VRBAS Media

Oznaka: Recep Tayyip Erdogan

  • Erdogan odlazi?

    Erdogan odlazi?

    Rastu dokazi da je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan bolestan, a to bi mogla biti loša vest za politiku zemlje, piše “Forin polisi” (FP).

    Od 2019. turski stručnjaci, novinari i anketari pratili su pomno izborni raspored opštih izbora u Turskoj za 2023. Razlog tome je verovatno to što je vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) na lokalnim izborima 2019. pretrpela poražavajući poraz svojih kandidata za gradonačelnika u većim gradovima, uključujući Istanbul. Redovne ankete od tih izbora otkrivaju da je popularnost AKP “blaga”, iako je zadržala stisak nad turskim institucijama i medijima. A izgleda da i turski predsednik Erdogan nije više dobrodošao, posebno među mladima.

    Erdogan je možda zaista ranjiv uoči izbora 2023, ali ne nužno iz razloga na koje bi većina ljudi pomislila – postoje znakovi da je turski predsednik možda previše bolestan da se uopšte kandiduje za reizbor, piše FP.

    Poslednjih meseci, pojavilo se niz snimaka na kojima turski lider ne izgleda dobro.

    Neki od njih su manje jasni, ali svi zajedno otvaraju neka očigledna pitanja o Erdoganovom zdravlju.

    Na jednom snimku, radi primera, deluje da je predsedniku trebala pomoć supruge i pomoćnika dok se spuštao niz stepenice.

    Na drugom, deluje da je imao poteškoća u hodanju kod Anitkabira, mauzoleja osnivača Turske Mustafe Kemala Ataturka.

    A na još jednom video koji je zadobio pažnju prošlog jula, kao da je otežano pričao tokom praznične čestitke članovima AKP preko televizije.

    Povremeno je delovao prilično mršav, ukazuje FP. U tandemu sa ovakvim snimcima idu i glasine o predsednikovom zdravlju, uključujući priče da se bori sa sve većom zaboravnošću, te probleme s disanjem, konfuziju, povraćanje i implantaciju unutrašnjeg defibrilatora. Prema tim navodima, predsednik je povećao broj lekara oko sebe, smanjio susrete sa štampom i uzima lekove protiv bolova pre javnih dešavanja, navodi FP.

    Naravno, takve glasine često ponavljaju ljudi van Turske ili oni koji su udaljeni iz predsednikovog unutrašnjeg kruga, pa bi glasine o predstojećoj smrti Erdogana mogle biti samo besposleno čavrljanje, ukazuje FP na svojoj veb stranici. Na kraju krajeva, ukazuje portal, na drugim snimcima deluje da je savršeno u redu. Kad se 26. septembra pojavio u emisiji CBS “Face the Nation” možda nije delovao energično kao nekad, ali ipak ima 67 godina – ni previše star ali ni mlad – a na vlasti je više od 18 godina, što je uzelo svoj danak.

    Šta ako je Erdogan zaista bolestan?
    Nikad nije dobro suditi o nečijem zdravlju sa daljine, posebno ako neko nije lekar. Ali, ako bi se takva procena za trenutak uzela u obzir eksperimentalno, to bi otvorilo više pitanja, ukazuje FP. Šta ako je Erdogan veoma bolestan? Šta će se desiti ako on bilo zbog bolesti ili smrti ne može da uđe u trku za reizbor 2023?

    Prema Članu 106 turskog Ustava, potpredsednik Fuat Oktaj bi preuzeo odgovornosti i ovlašćenja koja sada ima Erdogan, do održavanja izbora (rok od 45 dana) i polaganja zakletve novog predsednika.

    To je prilično jednostavno i standardno. Turski analitičari su dugo pretpostavljali da će se u post-Erdoganovoj Turskoj AKP razdvojiti na načine koji će otvoriti put kompetitivnim izborima koje bi mogao da osvoji bilo koji od većih opozicionih političara Turske. Možda bi to mogao biti Ekrem Imamoglu, koji je porazio bivšeg premijera AKP, i to dvaput, da bi postao gradonačelnik Istanbula. Ili njegov kolega iz Ankare, moćni političar Mansur Javas, te Meral Aksener, lider Dobre partije sa reputacijom čvrstine.


    Postoje razumni scenariji prema kojima bi Imamoglu, Javas ili Aksener postali sledeći predsednik Turske, ali pretpostavka koja leži u osnovi svake njihove pobede je povratak u takozvanu normalnu politiku nakon Erdogana.

