Oznaka: Rusija

  • “Pada” Zelenski?

    “Pada” Zelenski?

    Vlada predsednika Ukrajine Vladimira Zelenskog pašće u narednim mesecima, ocenio je bivši američki obaveštajac Skot Riter u podkastu “Ask d inspektor”.

    “Mislim da ćemo do maja ili juna videti kraj režima Zelenskog”, rekao je on.

    Riter je naglasio da Zelenski nikada nije održao predsedničke izbore, a mandat mu ističe krajem maja. Pored toga, dodao je, položaj šefa kijevskog režima je jako loš, svakako i zbog kolapsa ukrajinskih oružanih snaga na frontu.

    “Zelenski igra na vreme, čeka čudo, bilo da su to francuske ili poljske trupe, kao i odluku NATO-a da interveniše”, zaključio je bivši američki obaveštajac.

    Predsednički izbori u Ukrajini trebalo je da se održe 31. marta 2024. godine, a inauguracija novoizabranog šefa države trebalo je da se dogodi u maju.

    Međutim, glasanje je otkazano zbog vanrednog stanja i opšte mobilizacije. Bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov rekao je da Zelenskom prestaju ovlašćenja 21. maja.

    Zelenski je naveo da “sada nije pravo vreme za izbore”. Prema rečima portparola Kremlja Dmitrija Peskova, Rusija će analizirati situaciju u vezi sa istekom mandata Zelenskog u maju kako bi se izjasnio o svom stavu.

  • 300.000 Rusa ide na Ukrajinu?

    300.000 Rusa ide na Ukrajinu?

    Rusija priprema dodatnu mobilizaciju 300.000 vojnika 1. juna, izjavio je danas predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski nakon razgovora sa finskim predsednikom Aleksanderom Stubom u Kijevu.

    Odgovarajući na pitanja novinara koliko će regruta biti mobilisano u ukrajinsku vojsku ove godine, Zelenski je rekao da neće biti potrebno pola miliona vojnika, prenela je agencija Interfaks Ukrajina.

    “Kada je reč o konkretnom broju ljudi koji će biti mobilisani, ne mogu da kažem… Ne treba nam pola miliona”, naveo je Zelenski.

    Zelenski je zahvalio glavnokomandujućem Oružanih snaga Ukrajine Aleksandru Sirskom na sprovođenju revizije u vojsci da bi se oni koji su izbegavali mobilizaciju našli na frontu. Stub i Zelenski potpisali su danas Sporazum o sigurnosnoj saradnji i dugoročnoj podršci dve zemlje, a Stub je najavio i odluku Finske da pošalje Kijevu pomoć u vojnoj opremi u iznosu od 188 miliona evra.

  • Armata T-14 uveden u operativnu upotrebu

    Armata T-14 uveden u operativnu upotrebu

    Britansko ministarstvo odbrane posle dužeg vremena ponovo se oglasilo o ruskom tenku Armata T-14.

    Kako je Ministarstvo odbrane Velike Britanije saopštilo, Rusija je taj tenk uvela u operativnu upotrebu.

    “Potvrđeno je da je glavni borbeni tenk Armata ušao u službu ruske vojske, ali da neće biti raspoređen u Ukrajini. Ovo je vrlo verovatno zbog visokih troškova i potencijalne štete po reputaciju gubitka prestižnog tenka u borbi”, saopštili su Britanci.

    Inače o tome su ruski mediji pisali još 4. marta 2024. godine. To ukazuje da je Britancima trebalo skoro mesec dana da potvrde ovu vest.

    Novi ruski tenk T-14 Armata usvojen je od strane ruske vojske, ali se neće koristiti u zoni borbenih dejstava. Ovo je saopštio šef Rosteka Sergej Čemezov.

    Po svojim karakteristikama značajno nadmašuje sve tenkove u službi Oružanih snaga Rusije, ali visoka cena stavlja tačku na njegovu moguću upotrebu na frontu. Ministarstvu odbrane je lakše kupiti slične tenkove T-90M Proriv, koji takođe imaju odlične karakteristike, ali su mnogo jeftiniji.

    Armata predstavljen je javnosti još u maju 2015. godine, ali do danas još nije ušao u masovnu serijsku proizvodnju. Pripada četvrtoj tehnološkoj generaciji.

    Ovaj tenk se razlikuje od decenijama ustaljene paradigme gradnje tenkova po tri osnovna pristupa: sva tri člana posade su u upravnom odeljenju napred, zaštićena u posebnoj oklopnoj kapsuli sa daljinski upravljanom kupolom i naoružanjem, maksimalno zaštićena i od eksplozije municije iza njih ima brojne sisteme optoelektronskog osmatranja i nišanjenja – danju i noću i aktivni sistem zaštite od projektila i mina iz sve tri sfere – sa zemlje, iz vazduha i ispod zemlje.

