VRBAS Media

Oznaka: Recep Tayyip Erdogan

  • “Ignorisali ste nas”

    “Ignorisali ste nas”

    Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan poručio je danas ambasadorima iz Evropske unije da evropski blok nije pružio značajnu podršku u borbi protiv migracija.

    On je rekao da nije uzvratio na napore Turske da se poboljšaju odnosi.

    Erdogan je u obraćanju ambasadorima zemalja EU, na sastanku u Ankari, istakao da Turska želi da uspostavi veze sa blokom na “čvršćoj osnovi”, ali da je bila podvrgnuta “taktici odugovlačenja”.

    “Sa tugom želim da konstatujem da nismo dobili odgovor koji smo želeli od strane EU na ove korake”, izjavio je Erdogan.

    EU je u martu 2016. godine postigla sporazum sa Turskom da zaustavi priliv izbeglica u blok i da Ankara pruži utočište Sirijcima koji beže od rata iz svoje zemlje, u zamenu za dobijanje više milijardi evra za svoje projekte.

    U Turskoj trenutno boravi oko četiri miliona sirijskih izbeglica, što je najveća izbeglička populacija na svetu, a zvanična Ankara je saopštila da više neće primati migrante.

    “Turska nije dobila značajnu podršku od EU u borbi protiv migracija”, izjavio je Erdogan, dodajući da nije moguće ostvariti “produbljenu saradnju” po tom pitanju sve dok se ne ažuriraju uslovi sporazuma iz 2016. godine.

    “Kriza u Belorusiji je još jednom pokazala da je blok lišen održive politike u borbi protiv migracija”, poručio je Erdogan, aludirajući na spor između Minska i EU povodom više miliona migranata zaglavljenih na njihovim granicama.

  • Erdogan pozvao muslimane na jedinstvo u borbi protiv islamofobije

    Erdogan pozvao muslimane na jedinstvo u borbi protiv islamofobije

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, obraćajući se na konferenciji u Sjedinjenim Američkim Državama, je pozvao muslimane da se ujedine u borbi protiv islamofobije.

    Poziv na jedinstvo je bila njegova glavna poruka na jednoj od najvećih konferencija koja okuplja američke muslimane, a koja je prošle sedmice održana u Čikagu.

    “Moramo ojačati našu solidarnost u suočavanju s mržnjom prema muslimanima, ksenofobijom i rasizmom, a koji su bivali sve veći tokom pandemije. To se odnosi na svu muslimansku braću i sestre, bez obzira na njihovo porijeklo, boju kože, naciju, kulturu ili sektu”, poručio je i dodao da u islamu ne postoji mjesto za isključivost, prisiljavanje ili teror.

    Erdogan je prošle godine kritikovao Zapadne države smatrajući da ne poduzimaju dovoljno za borbu protiv antiislamskog sentimenta.

    Pozvao je i turske institucije da se uključe u rješavanje pitanja koja se odnose na muslimane i Turke širom svijeta, piše list Daily Sabah.

  • Putin i Erdogan potvrdili odlučnost za jačanje partnerstva

    Putin i Erdogan potvrdili odlučnost za jačanje partnerstva

    Ruski lider Vladimir Putin i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan su u telefonskom razgovoru potvrdili odlučnost za jačanje partnerstva između dvije zemlje, saopšteno je danas iz Kremlja.

    Putin i Erdogan poželjili su jedan drugom srećnu Novu godinu. Razgovarali su o bilateralnoj saradnji i potrdili odlučnost za nastavak jačanja obostrano korisnog partnerstva između Rusije i Turske – navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se ističe da su Putin i Erdogan razgovarali i o globalnim pitanjima, uključujući i nedavne prijedloge za razvoj pravno obavezujućih sporazuma kojim će se garantovati bezbjedost Rusije, situaciji u Južnom Kavkazu i naporima za rješenje sirijske i libijske krize.