    Moguće je, ali ima osnova za skepticizam.

    Prvo, do sada bi trebalo biti jasno da je Erdogan preko AKP ili ispraznio ili privolio turske političke institucije svojoj volji. U tom kontektstu teško je zamisliti da bi izbori organizovani za 45 dana bili pravični i slobodni.

    Drugo, tu je činjenica da su tokom Erdgoanove maltene dvodecenijske vladavine ljudi iz unutrašnjeg kruga AKP postali bogatiji i moćniji, često putem spornih sredstava i prakse.

    Deluje malo verovatno da bi zvaničnici, biznismeni, medijske ličnosti i drugi tako spremno rizikovali svoje posede predajući se neizvesnosti demokratskije politike, ukazuje FP.


    U takvim okolnostima, vredi razmotriti i mogućnost da bi post-Erdoganovom Turskom vladao drugi autokrata, možda u vanrednom stanju. Među najmoćnijim figurama u Turskoj, sem Erdogana, jesu šef obaveštajne službe Hakan Fidan, ministar odbrane Hulusi Akar i ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu.

    Od njih trojice, Akar deluje da je najbolje pozicioniran da preuzme rukovodstvo. Fidan je dobro poznat Turcima, ali uglavnom operiše iza zatvorenih vrata Nacionalne obaveštajne organizacije.

    Sojlu je “oštećena roba”, navodi FP, nakon što je turski mafijaški šef Sedat Peker ukazao da je ministar korumpiran i povezan sa organizovanim kriminalom u nizu snimaka objavljenih na “Jutjubu” poslednjih meseci.

    Akar takođe ima jednu veliku prednost nad Fidanom i Sojluom – oružane snage.

    Analitičari su težili da zanemare ulogu vojske u turskoj politici od kada su reforme 2003. i 2004. dovele oružane snage pod civilnu kontrolu. Neuspešni puč iz 2016. – tokom kojeg je veliki broj Turaka nezavisno od politike odbio povratak na sistem vojnog tutorstva u kombinaciji sa posledičnim čistkama oficira – izgleda da je razbio volju komandanata da igraju ulogu u politici.

    Ipak, Akar, šef štaba tokom pokušaja puča i potom ministar odbrane, odigrao je centralnu ulogu u preoblikovanju oružanih snaga nakon jula 2016. što bi moglo da dovede vojsku u poziciju da ponovo odigra političku ulogu – onu podrške Akaru, navodi FP.

    Turska je danas politički nestabilnija nego ikad poslednjih godina. U pet godina nakon puča, ministar je bio odgovoran za imenovanje negde blizu 65 odsto oficira, uključujući stotine generala i još veći procenat podoficira.


    U danima kada se turska vojska oblikovala iznad politike, ali ipak zadržavala dužnost da interveniše radi zaštite Kemalovog sistema, to možda nije bilo toliko važno. Da je vojska bila podređena civilima kroz pravila, propise i uredbe, kako je AKP počela da čini na početku svoje vladavine, Akarov uticaj unutar redova možda ne bi bio sporan. Izgleda da iako su oficiri podređeni civilima da to nije kroz političke institucije već pre kroz lojalnost. Oni duguju svoje činove i uticaj dvojici civila – Akaru i Erdoganu.

    Ukoliko je predsednik onesposobljen, ili umre, to će ostaviti Akara u veoma moćnoj poziciji.

    Akar je zvaničnik koji je bio direktno odgovoran za agresivni stav Turske u Mediteranu u leto 2020, što je suprotstavilo Tursku njenim NATO saveznicama Grčkoj i Francuskoj, podseća FP. Ministru odbrane bi bilo teško da se približi Erdoganovim političkim veštinama i harizmi, ali uz lojalnost oficira – bar inicijalno – to mu ne bi ni trebalo.


    Naravno, ističe FP, nema načina da se sazna stvarno Erdoganovo zdravstveno stanje ili ko bi mogao da ga nasledi, ali analitičari i vladini zvaničnici ne čine sebe uslugu pretpostavljajući da će Erdogan doći do izbora 2023. Ako ne dođe, turska politika bi mogla da se vrati u pređašnje stanje, pukotine u AKP bi mogle biti prilika za opoziciju, ili bi zemlja mogla postati nestabilnija i slično.

