VRBAS Media

Oznaka: Predsjedništvo BiH

  • Plenković i Grlić Radman podržali kandidaturu Krišto

    Plenković i Grlić Radman podržali kandidaturu Krišto

    Zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH te kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto sastala se danas u Zagrebu s predsjednikom HDZ-a i predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem i hrvatskim ministrom spoljnjih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

    Kako su saopštili iz HDZ-a BiH, premijer Plenković i ministar Grlić Radman izrazili su punu podršku kandidatkinji Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, uoči opštih izbora u BiH.

    Prilikom susreta sugovornici su naglasili kako je zajednički prioritet obezbijediti jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda i ubrzati evropski put BiH.

  • Danas posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske

    Danas posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske danas će održati posebnu sjednicu na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika kako bi se izjasnila o odluci o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Velike Britanije, koju je bez konsenzusa usvojilo Predsjedništvio BiH.Dodik je tu odluku, usvojenu 8. juna, proglasio veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske i pozvao narodne poslanike da se izjasne.

    Po Ustavu BiH, Narodna skupština Republike Srpske razmatra Izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH i ukoliko je potvrdi dvotrećinskom većinom, osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu.

    Početak posebne sjednice zakazan je za 11 časova.

  • Šolaja: Sklapanje sporazuma BiH i Britanije imalo bi štetne posljedice po Srpsku

    Šolaja: Sklapanje sporazuma BiH i Britanije imalo bi štetne posljedice po Srpsku

    Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Dušica Šolaja rekla je da su institucije Republike Srpske dale mišljenje da bi sklapanje sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Velike Britanije pod datim uslovima imalo štetne posljedice po Republiku Srpsku.

    Šolaja je za Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Velike Britanije, koju je bez konsenzusa usvojilo Predsjedništvio BiH 8. juna i o kojoj će se sutra izjasniti Narodna skupština, rekla da su ministarstva Republike Srpske ukazala na probleme u vezi sa tim sporazumom.

    Ona je navela da je Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju ukazalo na nekoliko problema koji bi se potencijalno mogli javiti kada je riječ o vođenju pregovora o zaključenju sporazuma, kao i da su na neke od problema ukazali i Ministartsvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivede, te Ministarstvo trgovine i turizma Srpske.

    • Bitno je razumjeti da je tu riječ o vrlo ozbiljnim i konkrentim stvarima. Mišljenje koje je dalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede govori da bi zaključivanje ovakvog sporazuma štetilo poljoprivrednim proizvođačima i prehrambenoj industriji u Srpskoj, jer, između ostalog, predviđa i bescarinski uvoz određenih proizvoda – izjavila je Šolaja.

    Ona je dodala da bi prema mišljenju tog ministarstva, predviđenim bescarinskim uvozom bila nanesena direktna šteta proizvođačima.

    Šolaja je naglasila da o određenim pitanjima nisu konsultovane institucije Republike Srpske, da te institucije Srpske nisu predviđene u određenim grupama koje bi vodile pregovore, što znači da bi Srpska u procesu vođenja razgovora s ciljem zaključenja sporazuma bila izostavljena.

    Prema njenim riječima, među spornim stvarima je i to što se “Republika Kosovo” tretira bez navođenja u fus noti da je prema Rezoluciji UN 1244.

    Narodna skupština održaće sutra sjednicu na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika kako bi se izjasnila o Odluci o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Velike Britanije, koju je bez konsenzusa usvojilo Predsjedništvio BiH.

    Dodik je tu odluku, usvojenu 8. juna, proglasio veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske i pozvao narodne poslanike da se izjasne.

  • Aerodrom u Trebinju ponovo na dnevnom redu

    Aerodrom u Trebinju ponovo na dnevnom redu

    Pred članovima Predsjedništva BiH na idućoj sjednici trebao bi da se nađe dokument o izgradnji aerodroma u Trebinju, a o ovom strateškom projektu biće riječi i na današnjem sastanku sa predstavnicima Srbije u najvećoj lokalnoj zajednici u Hercegovini.
    Potvrdio je to ministar komunikacije i transporta BiH Vojin Mitrović.

