlogom da se uvede nova državna nagrada “orden Bandere”.

    “Evo. Doživeli smo. Nacisti u Kijevu zahtevaju da se uspostavi orden Stepana Bandere. Što da sitničarite, odmah nek bude u tri stepena da možete lepo da ga nosite na ramenu. I nemojte samo Stepana Bandere. Može i Jevgenija Konovaljca, a može i medalja Romana Šuheviča”, napisao je Medvedev na Telegramu.

    Nemcima je predložio da usvoje orden Adlofa Hitlera, Italijanima Benita Musolinija, ali i Hortija, Franka, Antoneska i drugih “evropskih saveznika Hitlera”.

    “Zašto biti sitničav? Ako već veličate, onda uzmite sve evropske naciste. Jer to je sad glavna evropska ideologija”, poručio je Medvedev.

    Na kraju je, takođe u ironičnom tonu, predložio da se “najbolje odmah” formira orden Vladimira Zelenskog. “Nikad se ne zna. Neka, za svaki slučaj”, napisao je Medvedev na Telegramu.

    “Da se uvede državna nagrada ‘Orden Stepana Bandere'i njome nagrađuju vojna lica za njihovo herojstvo i hrabrost u odbrani teritorijalnog integriteta Ukrajine”, navodi se u peticiji na sajtu kancelarije Vladimira Zelenskog. Peticija je objavljena u ponedeljak, a u utorak ujutro je potpisalo oko 200 ljudi, a za razmatranje peticije potrebno je 25.000 glasova.

    Stepan Bandera je bio vođa “Organizacije ukrajinskih nacionalista” (OUN), jedan od glavnih osnivača borbenog krila OUN – Ukrajinske ustaničke armije, čiji je cilj proklamovana borba za nezavisnost Ukrajine.

    Ukrajinska ustanička armija je formirana oktobra 1942. godine, delovala je uglavnom u zapadnoj Ukrajini i borila se protiv sovjetskih trupa, sarađujući sa nacistima.

    Počinili su mnogo zločina, uključujući i Volinjski masakr iz 1943. godine, kada je masovno ubijeno poljsko stanovništvo Volinja, ali i hiljade Ukrajinaca koji su odbili da sarađuju sa nacistima. Pitanje tumačenja Volinjskog masakra, kao i odnos prema vođama ukrajinskih nacionalista iz tog vremena jedno je od najtežih pitanja u odnosima Poljske i Ukrajine.

    U maju 2015. godine tadašnji predsednik Ukrajine Petro Porošenko dao je Ukrajinskoj ustaničkoj armiji status “borca za nezavisnost” Ukrajine, a njenim učesnicima pravo na socijalne garancije.

  • Ukrajina priprema napad

    Ukrajina priprema napad

    Ukrajinske snage nastavljaju s napadima na ključna ruska logistička čvorišta u oblasti Zaporožja, objavio je Institut za proučavanje rata.

    Dodaju kako su ukrajinske snage gađale Krim bespilotnim letelicama.

    U izveštaju se navodi da će poboljšanje vremenskih uslova verovatno omogućiti ukrajinskim i ruskim snagama da češće koriste dronove.Takođe, u najnovijem izveštaju Instituta za proučavanje rata se dodaje da su ruske snage ostvarile marginalne uspehe u blizini Bahmuta, ali nisu napredovale unutar samog grada.

  • Amerika okrenula leđa Ukrajini? Zelenski priznao: Nanesena je šteta

    Amerika okrenula leđa Ukrajini? Zelenski priznao: Nanesena je šteta

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da curenje poverljivih informacija Pentagona “nije od koristi” za reputaciju SAD.

    Kako je kazao, on ipak ceni podršku Vašingtona Kijevu.

    Zelenski je rekao za Vašington post da ga Bela kuća nije kontaktirala povodom curenja strogo poverljivih američkih obaveštajnih dokumenata prošlog meseca.

