VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • UN zahtjeva od Rusije: Odmah vratite Ukrajini nuklearku

    UN zahtjeva od Rusije: Odmah vratite Ukrajini nuklearku

    Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u četvrtak rezoluciju kojom se zahtjeva od Rusije da hitno povuče svoju vojsku i osoblje iz najveće nuklearne elektrane u Evropi i odmah vrati objekat Ukrajini.

    U rezoluciji se takođe ponavljaju zahtjevi skupštine da Rusija odmah “prestane sa agresijom na Ukrajinu” i povuče sve trupe, i ponovo potvrđuje posvećenost 193-članog svjetskog tijela “suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Ukrajine”.

    Rezolucija je usvojena sa 99 prema 9 glasova, 60 zemalja je bilo uzdržano, a 25 zemalja nije glasalo.

    Rusiji su se pridružile Bjelorusija, Kuba, Eritreja, Mali, Nikaragva, Sirija, Burundi i Sjeverna Koreja u protivljenju rezoluciji.

    Kina, Indija, Južna Afrika i mnoge zemlje Bliskog istoka bile su među onima koji su bili uzdržani.

    Rezolucija izražava “ozbiljnu zabrinutost zbog nesigurne situacije u vezi sa nuklearnom bezbjednošću i bezbjednosti u nuklearnoj elektrani Zaporožje”.

    U rezoluciji se navodi da će vraćanje elektrane pod punu kontrolu Ukrajine obezbijediti sigurnost i omogućiti Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju “da sprovodi bezbjedne,

  • Milanović u Vašingtonu: Zna se ko treba razgovarati s Rusima, sve ostalo je dekor

    Milanović u Vašingtonu: Zna se ko treba razgovarati s Rusima, sve ostalo je dekor

    Ukrajini ne treba davati obećanja koja “nismo u stanju ispuniti”, rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović hrvatskim novinarima na samitu NATO saveza u Vašingtonu, na kojem su saveznici u nacrtu zajedničke izjave potvrdili podršku Kijevu prema članstvu u bloku.

    “Ukrajini prijeti opasnost da se ekonomski potpuno iscrpi i demografski uništi. Moramo biti iskreni prema njima (Ukrajini) i ne davati obećanja koja nismo u stanju ispuniti. Govori se da je put Ukrajine prema NATO-u ireverzibilan, to treba shvatiti jako ozbiljno jer to obvezuje”, poručio je Milanović.

    Istakao je da “živimo u opasno vrijeme u kojem valja paziti na svaki potez i svaku riječ”.

    “Važno je da se zadrži dijalog s Moskvom, tu ne mislim samo na Putina, i zna se tko treba razgovarati s Rusima, to su Amerikanci. To se dogodilo prije desetak dana nakon onoga incidenta na plaži i nakon toga su se neke stvari promijenile. To držim važnim i potrebnim, bitan je odnos Moskve i Washingtona, sve ostalo je dekor”, kazao je Milanović.

    Prošli mjesec su od krhotina projektila koji su ispalili Ukrajinci smrtno stradale četiri osobe, među kojima i dvoje djece. To se dogodilo na plaži u gradu Sevastopolju, pri čemu je povrijeđena još 151 osoba, prenosi Index.hr.

    “Važno je da se NATO, kao najstariji i najuspješniji obrambeni savez koji je ikad postojao, održi zajedno jer mi boljeg društva nemamo. Ali, istovremeno svijet se polarizira, neki ljudi ovdje to teže razumiju”, dodao je Milanović.

    Na pitanje o tome postoji li zabrinutost među evropskim liderima zbog moguće promjene u Bijeloj kući i povratka Donalda Trampa, Milanović je rekao: “Kako kome, nekima bi bilo drago, nekima ne bi.”

    Predsjednik je kazao da je večera u Bijeloj kući bila prilika za neformalno druženje i razgovor s Bajdenom te da je tokom trodnevnog samita imao više bilateralnih razgovora s čelnicima NATO članica.

    Trećeg dana NATO samita u Vašingtonu održan je sastanak Sjevernoatlantskog savjeta za šefove država i vlada s EU i indopacifičkim partnerima, kao i sastanak NATO-Ukrajina, stoji u saopštenju Kancelarije predsjednika Hrvatske.

