Oznaka: Rusija

  • Bivši analitičar CIA: Zelenski se neće izvući živ, dani su mu odbrojani

    Bivši analitičar CIA: Zelenski se neće izvući živ, dani su mu odbrojani

    Sjedinjene Američke Države teško da će ostaviti ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog u životu nakon neuspeha Oružanih snaga Ukrajine na frontu.

    Ovo je izjavio bivši analitičar CIA Lari Džonson u emisiji “Džadžing fridom” na Jutjubu.

    “Mislim da su mu dani odbrojani. Ne vidim da Zelenski ima šanse da se spase. Nećemo mu dozvoliti da iz ovog sukoba izađe živ”, ocenio je Džonson.

    Prema njegovim rečima, u istoriji ima mnogo primera kako su SAD izdale vlade zemalja koje su bile u vazalnoj zavisnosti od njih.

    Džonson je dodao da nakon neuspeha kontraofanzive ukrajinskih snaga zapadni saveznici sve češće kritikuju kijevske vlasti zbog njihovih dejstava.

    “Ako smo ranije Zelenskog izdizali iznad Vinstona Čerčila, sada pokrećemo pitanje o njegovoj zavisnosti od narkotika i korupciji u zemlji”, zaključio je bivši analitičar CIA.

    Švajcarski list “Noje cirher cajtung” objavio je ranije da su zbog propasti ukrajinske kontraofanzive zapadni partneri počeli da traže objašnjenja od Zelenskog.

    U članku se navodi da politički opstanak lidera kijevskog režima trenutno zavisi od ispunjenja obećanja da će vratiti izgubljene teritorije.

    Portparol Ministarstva odbrane Rusije general-potpukovnik Igor Konašenko saopštio je ranije da je Kijev od početka kontraofanzive, u periodu jun-jul, izgubio preko 43.000 vojnika.

    Pored toga, ukrajinska vojska izgubila je 76 američkih artiljerijskih sistema M777, 84 samohodne artiljerijske haubice iz Poljske, SAD, Francuske i Nemačke.

  • Zelenski u problemu

    Zelenski u problemu

    Najvećih tragedija Ukrajine dok vodi ofanzivu koja do sada nije ispunila sopstvena i zapadna očekivanja je to što ne može sama da odlučuje o svojoj sudbini.

    Vlada predsednika Vladimira Zelenskog zavisi od ogromnog priliva američkog i zapadnog oružja, piše CNN.

    I ruski predsednik Vladimir Putin, čije su istorijske opsesije i kalkulacije lične moći gurnule Ukrajinu u ovaj rat, takođe će imati veliki uticaj na to da li će se i kada taj rat završiti.

    Dakle, dok će žrtve na bojnom polju odlučiti koliki će deo zauzete teritorije Ukrajina vratiti, na ishod rata će uticati i spoljni faktori, uključujući promene političke moći u američkim, Moskvi i evropskim prestonicama, piše CNN.

    Vlada predsednika Vladimira Zelenskog zavisi od ogromnog priliva američkog i zapadnog oružja. I ruski predsednik Vladimir Putin, čije su istorijske opsesije i kalkulacije lične moći gurnule Ukrajinu u ovaj rat, takođe će imati veliki uticaj na to da li će se i kada taj rat završiti. Dakle, dok će žrtve na bojnom polju odlučiti koliki će deo zauzete teritorije Ukrajina vratiti, na ishod rata će uticati i spoljni faktori, uključujući promene političke moći u američkim, Moskvi i evropskim prestonicama, piše CNN.

    Zaustavljena ofanziva i zimski sukob, na primer, imali bi posebne posledice u Sjedinjenim Državama jer bi mogli da pojačaju pitanja o američkoj podršci ratu koji će se pojaviti u izbornoj godini. Amerikanci se pripremaju za potencijalni sukob između predsednika Džoa Bajdena, koji je oživeo zapadnu alijansu i glavni je spoljni saveznik Ukrajine, i bivšeg predsednika Donalda Trampa, skeptika NATO-a koji se divi Putinu i koji je obećao da će okončati rat za 24 sata, verovatno na Putinovom putu. uslovi. Čak i ako Tramp nije kandidat Republikanske stranke na izborima 2024. godine, opadanje javne podrške ratu moglo bi naštetiti Bajdenu.

