Oznaka: Rusija

  • Višković: Dodikova posjeta Rusiji dobra za Srpsku

    Višković: Dodikova posjeta Rusiji dobra za Srpsku

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas, povodom predstojeće posjete predsjednika Srpske Milorada Dodika Rusiji, da je svaki odlazak zvaničnika Republike Srpske van njenih granica, pogotovu ako idu kod prijatelja, dobar za Srpsku.

    “Ova posjeta se medijski, po malo, pogrešno tumači. Predsjednik Dodik ne ide u posjetu isključivo zbog susreta sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. On već večeras, kada doputuje u Moskvu, ima značajne sastanke sa brojnim sagovornicima”, rekao je Višković novinarima u Zvorniku.

    Premijer Srpske ističe da ne vidi razlog zašto se toliko medijski digla prašina oko te posjete kada i drugi zvaničnici dolaze u Moskvu i sastaju se sa predsjednikom Ruske Federacije.

    “Ne znam zašto i predsjednik Srpske ne bi to mogao”, rekao je Višković i dodao da će se Dodik i Putin sastati na skupu na kojem će biti više od 500 zvanica sa najvišeg nivoa Ruske Federacije i susjednih zemalja.

    Višković je naveo da će na tom skupu biti analizirana trenutna globalna situacija i pravci kretanja.

    “Veoma je važno da naši ljudi učestvuju na takvim sastancima. Zašto bi mi bili uskraćeni da znamo šta se na tim skupovima govori, u kom pravcu idemo i da se i mi spremamo za takvu budućnost”, rekao je Višković.

  • Zelenski želi kraj rata?

    Zelenski želi kraj rata?

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je danas da se u julu održi međunarodni samit posvećen ukrajinskoj formuli mira.”Za kratko vreme, već u julu, rat u punom obimu će ući u 500 dan. A to je simboličan vremenski period, dobar mesec da se sazove Samit Formule mira, samit globalne većine. Samit svih onih koji podržavaju poštenje i odlučni su da ovaj rat privedu kraju. Pozivam vas da se pridružite zajedničkim naporima,” rekao je Zelenski tokom govora na radnoj sednici samita G7 “Ka mirnom, stabilnom i prosperitetnom svetu” uz učešće zemalja G7, Ukrajine i partnera, prenosi Ukrinform pozivajući se na pres-službu predsednika.

    “Branili biste se da vam je provaljen dom, da vam je neprijatelj došao na kapiju i deportovao vašu decu, ne biste se predali kolonizatorima, ujedinili biste ceo svet, borili biste se – kao što se mi borimo”, rekao je Zelenski.

    On je podsetio da je Ukrajina ponudila svetu svoju formulu mira, i to, kako je naveo, na način koji obezbeđuje da je svaka njena tačka podržana rezolucijama UN.

    U Japanu je u toku 48. samit lidera Grupe sedam. Njegovi učesnici razmatraju načine da se osigura stabilnost globalne ekonomije, uključujući posledice pandemije koronavirusa i ruske agresije na Ukrajinu, podseća ukrajinska agencija.

  • Rusija se okreće Kini

    Rusija se okreće Kini

    Očekuje se da će isporuke mazuta iz Rusije u Kinu dostići rekordnih 350.000 barela u maju, piše “Blumberg”, pozivajući se na podatke kompanije “Kpler”.

    Manje kineske rafinerije su povećale kupovinu ruskog mazuta, koji se obično koristi za mešanje i manje je vredan od benzina i dizela.

    Izvoz ruskog mazuta u Kinu porastao je nakon februara, kada je na snagu stupila granica cena ruskih naftnih derivata koju su usvojile EU i G7.

    Kako navodi američka agencija, izvoz mazuta u Kinu je skočio u poslednjih nekoliko meseci, nakon što je provincija Šandong, inače dom većine kineskih nezavisnih rafinerija, pokrenula proveru kvaliteta mešavina bitumena.

    “Očekujemo da će priliv mazuta u Kinu ostati visok u maju i da će se dalje povećavati od juna”, rekao za “Blumberg” Jianan Sun, analitičar iz londonske firme “Enerdži aspekts”.

    Kina je u januaru izdala nižu uvoznu kvotu sirove nafte za prve dve serije 2023. godine u poređenju sa prethodnom godinom, što znači da se rafinerije moraju oslanjati na druge sirovine kao što je mazut za svoje potrebe prerade.