    Godinama je spoljnopolitička zajednica zamišljala da će Egipat preći sa Hosnija Mubaraka na njegovog sina Gamala ili šefa obaveštajne službe Omara Sulejmana. Ispostavilo se da nije bilo ništa od toga. Bila bi stoga velika greška ignorisati znakove da se zdravlje turskog predsednika narušava i nadati se van svakih očekivanja da će stvari ispasti kako treba, zaključuje “Forin polisi”.

  • Erdogan okrenuo leđa Bajdenu?

    Erdogan okrenuo leđa Bajdenu?

    Razočaran u Sjedinjene Američke Države, turski predsednik okrenuo se ka Rusiji.

    Redžep Tajip Erdogan sastao se sa Vladimirom Putinom u Sočiju, dok jaz između NATO saveznika Turske i SAD raste.

    Nakon što je američki predsednik Džo Bajden odbio da se sastane sa turskim kolegom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, razočaran i besan Erdogan je rekao novinarima na brifingu da je s vremena na vreme uspevao da dobro sarađuje sa bivšim predsednicima SAD, ali ne i sa Bajdenom.

    Svega dan kasnije, 24. septembra, obraćajući se nakon molitve u Istanbulu, Erdogan je kritikovao Bajdena po drugi put za 24 sata, navodeći da on i američki predsednik nisu uspeli da premoste svoje razlike na sastanku tokom njegove posete Njujorku, a da su se nedavni razgovori sa Bajdenom pokazali razočaravajućima.

    Erdogan je optužio SAD da podržavaju “terorističke organizacije” umesto da se bore protiv njih, odnoseći se na američko partnerstvo sa Jedinice za zaštitu ljudi (YPG) u severnoj Siriji, povezane sa zabranjenom Kurdistanskom radničkom partijom (PKK).


    Takođe je poručio da Turska i dalje planira da kupi drugu seriju ruskog protivraketnog sistema S-400.

    Neposredno nakon Erdoganovog saopštenja, Komitet za spoljne odnose američkog Senata upozorio je da bi bilo kakva nova kupovina od strane Turske značila i nove sankcije, prema Zakonu za suprotstavljanje američkim protivnicima putem sankcija (CAATSA), osmišljenom da odvrati “protivnike” od neprijateljskih akcija, piše “Al Džazira”.

    Dok jaz između dve NATO saveznice raste, Erdogan se sastao sa ruskim predsednikom u crnomorskom odmaralištu u sredu, a sva je prilika da će želeti da ojača odnose sa Moskvom.

    “Njujork tajms” ukazuje da su Turska i Rusija prijateljske što se tiče ugovora o energetici i oružju, ali neprijateljske u više bliskoistočnih ratova. Preko svojih predstavnika i plaćenika, dve zemlje su na suprotnim stranama u ratovima u Siriji i Libiji, dok i turske i ruske trupe služe kao mirotvorne snage u konfliktu u Nagorno-Karabahu. Većina Erdoganove diplomatije s Rusijom tumači se kao pregovaračka pozicija – pretnje Vašingtonu a umiljavanje Putinu, ali stvaranje distance kad nešto traži od Vašingtona, ističe američki dnevnik.

    Tenzije
    Galip Dalaj, istraživač Univerziteta Oksford i Četam hausa, rekao je “Al Džaziri” da se u Vašingtonu na tursku kupovinu ruskog protivraketnog sistema S-400 ne gleda isključivo kao na kupovinu odbrambenog sistema.

    “To se pre posmatra kao manifestacija turskog geopolitičkog identiteta koji se sve više pomera od Zapada, a približava Rusiji i Kini”, ističe Dalaj.

    Tursko-američki savez bio je isključivo definisan u okviru bezbednosti od početka angažovanja dve strane, nakon što se Turska priključila tadašnjoj antisovjetskoj alijansi 1952.

    Iz američke perspektive, Turska je važna članica NATO i domaćin ključnih vojnih baza pakta, kao i partnerka u takozvanom “ratu protiv terora” i linija odbrane od pretnji na Bliskom istoku. Sve to je fokusirano pre na bezbednost, a ne na političko angažovanje, istorijske veze, duboku ekonomsku međuzavisnost ili društveno-kulturne veze.


    U vreme rastućih razlika u vezi toga kako Ankara i Vašington vide bezbednosne pretnje, uzak fokus na bezbednosne veze može dovesti do krize, pa čak i ivice direktnog sukoba.

