Oznaka: Rusija

  • Priznanje iz Amerike – Ne postoji način da Ukrajinci pobjede Ruse

    Priznanje iz Amerike – Ne postoji način da Ukrajinci pobjede Ruse

    Predsednički kandidat Demokrata za 2024. godinu Robert Kenedi rekao je da ne vidi način da bi Ukrajina mogla pobediti u ratu protiv Rusije.

    Početkom juna, Kenedi Mlađi je rekao da su Sjedinjene Države svojim akcijama pretvorile Ukrajinu u “klanicu”. Prema rečima političara, Vašington je bio taj koji je uvukao Kijev u sukob protiv Rusije kako bi ostvario sopstvene geopolitičke ciljeve.

    “Mislim da ne postoji način na svetu da Ukrajinci pobede Ruse. Mislim da je Evropa trenutno u ozbiljnoj nevolji. Vidite sve ove nemire u Nemačkoj, Italiji, Francuskoj. Ove zemlje imaju unutrašnje probleme. Nema želje da šalju svoje ljude u smrt, a Ukrajinci nemaju nikog više”, rekao je on u intervjuu za Jutjub kanal “Lex Clips”.

    Takođe je napomenuo da su Oružane snage Ukrajine nasilno regrutovale ljude da bi obnovili svoje redove.

    Američki političar je istakao i da su i vojno sposobni muškarci svim snagama pokušavali da napuste Ukrajinu kako ne bi otišli ​​na front, preneo je “News Unrolled”.

    Početkom juna, Kenedi je rekao da su Sjedinjene Države svojim akcijama pretvorile Ukrajinu u “klanicu”. Prema rečima ovog političara, Vašington je bio taj koji je uvukao Kijev u sukob protiv Rusije kako bi ostvario sopstvene geopolitičke ciljeve.

  • “Žele rat do zadnjeg Ukrajinca”

    “Žele rat do zadnjeg Ukrajinca”

    Odluka SAD da Kijevu daju kasetnu municiju primer je agresivne politike, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Kako je navela, ova politika ima za cilj odugovlačenje ukrajinskog sukoba.

    “Odluka administracije američkog predsednika Džozefa Bajdena da kijevskom režimu obezbedi kasetnu municiju je još jedna eklatantna manifestacija agresivne antiruske politike SAD, koja je osmišljena da što duže odugovlači sukob u Ukrajini i da vodi rat do poslednjeg Ukrajinca”, rekla je Zaharova, preneo je TASS.

    Ona je istakla da će Vašington slanjem kasetne municije u Ukrajinu faktički postati saučesnik u zasićenju teritorije minama i da će u potpunosti deliti odgovornost za žrtve izazvane eksplozijama, uključujući rusku i ukrajinsku decu.

    SAD su u petak saopštile da će snabdevati Ukrajinu široko zabranjenom kasetnom municijom radi kontraofanzive protiv ruskih snaga.

    Upotrebu kasetne municije zabranjuje više od 100 zemalja, ali među njima nisu SAD, Rusija i Ukrajina, preneo je Rojters.

  • Azovci se vratili

    Azovci se vratili

    Povratak komandanata ekstremističkog bataljona “Azov“ iz Turske u Ukrajinu predstavlja kršenje dogovora sa Moskvom, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Prema uslovima sporazuma, vođe Azova su trebali da ostanu u Turskoj do kraja sukoba, sporazum su prekršili i turska strana i Kijev, naglašava Kremlj.

    Moskva nije bila obaveštena da se sprema povratak Azovaca u Ukrajinu. Istovremeno, Peskov je naglasio da je Turska bila prinuđena na ovaj korak u pozadini neuspeha Oružanih snaga Ukrajine u kontraofanzivi, kao i uoči samita NATO-a u Viljnusu.

    Ankara zauzvrat pokazuje solidarnost sa članicama alijanse, Rusija to odlično razume, dodao je portparol Kremlja.