    “Riječ je o prijedlogu osnova za vođenje pregovora između BiH i Srbije radi zaključivanja memoranduma za izgradnju aerodroma u Trebinju. Taj dokument je početkom ovog mjeseca upućen ka Predsjedništvu i mi smo urgirali da ta tačka bude uvršena u dnevni red njihove iduće sjednice”, rekao je “Glasu Srpske” Mitrović.

    On očekuje da taj dokument dobije zeleno svjetlo Predsjedništva BiH.

    “Nakon toga ćemo odmah pristupiti pokretanju i usaglašavanju samog memoranduma o izgradnji aerodroma u Trebinju. Nakon toga taj dokument biće upućen u Savjet ministara pa ponovo u Predsjedništvo BiH, koje treba da donese konačnu odluku o memorandumu koji se odnosi na strateški projekat koji realizuju dvije zemlje”, pojasnio je Mitrović.

    Podsjetio je da je njihov prvobitni plan bio da dokument ne bude razmatran po dva puta na sjednicama Savjeta ministara i Predsjedništva.

    “Tražili smo da sve te ide po pojednostavljenoj ili ubrzanoj proceduri, ali to nije prihvaćeno. Strukture iz Sarajeva jednostavno nisu tako željele. Vidjećemo ishod svega. Ja za danas imam i zakazan sastanak u Trebinju sa direktorom “Aerodroma Srbije” upravo kada je riječ o realizaciji tog značajnog projekta”, kazao je Mitrović.

    Sastanku će prisustvovati i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić.

    “Svi ćemo zajedno analizirati dokle smo stigli i šta možemo da uradimo kada je riječ o izgradnji aerodroma u Trebinju. Ne odustajemo od toga projekta, koji ne samo da bi uticao na razvoj Hercegovine već čitave BiH”, podvukao je Ćurić za “Glas”.

    Dokument pod nazivom “Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja memoranduma za izgradnju aerodroma u Trebinju” između BiH i Srbije usvojio je Savjet ministara krajem marta. Takva forma dokumenta usvojena je nakon što je ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković povukla saglasnost na nacrt memoranduma o izgradnji aerodroma u Trebinju između dvije zemlje. Nedugo nakon takvog poteza Turkovićeve gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uputio je Savjetu ministara pismo u kojem je naveo da treba obustaviti sve aktivnosti na izgradnji aerodroma u Trebinju. Iako Sarajevo opstruiše realizaciju ovog projekta u Hercegovini, Srpska nastavlja sa daljim aktivnostima u vezi sa pribavljanjem dokumentacije za izgradnju aerodroma u Trebinju.

    Povezivanje

    Potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović kazala je nedavno “Glasu Srpske” da je gradnja aerodroma u Trebinju važna za povezivanje u regionu, kao i razvoj turizma i privrede u BiH.

    “Žao mi je što aerodrom još nije izgrađen, jer smo imali plan kako da to bude urađeno i završeno mnogo ranije”, navela je Mihajlovićeva.

  • Dodik zatražio obrazloženje odbijenih tačaka dnevnog reda

    Dodik zatražio obrazloženje odbijenih tačaka dnevnog reda

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je danas na sjednici Predsjedništva da u dnevni red budu uvrštene tačke o potrebi pristupanja BiH inicijativi “Otvoreni Balkan”, razrješavanje dužnosti predsjedavajućeg Predsjedništva Šefka Džaferovića, zauzimanje stava o neustavnom i nelegitimnom predstavljanju Kristijana Šmita i o konfliktu između Rusije i Ukrajine.

    Protiv ovih Dodikovih prijedloga glasala su druga dva člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić.

    Obrazlažući potrebu da Predsjedništvo BiH raspravi potrebu pristupanja BiH inicijativi “Otvoreni Balkan”, Dodik je naveo da je cilj inicijative, čije članice su Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija, da se liberalizuju odnosi između zemalja regiona i otvori mogućnost za promet ljudi i robe.

    “To je potrebno BiH. Ranije smo imali stav o tome. Ono što gledamo ovih dana jeste poziv da se donese politička odluka o pristupanju. Smatram da to treba staviti na dnevni red i da se ovlasti Savjet ministra da potpiše ugovor o pristupanju inicijativi ‘Otvoreni Balkan'”, rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva je zahtjev za razrješavanje dužnosti predsjedavajućeg Džaferovića obrazložio da je došlo do kršenja ustavnih, zakonskih i poslovničkih prava koje predsjedavajući Predsjedništva ima.