    U saopštenju se dodaje da su se Putin i Erdogan saglasili da će održavati kontakt, prenosi ruska novinska agencija TASS.

  • Erdogan: Turska će vrlo brzo postati jedna od 10 vodećih ekonomija svijeta

    Erdogan: Turska će vrlo brzo postati jedna od 10 vodećih ekonomija svijeta

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako će novi ekonomski model koji je Turska počela primjenjivati odnedavno vrlo brzo pokazati rezultate te će omogućiti ovoj državi da postane jedna od deset vodećih ekonomija svijeta.

    Na proširenom sastanku šefova pokrajina vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) u Istanbulu, Erdogan je govorio o ekonomskim kretanjima u Turskoj kao i rastu inflacije te je još jednom poručio kako su glavni uzročnici visoke inflacije visoke kamate.

    “S našim novim ekonomskim programom, brzo se krećemo ka zacrtanom cilju stavljanja Turske među 10 najboljih ekonomija. Kamatne stope čine bogate bogatijima, a siromašne siromašnijima. Prekinut ćemo ovaj ciklus i pustiti naše ljude da ostvare glavni cilj”, rekao je Erdogan.

    On je naglasio kako je Turska bila otporna na sve globalne ekonomske krize zahvaljujući infrastrukturi koju je obezbijedila vladajuća partija tokom prethodnih godina vladavine.

    “Trebalo bi objasniti i jasno reći kako je naš ekonomski cilj postao bliska stvarnost i više nije san”, poručio je turski predsjednik.

    On se osvrnuo i na ciljeve AK Partije za 2023. godinu, stogodišnjicu Republike Turske, te viziju za decenije ispred.

    “Trebalo bi reći našim građanima da zavjere o uništavanju naše ekonomije imaju za cilj da nas odvuku od naših ciljeva. Također, trebali bismo im reći da su nedavne igre o kamatnim stopama i stranoj valuti dio ove zavjere. Međutim, mi imamo dovoljno snage i odlučnosti da ih pobijedimo”, ističe on.

    Na kraju, osvrnuo se i na rad opozicije te je optužio glavnu opozicionu stranku za vođenje politike laži usmjerene protiv vladajuće stranke.

    “Trebali bismo uvjeriti naše ljude da će se Turska suočiti s najvećim katastrofama ako vlast nad ovom zemljom preuzme opozicija. Vidjeli smo šta se desili u Istanbulu nakon izbora 2019. godine”, izjavio je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

  • Foreign Policy: Zašto jedan čovjek može uništiti tursku ekonomiju

    Foreign Policy: Zašto jedan čovjek može uništiti tursku ekonomiju

    Kolumnista vanjskopolitičkog magazina Foreign Policy Steven A. Cook u tekstu “Zašto jedan čovjek može uništiti tursku ekonomiju” osvrnuo se na političke i ekonomske poteškoće u ovoj državi.

    Ocijenio je da je demokratizacija 80-ih i 90-ih godina u latinskoj Americi i istočnoj Evropi bila prilika za naučnike iz društvenih nauka da testiraju ono o čemu su dugo raspravljali: koji sistem je bolji za održavanje demokratije – predsjednički ili parlamentarni sistem.

    “Za profesora na Univerzitetu Yale Juana Linza početkom 1985. parlamentarna demokratija je bila bolja. Uslijedila je akademska rasprava, a kasnijim istraživanjima je utvrđeno da stav da je parlamentarizam bolji i nije toliko kategoričan koliko je tvrdio Linz”, naveo je Cook.

    Napomenuo je da uspjeh parlamentarizma zavisi od različitih faktora, kao što su kultura, ekonomski razvoj i historija. Osim toga, napomenuo je i da je pojedinim studijama utvrđeno da je predsjednički sistem bolji.