    U konstrukciji tenka primenjena su najnovija tehnička i tehnološka dostignuća oklopne zaštite sa novim modelom kombinovanog višeslojnog, razmaknutog i modularnog oklopa.

    Osnovni oklop u prednjem delu tenka T-14 štiti od svih potkalibarnih projektila kalibara do 120 mm, a od kumulativnih kalibara do 150 milimetara. Primenjeni čelik ima visoke zaštitne karakteristike. Novi tip ERO (eksplozivni reaktivni oklop) “relikt” dodatno štiti i od kinetičkih projektila, smanjujući im probojnost za 50 odsto (350 mm), a od kumulativnih za 90 odsto (oko 800 mm), odnosno zajedno sa osnovnim oklopom ekvivalent zaštite tenka dostiže 1.500 milimetara.

  • Francuska “digla” Legiju stranaca?

    Francuska “digla” Legiju stranaca?

    Pojavile su se nove informacije o vojnom kontingentu koji Pariz navodno priprema da pošalje u Ukrajinu, rekla je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je dodala da se radi o bataljonu Legije stranaca.

    “Komanda francuske Legije stranaca početkom marta odredila je sastav taktičke grupe u rangu bataljona od oko 1.500 ljudi. Očekuje se da će u aprilu grupa biti dovedena u stanje pune borbene gotovosti za operativno ‘prebacivanje’ na ukrajinsko pozorište vojnih operacija”, otkrila je Zaharova, a prenose ruski mediji.

    Francuski predsednik Emanuel Makron je, podsetimo, nedavno izjavio da nije isključeno da bi moglo da dođe do slanja trupa u Ukrajinu što je izazvalo veliku polemiku u javnosti.

    Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin rekao je da je Pariz već spremio 2.000 vojnika za prvu fazu slanja trupa.

    Ipak, pojedini francuski plaćenici već ratuju na strani Ukrajini. Moskva je ranije ove godine saopštila da je uništila jedno od uporišta stranih plaćenika u Harkovu, u kojem je poginuo veliki broj francuskih boraca, na šta su iz Ministarstva odbrane te zemlje izjavili da ne mogu da brane svojim građanima da ratuju, jer je Francuska “demokratska zemlja”.

    “U Ukrajini otvoreno govore o sve većim problemima sa mobilizacijom. Stručnjaci napominju da će ove godine postojeći mobilizacioni potencijal opasti za skoro 70 odsto. Situaciju neće popraviti ni predložene mere za regrutovanje žena u vojsku”, kaže Zaharova, napominjući da Ukrajinci više ne žele da budu topovsko meso.

    Kako dodaje, mnogi danas biraju pre odlazak u zatvor nego na front. “Tako je krajem marta u Lavovu čovek koji je kategorički odbio da bude mobilisan osuđen na tri godine zatvora. Svoju odluku objasnio je time što ne želi da ratuje i ubija Ruse”.

    Čak je i “Politiko” krajem marta pisao da je u Ukrajini sve manje ljudi spremno da ide na front i da to postaje trend. “Sve više ljudi (u Ukrajini) je pesimistično po pitanju ishoda sukoba. Oni se pitaju da li je Ukrajina sposobna da pobedi Rusiju”, kaže Zaharova.

    Portparolka MSP-a je, takođe, istakla da će se borba protiv kijevskog režima nastaviti. Potvrdila je da Kijev stoji iza terorističkih napada po Rusiji i podsetila da je i Kiril Budanov, šef vojne obaveštajne uprave Ukrajine, 31. marta izjavio da su napadi na Belgorodsku oblast Rusije veoma korisni za Ukrajinu, preneo je ruski portal Raša tudej Balkan.

  • Šojgu: Preko 80.000 mrtvih

    Šojgu: Preko 80.000 mrtvih

    Gubici oružanih snaga Ukrajine od početka godine iznose preko 80.000 ljudi i 14.000 jedinica naoružanja, saopštio je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu.

    Takođe, ukrajinske snage su izgubile, kako tvrdi, 1.200 tenkova i oklopnih vozila.

    Nakon propale kontraofanzive, Oružane snage Ukrajine pokušavaju da se učvrste na pojedinim linijama i položajima, ali nisu uspele da ostvare ciljeve ni u jednom pravcu.

    Ruska vojska nastavlja da potiskuje ukrajinske formacije na zapad, saopštio je ruski ministar na sednici sa vojnim vrhom.