    Dodik je ukazao da je Džaferović pokušavajući da poziciju predsjedavajućeg predstavi kao definitivnog reprezenta Predsjedništva BiH, što zaista nije, i da je svojim ponašanjem srušio spoljnu politiku u posljednjem periodu predsjedavanja, kao i Poslovnik o radu Predsjedništva onemogućivši ostalim članovima Predsjedništva i njihovim predstavnicima da se na zvaničnim sastancim izjasne i da iznose određene stavove.

    Srpski član Predsjedništva BiH je tražio da ovaj organ zauzme zvanični stav i o aktuelnom oružanom sukobu Ruske Federacije i Ukrajine.

    “Postoji mnogo dilema o tome kakva je pozicija BiH i smatram da treba da saberemo sve te prakse do sada i vidimo na koji način odgovorno i pokušati vratiti spoljnu politiku u nadležnost Predsjedništva BiH”, rekao je Dodik obrazlažući svoj prijedog.

    On je tražio i da se utvrdi stav Predsjedništva o neustavnom, nelegitimnom i lažnom predstavljanju Kristijana Šmita i donošenje odluka čime je urušio i izvršio atak na ustavni poredak ove zemlje jer je neizabran i interveniše neovlašteo.

    “Predlažem da se konstatuje da Kristijan Šmit nije viski predstavnik, jer nije imenovan u skladu sa procedurama predviđenim Aneksom 10 Dejtonsog mirovnog sporazuma. Pod dva, Šmit svojim nelegalnim djelovanjem narušava ustavno-pravni poredak BiH i Predsjedništvo BiH pokreće zakonom propisane procedure radi utrvđivanja krivične odgovornosti lažnog predstavljanja prema licu koje se zove Kristijan Šmit”, rekao je Dok tražeći da ovo obrazloženje zvanično uđe u zapisnik.

    Dodik je glasao protiv odluke da Džaferović sam putuje na sastanak SEECP-a u Solun navodeći da je neophodno da čitavo Predsjedništvo BiH bude prisutno jer se, kako je naveo, predsjedavajućem ne može vjerovati da će na adekvatan način predstavljati stavove ostalih članova ovog tijela s obzrom na aktuelnu situaciju.

    “Riječ je o pozivu šefovima država i vlada, a vi kao predsjedavajući niste niti jedno niti drugo, ako niste dobili saglasnost Predsjedništva. Smatram da je najadekvatnije i najbezbolnije da na taj samit idu svi članovi Predsjedništva”, rekao je Dodik.

    Dodik smatra da se ne može dati bjanko mogućnost Džaferoviću jer ne zaslužuje da zastupa povjerenje Predsjedništva BiH.

    Odbacujući optužbe predsjedavajućeg Džaferovića da je riječ o ličnim insinuacijama i pokušaju da se obezvrijedi pozicija predsjedvajućeg Predsjedništva BiH, Dodik je rekao da prema procedurama pozicija predsjedavajućeg jednaka ostalim članovima ovog tijela.

    “Kao predsjedvajući ste srušili sve što ste mogli srušiti svojim ponašanjem i ignorisanjem. Pokušajem da to što radite predstavite svoje lično ponašanje, ovo nije izvan nego je upravo u okviru Poslovnika i odgovorite mi da li su se ranije, kada se išlo, usvajale platforme za nastupe ili ne. Nekada je čak bilo iz povjerenja, a danas ga nemate niti imate platformu i nemate pravo da govorite u ime Predsjedništva”, naveo je Dodik.

    Dodik je rekao da Džaferović prikazujući svoje stavove kao stavove Predsjedništva BiH, ostale dovodi u poziciju politike svršenog čina i proizvodi ozbiljne negativne posljedice po samu BiH, njen unutrašnji konsenzus koji je tako urušen.

    “Kao predsjedavajući ne možete imati nikakvo povjerenje, a kao ličnost koja se zove Šefik DŽaferović je apsolutno nešto drugo. Nemojte to smatrati nikakvom individualizacijom već se radi isključivo o tome da kao predsjedavajući nemate povjerenje da zastupate ovo Predsjedništvo i ja vam to uskraćujem u dijelu kojem imam kapacitet, a to je jedna trećina. Mi smo samo kao trojka Predsjedništvo i šef države”, rekao je Dodik.