  • Si: Stvoriti uslove za nastavak direktnog dijaloga Moskve i Kijeva

    Si: Stvoriti uslove za nastavak direktnog dijaloga Moskve i Kijeva

    Međunarodna zajednica treba da stvori uslove i omogući nastavak direktnog dijaloga Rusije i Ukrajine, izjavio je predsjednik Kine Si Đinping.

    On je na sastanku sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Pekingu naglasio da se podudaraju stavovi Kine i Mađarske u vezi sa ukrajinskim sukobom.

    Si je rekao da je u interesu svih strana da se uspostavi primirje u Ukrajini i pronađe političko rješenje za krizu.

    Prema njegovim riječima, važno je da se ne dozvoli eskalacija sukoba u Ukrajini.

    Si je dodao da Kina na svoj način promoviše razgovore o ukrajinskom sukobu i da podržava sve napore kojima se doprinosi mirnom rješenju krize.

  • Vučić: Uvijek odgovorim na Putinov poziv za razgovor, kao i on na moj

    Vučić: Uvijek odgovorim na Putinov poziv za razgovor, kao i on na moj

    Kad god je predsjednik Rusije Vladimir Putin izrazio želju da razgovaramo i da se vidimo, moj odgovor je bio pozitivan, kad god sam ja izrazio želju da razgovaram sa predsjednikom Putinom, njegov odgovor je bio pozitivan, rekao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Ovako je predsednik Srbije demantovao medijske spekulacije da ruski predsjednik Vladimir Putin nije htio da mu se javi i da je zamjenik ruskog šefa diplomatije Aleksandar Gruško, koji je nedavno boravio u Srbiji, brzo napustio Srbiju.

    – Sve što je napisano predstavlja ordinarnu laž. Želim da obavijestim građane da imamo veoma korektne odnose sa Ruskom Federacijom, da nisam pokušao, nijednom, da razgovaram sa Putinom, ali mi je interesantno kako oni koji se zaklinju u tobožnje zapadne vrijednosti, ali kad je u pitanju napad na vlast u Srbiji, za manje od 24 sata postaju najveći rusofili. Toliko o principima. Nego, pitam ih i očekujem odgovor, kada i preko koga sam izrazio želju da razgovaram sa ruskim predsjednikom, a pošto znam da se to nije dogodilo, nadam se jednom malom izvinjenju? Ne meni, već građanima koje su obmanuli – napisao je Vučić na društvenim mrežama.

  • Orban: U kontaktima sa Rusijom i Ukrajinom Mađarska djelujem u svoje ime

    Orban: U kontaktima sa Rusijom i Ukrajinom Mađarska djelujem u svoje ime

    Mađarska razumije da će se organizacijom pregovora Rusije i Ukrajine baviti velike države, ali bi željela da podstakne strane u sukobu na zaključivanje mira, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

    Budimpešta zna gdje joj je mjesto i koji je njen značaj, kao i da će se velikim pregovorima baviti velike sile – istakao je Orban za radio Košut.

    Istovremeno, on je ponovio da bi Mađarska željela da podstakne strane na početak pregovora. On je objasnio da je upravo takav cilj imao u vidu kada je 2. jula, nakon 12 godina, boravio u posjeti Kijevu gdje se sastao sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.

    – Јoš jednom moram da preciziram da predsjedavanje Mađarske Savjetom Evropske unije ne daje mandat za pregovore u ime EU, već Budimpešta postupa u svoje ime. Ono što možemo je da razjasnimo koja strana je spremna na šta i nakon što saznamo, lideri EU već mogu da donesu odluku, a poslije odlučivanja će biti moguće otpočeti pregovore, od čega smo, nažalost, čini se za sada daleko – naglasio je Orban.

    Upitan kakvi će biti njegovi sljedeći koraci nakon posjete Kijevu 2. jula, Orban je rekao: “Pošto su ti koraci veoma osjetljive prirode, o njima će biti moguće govoriti tek nakon što se realizuju”.