    Veliki pritisak u kontraofanzivi: Procurili su zabrinjavajući izveštaji
    Zbog toga, zbog političkih, ali i strateških razloga, postoji veliki pritisak na dugoočekivanu kontraofanzivu Ukrajine da proizvede značajne prodore na bojnom polju. Ali za sada, proboj je više slogan nego blickrig, što povećava mogućnost da bi rat mogao da potraje barem do kraja sledeće godine. Ako je tako, elastična jednačina koja podupire čitav sukob, uključujući sposobnost Ukrajine da se bori, spremnost Amerikanaca da pošalju pakete pomoći vredne više milijardi dolara i Putinovu toleranciju prema užasnim žrtvama, biće još napetija.

    Izveštaj CNN-a Džima Šuta u utorak je sumirao kritičku prirodu sposobnosti Ukrajine da pokaže zamah u uticaju na politiku rata u spoljnom svetu.

    Visoki zvaničnici SAD i Zapada govorili su o sve “trezvenijim” procenama sposobnosti ukrajinskih snaga da zauzmu značajnu teritoriju. Jedan visoki zapadni diplomata je sumorno rekao da postoji šansa da bi Ukrajina mogla da napreduje, ali da je “izuzetno malo verovatno” da će promeniti ravnotežu sukoba u narednim nedeljama. Zvaničnici unutar i izvan Ukrajine sada priznaju da napredak u ofanzivi ide sporije nego što su se nadali.

    Poteškoće Ukrajine i veliki gubici u borbi delimično potiču od učvršćenih, slojevitih odbrambenih položaja, rovova i minskih polja koje je Rusija gradila mesecima, i realnosti na bojnom polju da je sila koja napada potrebna brojčana prednost u odnosu na dobro ukopane trupe. Dok su ruske snage bile izložene i ranjive u svojoj početnoj invaziji i neuspelom napadu na Kijev, rat je sada ušao u težu fazu za Ukrajinu.

    Zbog važnosti spoljne percepcije rata u Ukrajini, Zelenski je osetljiv na svaku ideju da je kontraofanziva bila razočaranje, iako karakteristično naglašava da mu je potrebno više vrhunskog zapadnog naoružanja.

    “Protivofanziva je teška. Verovatno ide sporije nego što neki ljudi žele ili mogu da vide”, rekao je Zelenski na sastanku sa latinoameričkim medijima u utorak. Ali, pozivajući saveznike da budu strpljivi, obećao je da će njegove snage trijumfovati nad demoralisanim Rusima:

    “U našim očima je umor, ali u njihovim očima postoji strah. A to su dve veoma različite stvari”.

    Prerano je govoriti da vreme za ukrajinsku ofanzivu ističe, uprkos dolasku jeseni, koja bi mogla da otežava glavne manevre.

    Ima li Zapad strpljenja?
    Jedna od najvećih tragedija Ukrajine dok vodi ofanzivu koja do sada nije ispunila sopstvena i zapadna očekivanja je to što ne može sama da odlučuje o svojoj sudbini, piše CNN.

    Vlada predsednika Vladimira Zelenskog zavisi od ogromnog priliva američkog i zapadnog oružja. I ruski predsednik Vladimir Putin, čije su istorijske opsesije i kalkulacije lične moći gurnule Ukrajinu u ovaj rat, takođe će imati veliki uticaj na to da li će se i kada taj rat završiti. Dakle, dok će žrtve na bojnom polju odlučiti koliki će deo zauzete teritorije Ukrajina vratiti, na ishod rata će uticati i spoljni faktori, uključujući promene političke moći u američkim, Moskvi i evropskim prestonicama, piše CNN.

    Zaustavljena ofanziva i zimski sukob, na primer, imali bi posebne posledice u Sjedinjenim Državama jer bi mogli da pojačaju pitanja o američkoj podršci ratu koji će se pojaviti u izbornoj godini.

    Amerikanci se pripremaju za potencijalni sukob između predsednika Džoa Bajdena, koji je oživeo zapadnu alijansu i glavni je spoljni saveznik Ukrajine, i bivšeg predsednika Donalda Trampa, skeptika NATO-a koji se divi Putinu i koji je obećao da će okončati rat za 24 sata, verovatno na Putinovom putu. Čak i ako Tramp nije kandidat Republikanske stranke na izborima 2024. godine, opadanje javne podrške ratu moglo bi naštetiti Bajdenu.

  • Nije probijena ni prva linija Rusa

    Nije probijena ni prva linija Rusa

    Među zapadnim saveznicima počele su da se sve češće pojavljuju “otrežnjujuće” obaveštajne procene o uspehu ukrajinske kontraofanzive, piše CNN.

    Sve je više jasno da su ukrajinske snage nesposobne da vrate kontrolu nad značajnijih delovima okupirane teritorije, navodi dalje ta američka TV mreža pozivajući se na svoje izvore.