    Promjene kojima je Erdogan učvrstio vlast

    Ukazao je na dilemu vezanu za parlamentarizam i predsjednički sistem iz razloga što turski političari raspravljaju o tome. Prema njegovim riječima, posljednje ankete su pokazale da se smanjuje popularnost dugo vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) na čijem je čelu predsjednik države Turske Recep Tayyip Erdogan. S druge strane, kako je istakao, opozicioni lideri prije izbora 2023. obećavaju da će vratiti parlamentarizam koji je postojao do 2017. Autor zapaža da je to zapravo bila mješavina parlamentarizma i predsjedničkog sistema. Smatra da Erdogan želi održati status quo tvrdeći da je predsjednički sistem bolji izbor za Tursku.

    “Ko je u pravu? Niko. Ne zbog toga što Turskom nije nemoguće upravljati, već zbog toga što nijedan sistem nije bio demokratski i nijedan nije značio dobro upravljanje”, dodaje Cook.

    Podsjetio je da su ovlasti predsjednika prije ustavnih promjena, kojima je uspostavljen predsjednički sistem, bile ograničene. Između ostalog, predsjednik nije mogao proglašavati zakone, nije mogao izdavati dekrete i nije mogao birati članove vlade. Za ustavne promjene najzaslužniji je upravo AKP.

    “Pozicija predsjednika je ukinuta, a novoformirano izvršno predsjedništvo je ovlašteno da imenuje sudije i visokopozicionirane funkcionere, a da se ne konsultuje s parlamentom”, obrazložio je.

    Smatra da su ove promjene bile prilika za Erdogana da na pravosudne i druge bitne pozicije imenuje svoje pristalice, a čime je osigurao da se provode njegove odluke i da se javni resursi koriste za potrebe njegove stranke.

    “Amandmanima je predsjedniku data veća kontrola nad vojskom. Postojalo je pravilo da je parlamentarni nadzor nepotreban kada predsjednik i parlamentarna većina dolaze iz iste stranke. S još manje provjera i bez ravnoteže u kontroli vlasti, Erdogan je bio slobodan da slijedi svoj plan koji je smatrao adekvatnim”, potcrtao je.

    “Nije jedini zaslužan, ali je najzaslužniji”

    Istakao je da su promjene bile daleko od toga da su pozitivne. Uočava da su problemi za mnoge Turke počeli i prije transformacije u predsjednički sistem.

    “Turska je prepuna korupcije, njena valuta je prolazila kroz višegodišnju devalvaciju, a uži predsjednikov krug čine ulizice i članovi porodice. Primjer radi, glavna kvalifikacija novog guvernera Centralne banke jeste njegov odnos s Erdoganovim zetom Beratom Albayrakom. Albayrak je bio ministar finansija i njegov ministarski mandat je bio katastrofalan”, smatra Cook.

    Naglasio je da Erdogan nije jedini koji je zaslužan za pogoršanje stanja u Turskoj, ali da je sigurno najzaslužniji. Tursku je istakao i kao jednu od svjetskih predvodnica u pritvaranju novinara i primoravanju velikog broja ljudi da odu u egzil. Spočitao joj je i to što ugrožava prava LGBT osoba, kao i prava žena. Za njega su sve ovo pokazatelji da nije riječ o dobroj vlasti. Tvrdi da Erdogan zloupotrebljava vlast kako bi osigurao pobjedu na predstojećim izborima.

    Opozicija rješenje vidi u parlamentarizmu

    Ukazao je na to da opozicija predvođena kemalističkom Republikanskom narodnom strankom (CHP), na čijem je čelu Kemal Kilicdaroglu, smatra da je rješenje za probleme u vraćanju parlamentarizma, a kako bi se uspostavila ravnoteža u kontroli vlasti. Cook je poručio da opozicija mora računati na to da Turci nisu zaboravili kako su živjeli 90-ih, kada je bila vlast.

    “To je bila decenija sa sedam različitih koalicija, od 1991. do 2002. Uglavnom se isticala po korupciji, lošim ekonomskim politikama i nedostatku hrabrih odluka”, dodaje.

