Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić odbili su da se u dnevni red uvrsti prijedlog Milorada Dodika da se Predsjedništvo odredi prema Kristijanu Šmitu.
Dodik je tražio da se Šmitovo ponašanje proglasi neustavnim i da se “udalji iz BiH u svjetlu činjenice da je BiH pred dobijanjem kandidatskog statusa”.
Dodikov prijedlog nije uvršten u dnevni red sjednice Predsjedništva BiH niti se o njemu raspravljalo.
Pred kraj mandata, članovi Predsjedništva BiH odriješili su kesu i počeli da dijele novac iz budžetske rezerve institucijama BiH.
Ujednom broju “Službenog glasnika BiH” objavljeno je čak 14 pojedinačnih odluka o interventnom korištenju tekuće budžetske rezerve iz budžeta institucija i međunarodnih obaveza za 2022.
U ovom talasu najgalantni je bio bošnjački član i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović.
– Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu, u iznosu od 10.000 KM Fondaciji „Alija Izetbegović“, kao podrška projektu „Nacionalno blago Bosne i Hercegovine – izložba pisane kulturne baštine iz specijalnih zbirki NUB BiH – piše u prvoj objavljenoj odluci.
Tu, naravno, nije kraj Džaferovićevog čašćavanja „Alije Izetbegovića“.
On je odobrio još 5.000 KM JU Muzej „Alija Izetbegović“, kao podrška za realizaciju svečane Akademije povodom obilježavanja 19. godišnjice smrti Alije Izetbegovića, koja će se održati 19. oktobra 2022. u Narodnom pozorištu u Sarajevu.
Džaferović je odobrio i 2.000 KM Muftijstvu travničkom, kao podrška manifestaciji „512 Dani Ajvatovice“. Takođe, Džaferović je odobrio iznos od 3.000 KM Fondaciji „Mersad Berber“, kao podrška projektu “Muzej Mersad Berber“. Berber je bio akademski slikar, a preminuo je 2012. godine.
– Odobravaju se sredstva u iznosu od 5.000 KM Udruženju Žrtava i svjedoka genocida, kao podrška provođenju aktivnosti predviđene u 2022. godini – sljedeća je odluka.
Predsjedavajući je odobrio i 5.000 KM Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, kao podrška zaštite Specijalnih zbirki. Takođe, Džaferović je na teret budžeta BiH dao 1.000 KM Medžlisu Islamske zajednice Travnik, kao podrška za pomoć u finansiranju ekskurzije mektepske djece iz povratničkog džemata Skender Vakuf.
Muftijstvo travničko dobilo je 8.000 KM, kao podrška za obnovu i rekonstrukciju medrese i turbeta Hasan Kafije Pruščaka u Prascu.
Čak 20.000 KM Džaferović je odobrio Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari za podršku u redovnom radu. Isti iznos dao je Medžlisu Islamske zajednice Kozarac, kao podrška projektu izgradnje Memorijalnog centra Kamičani. Klub vodenih sportova „Orka“ iz Mostara dobio je 10.000 KM, kao podrška u sufinansiranju priprema i međunarodnih takmičenja Lane Pudar.
Kesu BiH odrešio je i hrvatski član Predsjedništva BiH, Željko Komšić. On je odobrio 3.000 KM Damiru Škaleru iz Vogošće, u vidu jednokratne novčane pomoći.
Takođe, dao je 5.000 KM Udruženju građana „Brize Foča“ iz Doboja na ime podrške za rad udruženja.
Udruženja i pojedinci dužni su da dostave izvještaje o namjenskom utrošku novca. U ovom krugu odluka nema onih koje je donio srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.
U Predsjedništvu BiH održan je sastanak sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom i brojnom delegacijom.
Kako je i najavljeno nakon sastanka koji je trajao više od dva sata, javnosti su se obratili Šefik Džaferović, Željko Komšić, Milorad Dodik i Redžep Tajip Erdogan.