    “Još ćemo idućih sedmica videti imaju li ukrajinske snage šanse za neki napredak. Mislim da je vrlo malo verovatno da Ukrajina postigne napredak koji bi promenio ravnotežu snaga u ovom ratu”, rekao je visokopozicionirani zapadni diplomata za CNN.

    “Naši brifinzi su otrežnjujući. Ovo je najteže vreme rata”, tvrdi i Majk Kvigli, demokratski poslanik iz Ilinoisa, koji se nedavno vratio iz Evrope, gde se sastao s američkim zapovednicima koji su obučavali ukrajinske oklopne jedinice.

    Ukrajinske snage stalno se suočavaju s poteškoćama u probijanju višeslojnih ruskih odbrambenih linija u istočnim i južnim delovima zemlje, gde su Rusi “posejali” na desetine hiljada mina i izgradili ogromnu mrežu rovova.

    Ukrajinske snage tamo trpe neverovatne gubitke zbog čega su ukrajinski zapovednici neke jedinice povukli s prve linije fronta, kako bi se pregrupirali i smanjili broj poginulih i ranjenih.

    Rusi imaju niz odbrambenih linija, a ukrajinske snage zapravo nisu probile niti prvu. Čak i da nastave sa svojim napadima u idućim sedmicama, kolika je verovatnoća da će ih probiti s iscrpljenim snagama kada to nisu uspeli u proteklih sedam-osam nedelja? Uslovi u kojima se bore jako su teški – kaže visoki zapadni diplomata.

    Zapadni zvaničnici kažu i da je spor napredak ukrajinske vojske razotkrio i poteškoće transformacije ukrajinskih snaga u kombinovane mehanizovane borbene jedinice.

    S druge strane, načelnik ukrajinskih oružanih snaga, general Valerij Zalužni, rekao je načelniku Združenog generalštaba SAD, generalu Marku Miliju da ukrajinske snage “korak po korak stvaraju uslove za vojno napredovanje”.

    “Naši vojnici daju sve od sebe. Neprijatelj sprovodi napade u više smerova, ali bez uspeha”, rekao je Zalužni.

    Kako god bilo, preneo je Jutarnji list, činjenica je da najnovije obaveštajne procene predstavljaju značajnu promenu u odnosu na optimizam koji je vladao uoči i na početku ukrajinske letne kontraofanzive. Takođe, postoji i sve veći strah da će sve veći jaz između očekivanja i rezultata ukrajinskih vojnih napora potaknuti “igru okrivljavanja” između ukrajinskih zvaničnika i njihovih zapadnih saveznika, što bi moglo stvoriti podele u savezu koji je ostao uglavnom netaknut nakon gotovo dve godine rata.

  • Šojgu: Neutralisaćemo NATO prijetnju

    Šojgu: Neutralisaćemo NATO prijetnju

    Svaka prijetnja vojnoj bezbjednosti Rusije zahtijeva pravovremeni i adekvatan odgovor, zato ćemo donijeti neophodne mjere kako bi ih neutralisali, poručio je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu na sastanku odbora Ministarstva odbrane Rusije.


    Šojgu je istakao da je ulazak Finske u NATO, a u budućnosti i Švedske, ozbiljan destabilizujući faktor.

    “U zapadnim i sjeverozapadnim strateškim pravcima, prijetnje vojnoj bezbjednosti Ruske Federacije su višestruko povećane. Ozbiljan destabilizujući faktor je ulazak Finske u NATO, a u budućnosti – Švedske. Finska će vjerovatno rasporediti snage NATO-a kao i oružje, koje će moći da pogodi kritične ciljeve u sjeverozapadnim regionima Rusije na znatnoj dubini”, kazao je Šojgu.

    Ruski ministar je naglasio da kolektivni Zapad vodi posrednički rat protiv Rusije, pružajući neviđenu podršku marionetskom kijevskom režimu.

    “Od februara 2022, Ukrajina je dobila stotine tenkova, više od 4.000 borbenih oklopnih vozila, više od 1.000 artiljerijskih oruđa, kao i desetine savremenih višecjevnih raketnih bacača zapadne proizvodnje i protivvazdušnih raketnih sistema. Ukupan iznos pomoći NATO-a, Evropske unije i njihovih partnera premašio je 160 milijardi dolara”, precizirao je Šojgu.

    On je upozorio da spremnost Zapada da ulaže resurse u Ukrajinu kako bi preokrenula tok situacije na bojnom polju stvara ozbiljne rizike od dalje eskalacije sukoba.

    Prema njegovim riječima, Vašington je, suočen sa sve većim nedostatkom municije za artiljerijske sisteme zapadnog tipa u ukrajinskim oružanim snagama, počinio ratni zločin uključivanjem u paket pomoći kasetne municije zabranjene međunarodnom konvencijom.