    Usljed vrlo loših ukupnih okolnosti u zemlji 2002. desilo se da AKP pobijedi.

    “Turski parlamentarizam i nije bio toliko loš. Vlade na čijem je čelu bio AKP bile su spremne da se pridržavaju programa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), omogućavajući period ekonomskog rasta. Provedeno je niz političkih reformi kojima je Evropska unija primorana da s Turskom počne pregovore o njenom članstvu u uniji”, zapaža.

    Kako je istakao, to je također bio period kada su Erdogan i njegov AKP radili na tome da podjele, potuku i usitne opoziciju. Naveo je da se desila konsolidacija Erdoganovog autoritarizma.

    Steven A. Cook u tekstu za Foreign Policy zaključuje da će Turcima najbolje biti pod onim sistemom koji budu sami oblikovali, odnosno koji oni izaberu.

    Cook je saradnik Vijeća za vanjske poslove (Council on Foreign Relations) za Bliski istok i Afriku. Njegova posljednja knjiga je “Lažna zora: Protesti, demokratija i nasilje u novoj sredini” (False Dawn: Protest, Democracy, and Violence in the New Middle).

  • Erdogan: Društvene mreže su prijetnja po demokratiju

    Erdogan: Društvene mreže su prijetnja po demokratiju

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan jučer, 11. decembra, je poručio da su društvene mreže prijetnja po demokratiju.

    Vlast u Turskoj namjerava donijeti zakon kojim će se sankcionisati objavljivanje lažnih informacija na internetu. Međutim, kritičari smatraju da će to značiti donošenje restrikcija protiv slobode govora.

    “Kada su se pojavile društvene mreže, predstavljane su kao simbolom slobode, a sada su se pretvorile u jednu od glavnih prijetnji po demokratiju. Pokušavamo zaštititi naše ljude, posebno one najranjivije, od laži i dezinformacija, bez da kršimo njihovo pravo da dobiju tačne i nepristrasne informacije”, izjavio je Erdogan u videoporuci objavljenoj na vladinoj konferenciji u Istanbulu posvećenoj komunikacijama.

    U ovoj državi je prošle godine usvojen zakon kojim su društvene mreže s više od milion korisnika obavezane da moraju imati pravne zastupnike i da podatke moraju pohranjivati isključivo u Turskoj. Tada su kompanije poput Facebooka, Twittera i YouTubea otvorile svoja predstavništva u ovoj zemlji.

    Novim zakonom će biti omogućeno sankcionisanje i do pet godina zatvora onih koji budu objavljivali lažne vijesti i dezinformacije. Zakonom će biti formiran i državni regulator za društvene mreže.

    Agencija Associated Press (AP) piše da je većina značajnijih turskih medija pod kontrolom vlasti te da su društvene mreže prostor na kojem se mogu oglašavati kritičari vlasti.

    U izvještaju međunarodne organizacije za ljudska prava Freedom House o slobodi na internetu, objavljenom u septembru ove godine, Turska je označena kao neslobodnom državom. Opisana je kao zemljom u kojem se s interneta briše sadržaj koji nije prihvatljiv vlastima.

  • Zašto Erdogana ne brine pad vrijednosti lire

    Zašto Erdogana ne brine pad vrijednosti lire

    BBC je obrazložio zašto turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ne brine pad vrijednosti lire, a što pogoršava živote stanovnika ove države.

    Vrijednost valute od početka ove godine je smanjena za 45 posto. Ove sedmice desio se još jedan rekordan pad vrijednosti, dok Erdogan tvrdi da se dešava “ekonomski rat za nezavisnost”. Taj rat vodi insistiranjem na snižavanju kamatnih stopa.
    Zašto turski predsjednik ne odustaje od ekonomskih politika kojima se povećavaju inflacija, nezaposlenost i siromaštvo? Šta to znači za Turke?