Prije samog obraćanja javnosti pred članovima Predsjedništva BiH i predjsednikom Turske ministar Selmo Cikotić i ministar Mevlut Cavusoglu potpisali su sporazum, prenosi Bosnainfo.
Džaferović je istakao kako su Turska i BiH u jako dobrim odnosima na svim poljima, posebno diplomatskim i ekonomskim.
– Ovo je četvrta zvanična službena posjeta Bosni i Hercegovini. Ne postoji nijedna država s kojom je BiH imala tako tijesne veze i tako dobru saradnju kao u ovom mandatu sa Turskom – naglasio je Džaferović.
Ad
Kazao je kako će odnos BiH i Turske u ovom mandatu ostati upamćen po dvije stvari, a to je autoput BiH-Srbija i dokumenti kojima države regulišu svoje opredjeljnje da se uđe u realizaciju tog projekta i očekuje da to bude intenzivirano u narednom periodu.
– Nismo uspjeli da uradimo sve da se ovaj projekt realizuje u ovom mandatu zbog pandemije, kriza, političke krize, blokade institucija itd. – istakao je Džaferović i izrazio nadu da će se to promijeniti.
Smatra kako su članovi Predsjedništva BiH čuli dobre savjete od predsjednika Turske i saradnja u oblasti energetike, ali i projekt za koji su se složili, a to je kretanjima građana BiH u Tursku i to samo putem ličnih karata, ostaje procedura da to dalje provede Vijeće ministara BiH.
Naglasio je i drugo pitanje odnosa Turske sa svim državama Zapadnog Balkana.
– Turska igra jednu relaksivirajuću ulogu na području Zapadnog Balkana i sa svima ima jako dobru politiku i dobre odnose – naglasio je Džaferović.
– Mi smo se danas posebno zahvalili Erdoganu u mirovnom posredovanju u invaziji Rusije na Ukrajinu, na jednoj liderskoj konstruktivnoj ulozi gospodina Erdogana gdje je spriječena blokada hrane – kazao je između ostalog predsjedavajući Predsjedništva BiH.
– Turska je na srcu BiH, a BiH je na srcu Turske – zaključio je Džaferović.
Nakon izlaganja Džaferovića, Erdogan se obratio javnosti i pozdravio sve prisutne.
– Sretan sam što sam u Sarajevu na prvoj stanici moje diplomatske turneje. Kako je navedeno u našoj zajedničkoj izjavi odnosi BiH i Turske su na zadovoljavajućem nivou. Na sastancima smo razgovarali o koracima koje možemo poduzeti za unapređenje naših odnosa. Nesumnjivo BiH ide prema izborima 2. oktobra i ova posjeta u ovom periodu je od velike važnosti za nas. Istakao sam podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. Od vitalnog je značaja da izbori budu transparentni i promovisanje izbora u smislu stabilnosti je važno. Uz saglasnost strana, ponavljam da smo mi kao Turska spremni dati sve da se problemi u BiH stave pod kontrolu. Razgovarali smo kako da dodatno povećamo naše investicije i kako da projekt autoputa realizujemo. Dali smo instrukcije kako da se otklone postojeći problemi. Ovaj projekt ne samo da će povezati zemlje, već narod regije – kazao je u svom obraćanju Erdogan.
– Mi smo se danas posebno zahvalili Erdoganu u mirovnom posredovanju u invaziji Rusije na Ukrajinu, na jednoj liderskoj konstruktivnoj ulozi gospodina Erdogana gdje je spriječena blokada hrane – kazao je između ostalog predsjedavajući Predsjedništva BiH.
– Turska je na srcu BiH, a BiH je na srcu Turske – zaključio je Džaferović.
Nakon izlaganja Džaferovića, Erdogan se obratio javnosti i pozdravio sve prisutne.
