Oznaka: Rusija

  • Javili se Rusi: Čišćenje

    Javili se Rusi: Čišćenje

    Gubernator ruske Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov izjavio je danas da u Grajvoronskom okrugu Ministarstvo odbrane nastavlja da “čisti” teritoriju.

    “Ministarstvo odbrane nastavlja da čisti teritoriju zajedno sa agencijama za sprovođenje zakona. Ali vraćanje svojim kućama, sada se obraćam stanovnicima Grajvoronskog okruga koji su privremeno napustili svoje domove, još nije moguće“, napisao je Gladkov na svom Telegram kanalu.

    On je dodao da će nadležni obavestiti građane kada povratak kućama bude bezbedan, prenose RIA Novosti.

    Gladkov je naveo da su u naseljima u koje je ušla ukrajinska diverzantska grupa ranjena dva civila i da snage bezbednosti još nisu uspele da dođu do njih. Naveo je da je to sada najvažniji zadatak i izrazio nadu da će ranjeni civili biti što pre evakuisani i medicinski zbrinuti.

    Moskva je saopštila da je ukrajinska diverzantsko-izviđačka grupa u ponedeljak ušla na teritoriju Grajvoronskog okruga Belgorodske oblasti i da vojska i snage bezbednosti preduzimaju sve mere da je eliminišu.

    U ponedeljak je u Belgorodskoj oblasti uveden režim protivterorističke operacije, kojim se utvrđuju posebne mere i privremena ograničenja. U napadu ukrajinske diverzantske grupe povređeno je osam civila, poginulih nije bilo, navode RIA Novosti.

  • Ništa od novih sankcija?

    Ništa od novih sankcija?

    Na današnjem sastanku u Briselu ministri spoljnih poslova zemalja EU nisu uspeli da se dogovore oko 11. paketa sankcija Rusiji i dodatne vojne pomoći Ukrajini.

    To je izjavio mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    “Odluka o nastavku finansiranja isporuka oružja Ukrajini iz Evropskog mirovnog fonda nije doneta, a nije doneta ni odluka o sankcijama”, rekao je Sijarto u razgovoru sa mađarskim novinarima, prenosi TASS.

    Šef mađarske diplomatije je ponovio da je Mađarska uslovila vojnu pomoć Ukrajini uklanjanjem OTP banke sa ukrajinske liste “međunarodnih sponzora rata”.

    On je potvrdio da se zvanična Budimpešta protivi nizu odredbi 11. paketa evropskih sankcija Rusiji.

  • Rusi imaju “protivotrov” za F-16

    Rusi imaju “protivotrov” za F-16

    Zapadni saveznici žele da isporuče Kijevu lovce F-16, a ruski stručnjaci navode da ruska vojska ima ta nih “protivotrov”.

    Ruski vojni eksperti tvrde da njihov glavni cilj nije da Ukrajina pobedi na bojnom polju, već da produže sukob na teritoriji ove zemlje.

    Prema rečima nemačkog kancelara Olafa Šolca, priprema pilota Oružanih snaga Ukrajine za upotrebu lovaca F-16 biće dugoročni projekat i signal za Rusiju.

    Ruski vojni ekspert Viktor Baranec kaže da je lovac F-16 ozbiljno oružje.

    “Ovaj avion leti brzinom većom od 2.200 kilometara na sat. F-16 koristi rakete ‘zemlja-vazduh i ‘vazduh-vazduh. Ova letelica se dobro pokazala u mnogim oružanim sukobima u kojima su učestvovale Sjedinjene Američke Države. I zbog toga se ne isključuje mogućnost da ukrajinske Oružane snage F-16 neće koristiti za uništavanje ruskih vojnika i oficira“, objašnjava sagovornik Sputnjika.

    Slično mišljenje deli i ruski vojni ekspert Aleksej Leonkov. On ne isključuje mogućnost da će Ukrajini biti isporučeno oko 40-50 ovih aviona čiji će zadatak biti nanošenje visokopreciznih udara na ruske trupe i objekte koji se nalaze na teritorijima koje kontrolišu Oružane snage Rusije.

    Međutim, Aleksej Leonkov veruje da će ovim avionima upravljati piloti iz zemalja-članica NATO.

    “Ukrajinskih pilota praktično da više nema. Iz ovog zaključujemo da se u ovim letelicama mogu nalaziti piloti iz Poljske ili Kanade“, decidan je stručnjak.

    Ruski vojni ekspert Viktor Litovkin takođe smatra da će ovim avionima upravljati NATO piloti. Što se tiče pilota iz Ukrajine, kako kaže, oni će morati da prođu obuku koja će trajati oko tri-četiri meseca, a možda čak i godinu dana.

