Zajednički sastanak članova Predsjedništva BiH sa Varheljijem biće održan u zgradi Predsjedništva BiH.
Članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović sastat će se danas u Sarajevu sa komesarom Evropske unije za proširenje Oliverom Varheljijem (Varhelyi).
Zajednički sastanak članova Predsjedništva BiH sa Varheljijem bit će održan u zgradi Predsjedništva BiH.
Sastanak počinje u 10:30 sati.
Dok se srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, čak i pod sankcijama Amerike, sastaje i razgovara sa svjetskim liderima, diplomatija ostala dva člana može dobaciti najdalje do ponekog predsjednika države u regionu ili, u slučaju jednoga od njih, do najbliže kafane, prenosi Hrvatski medijski servis (HMS).
Izborom Željka Komšića za drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH uloga ove institucije je u potpunosti degradirana, ali, ističe se, Šefik Džaferović je uspio i to da spusti na još niži nivo.
Prije nekoliko dana on je najavio diplomatsku ofanzivu bošnjačkih stranaka, da bi poslije stigla informacija iz Predsjedništva BiH da se sastao s poslanikom grupacije Socijalista i njemačkog SPD-a Dietmarom Koesterom.
Izgleda da je kod Džaferovića normalno da jedan predsjednik zemlje trči za stranim poslanicim u Evropskom parlamentu i trača im o svojim političkim protivnicima u BiH, ističe se u tekstu.
Isti izvor ističe da se u saopšetnju Predsjedništva BiH navodi da u Evropskom parlamentu postoji “grupa prijatelja BiH”, samo ostaje nejasno jesu li onda svi koji nisu u toj “družini Hakliberi Fina” neprijatelji BiH?
“Zahuktali Džaferović će ovih dana vjerovatno intenzivirati svoje diplomatske napore, a možda naleti i na nekog portira u evropskim institucijama s kojim će se uslikati i ispričati mu besjedu o Miloradu Dodiku i Hrvatima koji nisu ugroženi, dok im Bošnjaci biraju predstavnike u državnim i zakonodavnim institucijama”, navodi se u tekstu pod naslovom “Džaferović nastavlja da sramoti BiH na međunarodnoj sceni”.
Predsjednici država su uvijek razgovarali s predsjednicima drugih država. Rijetko kada s premijerima, jer se to smatra nižom funkcijom od predsjednika.
“Ali, kada član Predsjedništva jedne zemlje inicira sastanke s nekim stranim poslanicima i navodno s njima vodi važne državne razgovore, onda je to ništa više nego samo još jedno ponižavanje BiH. Ali nama je svakako svejedno. Niže u diplomatiji ne možemo od onoga gdje smo već godinama. Ovo što Džaferović radi je samo nastavak blamiranja BiH na međunarodnoj sceni”, zaključuje se u tekstu.
Na dnevnom redu vanredne sjednice Predsjedništva BiH, koju je sazvao predsjedavajući Željko Komšić, bio je prijedlog odluke o angažovanju resursa Oružanih snaga BiH na pružanju pomoći civilnim organima u privremenom angažovanju inženjerskih jedinica Oružanih snaga BiH na području Konjica.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nije prisustvovao sjednici, pa se o prijedlogu odluke nije moglo raspravljati, niti je odluka mogla biti donesena, saopšteno je iz Predsjedništva.
Sjednici su prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva Šefik DŽaferović.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik danas bi u Ankari trebao da sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom razgovara o aktuelnoj situaciji u BiH
Danas će se nastaviti pregovori o izbornim reformama u kojima pomažu i izaslanici EU i SAD-a Angelina Eichhorst i Matthew Palmer. Oni će se takođe ovog jutra susresti sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Članovi Predsjedništva BiH primit će danas u Sarajevu višeg zvaničnika Ministarstva vanjskih poslova SAD-a zaduženog za izbornu reformu u BiH Matthewa Palmera i direktoricu pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinu Eichhorst.
Sastanak je zakazan za 9:30 sati kako je najavljeno iz Predsjedništva BiH. Nakon toga će, poslije podne, njih dvoje održati zajedničku konferenciju za novinare.
Danas bi trebalo da budu nastavljeni pregovori između delegacija SDA i HDZ-a o izbornim reformama koje su sinoć trajale dugo, međutim, ništa nije dogovoreno. Bakir Izetbegović i Dragan Čović su ujutro prvo održali odvojene sastanke, a nakon toga su se priključili delegacijama SDA i HDZ-a u zgradi Delegacije EU.