    On je napomenuo da su Džaferović i Komšić uveli neke nove prakse u obavljanju funkcije predsjedavajućeg.

    Srpski član Predsjedništva bio je i protiv zaključivanja i uložio je vitalni nacionalni interes za Sporazuma o partnerstvu između BiH i Velike Britanije navodeći da ne predstavlja interese BiH jer zemlju postavlja u neravnopravan položaj.

  • Utvrđene izmjene zakona: CIK-u se prebacuje 2,8 miliona KM

    Utvrđene izmjene zakona: CIK-u se prebacuje 2,8 miliona KM

    Predsjedništvo BiH utvrdilo je danas na vanrednoj sjednici izmjene Zakona o budžetu institucija BiH kojom se 2,8 miliona KM, koliko je nedostajalo za organizaciju opštih izbora u BiH, prebacuju Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH sa stavke tekuće rezerve.

    Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2022. godinu sa izmjenom u tekstu Zakona o budžetu, biće dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje, saopšteno je iz Predsjedništva.

    Predsjedništvo BiH dalo je ovlaštenje ministru finansija i trezora u Savjetu ministara da u Parlamentarnoj skupštini BiH, u ime Predsjedništva, izvještava o Prijedlogu budžeta za 2022. godinu.

  • Dodik tražio smjenu Džaferovića: Nered koji pravi ne može proći nekažnjeno

    Srpski član Predsjedniptva BiH Milorad Dodik rekao je na konferenciji za novinare nakon sjednice Predsjedništva BiH da je tražio smjenu predsjedavajućeg Šefika Džaferovića.
    “Džaferović je svojim djelovanjem srušio spoljnu politiku BiH zbog svojih odluka koje je predstavljao kao stavove Predsjedništva BiH. Nije se držao Ustava i Poslovnika. Njegovu smjenu ponovo ću predložiti, jer nered koji pravi Džaferović nije nešto što može proći nekažnjeno”, rekao je Dodik.

    On je dodao da druga dva člana, Džaferović i Željko Komšić, nisu prihvatili da se ta tačka uvrsti na dnevni red.

    “Tražio je moju smjenu i to mu nije uvršteno na današnji dnevni red sjednice Predsjedništva. Tražio je nešto oko visokog predstavnika i to mu nije uvršteno na dnevni red”, poručio je Džaferović.

    Šmita treba deportovati prema zakonu koji se bavi strancima
    Dodik izjavio je da je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, apsolutno nepostojeća osoba u pogledu funkcije koja se zove visoki predstavnik u BiH i njega treba deportovati iz zemlje na način kako to predviđa zakon koji se bavi strancima u BiH.

    “Dejtonski sporazum poznaje poziciju visokog predstavnika i njegovo osoblje, kasnije je to pokušalo da se nametne kao pitanje koje je vezano za OHR koji u institunacionalnom smislu nema nikakve nadležnosti i njega treba zatvoriti”, izjavio je Dodik novinarima u Sarajevu nakon sjednice Predsjedništva BiH.

    Dodik je istakao da ponovo zasjeda neka neformalna grupa koja sebe naziva Savjetom za sprovođenje mira, a oni ničim nisu izabrani, oni su samoizabrani i svim svojim saopštenjima pokušavaju da nametnu određena ponašanja.

    “Postavili su pred BiH neriješiva pitanja u prošlosti i doveli do toga da je BiH upala u institucionalnu agoniju. Kada se bude pisala istorija vidjeće se da su oni bili značajan remetilački faktor putu ka stabilnosti u BiH”, istakao je Dodik.

  • Vanredna sjednica Predsjedništva BiH o budžetu institucija

    Vanredna sjednica Predsjedništva BiH o budžetu institucija

    U Sarajevu će biti održana vanredna sjednica Predsjedništva BiH.

    Nacrt budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2022. godinu naći će se na vanrednoj sjednici, potvrdio je na svom Tviter nalogu Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.

  • Dodik: Predsjedništvo nije zauzelo stav o saopštenju Ambasade Rusije

    Dodik: Predsjedništvo nije zauzelo stav o saopštenju Ambasade Rusije

    Srpski član Predsjedništva Milorad Dodik rekao je da BiH neće ući u NATO, a Predsjedništvo BiH nije zauzelo stav o saopštenju Ambasade Ruske Federacije o članstvu BiH u tom savezu.