    Viktor Litovkin ipak smatra da Kijevu nisu dovoljni samo avioni i NATO piloti u borbi protiv Rusije.

    “Da bi Ukrajina uopšte mogla da koristi lovce F-16, ovoj zemlji su potrebni dobro opremljeni aerodromi. Pored toga, Ukrajinci moraju imati i radarske stanice, kao i ceo pogon za održavanje ovih letelica. Ovo je ogroman i skup posao. Sve to treba da se nalazi na teritoriji ukrajinske države. Njihova primena će izazvati određene poteškoće za zemlje-članice Alijanse“, objašnjava sagovornik Sputnjika.

    Leonkov dotle iznosi pretpostavku da Ukrajina ove lovce neće koristiti sa svoje teritorije.

    “Ne isključuje se mogućnost da će ovi avioni poletati sa teritorije Rumunije. Tamo će se verovatno nalaziti cela tehnička baza iz Evrope i Amerike koja će opsluživati ove letelice. Ova zemlja je jedino koliko-toliko sigurno mesto jer se, na primer, sa teritorije Belorusije mogu kontrolisati aerodrome Poljske pomoću ruskog aviona A-50“, objašnjava naš sagovornik.

    Na pitanje da li će F-16, ako bude isporučen Ukrajini, promeniti situaciju na frontu, Litovkin kaže da od toga nema ništa. Prema rečima stručnjaka, Rusija ima “protivotrov“ za ovu američku letelicu.

    “Rusija ima avione, Su-30 i Su-35 koji će se boriti protiv američkog lovca. Oni su mnogo moćniji od F-16. Dakle, Amerikanci rizikuju da izgube svoje avione na ukrajinskom nebu“, naglašava stručnjak.

  • “Čestitam, Jevgenij, postavio si zastavu i… okružen si”

    “Čestitam, Jevgenij, postavio si zastavu i… okružen si”

    “Grupa Vagner suočiće se s katastrofom u Ukrajini sledeće sedmice”, kaže penzionisani general američke vojske Mark Hertling.

    Prigožin je u subotu proglasio pobedu u Bahmutu, objavivši da su njegove trupe preuzele punu kontrolu nad gradom. Međutim, Ukrajina je odbacila tu tvrdnju, insistirajući na tome da se u gradu vode teške borbe i da njene snage još uvek kontrolišu njegove ključne aspekte.

    Ukrajina je u nedelju objavila najnovije informacije o Bahmutu, a Oleksandr Sirski, zapovednik ukrajinskih kopnenih snaga, rekao je da se ukrajinske trupe približavaju “ciljanom okruženju” grada.

    Hertling, koji je služio kao zapovednik kopnene vojske SAD u Evropi i Sedme armije, odgovorio je na najnoviji ukrajinski izveštaj upozorenjem za Prigožina.

    “Kao što su mnogi od nas više puta rekli, Prigožin nije profesionalni vojnik, a nisu ni njegovi vojnici”, napisao je on na Tviteru. “Čestitam, Jevgenij, postavio si Vagnerovu zastavu u središte grada. I… okružen si.”

    Dodao je da nedavni razvoj događaja dolazi nakon “pet mjseci katastrofe” za Prigožinove snage i da veruje da će se to nastaviti tokom sledećee sedmice dok se Ukrajina i Vagner grupa nastavljaju boriti za kontrolu nad Bahmutom.

  • Napadnuta Rusija

    Napadnuta Rusija

    Ukrajinske snage su sa jednim bataljonom i DRG (Diverzantsko-izviđačka grupa) prešli rusku granicu.

    Tokom borbi izbačeni su iz sela Glotovo i Grajvornoje.

    Kozinka i dalje ima boraca VSU. U crkvu se zaključalo do 30 ljudi, na periferiji sela još stotinak.

    Trenutno se ukrajinska tehnika primećuje u Bolšoj Pisarevki sa druge strane granice, ali to podjednako mogu biti i pojačanja i jedinice RDK i LSR povučene sa teritorije Belgorodske oblasti.

    Protivteroristička operacija još nije završena.

  • Dodik: Prenijeću Putinu da je Dejtonski sporazum urušen

    Dodik: Prenijeću Putinu da je Dejtonski sporazum urušen

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da će ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu prenijeti da je Dejtonski sporazum snažno urušen, da je veliko pitanje i da li postoji.
    Dodik je naglasio da je Republika Srpska mora tražiti prijatelje u Rusiji, koja je garant Dejtonskog sporazuma.

    “Rusija će se pitati o tome. Očigledno da ovi koji pokušavaju da naprave nešto drugo od Dejtona u Sarajevu najradije bi da i nas uklone od toga, onda bi to lakše poravnali. Oni bi najviše voljeli da smo mi u nekoj svađi ili animozitetu sa Rusima i da smo samo prepušteni Briselu i Vašingtonu”, rekao je Dodik.