    Od početka godine pod kontrolu Oružanih snaga Rusije u novim regionima prešlo je više od 400 kvadratnih kilometara teritorije.

    Ruska vojska je u martu oslobodila pet naseljenih mesta – Neveljsko, Orlovka, Tonenjko, Krasno u DNR i Mirno u Zaporoškoj oblasti, rekao je Šojgu.

    Uprkos tome što nema uspeha na kontakt liniji, Kijev i dalje pokušava da ubedi svoje zapadne sponzore da je u stanju da se suprotstavi ruskoj vojsci, ocenio je ruski ministar. Zbog toga pokušava da prebaci borbe na teritoriju Rusije, pribegavajući terorističkim aktima i granatiranju civilnog stanovništva.

    “Naše Oružane snage reaguju asimetrično na takve zločine ukrajinskih militanata. U martu su visoko preciznim oružjem i dronovima izvedena dva masovna i 190 grupnih napada na teritoriju Ukrajine. Pogođeni su objekti vojne i energetske infrastructure”, saopštio je Šojgu.

    Šojgu je poručio da će ruska vojska nastaviti da potiskuje protivnika i da smanjuje njegove borbene kapacitete.

  • Blinken: Kritičan trenutak za Ukrajinu u ratu protiv Rusije

    Blinken: Kritičan trenutak za Ukrajinu u ratu protiv Rusije

    Ukrajina se nalazi u “kritičnom trenutku” rata sa Rusijom i hitno joj je potrebna veća podrška Zapada, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken.

    “Apsolutno je neophodno da Ukrajinci dobiju potrepštine za odbranu, posebno kada je riječ o municiji i protivvazdušnoj odbrani”, rekao je Blinken tokom posjete Francuskoj, navodi Rojters prenosi Tanjug.

    On je istakao da je iz tog razloga američki predsjednik Džozef Bajden zatražio od Kongresa da što prije obezbijedi dopunski budžet za vojnu pomoć Kijevu.

    Bajden je pozvao Predstavnički dom američkog Kongresa koji kontrolišu republikanci da podrži paket vojne i finansijske pomoći, ali je predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson mjesecima odlagao to pitanje.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će, ako Ukrajina ne dobije pomoć, njegove snage morati da se povlače “malim koracima”.

    Blinken i francuski ministar odbrane Sebastijen Lekorni ranije su posjetili fabriku u kojoj se proizvode topovi haubice “Cezar” kompanije Nekster.

    Lekorni je rekao da Nekster radi na proizvodnji 12 “Cezara” mjesečno.

  • Rusi kreću?

    Rusi kreću?

    Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW) smatraju da bi Rusija mogla da skoncentriše ofanzivu velikih razmera u zapadnom delu Donjecke oblasti.

    Njihova procena je i da bi ta ofanziva mogla da krene u kasno proleće ili leto. ISW takođe dodaje da će ruske trupe moći da pokrenu ofanzivu u samo jednoj operativnoj oblasti.

    Ukrajinski zvaničnici su nedavno upozorili da Rusija jača snage duž osovine Harkov-Luganjsk, u blizini ratom razorenih gradova Bakhmut i Avdejevka, te u zapadnom delu Zaporoške oblasti.

    Međutim, ISW veruje da će ruske snage verovatno biti u stanju da pokrenu usklađenu ofanzivu velikih razmera u samo jednom operativnom području zbog ograničenog ljudstva i planiranja.

    Osim toga, ISW je primetio da su ukrajinske snage izgleda odbile mehanizovani napad veličine ruskog bataljona u blizini Avdejevke 30. marta, prvi mehanizovani napad veličine bataljona otkako su ruske snage pokrenule kampanju za zauzimanje tog grada krajem oktobra 2023.

    Ruske snage, uključujući jedinice ruskog 6. tenkovskog puka (90. tenkovska divizija, Centralna vojna oblast [MD]), navodno su angažovale 36 tenkova i 12 borbenih vozila pešadije (IFV) u velikom mehanizovanom napadu u blizini sela Tonenke 30. mart.

    Istovremeno, ukrajinske snage su tokom napada uništile 12 ruskih tenkova i osam IFV, a ruski frontalni napad nije uspio da probije ukrajinske linije.

    Analitičari veruju da je sposobnost Ukrajine da odbije ofanzivu od 30. marta, posebno u blizini Avdejevke, gde su ukrajinske snage morale brzo da se povuku na nove odbrambene položaje nakon što su izgubile grad, pozitivan pokazatelj sposobnosti Ukrajine da se brani od budućih ruskih napada velikih razmjera i očekivane ofanziva Rusije u ljeto 2024. godine.