    Prethodno je odlazeći šef Evropskog saveta Šarl Mišel napisao na mreži Iks da rotirajuće mađarsko predsjedavanje Savjetom EU nema mandat da kontaktira sa Rusijom u ime Evropske unije, komentarišući mirovne inicijative mađarskog premijera Viktora Orbana i informacije o njegovoj mogućoj posjeti Moskvi.

    Pres-sekretar ruskog lidera Dmitrij Peskov je ranije, komentarišući medijske navode o mogućoj posjeti Orbana Rusiji, odbio da potvrdi ili demantuje ovu pretpostavku.

  • Putin: Istanbulski sporazumi o Ukrajini ostaju na stolu

    Putin: Istanbulski sporazumi o Ukrajini ostaju na stolu

    Istanbulski sporazumi ostaju na stolu i mogu biti osnova pregovaračkog procesa o Ukrajini, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku u Astani u formatu ŠOS plus.

    Rusija, kao što je poznato, nikada nije odbijala i sada je spremna da nastavi mirovne pregovore. Ukrajina je ta koja je odbila pregovore i to javno po direktnom naređenju iz Londona, što znači da u to nema sumnje, i iz Vašingtona, o čemu ukrajinski zvaničnici govore direktno i otvoreno – podsjetio je Putin.

    Istanbulski sporazumi nisu nestali, parafirao ih je šef ukrajinske pregovaračke delegacije, što znači da su, po svemu sudeći, sasvim odgovarali Ukrajini. Ovi sporazumi ostaju na stolu i mogu se koristiti kao osnova za nastavak ovih pregovora, istakao je ruski lider.

    Drska politika SAD i njenih saveznika bila je uzrok ukrajinske krize, primjetio je ruski predsjednik.

    – Zahvalni smo na iskrenim i konkretnim prijedlozima zemalja članica ŠOS za mirno rješavanje ukrajinske krize, koja je nastala kao rezultat apsolutno drske politike Sjedinjenih Američke Država i njenih satelita – rekao je ruski predsjednik.

    ŠOS je danas jedna od najvećih i najautoritativnijih regionalnih organizacija, konstatovao je Putin.

    – Naša asocijacija je uvijek polazila i polazi od važnosti uzimanja u obzir mišljenja i stanovišta maksimalnog kruga partnera, poštovanja nedjeljivog prava svake države da bira sopstveni model razvoja – izjavio je on, dodajući da organizacija rado prihvata korisne inicijative partnera.

    Prema riječima predsjednika, mnogi u svijetu dijele osnovne vrijednosti i ideale ŠOS, kao i posvećenost suverenoj politici.

  • Kraj rata? Putin hitno poslao “svog čovjeka” u Ameriku

    Kraj rata? Putin hitno poslao “svog čovjeka” u Ameriku

    Izvori iz Moskve i Kijeva kažu da je Vladimir Putin poslao svog lojalnog ministra Vladimira Kolokoceva (63) u SAD sa predlogom da okonča rat.

    Ruski predsednik je navodno spreman da podeli okupirano ukrajinsko poluostrvo Krim kako bi okončao rat koji je započeo u februaru 2022. godine, piše Dejli mejl.

    Iako je pod sankcijama, Kolokocevu je dozvoljeno da uđe u SAD, navodno da bi prisustvovao sastanku policijskih komandanata UN. Ali to je bio samo trik da mu se omogući da otputuje u Vašington avionom iz Putinove predsedničke flote i američkoj vladi prenese Putinove zahteve za mirovnim sporazumom.

    Njegovo putovanje u SAD i Putinovu poruku posebno su izvestili vodeći ukrajinski TV novinar Dmitrij Gordon i ruski Telegram kanal Gosdumskaja.

    Ukrajina verovatno neće prihvatiti Putinov predlog jer bi po njemu morala da ustupi ogromne delove okupirane teritorije i odustane od ulaska u NATO. Ipak, ovaj Putinov predlog predstavlja ustupak u odnosu na ranije ideje.

    “Glavna svrha Kolokolcevovog putovanja bila je predaja ruskog mirovnog plana američkim vlastima”, rekao je Gordon i dodao da je to Putinov plan “za okončanje rata”.