    Ranije je Volodimir Zelenski objavio na svom Telegram kanalu da su se vođe puka Azov (organizacije zabranjene u Rusiji) koji su bili u Turskoj vratili u Ukrajinu. Zelenski je u petak doputovao u Tursku, gde je razgovarao sa predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

    Zelenski je na društvenim mrežama objavio fotografije sa komandantima Azova i 36. brigade marinaca koji su zarobljeni u kompleksu Azovstalja tokom borbi u Mariupolju maja 2022. godine. Među njima je i Denis Prokopenko koji je bio komandant posebnog odreda specijalnih snaga Azova. Zarobljenici su u septembru iste godine internirani u Tursku gde su bili u kućnom pritvoru. To su bili uslovi sporazuma sa Rusijom koja je predala zarobljene ukrajinske vojske, ali pod uslovom da neće učestvovati u daljim neprijateljstvima.

  • Ukrajina će izgubiti Odesu?

    Ukrajina će izgubiti Odesu?

    Ako NATO preduzme provokativne korake tokom samita u Vilnjusu, Ukrajina se može suočiti sa novim teritorijalnim gubicima.

    To je izjavio pukovnik Daglas Mekgregor, bivši savetnik šefa Pentagona.”Odluka NATO-a na predstojećem samitu može da primora predsednika Rusije Vladimira Putina da krene u aktivnu ofanzivu u Ukrajini sve do Odese. On to može, Rusija ima sve neophodne resurse”, rekao je Mekgregor u intervjuu za Jutjub kanal “Džadžing fridom”.

    Prema njegovim rečima, jedini razlog zašto Moskva još uvek nije preuzela kontrolu nad ovim gradom je taj što ruski lider, za razliku od Zapada, ne traži eskalaciju sukoba i štiti samo ruske teritorije.

    Međutim, sama Alijansa mogla bi da izazove zaoštravanje krize nakon samita u Vilnjusu, smatra Mekgregor. On je podsetio da su Poljska i Litvanija u više navrata davale inicijative za slanje NATO trupa u Ukrajinu.

    Lideri NATO zemalja sastaće se sredinom sledeće nedelje u Vilnjusu u Litvaniji na samitu na kojem bi trebalo da razgovaraju o pristupanju Ukrajine alijansi, članstvu Švedske u ovoj organizaciji, novim odbrambenim planovima, ali i nedovoljnim izdvajanjima članica za odbranu.

    Samit u Litvaniji obezbeđivaće tri protivvazdušna sistema “patriot” doneta iz Nemačke, borbeni avioni koji će vršiti vazdušne patrole i vojne snage iz 17 država, preneo je Rojters.

    Biće to četvrti NATO samit od početka ruske Specijalne vojne operacije, pošto je prethodno jedan održan onlajn, a druga dva u Briselu i Madridu.

  • Bajden: Slanje kasetne municije – teška odluka

    Bajden: Slanje kasetne municije – teška odluka

    Predsednik SAD Džozef Bajden branio je danas, kako je rekao, “tešku odluku” da se Ukrajini obezbedi kasetna municija.

    To je potez za koji je američka administracija navela da je ključan za sukobe i da je podržan obećanjem Ukrajine da će pažljivo koristiti kontroverzne bombe, javio je AP.

    Odluka je doneta uoči samita NATO u Litvaniji, gde će se Bajden verovatno suočiti sa pitanjima saveznika o tome zašto bi SAD poslale oružje u Ukrajinu koje je više od dve trećine članica Alijanse zabranilo jer, prema iskustvima iz dosadašnjih konflikta, izaziva mnogo civilnih žrtava.

    “Trebalo mi je neko vreme da me ubede da to uradim”, rekao je Bajden u intervjuu za Si-En-En.

    Dodao je da je na kraju prihvatio preporuku Ministarstva odbrane da obezbedi municiju i o tome razgovarao sa saveznicima i poslanicima.