    Dodik je napomenuo da je uvijek isticano da Rusija stoji iza Dejtonskog sporazuma i da nikada ni od jednog ruskog zvaničnika nije čuo suprotnu poruku.

    “Razgovaraću sa predsjednikom Putinom da mu kažem da se taj Dejtonski sporazum snažno urušio, da je veliko pitanje da li uopšte postoji. On postoji samo kao okvir za disciplinovanje drugih, a ne za upražnjavanje prava svih koji su potpisali taj sporazum”, rekao je Dodik.

    On je istakao da ne želi da Republika Srpska u tome bude izgubljena. “Republika Srpska nije ušla u Dejtonski sporazum da bude izgubljena nego da bude ojačana. Ono što sada zapanjaci rada jeste upravo da se sruši”, rekao je Dodik za ATV.

    Dodik je rekao da je vidljivo da Rusija savršeno dobro zna poziciju Republike Srpske i da je Dejtonski sporazum značajno srušen, ali da ruska strana i dalje stoji iza tog sporazuma.

    “Želimo da im objasnimo, pa i drugim partnerima na Zapadu, koji se dijametralno suprotno ponašaju, da je ukidanjem Dejtonskog sporazuma neprikosnovena i neupitna Republika Srpska i njen dalji put. Ako se sruši Dejtonski sporazum, a Zapad čini najviše da to sruši, moramo da imamo jasne politike poslije”, naglasio je Dodik.

    Dodik je dodao da su zapadnjaci iznervirani situacijom u vezi sa Ukrajinom, kao i geopolitičnom situacijom sa Rusijom i Kinom, te da u takvim okolnostima Srpska mora da ima prijatelje.

    “Nama su se Britanci pokazali kao neprijatelji i svi koji danas pokušavaju, sjedeći po Sarajevu, da kažu da imovina treba da bude oduzeta Republici Srpskoj su naši neprijatelji i mi njih moramo početi zvati tako”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da je za sutra dogovoren njegov razgovor sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.

  • Dodik nakon sastanka sa Petruševim: Srpska je uspjela da prodre do najmoćnijih ljudi na svijetu

    Dodik nakon sastanka sa Petruševim: Srpska je uspjela da prodre do najmoćnijih ljudi na svijetu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Srpska uspjela da prodre do najmoćnijih ljudi na svijetu i da je ponosan na korektan odnos Rusa.

    Mi smo ponosni na korektan odnos Rusa prema nama u dugoročnom period – rekao je Dodik nakon što se u Moskvi susreo sa sekretarom Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Nikolajom Patruševom.

    On je naveo da je sagovornicima počeo da govori da je u redu podrška Dejtonskom sporazumu, ali je upitao šta kada nema Dejtonskog sporazuma ili ako skontaju da treba oduzeti imovinu Republici Srpskoj, da li ona ima njihovu podršku da ostane?

    Dodik je rekao da je od Patruševa, jednog od najbližih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, čuo da su ovo najčešća viđenja između njega i Putina, čemu se raduje.

    On je takođe naveo da nema namjeru da nikoga nervira, ali je ukazao da je jedna mala Republika Srpska sa svim svojim problemima uspjela da prodre do najmoćnijih ljudi na svijetu, piše ATV.

    – To što se Amerikancima diže kosa na glavi, oni u Briselu na znaju šta da rade od toga, a šta da ja radim, nisu nam dali nikakvu drugu priliku – rekao je Dodik.

    Patrušev je ranije rekao mu je drago što je predsjedik Srpske počasni gost 11. međunarodnog sastanka visokih predstavnika koji se bave pitanjima bezbjednosti, a trebalo bi da se održi u srijedu, 24. maja.

  • Moskva i Peking se ne mješaju u međusobnu politiku

    Moskva i Peking se ne mješaju u međusobnu politiku

    Moskva i Peking se ne mešaju u međusobnu politiku i ne postavljaju kao cilj svoje saradnje borbu protiv nekih drugih država.

    To je izjavio sekretar Saveta za bezbednost Rusije Nikolaj Patrušev tokom rusko-kineskih konsultacija o javnoj bezbednosti, pravu i pravnom poretku.

    “Rusko-kinesko strateško partnerstvo se gradi na principima uzajamnog poštovanja i ravnopravnosti, dubokog poverenja, međusobnog nemešanja u unutrašnje poslove i nije usmereno protiv drugih zemalja”, naveo je Patrušev tokom susreta sa članom Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Kine, sekretarom političko-pravne komisije Čenom Venćingom.