    Na pitanje da li je poverenje između SAD i Ukrajine narušeno zbog curenja informacija iz Pentagona, što je pokazalo da je Vašington navodno špijunirao visoke ukrajinske zvaničnike, uključujući i njega lično, Zelenski je istakao da to nije vredno narušavanja podrške SAD Kijevu, preneo je juče Gardijan.

    Zelenski je naglasio da je curenje poverljivih informacija nanelo štetu Ukrajini jer je Rusija unapred dobila pojedina obaveštenja.

    Američki vojni gardista optužen je za distribuciju poverljivih dokumenata koji su se prošlog meseca prvo pojavili na Diskordu, platformi društvenih medija.

    Pojedini tajni dosijei iz februara sugerišu da ukrajinska protivvazdušna odbrana rizikuje da ostane bez projektila i municije iz sovjetske ere u roku od nekoliko sedmica.

    Ukrajinski ministar odbrane, Aleksij Reznikov, rekao je 12. aprila da je curenje podataka iz Pentagona sadržalo mešavinu istinitih i lažnih informacija o ukrajinskoj vojsci i da je to umanjilo negativan uticaj.

    Portparol Pentagona Patrik Rajder rekao je za Si-En-En (CNN) da je američki ministar odbrane Lojd Ostin razgovarao sa brojnim saveznicima, uključujući Reznikova, u vezi sa pitanjem curenja poverljivih dokumenata.

  • Nova serija napada Rusije na Kijev i okolinu

    Nova serija napada Rusije na Kijev i okolinu

    Rusija je izvela treću seriju noćnih napada na Kijev, saopštile su vlasti glavnog grada Ukrajine, navodeći da je protivvazdušna odbrana oborila sve dronove koji su ispaljeni ka Kijevu.

    Kako je saopštila Komanda vazdušnih snaga Ukrajine, uništen je 21 od 26 dronova “šahid” iranske proizvodnje koje je lansirala Rusija, ali je jedan pogodio zgradu u Dnjepropetrovskoj oblasti.

    Još nema izvještaja o mogućim žrtvama ili materijalnoj šteti, prenosi Rojters.

    Sirene za vazdušni napad su se oglašavale u Kijevu i okolnim regionima nekoliko sati tokom noći.

    Rusija je protekle nedjelje pojačala napade na Ukrajinu uoči očekivane ukrajinske kontraofanzive, šaljući skoro svake noći projektile na Kijev i druge.

  • Moskva: Upad u rusku školu u Varšavi neće ostati bez reakcije

    Moskva: Upad u rusku školu u Varšavi neće ostati bez reakcije

    Otpravniku poslova Poljske u Rusiji Јaceku Ščljadevskom uručena je nota u kojoj je izražen snažan protest u vezi sa upadom u školu pri ruskoj ambasadi u Poljskoj, koraci Varšave neće ostati bez reakcije, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

    U saopštenju Ministarstva se dodaje da je poljskom diplomati rečeno da je ovaj korak još jedna karika u politici koju vodi Varšava lišenoj moralnih normi i zakona, politici usmjerenoj na “pokušaje da se Rusija naljuti i do temelja unište naši odnosi”.

    • Varšava rado nudi teritoriju zemlje u svojstvu odskočne daske za pumpanje kijevskog režima oružjem, šalje poljske plaćenike u Ukrajinu, zauzima otvoreno agresivnu neprijateljsku poziciju prema Rusiji – naglasilo je rusko Ministarstvo.

    Ministarstvo je istaklo da pomenuti koraci Varšave neće ostati bez odgovarajuće reakcije Rusije, na koju se neće dugo čekati.

    • Teško da može da se računa na razum poljskih vlasti, ali polazimo od toga da će ih naše recipročne mjere ipak natjerati da se zamisle nad dugoročnim posljedicama svoje politike – zaključuje se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova.

    U subotu su u Varšavi lokalne vlasti i policija upale u školu pri ruskoj ambasadi, razvalivši vrata.

    Školskom osoblju je rečeno da mora da napusti zgradu do 18.00 časova.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da “ovakav drzak” korak Varšave “neće ostati bez oštre reakcije i posljedica po poljske vlasti i interese Poljske u Rusiji”.