    Potencijalni sukobi sa američkim snagama tokom turske ofanzive u Siriji u oktobru 2019. sprečio je tadašnji predsednik Donald Tramp, neočekivanom objavom 6. oktobra da će povući svoje trupe iz zemlje, što je olakšalo turske operacije.

    Ajkan Erdemir, direktor Turskog programa Fondacije za odbranu demokratije u Vašingtonu i bivši opozicionar turskog parlamenta, rekao je “Njujork tajmsu” da Erdoganova kupovina S-400 treba da bude “poziv na buđenje” za Bajdenovu administraciju.

    “Turski predsednik će nastaviti da igra ulogu kvaritelja odnosa u NATO i obezbediti Putinu dalje prilike da potkopa transatlantsku alijansu i njene vrednosti”, naveo je u mejlu, dodajući da je ponuda Turske da odigra ulogu u Avganistanu nakon povlačenja SAD takođe usmerena na stavaranje zavisnosti koje bi smanjile svako protivljenje Vašingtona.

    Tursko-ruski odnosi
    Dok je odnos sa Bajdenom kudio, Erdogan je više puta rekao da ima iskrene i dobre radne odnose sa Putinom.

    “Na individualnom nivou analize, Erdogan opaža pretnju od SAD, misleći da ga namerno podrivaju sa krajnjim ciljem da ga sklone sa vlasti. Ova frustracija i percepcija pretnje navodi ga da potraži savez sa Rusijom kao ravnotežu protiv SAD” – rekao je Ozgur Unluhisarcikli, direktor kancelarije Nemačkog fonda Maršal u Ankari.

    “Međutim, to takođe stavlja Tursku u veoma slabu poziciju prema Rusiji, sa kojom ima više sukobljenih interesa nego zajedničkih tačaka”, ukazao je.

    Turska i Rusija su, kako je to opisala “Al Džazira”, “kooperativni konkurenti”. One podržavaju suprotstavljene strane u Siriji, Libiji, na Kavkazu i Balkanu. Međutim, Turska ima dublje ekonomske veze sa Rusijom nego sa SAD i iz tog razloga Moskva i Ankara paze da im geopolitičke razlike ne ugroze trgovinu. Ipak, Erdogan otišao u Soči sa dosad “najslabijim ulogom” u 19-godišnjem odnosu sa Putinom, napisao je u blogu stručnjak za tursko-ruske odnose Univerziteta Moskva Kerim Has.

    “Ne samo što je očajan da spreči ofanzivu u Idlibu (Sirija), već mu je preko potreban povoljan ugovor o kupovini gasa od Rusije dok globalne cene (ovog energenta) rastu”, naveo je Has, preneo je “Njujork tajms”.

    “Erdogan će možda morati da kupi drugi deo S-400 zarad svog ‘ličnog opstanka’, rekao je Has.


    Za razliku od neuravnoteženih odnosa sa SAD, Ankara odnose sa Rusijom smatra “izvodljivima”.

    Dok ekonomska dinamika možda naginje ka Moskvi jer Turska uveliko zavisi od ruskog izvoza gasa, a milioni ruskih turista donose prihode, Turska je glavni izvoznik poljoprivrednik i tekstilnih proizvoda u Rusiji.

    Takođe, u slučaju sukoba Rusija i Turska mogu lakše da potkopaju međusobne interese. Bliske veze sa Moskovom takođe gode Ankari jer joj dozvoljavaju da nadogradi odbrambenu industriju bez rizika od uplitanja u međusobna unutrašnja pitanja, smatra Maksim Sučkov, stručnjak Ruskog saveta za međunarodne poslove.

    “Turska vidi Rusiju kao resurs koji može da iskoristi da ojača svoj strateški suverenitet, dok Rusija vidi Tursku kao alatku da uveća sopstveni autoritet kao velike sile”, istakao je.

    Ipak, narušavanje odnosa sa Vašingtonom ima svoju cenu, jer će Turskoj nedostajati američka podrška u slučaju spora sa Rusijom.

    Erdogan je delovao da je besan što se nije sastao sa Bajdenom u Njujorku, iako je bilo veoma malo bilateralnih susreta šefova države na Generalnoj skupštini ove godine zbog pandemije, a ‘Vašington post’ upire na dva moguća razloga za njegovu ljutnju – turski predsednik, s jedne strane, želi da projektuje sliku globalnog rukovodstva za domaću publiku, ali želeo je i da ojača svoju poziciju uoči susreta s Putinom u Sočiju.