    Osim toga, dodao je, zemlje NATO-a aktivno rade na prebacivanju taktičkih lovaca F-16 u Kijev.

    “Postojeći rizici povezani su sa militarizacijom Poljske, koja je postala glavni instrument antiruske politike SAD. Varšava je objavila namjeru da izgradi, prema riječima Poljaka, ‘najmoćniju vojsku na kontinentu’. S tim u vezi, počele su velike nabavke naoružanja iz SAD, Velike Britanije i Republike Koreje, uključujući tenkove, artiljerijske sisteme, sisteme PVO i borbene avione”, ukazao je Šojgu.

    Kako je naveo, uzimajući u obzir oružane snage istočnoevropskih zemalja, oko 360.000 vojnog osoblja, 8.000 oklopnih vozila, 6.000 artiljerijskih sistema i minobacača, 650 aviona i helikoptera raspoređeno je u neposrednoj blizini granica država Unije.

  • Zaharov: Velike američke kompanije žele da obnove saradnju sa Rusijom

    Zaharov: Velike američke kompanije žele da obnove saradnju sa Rusijom

    Velike američke kompanije žele da obnove saradnju sa Moskvom, izjavio je generalni konzul Rusije u Hjustonu Aleksandar Zaharov.

    “Novi projekti u Africi i Latinskoj Americi su atraktivni za američki biznis, ali oni po svojoj isplativosti ne mogu da zamijene projekte koje su kompanije iz SAD imale u Rusiji”, smatra generalni konzul.

    Prema njegovim riječima, za stvaranje novih lanaca snabdjevanja biće potrebne godine i decenije, pa bi glavni igrači iz SAD željeli da obnove saradnju, napomenuo je ruski diplomata, prenosi Komersant, prenosi Tanjug-

    Uvoz robe iz Rusije u SAD je u maju mjesečno porastao za 134 odsto, na 503 miliona dolara sa aprilskih 215 miliona dolara.

    Kako je naveo Zaharov, glavni uzrok ovog rasta je povećan uvoz neorganskih hemikalija iz Rusije.

    “Sadašnji obim trgovine je veoma daleko od potencijala za ekonomsku saradnju Vašingtona i Moskve”, zaključio je generalni konzul Rusije.

  • Rusija neće obavještavati Savjet Evrope o uvođenju vanrednog i vojnog stanja u zemlji

    Rusija neće obavještavati Savjet Evrope o uvođenju vanrednog i vojnog stanja u zemlji

    Ruski predsjednik Vladimir Putin podnio je Državnoj dumi amandmane na zakone o vojnom i vanrednom stanju.

    Kako pokazuje nacrt amandmana, više neće biti potrebno obavještavati Savjet Evrope, čija je Rusija bila članica, o uvođenju ili ukidanju ratnog ili vanrednog stanja u Rusiji.

    Ova obaveza će i dalje važiti za UN.

    Јuče je objavljeno da je Putin imenovao Aleksandra Gruška, zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije, za svog zvaničnog predstavnika prilikom razmatranja izmjena ovih zakona.

  • Načelnik Generalštaba SAD: Žalosna će biti sudbina Ukrajine…

    Načelnik Generalštaba SAD: Žalosna će biti sudbina Ukrajine…

    SAD neće dozvoliti smanjenje zaliha američke municije na nivo koji bi ugrozio nacionalne interese zemlje, izjavio načelnik američkog generalštaba Mark Mili.

    U intervjuu za “Vašington tajms”, Mili je rekao da Pentagon blisko sarađuje sa američkom odbrambenom industrijom kako bi što brže popunio zalihe. Prema njegovim rečima, nivo pomoći Ukrajini neće ugroziti nacionalnu bezbednost SAD.

    Kako je Mili naveo, američki ministar odbrane Lojd Ostin dao je uputstva da se zalihe nijedne kategorije municije ne dovode ispod nivoa koji je prihvatljiv sa gledišta rizika.

    “Stoga, nećemo ugroziti sopstvene potrebe i mogućnosti nacionalne bezbednosti. Nećemo se izlagati takvom riziku”, naglasio je načelnik američkog generalštaba.

    Mili je ranije upozorio na žalosnu sudbinu Kijeva ako se rat nastavi, rekavši da će kijevski režim teško “isterati” ruske snage ove godine i da će se sukob najverovatnije završiti pregovorima.

    “Ovaj rat, kao i mnogi drugi, mora da se završi pregovorima, vreme je da Rusi i Ukrajinci sednu za pregovarački sto”, izjavio je Mili na konferenciji za novinare nakon susreta Kontakt-grupe za podršku Ukrajine u Ramštajnu u Nemačkoj.