– Sretan sam što sam u Sarajevu na prvoj stanici moje diplomatske turneje. Kako je navedeno u našoj zajedničkoj izjavi odnosi BiH i Turske su na zadovoljavajućem nivou. Na sastancima smo razgovarali o koracima koje možemo poduzeti za unapređenje naših odnosa. Nesumnjivo BiH ide prema izborima 2. oktobra i ova posjeta u ovom periodu je od velike važnosti za nas. Istakao sam podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. Od vitalnog je značaja da izbori budu transparentni i promovisanje izbora u smislu stabilnosti je važno. Uz saglasnost strana, ponavljam da smo mi kao Turska spremni dati sve da se problemi u BiH stave pod kontrolu. Razgovarali smo kako da dodatno povećamo naše investicije i kako da projekt autoputa realizujemo. Dali smo instrukcije kako da se otklone postojeći problemi. Ovaj projekt ne samo da će povezati zemlje, već narod regije – kazao je u svom obraćanju Erdogan.
Ponovio je ono što je Džaferović najavio, a to je da se u narednom periodu realizuje zahtjev da građani BiH i Turske putuju u jednu i drugu zemlju bez pasoša, samo sa ličnom kartom.
– Mi znamo za emocije koju predsjednik Erdogan i Turska imaju, ali emocije ne mogu mnogo toga da doprinesu, ali pokazao je i pragmatičnost. Zahvaljujem mu što nam je obezbijedio đubrivo koje je olakšalo privrednicima. Predsjednika Erdogana doživljavam kao velikog državnika, velikog lidera, njegov odnos prema nama je sa emocijama, ali ono što je važno jeste da mi svi u BiH donosimo samostalno odluke. On je pokazao da donosi prijateljske pakete bez uslovljavanja za razliku od ovih sa zapada, nakon kojih godinama ne možemo dalje – kazao je Dodik.
Smatra kako je BiH izgubila entuzijazam za ulazak u EU.
– Što se tiče NATO-a, Turska je članica ovog saveza i važna je, ali jednako tako u BiH ne postoji konsenzus da postane članica NATO-a – kazao je Dodik i naglasio kako je malo danas lidera, a ne sumnjivo da je Erdogan jedan od lidera.
– Bez jakih lidera nema rješenja i zato predsjedniku Erdoganu želim prije svega dobro zdravlje i sve najbolje. Pristup da se uvažavaju svi u BiH je jedini mogući i najbolji – kazao je Dodik i podcrtao kako je i on četiri godine u Predsjedništvu BiH i da nikad nisu imali ovakvu saglasnost kao kad je riječ o Turskoj.
Na kraju obraćanja kratko se obratio i Željko Komšić i naglasio kako je sretan što svaki put kad se sretnu razvije se jedan novi projekt.
Redžep Tajip Erdogan, predsjednik Turske u posjeti je Bosni i Hercegovini, a u Predsjedništvu BiH sastao se sa predsjedavajućim Šefikom Džaferovićem i članovima Željkom Komšićem i Miloradom Dodikom.
Erdogan je oko 12 sati stigao na Međunarodni aerodrom Sarajevo, gdje su mu dobrodošlicu poželjeli ministarka spoljih poslova BiH Bisera Turković, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, generalpukovnik Senad Mašović, ambasador Turske u BiH Sadik Babur Girgin te predstavnici Ambasade Turske, a ispred Predsjedništva BiH je dočekan uz najviše vojne počasti.
Ispred zgrade Predsjedništva BiH su ga dočekali Džaferović i Komšić dok Dodika nije bilo.
Takođe, veliki broj građana se okupio ispred Predsjedništva kako bi poželjeli dobrodošlicu Erdoganu, a osim toga, ushićeno su ga snimali i fotografisali, prenosi N1.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan dolazi u posjetu BiH.
Ispred zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu, za podne je zakazan svečani doček, a potom sastanak Erdogana i članova Predsjedništva.
Sastaće se i zvanične delegacije Turske i BiH.
Srpski član Predsjedništva, Milorad Dodik rekao je da će sa Erdoganom razgovarati o prethodno dogovorenim projektima, među kojima je i auto-put Beograd-Sarajevo-Beograd.