    Erdoganova politika suprotna ekonomskim pravilima

    Prema pisanju BBC-a, uzrok pada vrijednosti lire je jednostavan, a to je uporno zadržavanje niskih kamatnih stopa, čime Erdogan misli podstaći ekonomski rast i izvoz. Većina ekonomista je suprotnog mišljenja. Ističu da je tokom inflacije potrebno povećati kamatne stope kako bi se uspostavila kontrola nad inflacijom. Međutim, za Erdogana kamata predstavlja “đavola koji bogate čini još bogatijima, a siromašne još siromašnijima”.

    Kupac na jednoj od turskih pijaca voća Sevim Yildirim se požalila na cijene.

    “Sve je tako skupo. Uz ovakve cijene ne možete kuhati za porodicu”, naglasila je.

    Godišnja inflacija je 21 posto, dok je Centralna banka, za koju se smatra da je pod Erdoganovom kontrolom, snizila kamatne stope sa 16 na 15 posto. To je učinila treći put ove godine.

    Inflacija širom svijeta raste te zbog toga centralne banke razmatraju povećanje kamatnih stopa. No, to nije slučaj u Turskoj, čiji je predsjednik uvjeren da će se inflacija početi smanjivati.
    U posljednje dvije godine smijenjena su tri guvernera Centralne banke i promijenjen je ministar finansija. Uprkos tome, pad vrijednosti lire se nastavio.

    Rast cijena

    Turska znatno ovisi o uvozu sirovina koje su joj potrebne za proizvodnju različite robe – od hrane do tekstila. Tako da pad vrijednosti lire u odnosu na dolar direktno utječe na cijene potrepština.

    Uzgoj paradajza, koji je jedna od najznačajnijih namirnica u ovoj državi, jeste primjer da ovisi o uvoznim sirovinama. Za njegov uzgoj potrebno je uvoziti gnojivo i plin. Prema podacima Trgovačke komore, paradajz je u augustu ove godine poskupio za 75 posto, u odnosu na isti period prošle godine.

    “Kako možemo zaraditi u ovakvim okolnostima. Jeftino prodajemo, a skupo kupujemo”, ukazala je Sadiye Kaleci koja se bavi uzgojem grožđa u gradu Pamukova, dva sata vožnje udaljenom od Istanbula.

    Kaleci se žali na cijene dizela, đubriva i sumpora, koji se koriste za uzgoj vinove loze. Poljoprivrednica Feride Tufan je izjavila da može preživjeti samo ako proda imovinu.

    “Možemo isplatiti dug ako prodamo našu zemlju i vinograde. Nakon što sve prodamo ništa nam neće ostati”, rekla je.

    Lira je toliko nestabilna da se cijene mijenjaju svaki dan. Inflacija za proizvođače je premašila 50 posto.

    “Odrekao sam se mnogih troškova. Kako bih mogao platiti račune, svi manje jedemo i ne kupujemo druge stvari”, tvrdi Hakan Ayran.

    Radnici trgovina na društvenim mrežama objavljuju fotografije koje svjedoče o promjenama cijena, tj. poskupljenjima.

    Pekara u trećem gradu po veličini Izmiru je na cijenama obrazložila zašto su poskupjeli njeni proizvodi. Istakli su za koliko su poskupjeli sastojci poput brašna, ulja i susama, kao i poruku: “Neka je Bog s nama”.

    Dug u stranoj valuti je veliki problem za privatni sektor te je većina kompanija shvatila da je isplativije proizvode držati u magacinima nego da ih prodaju, a sve zbog nestabilnosti domaće valute i inflacije. To za posljedicu ima još veće siromaštvo, povećanje jaza u prihodima i bogatstvu.
    Ljutnja mladih Turaka

    Ispred benzinskih pumpi i lokalnih javnih trgovina u kojima se prodaje jeftin hljeb nastaju redovi. Opozicione stranke pozivaju na izbore.