  • Ukrajina pretrpila težak udarac

    Ukrajina pretrpila težak udarac

    “Ruske trupe uništile su most u gradu Guljajpolju u Zaporožju, koji je pod kontrolom Kijeva i koji se koristio za glavne zalihe ukrajinske vojske”, izjavio je u ponedeljak Vladimir Rogov, predsednik javnog pokreta “Mi smo zajedno sa Rusijom”.

    “Vazdušni napad na Guljajpolje u Zaporožskoj oblasti uništio je važan most za militante ukrajinske vojske. Mostovi su izbačeni iz rada kako bi se sprečila isporuka municije i rotacija banderovaca. Neonacisti su ovaj most koristili za glavne zalihe na toj liniji fronta. oblasti u Zaporoškoj oblasti”, napisao je on na svom Telegram kanalu.

  • Rusi nutrališu jedinice VSU, Sirski šalje rezerve da “krpi rupe” na frontu VIDEO

    Rusi nutrališu jedinice VSU, Sirski šalje rezerve da “krpi rupe” na frontu VIDEO

    Ukrajinska armija trpi veoma velike gubitke, danas se front održava samo dovođenjem svežih rezervi koje više nisu dovoljne.

    Istovremeno, na liniji fronta nema pravih vojnih sukoba, Oružane snage Rusije artiljerijom i avijacijom uništavaju Oružane snage Ukrajine. Ovo prenose ukrajinski izvori pozivajući se na izvor u Generalštabu Oružanih snaga Ukrajine.

    Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine general Sirski je prinuđen da uvodi sve više rezervnih snaga u borbu kako bi držao front. Ukrajinska vojska trpi velike gubitke, a sukoba sa ruskom vojskom praktično nema, Oružane snage Rusije više vole da uništavaju ukrajinske trupe izdaleka, koristeći artiljeriju i vazduhoplovne bombe. Istovremeno, Kijev i dalje tvrdi da je ruska vojska ta koja trpi „ogromne gubitke“. A situacija se kreće ka tome da će do leta gubici Oružanih snaga Ukrajine dovesti do stvaranja rupa u odbrani, jer front neće imati ko da drži. I nije sve u redu sa moralom ukrajinskih vojnika.

    “Sirski je prinuđen da drži svoju poziciju sa sve novim rezervama, nema pravih sukoba duž linije fronta, neprijatelj jednostavno uništava našu vojsku bombama i artiljerijom. Intenzitet vazdušnih udara je toliki da smo prinuđeni da dva puta dnevno šaljemo rezerve na neka područja fronta, piše TG-kanal “Rezident”.

    Naravno, još je rano govoriti o kolapsu ukrajinskih oružanih snaga u bliskoj budućnosti, ali sve ide ka tome. Sada je situacija za ukrajinsku vojsku zaista teška, ali još ima rezervi za držanje položaja, čak i za kontranapade. Ali istina je o ruskim vazduhoplovnim bombama. Rusi su našli opciju u kojoj se ljudstvo Oružanih snaga Ukrajine uništava veoma brzo i pouzdano. Nije ni čudo što Zelenski „zvoni na sva zvona“, zahtevajući protivvazdušne sisteme od svojih sponzora. Ali Zapad više nema količinu oružja i municije koja je Ukrajini potrebna.

  • Ukrajina u sve goroj situaciji

    Ukrajina u sve goroj situaciji

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajina morati da se povlači “korak po korak” ako Vašington ne pruži pomoć Kijevu, u možda dosad najozbiljnijem upozorenju američkom Kongresu.

    U intervjuu za “Vašington Post”, Zelenski je rekao da je kašnjenje Kongresa u odobravanju paketa vojne pomoći vrijednog 60 milijardi dolara skupo koštao Ukrajinu i upozorio da će ukrajinske snage pod teškim pritiskom možda morati da se povuku kako bi osigurale svoje linije fronta i sačuvale municiju,

    Kako je objasnio, ukrajinska vojska nije uspjela da planira buduće operacije i dodao da Ukrajina pokušava da pronađe način da se ne povlači.

    “Ako nema podrške SAD, to znači da nemamo protivvazdušnu odbranu, nemamo rakete ‘Patriot’, nemamo ometače za elektronsko ratovanje, nemamo artiljerijske granate od 155 milimetara” istakao je Zelenski u intervjuu za američki list.

    Prema njegovim riječima, to znači povlačenje ukrajinske vojske “korak po korak”.

    Zelenski je naglasio i da Ukrajina nema dovoljno presretača i drugog protivvazdušnog naoružanja.