Ambasada Rusije u BiH saopštila je danas da žaljenje izazivaju težnje pojedinih političkih predstavnika bošnjačkog naroda da se neselektivno, suprotno dejtonskoj proceduri konsenzusa o spoljnopolitičkim pitanjima, pridruže nezakonitim antiruskim ograničenjima.
Iz Ambasade Rusije izražavaju razočarenje odlukom pojedinih članova Predsjedništva BiH u vezi sa učešćem na sastanku takozvane krimske platforme, ocjenjujući da je na taj način Sarajevo odustalo od svog prošlogodišnjeg stava da ignoriše ovakav sumnjivi skup.
Stav određenih političara iz BiH koji se deklarišu kao antifašisti ocijenjen je iz ruske Ambasade kao nelogičan, budući da oni “ne vide nacističku komponentu u djelovanju zvaničnog Kijeva”.
Iz Ambasade ističu da Rusija u svojstvu garanta Dejtonskog mirovnog sporazuma nije zainteresovana za destabilizaciju BiH i da priče o takozvanom malignom uticaju Moskve raspiruju zapadni oponenti koji nastoje da zadrže BiH u potlačenom stanju.
Navodeći da Moskva djelima pokazuje koje prednosti mogu izvući i privredni subjekti i obični građani BiH od ravnopravne i obostrano korisne saradnje sa Rusijom, iz ruske Ambasade napominju da su svi partneri Rusije iz BiH pozvani da budu razumni i uravnoteženi.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će danas na sjednici Predsjedništva BiH, tražiti da na dnevnom redu bude saglasnost za prelazak gasovoda preko granične linije Srbije i BiH, odnosno Republike Srpske, čime bi se ispunili svi uslovi da Gasprom uđe u tako nešto.
Dodik je juče u Brčkom rekao da dvije civilizacijski važne stvari za taj kraj – gasovod i auto-put, čekaju upravo saglasnost lokalnih organa i distrikta Brčko, da bi se moglo ići dalje.
Prijedlog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović ne učestvuje na konferenciji Krimske platforme odbačen je na današnjoj vanrednoj sjednici Predsjedništva.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH dobio je pozivno pismo Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine da učestvuje na konferenciji Krimske platforme.
Nakon što je Džaferović u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH prihvatio poziv, Dodik je zahtijevao vanrednu sjednicu i predložio zaključak da Džaferović ne učestvuje, što je odbijeno glasovima samog Džaferovića i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Uz navedeni, Dodik je predložio i zaključak da Bosna i Hercegovina zauzme neutralan stav prema ratu u Ukrajinu, što je takođe odbijeno.
Krimska platforma je diplomatska inicijativa na kojoj učestvuje veliki broj šefova država i vlada, uključujući sve članice EU i NATO, a koju je pokrenuo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski s ciljem poništavanja ilegalne ruske aneksije Krima 2014., istaknuto je iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH za Fenu.
Španski premijer Pedro Sančez rekao je danas u Sarajevu da Španija pruža podršku BiH na njenom evropskom putu, te pozvao na sprovođenje reformi u zemlji, koje bi taj proces ojačale.
Sančez je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH pozvao političare u BiH da iskoriste priliku koja im se nudi i to još ove jeseni, jer, kako je rekao, sve političke snage u EU žele deblokadu političkih procesa u BiH i njenu stabilizaciju.
On je naglasio da je najprije potrebno usvojiti reformske zakone na kojima EU insistira, te obezbijediti demokratsko sprovođenje predstojećih izbora.
Sančez je istakao da je u Sarajevo došao kako bi pružio podršku jačanju demokratije, te napomenuo da njegova zemlja podržava teritorijalni integritet BiH i njen ulazak u EU.
On je ocijenio da u BiH treba smanjiti napetost i retoriku podjela, vratiti se odlučivanju u institucijama, imati u vidu interes građana za boljim životom i naći dobra rješenja za otvorena pitanja, što će, kako je rekao, uvijek imati podršku međunarodne zajednice.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da Španija snažno podržava kandidatski status BiH u EU.