    On je naglasio da su rukovodstvo SAD, Ukrajine i većine evropskih lidera “rekli da će se ovaj rat verovatno završiti pregovorima”.
    “Pre ili kasnije, pregovori moraju da se održe”, rekao je Mili, navodeći da su obe strane već pretrpele ozbiljne gubitke.

  • Ukrajinski PVO nemoćan?

    Ukrajinski PVO nemoćan?

    Bivši analitičar CIA Leri Džonson ističe da su tvrdnje Ukrajine da je oborila ruske rakete apsurdne.

    On je u intervjuu za Jutjub kanal “Džadžing fridom” u utorak rekao da su ruske vojne snage praktično uništile ukrajinski protivvazdušni sistem u protekla četiri meseca i, kako dodaje, ruski avioni sada mogu bez ometanja ili praktično bez smetnji da lete preko cele teritorije Ukrajine.

    Džonson je jasno stavio do znanja da Sjedinjene Države, NATO i Ukrajina ne poseduju nikakva sredstva za odbranu od vazdušnih pretnji koje predstavlja Rusija i da su sistemi PVO patriot neadekvatni protiv ruskih snaga.

    Pored toga, bivši ekspert tvrdi da su konstantne tvrdnje Kijeva da je oborio ruske rakete – smešne.

    Prema njegovim rečima, Rusi su uništili mnoge lansere i radare protivvazdušne odbrane koji su Ukrajini isporučeni sa Zapada. Pored toga, dodaje Džonson, ogroman broj raketa zemlja-vazduh koje koristi ukrajinska protivvazdušna odbrana je problematično pitanje koje se mora rešiti.

    Rusi su, s druge strane, koristili iranske bespilotne letelice šahed i lažne rakete.

    Njihov glavni cilj je da nateraju ukrajinske snage protivvazdušne odbrane da troše skupe rakete zemlja-vazduh.

    Svaki šahed ili lažni projektil koji je uništen na ovaj način ispunjava svoju misiju. Osim toga, malo je verovatno da će Rusi ostati bez ovih osnovnih verzija dronova šahed, smatra bivši CIA analitičar.

  • Fijasko Ukrajinaca

    Fijasko Ukrajinaca

    Ukrajinska vojska tokom kontraofanzive nije uspela da stigne ni do osnovnih linija odbrane ruskih snaga, piše američki list “Vol strit džornal”.

    Kako se navodi u tekstu, Kijev je bio prinuđen da promeni taktiku i nije mogao da uradi ništa bez tenkova „leopard 2“ i drugih jedinica zapadne vojne tehnike.

    “Ukrajina nije stigla do sruši ruske odbrane zbog protivtenkovskih mina i drugih prepreka. Vojni stručnjaci tvrde da su Ukrajini potrebni tenkovi leopard dva i ostala vojna tehnika koju Zapad treba da isporuči kako bi prešli preko te teritorije. Da bi sačuvali tehniku koju imaju Ukrajinci su početkom juna promenili taktiku”, navodi list.

    Sada je na čelu ukrajinske kontraofanzive pešadija, koja prolazi minska polja peške, a nju čine pripadnici različitih jedinica i rezervnog sastava, zbog čega i dolazi do velikih gubitaka.

    Međutim, vojni stručnjaci smatraju da će izmene u taktici omogućiti ukrajinskoj vojsci da naprave pomak u kontraofanzivi.

  • Zaharova: Niger nije Ukrajina

    Zaharova: Niger nije Ukrajina

    Portparoka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova prokomentarisala je posjetu zamjenice državnog sekretara SAD Viktorije Nuland Nigeru.

    “Nulandova je mislila da sa Nigerom može da se uradi isto što i sa Ukrajinom: staviti u plastičnoj kesi kolače i prevariti ih? Takav banana-režim, kao u Kijevu, više nigdje nećete naći”, napisala je diplomata na svom Telegramu.

    Viktorija Nuland je posjetila juče Niger, gdje je razgovarala sa novoimenovanim načelnikom Generalštaba Oružanih snaga te zemlje Musom Salauom Barmuom i trojicom njegovih saradnika.

    Razgovori su bili “iskreni i složeni”. Zaharova je, vjerovatno, mislila na događaje iz vremena Majdana kada je tadašnja pomoćnica američkog državnog sekretara Nuland posjetila demonstrante u Kijevu, počastila ih kolačićima i hljebom.

    Demonstranti su je dočekali radosnim povicima, a neki su uzvikivali “Bog te blagoslovio”.