    Očekuje se da će potražnja za naftom u Kini porasti tokom tekućeg tromesečja, imajući u vidu povećanu mobilnost u kontekstu uspešnog izlaženja iz kovid režima u najvećim kineskim gradovima.

    Sun predviđa da će ruske rafinerije u narednim nedeljama povećati isporuke mazuta sa visokim sadržajem sumpora i destilata M100 u Aziju za čak 140.000 barela dnevno.

    Analitičar kompanije “Kpler” Viktor Katona rekao je za “Blumberg” da 40 odsto mazuta koji Kina uvozi dolazi iz Rusije.

  • Portparol demantovao da je Zelenski priznao pad Bahmuta

    Portparol demantovao da je Zelenski priznao pad Bahmuta

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je na Samitu G7 u Japanu da od Bahmuta nije ostalo ništa i da je grad gotovo u potpunosti uništen.

    Potom je, kako su preneli brojni mediji, potvrdio pad ovog grada u ruske ruke.

    Međutim, ubrzo je ovu izjavu demantovao je njegov portparol Sergej Nikiforov.

    Kako je došlo do zabune? Zelenski je upitan da li je Bahmut još uvijek pod kontrolom Ukrajine, obzirom da Rusija tvrdi da nije, na šta je Zelenski odgovorio: “Mislim da nije”.

    “Od danas je to samo u našim srcima. Morate shvatiti da od Bahmuta nije ostalo ništa. Sve su uništili”, rekao je ukrajinski predsjednik.

    Prema tvrdnjama njegovog portparola Sergeja Nikiforova, komentar Zelenskog “Mislim da ne” – odnosio se na pitanje da li je Bahmut u rukama Rusije.

    Rusija je juče saopštila da je u potpunosti zauzela uništeni grad, što bi značilo kraj najduže i najkrvavije bitke u ratu koji traje već 15 mjeseci.

    Kijev je ranije odbacio tu tvrdnju.

  • Putin vojnicima čestitao zauzimanje Bahmuta, obećao nagrade

    Putin vojnicima čestitao zauzimanje Bahmuta, obećao nagrade

    Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da je strateški grad Bahmut ”oslobođen”, nakon čega je ruski predsednik Vladimir Putin čestitao paravojnoj organizaciji “Vagner” i pripadnicima Oružanih snaga Rusije na zauzimanju tog ukrajinskog grada.

    “Vladimir Putin čestita jurišnim odredima ‘Vagner’, kao i svim vojnicima jedinica Oružanih snaga Rusije, koji su im pružili neophodnu podršku i zaštitu bokova, završetak operacije oslobađanja Artjomovska”, navodi se u saopštenju Kremlja koje je prenijela agencija RIA Novosti.

    Rusko Ministarstvo odbrane je prethodno saopštilo da je završeno sa “oslobađanjem” Bahmuta (čije je drugo ime Artjomovsk) i potvrdilo da je tu operaciju izvela privatna paravojna grupa “Vagner” uz artiljerijsku i vazdušnu podršku redovne ruske vojske.

    “Na taktičkom pravcu Artjomovsk, kao rezultat ofanzivnih dejstava jurišnih jedinica ‘Vagner’, uz podršku artiljerije i avijacije Grupe snaga Jug, završeno je oslobađanje grada Artjomovska”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

    Saopštenje je uslijedilo nekoliko sati nakon što je šef “Vagnera” Jevgenij Prigožin objavio na društvenim mrežama da su njegovi borci preuzeli potpunu kontrolu nad gradom.

    On je u subotu objavio da je nad Bahmutom postignuta potpuna kontrola i dodao da će se njegove snage povući iz tog grada od 25. maja, radi odmora i nove obuke.

    Kontrola nad gradom biće predata ruskom Ministarstvu odbrane, objasnio je Prigožin.

    Kijev je prije ruske objave odbacio Prigožinove tvrdnje, ali se nije odmah referisao na tvrdnju ruskog ministarstva.

    Bahmut, grad sa 72.000 stanovnika prije sukoba, više mjeseci bio je pozornica krvave bitke, tokom koje su ga ruske snage skoro opkolile i sistematski potiskivale ukrajinsku vojsku iz zapadnih predgrađa.

    Grad je u velikoj mjeri uništen tokom borbi, a većina stanovnika ga je napustilo.

  • Zelenski: Danas je Bahmut samo u našim srcima

    Zelenski: Danas je Bahmut samo u našim srcima

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je danas gubitak grada Bahmuta u sukobu sa ruskim snagama kada mu je postavljeno pitanje da li ga Kijev i dalje kontroliše.