“Španija uskoro preuzima predsjedavanje EU. Ja se nadam da će BiH do tada ispuniti uslove i postati kandidat za članstvo u EU”, rekao je Džaferović.
On je naveo da su odnosi BiH i Španije prijateljski, bez otvorenih pitanja, te da su na političkom nivou odlični, a da je Sančez uvijek otvoren za razgovore sa predstavnicima naroda iz BiH.
Džaferović je ocijenio da saradnja BiH i Španije mora biti unapređena u ekonomskoj saradnji, robnoj razmjeni, turizmu, i saradnji u oblasti kulture i obrazovanja.
Španski premijer je posjetu zapadnom Balkanu započeo juče, a osim Sarajeva i Beograda, planirana je posjeta Podgorici, Skoplju i Tirani.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao da ostala dva člana Predsjedništva nisu dozvolila da se na današnjoj sjednici raspravlja o izgradnji gasovoda do Banjaluke i o aerodromu u Trebinju, ocijenivši da takvo ponašanje predstavlja opstrukciju i ne stabilizuje BiH.
“To doprinosi velikom nerazumijevanju i nefunkcionisanju”, ocijenio je Dodik.
On je napomenuo da to jasno govori o kakvu budućnost Republika Srpska može da očekuje sa ovakvim politikama.
“Suština je da su dva člana Predsjedništva /Šefik DŽaferović i Željko Komšić/ odbili inicijative u vezi sa izgradnjom gasovoda koji ide prema Banjaluci i odbili su da raspravljaju i da uvrste u dnevni red inicijativu vezanu za aerodrom Trebinje, što govori o opštoj opstrukciji koja ovdje vlada, pogotovo prema Republici Srpskoj”, naglasio je Dodik u izjavi novinarima.
Dodik je napomenuo da već deset godina Republika Srpska čeka da počne izgradnja gasovoda.
“To je nerazumno i u sferi patološkog pristupa da se onemogućava jedan projekat koji treba da obezbijedi redovno snabdijevanje gasom jednog dijela BiH, odnosno Republike Srpske”, ocijenio je Dodik.
On je konstatovao da se sada vidi najbolje “sva njihova galama koju dižu po svijetu i ovdje oko Sarajeva o opstrukciji”.
“Sada se najbolje vidi ko šta opstruiše i ko šta ne dozvoljava”, istakao je Dodik.
Dodik je napomenuo da postoje dvije opcije gasovoda, jedna koja dolazi iz Hrvatske od Posušja i druga iz Srbije, te podsjetio da je ranije predložio da obje budu punopravne.
“Međutim, vidjelo se da u Federaciji stvari ne funkcionišu i zbog toga što oni ne mogu da se dogovore, ja sam povukao taj prijedlog jer nije moje da bilo šta iz Federacije predlažem, a onda su oni rekli da to mora da ide zajedno što je vid jedne suptilne opstrukcije i namjere da se Republika Srpska nakon deset godina još jednom onemogući u razvoju gasnog projekta koji je veoma važan”, rekao je Dodik.
On je dodao da je to bila samo inicijativa za pregovore o memorandumu, a ne definitivna odluka, a ni to nije bilo prihvaćeno.
“Dva člana Predsjedništva djeluju potpuno sinhronizovano na pozicijama sarajevske bošnjačke politike i u tom pogledu sve što je protiv Republike srpske i protiv Hrvata se radi bez oklijevanja i stida”, istakao je Dodik.
On je naveo da su na sjednici danas usvojena neka tehnička pitanja, agremani i prihvaćene neke inicijative za učešće u nekim međunarodnim aktivnostima.
Dodik je naglasio da je tokom razgovora o gasu uticao pozitivno da se cijena ovog energenta gotovo minimalno povisi i za Sarajevo i u Republici Srpskoj.