    Prema njegovim rečima, strateška politika Moskve podrazumeva dalje proširivanje saradnje s Kinom.

    “Razvoj i produbljivanje odnosa s prijateljskom Kinom jeste strateška politika Rusije. Naša zemlja posvećuje prioritetnu pažnju razvoju obostrano korisne saradnje s Kineskom Narodnom Republikom u svim sferama, ukazivanju uzajamne pomoći i pojačanom usaglašavanju na međunarodnoj sceni, u interesu zaštite bezbednosti, stabilnosti, stabilnog razvoja na globalnom i regionalnom nivou, kako u Evroaziji, tako i u drugim delovima sveta”, istakao je Patrušev.

    Prema njegovim rečima, obračunavanje u nacionalnim valutama omogućava Moskvi i Pekingu da grade odnose koji nisu pod uticajem spoljnih pritisaka.

    “Dosledno se realizuju svi dogovori o saradnji u praktičnim oblastima. Bez obzira na sankcioni pritisak, nastavljamo da postavljamo nove rekorde u bilateralnoj trgovinskoj razmeni. Povećava se udeo obračuna u nacionalnim valutama, što naše odnose čini otpornim na spoljne uticaje”, naveo je Patrušev.

    On je naglasio da posebnu ulogu u jačanju rusko-kineskog partnerstva igraju kontakti na najvišem nivou, podsetivši na to da je kineski predsednik Si Đinping 22. i 23. marta bio u zvaničnoj poseti Rusiji i susreo se s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

    “Njegov dolazak odmah nakon ponovnog izbora za šefa države potvrdio je izrazito visok nivo naših odnosa i označio čvrstu rešenost da se oni nadalje produbljuju”, ocenio je Patrušev.

    On je, takođe, naveo da je Rusija zahvalna za poziv predsedniku Vladimiru Putinu da učestvuje kao glavni gost na trećem forumu “Jedan pojas, jedan put” u Kini.

    “Uspešno deluju i bilateralni mehanizmi za borbu protiv terorizma i ekstremizma, krijumčarenja oružja i narkotika, transnacionalnog organizovanog kriminala i legalizacije protivpravno stečenih prihoda, kao i za zaštitu informacione bezbednosti”, rekao je Patrušev.

  • “Rusi poraženi, uzaludno su se borili”

    “Rusi poraženi, uzaludno su se borili”

    Ukrajinski poslanik je opisao Bahmut kao mišolovku za Ruse i rekao da je Kijev dobro uradio što je sprečio moskovske snage da uđu dublje u teritoriju Ukrajine.

    “Kremlju su od samog početka rata očajnički bile potrebne pobede, imali su samo gubitke. Stvorili su ovaj mit o Bahmutu kao da je to nešto izuzetno važno za njih. Mi smo od samog početka shvatili da sa tehničke tačke gledišta, to je bilo nešto izuzetno važno. Bahmut je običan grad koji nije veliki. Na kraju krajeva, Bahmut je mišolovka za ruske snage na jugoistoku Ukrajine i ukrajinska vojska će svakako nastaviti svoju operaciju jer je naš cilj vrlo jednostavan: moramo likvidirati njihove snage koliko god je to moguće“, rekao je poslanik stranke Golos Andrii Osadchuk za Skaj njuz.

    On je dodao da ukrajinske snage, dok su branile Bahmut, nisu dozvolile Rusima da uđu dublje na ukrajinsku teritoriju do drugih gradova poput Kramatorska.

  • Kraj za Vagnerovce?

    Kraj za Vagnerovce?

    Napori Rusije i upotreba municije u bici za Bahmut “hendikepirali“ su njene pripreme protiv predstojeće kontraofanzive Kijeva, tvrdi bivši britanski general.

    General Ričard Barons, bivši komandant Komande združenih snaga, rekao je za Skaj njuz da je Moskva morala da pomeri svoje “dragocene ljudske rezerve“ da zaustavi ukrajinske snage severno i južno od grada.

    Govoreći o gradu, rekao je: “To je postala legendarna bitka između dve strane u kojoj su bacili hiljade ljudi u borbu, a neto rezultat je u suštini bio nerešen – ali gubici na obe strane su bili fenomenalni. Rusija je morala da premesti dragocene rezerve ljudi i municije da zaustave ukrajinski pokret severno i južno od grada, pa će to onemogućiti njihovu pripremu za ofanzivu, ali sledeća velika stvar je ukrajinska kontraofanziva“.

    On je dodao da je Vagnerova grupa “slomljena” u bici za Bahmut.

    “Ključna stvar koja je proizašla iz ovoga je da je Vagnerova grupa bar na neko vreme van borbe jer ju je razbio Bahmut“, zaključio je on.