    Bajden je rekao da “Ukrajincima ponestaje municije” i da će kasetne bombe biti privremeno rešenje za zaustavljanje ruskih tenkova. Ovaj potez je naišao na podeljene reakcije Kongresa, pošto su neke demokrate kritikovale plan, dok su ga pojedini republikanci podržali.

    Odluku je na Tviteru pozdravio predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, koji je zahvalio Bajdenu na “blagovremenom, širokom i preko potrebnom paketu pomoći za odbranu” koji će “približiti Ukrajinu pobedi nad neprijateljem, a demokratiju pobedi nad diktaturom”.

    Američki savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven izjavio je da će SAD poslati verziju municije koja ima smanjenu stopu neeksplodiranih manjih bombi. Američki zvaničnici su rekli da će Vašington obezbediti na hiljade komada municije, ali nisu naveli konkretne brojeve.

    “Priznajemo da kasetna municija stvara rizik od povrede civila od neeksplodiranih ubojnih sredstava”, rekao je Saliven na brifingu u Beloj kući.

    On je istakao da su SAD zato i odlagale odluku koliko god su mogle.

    “Ali postoji i ogroman rizik od povrede civila ako ruske trupe i tenkovi pomere ukrajinske položaje i zauzmu više ukrajinske teritorije i potčine još ukrajinskih civila, jer Ukrajina nema dovoljno artiljerije. To je za nas nepodnošljivo”, istakao je on.

    Marta Hurtado, govoreći u ime kancelarije UN za ljudska prava, rekla je da upotreba takve municije treba odmah da prestane i da se ona ne koristiti ni na jednom mestu.

    Zamenik portparola UN Farhan Hak rekao je da generalni sekretar UN Antonio Gutereš “želi da se zemlje pridržavaju uslova konvencije i da kao rezultat toga, naravno, ne želi da se nastavi upotreba kasetne municije na bojnom polju”.

  • Amerika šalje Ukrajini stare modele kasetne municije – ne eksplodira odmah

    Amerika šalje Ukrajini stare modele kasetne municije – ne eksplodira odmah

    SAD planiraju da Ukrajini pošalju stare modele kasetne municije koje u 14 odsto slučajeva ne detoniraju odmah, piše Njujork tajms.

    Prema podacima lista, Pentagon uvjerava da su modernizovali model. Međutim, poboljšan je samo domet projektila, koji još uvijek sadrži granate, čiji procenat neispravnosti je američki vojni resor opisao kao neprihvatljivo visok.

    Prema pisanju Njujork tajmsa, pukovnik vojske u penziji Al Vosburg, koji je prošao obuku za uklanjanje eksplozivnih ubojnih sredstava, rekao je da će proces čišćenja područja nakon upotrebe ovakvih projektila potrajati, jer se ne mogu ručno pomjerati.

    Pored toga, biće potrebna edukativna kampanja za stanovništvo koje će se vratiti na ove teritorije i koje bi moglo da strada od neeksplodiranih granata.

    Savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika DŽejk Salivan saopštio je 7. jula da su SAD odlučile da isporuče kasetnu municiju Ukrajini, čijoj se upotrebi UN protive.

    On je takođe napomenuo da je Kijev Vašingtonu dao pisane garancije za minimiziranje rizika za civile prilikom upotrebe ove vrste municije.

  • Ambasadoru Hilu neće biti dobro; Istraživanje šta Srbi misle o SAD, a šta o Rusiji

    Ambasadoru Hilu neće biti dobro; Istraživanje šta Srbi misle o SAD, a šta o Rusiji

    Ispitivanje javnog mnjenja koje je za potrebe RT Balkana uradila Nova srpska politička misao pokazalo je da 79 odsto građana Srbije ne podržava uvođenje sankcija Rusiji zbog sukoba u Ukrajini. Takođe, da uprkos kampanja koje vode ambasada SAD u Beogradu i ambasador Kristofer Hil, podrška toj zemlji u Srbiji gotovo da ne postoji.