    Samit u Sočiju
    Uoči susreta, Putinov pres sekretar Dmitrij Peskov najavio je da će sastanak u Sočiju između dvojice lidera biti “najobuhvatniji od početka bilateralnih odnosa”. I zaista – dvojica lidera “pretresla” su ključna polja od interesa, od gasa do bilateralnih odnosa i regionalnih problema od Sirije i Libije do Avganistana i Zakavkazja.

    Na trosatnom sastanku u Sočiju – prvom za dvojicu lidera nakon više od godinu dana – Putin i Erdogan su razgovarali o ugovorima o naoružanju, trgovini i nuklearnom reaktoru koji Rusija gradi u Turskoj.

    Takođe, u svom prvom ličnom susretu nakon što se pre dve nedelje povukao u samoizolaciju zbog moguće izloženosti korona virusu, Putin je uverio Erdogana da je “Turska zaštićena od gasne krize” koja je zahvatila Evropu zahvaljujući gasovodu “Turski tok” koji je izgradila Rusija.

  • Erdoan otkrio šta očekuje od Rusije

    Erdoan otkrio šta očekuje od Rusije

    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan je uoči sastanka sa Vladimirom Putinom u Sočiju izjavio da očekuje “drugačiji pristup Rusije prema Siriji“.

    “Sirijski režim (predsjednika Bašara Asada) faktički predstavlja prijetnju za južne dijelove naše zemlje. Od Rusije, kao prijateljske zemlje, očekujem solidarnost i drugačiji pristup Siriji”, rekao je Erdoan.

    Kako je dodao, “ima ozbiljna očekivanja od pregovora sa Putinom o Siriji“.

    Takođe je naglasio da “Ankara teži da podigne bilateralne odnose sa Rusijom na kvalitativno novi nivo“.

    Lideri Rusije Vladimir Putin i Turske Redžep Tajip Erdoan sastaće se 29. septembra u Sočiju. Kako je precizirao turski predsjednik, sa Putinom će, između ostalog, razgovarati i o “rusko-turskim odnosima i situaciji u Siriji“.

    S tim u vezi, dodao je da računa na to da će nakon sastanka s ruskim kolegom “biti donijeta važna odluka“ sa stanovišta bilateralnih odnosa koji će zatim “ući u aktivniju fazu“, piše B92.

  • Erdogan: Sarađivao sam dobro sa svim predsjednicima SAD-a, ali s Bidenom nije dobro počelo

    Erdogan: Sarađivao sam dobro sa svim predsjednicima SAD-a, ali s Bidenom nije dobro počelo

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan osvrnuo se na trenutne odnose s SAD-om i američkim predsjednikom Bidenom te je istakao kako relacije nisu počele na najbolji mogući način.

    U saopćenju, Erdogan se osvrnuo na odnose koje je imao s američkim predsjednicima u prošlosti te je naglasio kako su oni bili znatno bolji nego što je to slučaj s Bidenom.

    “Dobro sam sarađivao s Bushom, Obamom i Trumpom, ali ne mogu reći da je saradnja dobro započela s Bidenom. Ne mogu reći da smo zauzeli dobre pozicije”, rekao je Erdogan.

    Naročito se osvrnuo na trenutne tenzije koje su prisutne između Turske i SAD-a, a koje se tiču nabavke ruskog S-400 sistema.

    “SAD mora shvatiti da se Turska neće povući iz dogovora o S-400”, naveo je Erdogan.

    Turski predsjednik je rekao da su Sjedinjene Američke Države tokom krize u Afganistanu povukle nekoliko poteza bez dodatnih konsultacija s Turskom.

    “Za Tursku je nezamislivo otvoriti vrata države i prihvatiti sve afganistanske izbjeglice. Naša zemlja nije otvoreni koridor. SAD ne mogu reći da moramo primiti sve izbjeglice i zbog toga i oni moraju poduzeti određene korake vezane za izbjeglice iz Afganistana”, poručio je turski predsjednik.

  • Erdogan objavio veliki uspjeh Turske: Ostvarili smo jedan posto udjela u svjetskom izvozu

    Erdogan objavio veliki uspjeh Turske: Ostvarili smo jedan posto udjela u svjetskom izvozu

    Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako je ta zemlja dostigla kritično važni prag ostvarivši jedan posto udjela u svjetskom izvozu.