    Prema ovom planu, Putin zahteva da se Ukrajina potpuno povuče iz okupiranih oblasti Donjecka i Luganska, ali bi Rusija predala Ukrajini nuklearnu elektranu Zaporožje i obližnji grad Enerhodar.

    Razgovaralo bi se i o mogućem povratku Hersonske i Zaporoške oblasti pod ukrajinsku kontrolu.

    Poluostrvo Krim bi postalo “posebno demilitarizovano administrativno područje sa dvojnom vlašću Ukrajine i Ruske Federacije”, a Ukrajina bi morala da se obaveže da neće blokirati vodosnabdevanje Krima.

    Putin je zauzeo Krim 2014. godine i obećao da crnomorsko poluostrvo više nikada neće pripasti Ukrajini.

    Prema ruskom mirovnom predlogu, Ukrajina bi kontrolisala „demilitarizovanu zonu“ duž reke Dnjepar od oko 100 kilometara.

    Takođe, zemlji bi bilo zabranjeno da se pridruži NATO-u – što je jedan od ključnih ciljeva predsednika Volodimira Zelenskog – ali bi joj bilo dozvoljeno da se pridruži Evropskoj uniji.

    S druge strane, Zapad bi Rusiji ukinuo sankcije vezane za naftu, gas i bankarski sektor.

    Izveštaji Dmitrija Gordona i ruskog Telegram kanala Gosdumskaja razlikuju se u tvrdnjama o veličini vojske koju Ukrajina treba da zadrži: Gordon kaže da je to 350.000 vojnika, a Gosdumskaja spekuliše o 150.000.

    Gordon upozorava da „Donjecka i Luganska oblast ne mogu biti prebačene pod kontrolu Ukrajine, jer bi to „izazvalo genocid nad tamošnjim stanovništvom”, s obzirom da je „trećina učestvovala u neprijateljstvima protiv Ukrajine”.

    SAD, Rusija i Ukrajina nisu komentarisale ove navode, kao ni poseta Kolokolceva SAD.

    Ali zanimljivo je da je avion kojim je putovao Kolokolcev viđen pored aviona bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa po sletanju u Vašington.

    Tramp je ranije rekao da će brzo okončati rat ako bude ponovo izabran za predsednika SAD, i da bi to uključivalo ustupanje određenih delova ukrajinske teritorije Rusiji u zamenu za bezbednosne garancije koje nisu povezane sa članstvom u NATO.

    Tramp je obećao da bi mogao brzo da okonča iscrpljujući rat ako bude ponovo izabran i nagovestio da će Ukrajina ustupiti teritoriju u zamenu za bezbednosne garancije koje nisu povezane sa članstvom u NATO.

     

  • Tramp pregovara s Putinom?

    Tramp pregovara s Putinom?

    Kandidat za predsjednika SAD, Donald Tramp, pregovara s ruskim liderom Vladimirom Putinom o tome koliko ukrajinske zemlje Kremlj može da zadrži za sebe, piše “Politico”.

    Taj medij je, pozivajući se na dva stručnjaka za nacionalnu bezbjednost, naveo da Tramp razmatra sporazum prema kojem bi se NATO obavezao da se neće širiti na Ukrajinu i Gruziju i pregovara sa Putinom o tome “koliko ukrajinske teritorije Moskva može da zadrži”.

    Tramp takođe očekuje da će evropske članice dramatično povećati izdatke za NATO kada on postane predsjednik. Osim toga, kako su istakli stručnjaci, Tramp navodno planira “radikalnu preorijentaciju” NATO-a.

    “Malo je vjerovatno da će Tramp odmah napustiti NATO, ali čak i ako zvanično ne napusti organizaciju, to ne znači da će NATO preživjeti Trampov drugi mandat nepromijenjen”, naveo je izvor.

    Odmah nakon pisanja “Politica” oglasio se zvanični Kremlj, odakle je saopšteno da predsjednik Vladimir Putin i bivši predsjednik SAD “ne učestvuju u dijalogu o Ukrajini”.

    Pres-sekretar ruskog šefa države Ruske Federacije, Dmitrij Peskov, upitan da prokomentariše informaciju koju su prenijeli zapadni mediji da ruski lider i kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD navodno vode dijalog o uslovima za postizanje mira u Ukrajini, kratko rekao: “To nije tako”, prenosi “b92”.