    Uprkos tome što nam sa evropskih i američkih strana, uz povremene pretnje i ucene, svaki čas poručuju da moramo da se uskladimo sa politikom Evropske unije i Zapada, odnosno uvedemo sankcije Rusiji, apsolutna većina građana Srbije protivi se takvom potezu. Uz to, kao glavni spoljnopolitički oslonac najčešće vide Rusiju i Kinu, potom Evropsku uniju, dok je podrška Sjedinjenim Američkim Državama kao partneru Srbije na nivou ispod statističke greške.

    Istraživanje Nove srpske političke misli (NSPM) obavljeno za potrebe RT Balkana pokazalo je da 79 odsto građana Srbije ne podržava uvođenje sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, dok takav potez podržava svega 11 odsto njih.

    Takođe, u junskom istraživanju koje je urađeno na reprezentativnom uzorku od 1.100 ispitanika, najviše njih, 36 odsto, kao glavni spoljnopolitički oslonac Srbije i glavnog partnera vidi Rusiju i Kinu. Za njima sledi Evropska unija (24 odsto) i zemlje Balkana (20 odsto).

    Ovakvi rezultati kada je u pitanju mišljenje javnog mnjenja o glavnom spoljnopolitičkim partnerima Srbije i u ranijim istraživanjima je bio veoma sličan, dok je u ovom ispitivanju zabeležen porast kod opcije zemlje Balkana, objašnjava za RT Balkan glavni koordinator istraživanja i glavni urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović.

    Amerikanci kao statistička greška
    „On pokazuje da se region pojavljuje kao neka vrsta naizgled kompromisnog izlaza iz ove geopolitičke slagalice. Svega 1,4 odsto ispitanika opredelilo se za Sjedinjene Američke Države kao strateškog partnera što je ispod statističke greške“, napominje Vukadinović.

    Procenat protivnika uvođenja sankcija Rusiji gotovo je istovetan sa onim koji je dobijen u ispitivanju javnog mnjenja koje je NSPM obavila za potrebe našeg portala u januaru ove godine, ali i sa njihovim ranijim istraživanjima.

    „Uprkos ozbiljnoj, dugotrajnoj i na mahove brutalnoj kampanji pritiska u pravcu sankcija, možda je za oko dva odsto porasla podrška za sankcije, što je prilično neslavan rezultat s obzirom na pritisak, pa i u uložena sredstva“, kaže Vukadinović.

    Zanimljivo je i da, kao i u januarskom ispitivanju, i u ovom junskom apsolutna većina građana Srbije kao glavnog krivca za sukob u Ukrajini vidi – NATO, čak 61 odsto. U odnosu na pre pola godine, smanjio se broj onih koji ne znaju ili nemaju stav o tome ko je krivac, dok su neznatno porasli procenti ispitanika koji kao krivce vide Ukrajinu (13 odsto), odnosno Rusiju (11 odsto).

    „Interesantno je da identičnih 60-ak odsto građana smatra da je glavni krivac Severnoatlantska alijansa. Čak i deo proevropski nastrojenih ispitanika veruje da je NATO glavni krivac za ovaj sukob“, ističe Vukadinović.

    On naglašava da je i ranije postojalo, kao što i sada postoji, značajno prorusko raspoloženje u Srbiji, ali dodaje da je ono u senci anti-NATO raspoloženja.

    „Srbi su nesporno proruski nastrojeni, ali u ovih 61 odsto koji kažu da je glavni krivac za sukob u Ukrajini NATO nisu svi rusofili“, kaže Vukadinović.

    Kako napominje, tri faktora generišu tako čvrst i visok procenat protivljenja sankcijama Moskvi: deo toga je rusofilija, ali možda dominantnije je anti-NATO raspoloženje, dok je treći faktor traumatično iskustvo koje većina građana ove zemlje ima sa sankcijama devedesetih godina prošlog veka.