    Manji protesti, tokom kojih nisu izostala ni hapšenja, desili su se 23. novembra kada je pad vrijednosti lire bio 18 posto. Međutim, mladi Turci ljutnju zbog ekonomske situacije najviše iskazuju na društvenim mrežama – Twitteru, Twitchu, TikToku i YouTubeu.

    “Uopće nisam zadovoljan ovom vladom. Ne mogu vidjeti svoju budućnost u ovoj zemlji”, poručio je preko YouTubea jedan mladi građanin.

    Prema pisanju BBC-a, jedan od pet mladih ljudi je nezaposlen, a nezaposlenost je još veća među ženama. Podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kazuju da je u Turskoj četvrta najveća stopa nezaposlenosti mladih. Mnogi mladi Turci nisu zadovoljni standardom života, jer su svjesni koliko bolje žive njihovi vršnjaci u pojedinim drugim državama.

    “Mladom Amerikancu ili Evropljaninu je lako kupiti iPhone njegovom platom. Čak i ako radim mjesecima, to ne mogu priuštiti. To nisam zaslužio”, naveo je jedan 18-godišnjak.

    Mladi žele imati veću političku ulogu u zemlji kojom od 2002. upravlja Erdoganova Stranka pravde i razvoja (AKP). Na predstojećim izborima 2023. pravo glasa će imati skoro devet miliona osoba rođenih krajem 90-ih godina. Upravo bi oni mogli biti prijetnja po AKP.

    Na jednom videozapisu, koji je postao popularan, prikazuje se majka koja hvali Erdogana, dok njen osmogodišnji sin kritikuje predsjednika podsjetivši na neadekvatnu reakciju tokom nedavnih katastrofa.

    “Nemoguće je pogoditi šta će se desiti”

    AKP-ov uspjeh je dobrim dijelom bio zasnovan na velikom prilivu stranih sredstava nakon recesije koja je počela 2008. Okosnica ekonomskog rasta je bila i javna potrošnja te povoljni krediti za građevinski sektor.

    To za posljedicu ima produbljivanje ovisnosti o uvozu u okolnostima nestabilne valute. Malo je onih koji vjeruju da će Erdoganova politika spasiti liru. Ekonomista Arda Tunca je naglasio da se koristi politika koja je u suprotnosti ekonomskoj teoriji. Prema njegovim riječima, ranije su se dešavale krize za koje se moglo pretpostavljati kako će se odvijati, ali da to sada nije slučaj, piše BBC.

  • Erdogan nakon velikog pada lire: Turska će pobijediti u ekonomskom ratu

    Erdogan nakon velikog pada lire: Turska će pobijediti u ekonomskom ratu

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan osvrnuo se na aktuelnu ekonomsku situaciju u Turskoj i pad lire te je naglasio kako će se Turska izvući iz trenutne situacije.

    Turski lider je poručio kako stroga politika kamatnih stopa neće smanjiti inflaciju te je naglasio kako će Turska pobijediti u svom “ekonomskom ratu za nezavisnost”.
    “Odbijam politike koje će dodatno ‘stegnuti’ našu zemlju, oslabiti je, osuditi naše ljude na nezaposlenost, glad i siromaštvo”, rekao je Erdogan.

    On je naglasio kako je turska vlada opredijeljena da uradi prave stvari za ovu državu što podrazumijeva ekonomsku politiku usmjerenu na investicije, proizvodnju, zapošljavanje i izvoz umjesto “zaračanog kruga visokih kamata i niskih kurseva”.

    “Vidimo ige koje mnogi igraju, a tiču se kursa i kamate. Iz svake borbe u koju smo ulazili, izašli smo časno zauzevši čvrst stav. Uz Božju pomoć i podršku našeg naroda, pobjedom ćemo izaći iz ovog ekonomskog rata za nezavisnost”, poručio je turski predsjednik.