    “Mislim da ne. Danas je Bahmut samo u našim srcima”, rekao je Zelenski uoči sastanka sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom u Јapanu.

    On je dodao da je ovo “tragedija” i da od Bahmuta “nije ništa ostalo”.

    Potom su brojni mediji prenijeli da je Zelenski priznao pad ovog grada u ruske ruke.

    Međutim, ubrzo je ovu izjavu demantovao je njegov portparol Sergej Nikiforov.

    Kako je došlo do zabune? Zelenski je upitan da li je Bahmut još uvijek pod kontrolom Ukrajine, obzirom da Rusija tvrdi da nije, na šta je Zelenski odgovorio: “Mislim da nije”.

    Prema tvrdnjama njegovog portparola Sergeja Nikiforova, komentar Zelenskog “Mislim da ne” – odnosio se na pitanje da li je Bahmut u rukama Rusije.

  • Kijev tvrdi da su ukrajinske trupe “djelimično opkolile” Bahmut

    Kijev tvrdi da su ukrajinske trupe “djelimično opkolile” Bahmut

    Ukrajinske snage su djelimično opkolile Bahmut duž gradskih oboda i dalje kontrolišu neka stambena naselja u gradu, izjavila je danas zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Maliar.

    Njena objava na aplikaciji Telegram pojavila se nedugo nakon što je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin izjavio da je bitka za Bahmut okončana ruskom pobjedom, prenosi Rojters.

    Prethodno je britanska agencija objavila da je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, na pitanje da li je Bahmut i dalje pod kontrolom Kijeva, odgovorio: “Mislim da ne”, prenosi Tanjug.

    “Danas je Bahmut samo u našim srcima”, rekao je Zelenski i dodao da “tamo nema ničega”.

    Američka agencija Asošijeted pres je, takođe, prenijela da je Zelenski potvrdio da je Rusija preuzela kontrolu nad Bahmutom. Kako je u prvom izvještaju preneo AP, Zelenski je kazao da vjeruje da je Ukrajina izgubila taj grad, ali je dodao da “tamo nije ništa ostalo” i da su Rusi “sve uništili”.

    U međuvremenu, ubrzo je ovu izjavu demantovao je portparol Zelenskog Sergej Nikiforov.

  • “Ruske snage su potpuno zauzele Bahmut”

    “Ruske snage su potpuno zauzele Bahmut”

    Jevgenije Prigožin, šef ruske plaćeničke grupe Vagner koja se bori u Bahmutu, tvrdi da su ruske snage ostvarile punu kontrolu nad ovim ukrajinskim gradom.

  • SAD sve manje veruje u uspjeh ukrajinske kontraofanzive

    SAD sve manje veruje u uspjeh ukrajinske kontraofanzive

    Američki zvaničnici se pripremaju za sve verovatniju mogućnost da će se rat Rusije i Ukrajine pretvoriti u dugotrajan sukob niskog intenziteta.

    Opcije o kojima se razgovara u Bajdenskoj administraciji za dugoročno “zamrzavanje” uključuju pitanja gde postaviti potencijalne linije oko kojih bi se dogovorile Ukrajina i Rusija, ali koje ne bi morale da budu zvanične granice.

    Razgovori su vođeni u raznim američkim agencijama u Beloj kući.

    To je scenario koji bi se mogao pokazati kao najrealniji dugoročni ishod, s obzirom na to da ni Kijev ni Moskva nisu skloni da priznaju poraz. Scenario postaje sve verovatniji i zbog sve većeg razmišljanja u Bajdenskoj administraciji da predstojeća ukrajinska kontraofanziva neće zadati smrtonosni udarac Rusiji, piše Politiko.

    Zamrznuti konflikt u kojem borbe prestaju, ali nijedna strana nije proglašena pobedničkom niti je rat zvanično završen takođe bi mogao biti politički prihvatljiv dugoročni ishod za Sjedinjene Države i druge zemlje koje podržavaju Ukrajinu.

    To bi značilo da vojni obračun jenjava, da će se verovatno smanjiti i troškovi podrške Kijevu, a pažnja javnosti na rat opadati.

    “Mi planiramo dugoročno, bez obzira na scenario koji će se na kraju odigrati”, rekao je američki zvaničnik upoznat sa razgovorima Bajdenove administracije o Ukrajini.

    Zvaničnik je dodao da je takvo planiranje sve veći fokus administracije, dok se proteklih meseci “sve dešavalo hitno i kratkoročno”.