    „Zbog toga verujem da one i neće biti na dnevnom redu, bez obzira na pritiske koji postoje“, napominje Đorđe Vukadinović.

    Učesnici istraživanja odgovarali su i na pitanja o medijima, koja su pokazala da ogromnoj većini građana Srbije smetaju rijaliti programi, kao i da se protive gašenju ruskih medija u našoj zemlji.

    Tako je 77 odsto njih reklo da podržava inicijativu o zabrani emitovanja rijaliti programa na televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Takođe, 84 odsto učesnika istraživanja reklo je da ne bi podržalo eventualno gašenje ruskih medija u Srbiji, praksu koju sprovodi Zapad.

    „Kada pogledate ove rezultate i po pitanju ruskih medija i po pitanju sankcija Rusiji, pa i odgovornosti za sukob u Ukrajini, s obzirom na tako ubedljiv nalaz, nije realno očekivati neku ozbiljniju promenu političkog kursa vlasti. Naravno, znamo da su pritisci veliki, uvek su moguća iznenađenja, postoji i medijski i politički pritisak u tom pravcu, ali su ove brojke i dalje tvrdokorne i ubedljive same za sebe pa je teško verovati da bi se bilo koja vlast odlučila za takvu vrstu hazarda“, ističe Vukadinović.

  • “Ameriko, stiže naplata”

    “Ameriko, stiže naplata”

    U SAD uskoro dolazi “vreme naplate” za sankcije protiv Rusije, saopštio je na Telegramu ruski biznismen Oleg Deripaska.

    On je na taj način komentarisao članak Fajnenšel tajmsa (FT) o odlivu akcionara u SAD usled porasta prinosa na državne trezorske obveznice.

    “Ostalo im je još tri, tri i po godine”, naveo je Deripaska.

    Prinos na dvogodišnje trezorske obveznice SAD porastao je na najviši nivo od 2007. godine i premašio je 5,0 odsto, dok je prinos na desetogodišnje obveznice porastao na najviši nivo od marta, popevši se iznad granice od 4,0 odsto, navodi FT.

    Prinos trezorskih obveznica počeo je da raste zbog straha da će američka centralna banka FED ponovo povećati referentnu kamatnu stopu, tvrde autori članka u FT.

    FED je na junskom sastaku odlučio da ostavi referentnu kamatnu stopu u rasponu između 5,0 i 5,25 odsto, ali nije isključio mogućnost njenog povećanja u doglednoj budućnosti, prenele su agencije.

  • Rusija u Savjetu bezbjednosti UN pokrenula pitanje opasne situacije oko Ustavnog suda BiH

    Rusija u Savjetu bezbjednosti UN pokrenula pitanje opasne situacije oko Ustavnog suda BiH

    Donošenje odluka u Ustavnom sudu BiH bez učešća Srba ili bilo kojeg drugog državotvornog naroda BiH put je koji vodi ka uništavanju dejtonske strukture i, što je posebno opasno, ka potencijalnom sukobu, izjavio je portparol stalne misije Rusije pri UN Fjodor Stržižovski.
    – Rusija je danas u Savjetu bezbjednosti UN pokrenula pitanje opasne situacije oko Ustavnog suda BiH. Usljed provokativnih promjena pravila njegovog rada, Republika Srpska je isključena iz procesa donošenja odluka. Nastavak rada trojice stranih sudija u ustavnom sudu su anahronizam – rekao je Stržižovski.

    Kako je istakao, nastavak rada trojice stranih sudija u Ustavnom sudu BiH je anahronizam.

    – Svi ti koraci uklapaju se u politiku zapadnih zemalja da održe stanje protektorata u BiH, između ostalog i preko nelegitimnog Kristijana Šmita koji nije dobio odobrenje SB UN. Međutim, uvjereni smo da narodi BiH imaju pravo da sami, bez spoljne kontrole, dogovaraju budući vektor razvoja svoje zemlje na osnovu međusobnog poštovanja i tražeći kompromise – poručio je ruski diplomata.