    To su objavili kabineti Šefika Džaferovića i Željka Komšića. To i jeste problem u BiH jer se stavovi ove dvojice tretiraju kao stavovi Predsjedništva, što nije tačno – rekao je Dodik.

    Istakao je da Rusija ima pravo da iznosi viđenja o članstvu BiH u NATO.

    • Ako neko u Briselu kaže da želi BiH u NATO, onda Rusija ima pravo da kaže da to ne želi. Ukoliko neko u Sarajevu želi u NATO, onda mora shvatiti da ima i nas koji kažu da to neće – dodao je Dodik.

    On tvrdi da tema o NATO u BiH ne postoji, da je jedina priča o tome u dokumentu iz 2005. ili 2006. godine koji je bio oročen na godinu dana i ništa više.

    • Ako je tako kao što pričaju u Sarajevu što se nisu udružili sa ovim savezom. Zašto onda postoji misija Altea u BiH i o čemu oni pričaju. Očuvanje mira i stabilnosti je prioritet za koji se zalaže Republika Srpska i njeni zavaničnici. Podaništvo muslimana prema SAD i Velikoj Britaniji je komično. Protiv sam rata u Ukrajini, žao mi je svake žrtve i želim da se što prije završi – naveo je Dodik.

    Smatra da se ratom u Ukrajini Zapad želi obračunati sa Rusijom, a da uprkos svemu u BiH moraju odbraniti stabilnost i mir.

    • Svrstavanje na stranu Velike Britanije je pogubno za sve. Nećemo sa Rusijom ali ni sa Velikom Britanijom – kategoričan je Dodik.

    Kada je riječ o izvještaju predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije o opstrukcijama koje je imao pred posljednju sjednicu Savjeta bezbjednosti UN, Dodik je ocijenio da je veoma važno da to bude dokumentovano.

    • Opstrukcije jesu antiustavne i BiH je propala zemlja kao i njena spoljna i vojna politika. Ministar odbrane se inkognito sastaje i iznosi stavove koji nisu stavovi Predsjedništva BiH, a ministar inostranih poslova Velike Britanije juče je mogla da vidi da je BiH pocijepana i Predsjedništvo razoreno – zaključio je Dodik.

  • Dodik tvrdi da BiH neće uvesti sankcije Rusiji dok on sjedi u Predsjedništvu

    Bosna i Hercegovina nije uvela ni jednu od sankcija Rusiji, pa ni one o zabrani preleta, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i istakao da je i u Briselu rekao da BiH jasno ostaje na poziciji neutralnosti.

    Iz niza razloga, smatram da BiH neće formalno-pravno uvesti sankcije Rusiji dok ja sjedim u Predsjedništvu, bez obzira što neki kažu da je to samo lijepa priča. Ali, u BiH nema nijedne mjere koja se sprovodi na tom planu jer nema odluke o tome, precizirao je Dodik.

    Dodik je naveo da za Srbe, BiH nije uvela sankcije Rusiji, a to što Zapad prihvata stavove bošnjačkih ministara i ljudi okupljenih oko Željka Komšića je neka druga tema.

    – Na sastanku sa Žozepom Boreljom posvećenom antiruskim sankcijama koje bi države zapadnog Balkana trebalo da uvedu, Aleksandar Vučić i ja smo bili jasni. Svi ostali su bili za sankcije. Ja sam jasno rekao da i dalje ostajemo na poziciji neutralnosti. I Vučić je jasno rekao da Srbija neće uvoditi sankcije Rusiji – rekao je Dodik za Sputnjik.

    On je prenio da je Borelj precizno rekao da su antiruske sankcije koje bi države zapadnog Balkana trebalo da uvedu stvar solidarnosti sa Evropom i da je neutralnost izgovor onih koji to ne žele.

    Dodik je rekao da su osim njega i Vučića, svi ostali lideri Zapadnog Balkana bili za još oštrije sankcije Rusiji od onih za koje se i Borelj zalaže.