    Erdogan se obratio učesnicima 28. redovnog zasjedanja Skupštine turskih izvoznika i ceremonije dodjele nagrada najboljim turskim izvoznicima.

    “Naš cilj je povećati broj turskih izvoznika na 150.000, a zatim i na 300.000”, kazao je Erdogan.

    Turski predsjednik Erdogan dalje je otkrio da je ta zemlja ove godine ostvarila najveći izvoz u historiji na mjesečnom, šestomjesečnom i godišnjem nivou.

    “Naš godišnji izvoz prvi put je premašio prag od 200 milijardi dolara, a rekordni izvoz od 211 milijardi dolara zabilježen je 17. septembra”, rekao je Erdogan.

    Erdogan je također najavio skoru izgradnju velikog sajamskog centra u čijem upravljanju će učestvovati i Skupština turskih izvoznika, prenosi agencija Anadolija.

    Najavivši i formiranje posebnog fonda za poticaj razvoja izvoza, Erdogan je kazao da ekonomski uspjesi Turske nisu plod slučajnosti, već plod velikog truda i rada.

    Erdogan je kazao i da je uspješan izvoz postao izvor nacionalne motivacije u Turskoj.

    “Odlučni smo da učinimo sve što treba da zauzmemo mjesto koje pripada Turskoj u novom svjetskom sistemu, a upravo to ću jasno kazati i u utorak u Americi na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija”, poručio je Erdogan.

  • Vučić nakon susreta s Erdoganom: Razgovarali smo o BiH i cijeloj regiji

    Razgovarali smo veoma konkretno o cijeloj regiji, ali u detalje ne mogu ulaziti, nemojte se ljutititi zbog toga, poručio je novinarima u Istanbulu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

    Vučić se danas sastao sa turskim predsjednikom Recep Tayyip Erdoğan, a najavio je do kraja godine posjet Erdogana Srbiji i Beogradu.

    “Ono što je važno jeste da turski predsjednik podržava dijalog Beograda i Prištine i vjeruje kako je važno da se dođe do kompromisnog rješenja. Turska jeste prijatelj Srbije i uvjeren sam da je bolji prijatelj nego prije deset ili petnaest godina, ali možemo još mnogo toga uraditi da odnosi budu još bolji. To je neophodno kako bismo imali stabilnost u regiji”, rekao je Vučić.


    Kazao je i kad bi želio pronaći manu gostoprimstvu gospodina Erdogana, bio bih nekorektan.

    “Vidjeli ste i sami da je izašao sa mnom vani da bih ja vama dao izjavu”, rekao je Vučić.

    Na pitanje je li s Erdoganom razgovarao o BiH, rekao je kako je bilo riječi ne samo o BiH, nego o cijeloj regiji.
    “Razgovarali smo veoma konkretno o cijeloj regiji, ali u detalje ne mogu ulaziti, nemojte se ljutititi zbog toga”, izjavio je srbijanski predsjednik.

  • Vučić se sastao s Erdoanom, nije odolio ni turskoj baklavi

    Vučić se sastao s Erdoanom, nije odolio ni turskoj baklavi

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji boravi u posjeti Turskoj, sastao se u Istanbulu s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom.

    “Doručak i razgovor u četiri oka sa pogledom na Bosfor”, napisao je Vučić na Instagram nalogu buducnostsrbijeav, uz video-snimak sastanka.

    Vučić je juče po podne doputovao u Istanbul.

    Vučić je na svom Instagram profilu objavio i fotografiju na kojoj jede baklavu, kojoj, kako kaže, nije mogao da odoli.

    “Turska baklava i čaj za kraj uspešne večeri. Valjda, da budem još deblji. Ne vredi, ne mogu da odolim”, napisao je predsjednik Srbije.

  • Erdogan najavio izgradnju zgrade “turskog Pentagona” u obliku polumjeseca i zvijezde

    Erdogan najavio izgradnju zgrade “turskog Pentagona” u obliku polumjeseca i zvijezde

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan najavio je izgradnju gigantskog kompleksa “Polumjesec i zvijezda”, koji će biti novo sjedište turskog Ministarstva odbrane.

    Očekuje se da kompleks bude završen do maja 2023. godine, uoči općih izbora u Turskoj.