    SAD se priprema za zamrzavanje borbi
    Dva druga američka zvaničnika i bivši zvaničnik Bajdenove administracije potvrdili su da je produženo zamrzavanje borbi jedna od mogućnosti za koju se SAD spremaju. Američki zvaničnici takođe razmatraju dugoročne bezbednosne veze koje će Vašington imati sa Kijevom, kao i odnose Ukrajine sa NATO-om.

    “Postoji mišljenje da bi Ukrajinci morali da zauzmu Mariupolj i dobiju pristup Azovskom moru. Ima drugih koji su manje zabrinuti za povlačenje linija, sve dok je Ukrajina bezbedna u budućnosti”, bivši američki zvaničnik rekao je, opisujući interne diskusije.

    Takvi razgovori su još u ranoj fazi, a američki zvaničnici naglašavaju da će rat biti aktivan još neko vreme i da Bajdenova administracija namerava da Ukrajini pruži oružje i podršku koja joj je potrebna da bi Ruse potisnula sa onoliko teritorije koliko je moguće.

    Ipak, čak i predlog takvog planiranja mogao bi da potkopa poverenje ukrajinskih lidera u stalnu posvećenost Amerike njihovom cilju, posebno imajući u vidu agitaciju među nekim republikancima da smanje podršku Kijevu.

    Peta osoba sa kojom je Politico razgovarao, visoki zvaničnik Bajdenove administracije koji je govorio u ime Bele kuće, rekao je da se razmatraju brojni planovi za vanredne situacije, ali je situacija fluidna i jedina izvesnost je da Rusija neće osvojiti Ukrajinu. Kao i drugi intervjuisani, i ovaj zvaničnik je želeo da ostane anoniman.

    Dok mnogi američki zvaničnici izbegavaju da javno govore o tome kako će se razvijati sukob između Rusije i Ukrajine, šef Zajedničkog štaba američkih snaga general Mark Mili je više puta predviđao da će se on završiti pregovorima, a ne vojnom pobedom bilo koje strane. A sastav nedavnih paketa vojne pomoći Ukrajini odražava pomak Bajdenove administracije ka dugoročnijoj strategiji, rekao je zvaničnik Ministarstva odbrane.

  • Erdoan: Imam posebne odnose sa Putinom, nećemo uvesti sankcije Rusiji

    Erdoan: Imam posebne odnose sa Putinom, nećemo uvesti sankcije Rusiji

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan izjavio je danas da sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ima posebne odnose koji napreduju i kritikovao Zapad zbog toga što nema uravnotežen pristup prema Moskvi.

    “Nećemo uvesti sankcije Rusiji, kao što je to učinio Zapad. Rusija i Turska su potrebne jedna drugoj na svim mogućim poljima”, rekao je Erdoan u intervjuu za CNN.

    Istakao je da bi Zapad trebalo da slijedi njegovo ponašanje.

    “Zapad nema balansiran pristup, a potreban vam je uravnotežen pristup prema zemlji kao što je Rusija”, rekao je Erdoan.

    Govoreći o produženju sporazuma o žitu, turski predsjednik je rekao da je to bilo moguće zbog njegovog “posebnog odnosa sa predsjednikom Putinom”.

    Kada je riječ o pitanju članstva Švedske u NATO-u, Erdogan je rekao da Ankara ne može da podrži njeno članstvo u Alijansi, sve dok Švedska nastavlja da “dozvoljava terorističkim grupama da slobodno lutaju” tom zemljom.

    “Trenutno nismo spremni za Švedsku, zato što članica NATO-a treba da ima čvrst stav kada je u pitanju borba protiv terorizma”, poručio je on.

    U intervjuu za američku televiziju, Erdoan je kritikovao američkog predsjednika Džoa Bajdena koji ga je nazvao autokratom.

    “Da li bi diktator ikada išao u drugi krug izbora?”, upitao je turski predsjednik.

    On je dodao da je optimističan kada je riječ o drugom krugu predsjedničkih izbora.

    “Ovo je novo iskustvo za tursku demokratiju. Vjerujem da će moj narod glasati za jaku demokratiju na izborima sljedeće nedjelje”, rekao je Erdoan.

    Turski predsjednik je odbacio optužbe da guši slobodu, tvrdeći da u Turskoj niko nije iza rešetaka zbog svojih ideja.

    U Turskoj će 28. maja biti održan drugi krug predsjedničkih izbora, nakon što je u prvom krugu Erdoan osvojio 49,51 odsto glasova, dok je njegov glavni protivkandidat osvojio 44,8 odsto glasova.