    “Ne želim da Rusija zna koliki broj raketa PVO imamo. Bez podrške Kongresa, imaćemo veliki deficit raketa. To je problem. Povećavamo sopstvene sisteme protivvazdušne odbrane, ali to nije dovoljno” rekao je Zelenski.

    Na pitanje da li smatra da je američki predsjednik Džo Bajden previše oprezan u snabdijevanju oružjem, za šta ga njegovi protivnici ponekad optužuju, ukrajinski lider je odgovorio da je on oprezan u vezi sa nuklearnim udarom Ruske Federacije.

    Zelenski je izrazio uvjerenje da razvoj događaja u Ukrajini zavisi od odluke Kongresa SAD o daljoj podršci Kijevu i poručio da je za potrebno više naoružanja Oružanim snagama Ukrajine da bi se savladao neprijatelj.

    “Izgubili smo pola godine dok se Kongres svađao. Ne možemo više da gubimo vrijeme. Ukrajina ne može biti politički spor između strana” istakao je on.

    Takođe je naveo da kritičari pomoći u Kongresu ne razumiju ulog u ovom sukobu.

    “Ako Ukrajina padne, ruski predsjednik Vladimir Putin će podijeliti svijet na prijatelje i neprijatelje Rusije” zaključio je Zelenski.

    Takođe, ukrajinski lider rekao je da ako dođe do skraćivanja linije fronta i da bi onda “Rusi mogli da krenu na velike gradove”.

    U februaru je Kijev najavio povlačenje iz Avdijevke, jednog od većih gradova na istočnom frontu, koji je mjesecima bio pod ruskom opsadom i potpuno je razoren. Gubitak ova dva gradića govori da se rat okrenuo u korist Rusije.

    Zelenski je pozvao SAD da obezbijede Ukrajini rakete ATACMS za napad na aerodrome i avione na, kako je naveo, privremeno okupiranom Krimu.

    “Kada Rusija ima rakete, a mi nemamo, oni raketama napadaju sve gasnu i energetsku infrastrukturu, energiju, škole, fabrike, civilne zgrade. ATACMS je odgovor” rekao je ukrajinski predsjednik u intervjuu za “Vašington post”.

    Zelenski je naglasio da su rakete dugog dometa Ukrajini potrebne ne za napad na teritoriju Rusije, već za udare na aerodrome na Krimu.

    “Kada Rusija sazna da možemo da uništimo ove avione, oni neće napasti sa Krima. To je kao sa mornaricom. Izgurali smo ih iz naših teritorijalnih voda. Sada ćemo ih potisnuti sa krimskih aerodroma” rekao je Zelenski.

    On je podsjetio da je u februaru u Minhenu predstavio mapu ciljeva za ATACMS.

    “Pokazao sam im vojne platforme kao što su aerodromi, sistemi protivvazdušne odbrane i drugi objekti” dodao je on.

    Nedavno je Rusija pojačala napade na pogranična sela sa Ukrajinom nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio mogućnost stvaranja “sanitarne zone” unutar Ukrajine kako bi zaštitio jugozapadne regione svoje zemlje. To se dogodilo nakon što je Putin osigurao pobjedu na predsjedničkim izborima.

    Takođe, Rusija je posljednjih nedjelja intenzivno gađala energetsku infrastrukturu Ukrajine, oštetivši tri elektrane i izazvavši masovne nestanke struje. Napadi su nanijeli više od 11.5 milijardi dolara štete energetskoj infrastrukturi Ukrajine, procijenilo je ministarstvo energetike zemlje.

    Poznato je da Rusija koristi energiju kao oružje u Evropi i sada nastavlja sa svojom taktikom, rekao je viši saradnik Univerziteta u Pensilvaniji Bendžamin Šmit, koji je bio savjetnik za evropsku energetsku bezbijednost u američkom Stejt departmentu.

    “Putin želi da bude što je moguće gore za obične građane u nadi da će se Ukrajinci umoriti i natjerati svoju vladu na prekid vatre, čak i ako to znači ustupanje teritorije Rusiji” rekao je Šmit.

    On je, međutim, dodao da to neće slomiti otpornost Ukrajinaca. Ovim napadima, rekao je Šmit, Putin takođe želi da iscrpi ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, dok Ukrajina čeka američku pomoć.

    “Oni pokušavaju da dobiju zamah, a posebno su Sjedinjene Države bile neodgovorne… i još uvijek nisu odobrile sljedeću tranšu vojnog finansiranja za Ukrajinu” rekao je on.

    Istovremeno, Ukrajina je intenzivirala napade dronovima na ruske rafinerije nafte. Prema različitim procjenama, napadi su uništili oko 10 do 14 odsto ruskih kapaciteta za preradu nafte, prenosi “Blic”.