    “Izgradićemo ovdje objekt koji će uljevati strah našim neprijateljima i povjerenje našim prijateljima”, izjavio je Erdogan.

    Kompleks, koji su korisnici društvenih mreža već nazvali “turski Pentagon”, trebalo bi da bude sastavljen od nekoliko zgrada ukupne površine 0,88 kilometara kvadratnih, što je veća površina od 0,6 kilimetara kvadratnih zgrade Ministarstva odbrane SAD-a.

    Očekuje se da će u zgradi biti zaposleno 15.000 ljudi.


    Trodimenzionalna prezentacija objekta pokazuje da će u centru kompleksa biti građevine u obliku polumjeseca i zvijezde, slično zastavi Turske. U obliku zvijezde biće ulaz i centar za vježbanje, a polumjesecom će biti ograđeno dvorište, u kojem će se organizirati razne ceremonije.

  • Erdogan: Ako se Srbi, Hrvati i Bošnjaci ujedine i zovnu nas za posrednike, Turska će biti prisutna

    Erdogan: Ako se Srbi, Hrvati i Bošnjaci ujedine i zovnu nas za posrednike, Turska će biti prisutna

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan dao je izjavu po povratku u Istanbul nakon službenih posjeta Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori gdje je govorio o političkim odnosima u BiH i mogućem rješenju krize.Na pitanje da prokomentariše izjave Željka Komšića i Milorada Dodika da je Turska garant mira u regionu, odnosno kakva je njena buduća uloga u Bosni i Hercegovini Erdogan je kazao da će Turska biti prisutna ako se Bošnjaci, Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini ujedine među sobom i kažu: Želimo Turskoj dati takav zadatak, niko se ne smije miješati u naše poslove, samo neka Turska djeluje kao posrednik ovdje u naše ime”.

    Naglasio je da bi i tome trebali odlučivati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    “Već sam im rekao. ‘Ako donesete takvu odluku, mi ćemo također napraviti naše procjene. Donesite ovu odluku kao trojka, a ne čekajući upute odnekud. Nakon toga sam rekao: ”Napravit ćemo ovaj korak s hairom”, izjavio je Erdogan.

    Podsjetimo, Milorad Dodik je za vrijeme posjete Erdogana Sarajevu kazao da se zalaže za aktivniji angažman Turske u rješavanju političkih problema u BiH.

    “Predsjedniče Erdogan, ja sam spreman da s Vama, s ostalima u BiH razgovaramo o svim mogućim pitanjima. I ja mislim da sve treba da bude na dnevnom redu. Ja sam za to da se održi teritorijalni integritet BiH, a politički aranžman mora da bude unutra, ono što se mi dogovorimo”, kazao je Dodik.

  • Dodik o sastanku sa Erdoganom: Nije bilo lako slušati sve te priče, ali mogu zamisliti šta bi se sve pričalo da nisam bio tu

    Dodik je istakao da je bilo potrebno da bude na nedavnom sastanku članova Predsjedništva BiH sa Erdoganom u Sarajevu, što mu, kako je naveo, nije bilo ni ugodno ni lako.

    Nije bilo lako slušati sve te priče, ali mogu zamisliti šta bi se sve pričalo da nisam bio tu i da nisam imao priliku da im kažem sve što sam rekao naveo je Dodik.

    Govoreći o eventualnom ugrožavanju srpskog jedinstva, Dodik je naveo da opozicija u Republici Srpskoj govori da to nije jedinstvo, nego da je zajedništvo po pitanju nametnute odluke bivšeg visokog predstavnika u BiH.

    – Eto, ja se slažem, oni vode svoju politiku, mi svoju, ali neka ostanemo zajedno na tome – naglasio je Dodik, koji je i lider SNSD.

    Dodik je dodao da je o svom patriotizmu dovoljno rekao na javan, transparentan i jasan način u Sarajevu, u prisustvu predsjednika Turske.

    – Tada sam rekao da smo spremni da pokušamo da dođemo do dogovora o svim otvorenim pitanjima, a da smo, ako toga nema, spremni za mirnu disoluciju i da bi svi prijatelji BiH, pa i sam Erdogan, trebalo da to razumiju – naveo je Dodik.

    Dodik je naglasio da nije čuo nikoga od opozicionih predstavnika da su na tako važnom mjestu tako nešto rekli.