    On je istakao da opozicija u Republici Srpskoj pokušava da pričom o uvođenju sankcija izgradi neki poen, ali činjenično stanje definitivno je da BiH nije uvela ni jednu od sankcija prema Rusiji u skladu sa Ustavom i unutrašnjom procedurom.

    Dodik je naveo da je riječ o dnevno-političkoj podmetačini koja u cjelini zaobilazi činjenice.

    – Onaj ko to tvrdi, morao bi da navede gdje se antiruske sankcije primjenjuju u BiH. To što govore neki muslimanski ambasadori na multilateralnim i bilateralnim sastancima nije obavezujuće – rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da je Predsjedništvo BiH jedino nadležno mjesto za utvrđivanje spoljne politike prema Ustavu BiH, a da secifičan politički sistem u BiH dovodi u poziciju ministra spoljnih poslova da je on samo tehničko lice za sprovođenje stavova Predsjedništva.

    Nijedan spoljnopolitički stav, kaže, ne može izaći iz BiH ako nije usvojen konsenzusom u proceduri utvrđenoj Ustavom i Poslovnikom o radu Predsjedništva.

    – Znači, ovdje imamo urušavanje Dejtonskog sporazuma i to nije ništa novo za BiH. Ali novo je to što oni koji se bave obračunima sa mnom i sa nama, pokušavaju da kažu, eto, uveli ste sankcije Rusiji, a to znači da je za njih kršenje procedure koju čine muslimani za njih prihvatljivo – kaže Dodik.

    Na Zapadu se, naveo je Dodik, takve izjave dočekaju slavodobitno i proglašavaju se pobjedom, a to što Zapad stvara unutrašnje probleme u BiH govori koliko im je stalo do BiH.

    Prema njegovim riječima, nijedan ambasador iz redova srpskog naroda nije se priključio priči o antiruskim sankcijama i neće dok ne dobije stav Predsjedništva.

    On je podsjetio da je pokušao da na dnevni red Predsjedništva stavi pitanje sukoba u Ukrajini, a prijedlog je bio da Predsjedništvo zauzme neutralnu poziciju, ocijenivši da neutralnošću BiH može da izbjegne bilo kakvu ekonomsku i političku štetu.

    Pritisci na Republiku Srpsku i njega lično da se pristane na uvođenje antiruskih sankcija su, kako kaže, ogromni – nema razgovora, a da se to ne traži.

    U BiH je, napominje, stvorena atmosfera da su Srbi remetilački faktor, dok muslimani na svemu tome pokušavaju da nešto ušićare na poređenju ukrajinske krize sa građanskim ratom u BiH.

    – To se čini otvoreno. Direktno se kaže da nećemo imati razvojne podrške i tako dalje. To sve čujemo. Ali oni moraju da nauče da nije sve samo u tome. Moraju da nauče da postoje istorija, povezanost, osjećaj, međunarodno pravo – rekao je Dodik.

    On je napomenuo da postoje sankcije koje su oni Srbima posijali i da Srbi iz principijelnog razloga ne bi mogli da uvode sankcije, bez obzira što postoje oni koji govore kako je dio Rusije tada bio za sankcije.

    Politika neutralnosti će, smatra Dodik, koštati, ali veoma je važno za srpski narod, Srbiju i Republiku Srpsku da ostanu neutralni i da čak ni simbolički ne učestvuje u namjerama Zapada.

    Dodik smatra i da Zapad nije htio da razumije i prihvati strah Rusije od približavanja NATO-a njenim granicama, a dodao je i da je potpuno uvjeren da nikome nije do tog sukoba osim globalnim planerima koji izazivaju haos i siju nered širom svijetak.

    On je naveo da se svijet se potpuno polarizovao – na jednoj strani su Rusija i Kina, na drugoj je kolektivni Zapad, čiji je liberalni pristup pobijedio komunizam, ali nije uspio da pobijedi sebe i iznutra se razgradio.

    – Britanci su izašli iz EU da ne bi bili deo kolektiviteta, nego da bi bili dio svog identiteta koji bi trebalo da vrati njihovu staru kolonijalističku politiku na globalni nivo i time vrati samu Britaniju na veliku scenu. Mogu da posvjedočim kako su se Britanci ponašali u Sarajevu kada su bili dio EU i sada. Sada je to sasvim neka druga priča, sasvim druga ekspanzija, sasvim nešto drugo – zaključio je Dodik.