    Turski predsjednik je također izjavio kako poskupljenja pojedinih roba ne utječu na investicije, proizvodnju i zapošljavanje.

    “Naprotiv, konkurentnost deviznog kursa dovodi do povećanja investicija, proizvodnje i zapošljavanja. Upravo takva situacija je u našoj zemlji”, zaključio je Erdogan.

    Turska lira u posljednjih nekoliko mjeseci bilježi pad u odnosu na dolar. U utorak, vrijednost turske lire bila je najniža u historiji te je jedan dolar iznosio skoro 12,5 lira čime je premašena tzv. “psihološka” granica od 11 lira.

  • Orban i Erdogan razgovarali o BiH

    Orban i Erdogan razgovarali o BiH

    Mađarski premijer Viktor Orban sastao se u Ankari sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, a jedna od tema razgovora bila je BiH.

    Orban je poručio kako su i Mađarskoj i Turskoj važni stabilnost i mir u BiH.

    Orban je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon susreta sa Erdoganom rekao kako su razgovarali o više tema, a jedna od njih bila je i BiH.

    “Stabilnost i mir u BiH važni su za obje strane Mađarsku i Tursku iz razumljivih razloga”, rekao je Orban.

    Navodeći da se stabilnost na Balkanu može postići razgovorom s ljudima tamo, Orban je naglasio da će Mađarska i Turska nastaviti razgovarati o stabilnosti BiH.

  • Dodik za Radio Srpske: Prijetnja silom ne može riješiti nijedan problem

    Dodik za Radio Srpske: Prijetnja silom ne može riješiti nijedan problem

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastao se danas u Ankari sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom. Na sastanku je istaknuto da prijetnja silom ne može riješiti nijedan problem.

    Dodik je nakon sastanka u izjavi za Radio Republike Srpske, istakao da su se složili da mir nema alternativu.

    – Prijetnja silom ne može da riješi nijedan problem. Drugi su nametnuli tu temu. Erdogan je upoznat sa situacijom u BiH i ovo je bila prilika da mu se to predoči to sa našeg stanovišta. Tražimo razumijevanje za političke procese – rekao je Dodik za Radio Srpske.

    Dodik je istakao da je potrebno uspostaviti dijalog o svim otvorenim pitanjima.

    – Dobra volja Vučića, Erdogana i Milanovića može da bude od koristi, ali o tome treba da se slože i svi drugi – istkao je Dodik.

    On je ponovio da su spekulanti nametnuli priču o sukobu.

    –  Radi se o strategiji Sarajeva da se otvaraju pitanja koja njima odgovaraju, a ona koja odgovaraju Hrvatima i Srbima se zatvaraju. Prenio sam mu poruku da je za nas visoki predstavnik nelegalan, što je važno jer je Turska članica PIK-a. Moramo svi raditi na isključivanju sukoba, svako ko može biti prijatelj treba da bude uključen – napomenuo je Dodik.

    Dodik se osvrnuo i na Eskobarove prijetnje sankcijama, koje je danas iznio, iako tokom jučerašnjeg zajedničkog sastanka nije bilo te priče.

    – Јuče o tome nije pričao, zaklinjao se da sankcije nisu mehanizam koji bi upotrbeljavao. Vjerovatno je to ohrabrivanje drugih, politike koju on predstavlja. Ako misli da su priče o sankcijama rješenje neka ih upotrebljava. Sankcije neće dati efekte. Ta vrsta arogancije neće proći. Nećemo da nam neko nameće sankcije, prefiks “genocidnih”, da nam otimaju šume, da rade protiv interesa Republike Srpske. Naše je ustavno pravo da se borimo za takve stvari. U BiH iznad volje SAD je naše ustavno pravo. Nadležnosti želimo da vratimo na upravljanje Republici Srpskoj i to ćemo učiniti, bio Eskobar za to ili ne – poručio je Dodik za Radio Srpske.