  • “Ukrajina nije spremna”

    “Ukrajina nije spremna”

    Ukrajina nije spremna da napravi kompromis sa Rusijom i da se odrekne bilo koje teritorije da bi okončala rat, rekao je visoki ukrajinski zvaničnik u utorak na pitanje o izjavi američkog predsedničkog kandidata Donalda Trampa da bi mogao brzo da okonča rat.

    Šef kabineta ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, Andrij Jermak, rekao je novinarima tokom posete Vašingtonu da će Kijev poslušati svaki savet o tome kako da se postigne “pravedan mir”.

    “Rusija je napala Ukrajinu u februaru 2022. godine ali mi nismo spremni da idemo na kompromis za veoma važne stvari i vrednosti… nezavisnost, slobodu, demokratiju, teritorijalni integritet, suverenitet”, rekao je on.Jermak će posetiti Vašington uoči samita NATO sledeće nedelje, gde se očekuje da će Ukrajina biti glavna tema razgovora.

  • Predaja Kijeva?

    Predaja Kijeva?

    Rusko-ukrajinski sukob će se završiti predajom Kijeva, a ne pregovorima, smatra bivši zamenik pomoćnika ministra odbrane SAD Stiven Brajen.

    Brajen u svom blogu “Vepons end stratedži” ocenjuje da skorašnji predlog Volodimira Zelenskog o indirektnim pregovorima, gde bi potencijalni mirovni sporazum garantovala treća strana, predstavlja “paravan” za sakrivanje od kritika da se Ukrajina ne angažuje dovoljno u postizanju mira, prenosi “Ejža tajms”.

    Bivši zvaničnik Pentagona ističe da su Minski sporazumi već pokazali da posredovani mirovni pregovori neće uroditi plodom, i dodaje da postoje “snažne sile” koje sprečavaju Zelenskog da sedne za pregovarački sto.

    Zašto su pregovori malo verovatni?
    Prvi i glavni razlog zbog kojeg Brajen sumnja da će doći do pregovora jeste to što se SAD i Velika Britanija oštro protive tome, i dodaje da je Vašington učinio sve kako bi sprečio bilo kakav dijalog sa Rusijom, izuzev onog o razmeni zarobljenika.

    Drugi razlog je to što ukrajinski zakoni trenutno zabranjuju pregovaranje sa Rusijom. Brajen navodi da Zelenski u potpunosti kontroliše ukrajinski parlament, koji bi mogao da u sekundi izmeni zakon ako on to zatraži, ali navodi da se to verovatno neće desiti.
    Treći razlog je pritisak koji nacionalisti sa ekstremne desnice, posebno neonacistički bataljon “Azov” vrše na Zelenskog, navodi Brajen.

    Sa druge strane, bivši zvaničnik Pentagona navodi da Moskva ne smatra Zelenskog za legitimnog pregovarača zato što mu je mandat istekao u maju, a imajući u vidu situaciju na terenu, Rusija smatra da će do kolaps i/ili predaja ukrajinske vojske doći uskoro.

    U oba slučaja, ukrajinska vlada će morati da bude smenjena na neki način, možda privremenim vojnim rukovodstvom koje izabere Rusija, ocenjuje Brajen i dodaje da bi to omogućilo Moskvi da formuliše sporazum o kapitulaciji sa privremenim vlastima.

    Ključna poruka za NATO
    Predaja ukrajinske vojske i sporazum sa privremenim vlastima onemogućili bi dalji angažman NATO-a u Ukrajini, što bi potencijalno moglo da otvori vrata ka bezbednosnom dijalogu između NATO-a i Rusije.

    Međutim, Brajen navodi da izbor holandskog premijera Marka Rutea za generalnog sekretara NATO-a ne sluti dobro za budućnost Alijanse.

    Ukoliko Rusija pobedi, što Brajen smatra sve verovatnijim ishodom, ključna poruka za NATO će biti da Alijansa mora da zaustavi svoje širenje i traži stabilniji angažman sa Rusijom u Evropi.