  • Šolc: Nećemo dozvoliti Ukrajini…

    Šolc: Nećemo dozvoliti Ukrajini…

    Nemačka neće dozvoliti Ukrajini da gađa rusku teritoriju oružjem koje je Berlin isporučio Kijevu, izjavio je nemački kancelar Olaf Šolc.

    Nemačka vlada se uzdržava od bilo kakvih jednostranih koraka kada je u pitanju naoružavanje ukrajinskog režima Vladimira Zelenskog i deluje samo u koordinaciji sa saveznicima, naglasio je Šolc tokom sastanka s građanima u zapadnoj pokrajini Rajna-Palatinat, te dodao da Berlin namerava da se drži te politike i ubuduće.

    “Za nas je važno da se oružje koje isporučujemo Ukrajini za odbranu ne koristi u napadima na rusku teritoriju”, istakao je kancelar i konstatovao da iako Nemačka pomaže Ukrajini oružjem, uključujući i borbene tenkove “leopard 2”, Berlin čini sve da izbegne eskalaciju koja bi mogla da dovede do direktnog sukoba između NATO-a i Moskve.

    Nasuprot ovome su prošlomesečne izjave nemačkog ministra odbrane Borisa Pistorijusa za kojeg je “potpuno normalno” da Ukrajina izvodi udare unutar Rusije kako bi “presekla rute snabdevanja”, ali i iz drugih vojnih razloga. Pistorijus tada nije rekao ništa o poreklu oružja koje Kijev može da koristi u takvim operacijama, premda je precizirao da civili ne bi trebalo da budu meta napada.

    Od početka ukrajinskog rata u februaru 2022. godine ruski regioni Brjansk, Belgorod i Kursk, koji se graniče sa Ukrajinom, bili su mete brojnih dronova i raketnih napada kijevskih snaga. Udari su bili usmereni na energetsku infrastrukturu i stambena područja, a bilo je i nekoliko smrtnih slučajeva, dosta povređenih civila, kao i materijalne štete.

    Moskva dugo upozorava da će ukrajinsko korišćenje zapadnog oružja za napade unutar ruske teritorije smatrati “crvenom linijom”.

    Rusija takođe tvrdi da NATO preko Ukrajine vodi proksi rat protiv Ruske Federacije imajući u vidu da SAD, Velika Britanija, Nemačka i njihovi saveznici snabdevaju Kijev oružjem i municijom, obučavaju ukrajinske trupe i razmenjuju obaveštajne podatke, čime su defakto učesnici u sukobu.

  • Evropa želi mir sa Rusijom?

    Evropa želi mir sa Rusijom?

    Petar Glinski optužio je poljsku opoziciju i “pola Evrope” da žele da unaprede odnose sa Rusijom i okončaju sukob u Ukrajini “što je pre moguće”.

    “Naši politički konkurenti jednostavno nemaju drugog načina. Oni su takvi. Njihovi politički savezi su takvi, njihovo biračko telo je takvo. Oni su taoci interestnih grupa koje misle samo o tome kako što pre da se okonča rat u Ukrajini i nastave da budu klijenti Rusije i sarađuju sa njom”, rekao je potpredsednik poljske vlade Glinski u intervjuu listu Kurier Lubelski.

    Istovremeno, on je rekao da i u Evropi postoji želja za obnavljanjem odnosa sa Rusijom.

    “Pola Evrope to čeka. Zašto se Tusk (bivši šef Evropskog saveta, bivši premijer Poljske i sadašnji lider poljske opozicije Donald Tusk) vratio u Poljsku? Upravo da bi spasio ovaj nemačko-ruski projekat (gasovod Severni tok)”, dodao je potpredsednik Vlade.

    Jedne nedelja, od 15. oktobra do 5. novembra ove godine, u Poljskoj će biti održani redovni parlamentarni izbori. Prema poslednjim istraživanjima javnog mnjenja, većina birača namerava da glasa za vladajuću partiju Pravo i pravda (PiS), ali opozicija može da preuzme vlast ako uspe da se ujedini.