Lider SDA Bakir Izetbegović je ranije tokom jučerašnjeg dana rekao samo da podržava prijedloge međunarodne zajednice, ali da na njima još treba raditi, dok se lider HDZ-a Dragan Čović nije izjasnio o tim rješenjima.
Na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, u podne počinje posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, a na dnevnom redu je deset tačaka na kojima je Dodik preglasan u Sarajevu.
Da bi odluke bile potvrđene kao štetne po vitalni interes Republike Srpske, potrebno je da Narodna skupština dvotrećinskom većinom od 56 poslanika stane iza Dodika. I tako je bilo uvijek do sada.
Međutim, ovaj put se očekuje drugačiji rasplet situacije. Budući da među odlukama Predsjedništva BiH ima i onih koje su bitne i korisne za RS, poput otvaranja kancelarije Ambasade Rusije u Banjaluci, izvjesno je da u takvim odlukama Narodna skupština neće potvrditi Dodikov veto u Predsjedništvu BiH.
U vladajućim partijama tvrde da se ne radi se ni o kakvom političkom razilaženju, nego o dogovoru po kome Dodik principijelno glasa protiv svega što dođe na sjednicu Predsjedništva, a onda daje za pravo Narodnoj skupštini da izabere šta će da „pusti“, a šta ne. Takav rasplet situacije najavio je i sam Dodik na konferenciji za novinare nakon sjednice Predsjedništva BiH 18. oktobra.
Naime, one odluke koje NSRS ne bude smatrala štetnim po Srpsku idu u dalju proceduru, dok ostale idu van snage.
Radi se o sljedećim odlukama i zaključcima Predsjedništva BiH koje je Dodik proglasio veoma štetnim po vitalne interese RS: O otvaranju Ambasade Azerbejdžana u Sarajevu, o otvaranju kancelarije Ambasade Ruske Federacije u u Banjaluci, davanje agremana ambasadoru Bjelorusije za BiH, davanju agremana ambasadoru Dominikanske Republike sa sjedištem u Švajcarskoj, prihvatanje Sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Turske o uzajamnoj zaštiti i razmjeni tajnih podataka, odluci o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Vlade Islamske Republike Pakistan o saradnji u borbi protiv međunarodnog kriminala, terorizma, nezakonite trgovine drogom i organizovanog kriminala.
Tu su još i Odluka o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o bezbjednosnoj saradnji između BiH i Vlade Turske, Odluka o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora između BiH i Hrvatske o dopunama Ugovora o graničnim prelazima, Odluka o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o posudbi između Austrije i BiH, te Odluke o davanju odobrenja za potpisivanje Zajedničke izjave država nasljednica bivše SFRJ o implementaciji projekta digitalizacije arhivske građe bivše SFRJ.
Kada su se u novembru 2018. godine prvi put obratili javnosti u ulozi članova Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović, očekivano, poslali su sasvim različite poruke iz kojih je bilo jasno vidljivo da ih naredne četiri godine čekaju burne rasprave i neslaganja oko većine ključnih pitanja za budućnost ove zemlje.
Već na početku mandata trojice članova Predsjedništva bilo je vidljivo da imaju potpuno različite stavove o entitetima, državi, državnosti, spoljnoj politici, ulozi međunarodne zajednice u BiH, evropskim integracijama i NATO.
Ono što se nije znalo tada jeste da će BiH tri godine kasnije zapasti u jednu od najvećih poslijeratnih političkih kriza iz koje se za sada ne nazire kraj.
Preglasavanje
Kriza, međutim, nije došla odjednom, niti samo zbog međusobnog neslaganja članova Predsjedništva.
Ukoliko se pogleda unazad, može se zaključiti da su sve tri godine rada ovog Predsjedništva bile obilježene blokadama, svađama i nerazumijevanjem. Osim što su u nekoliko navrata preglasavali Dodika na sjednicama Predsjedništva zbog čega je on morao pokretati veto, Džaferović i Komšić često su na službenim putovanjima iznosili stavove koji nisu bili usaglašeni sa srpskim članom, što je izazivalo još dublje podjele među njima. Te podjele su u međuvremenu postale toliko duboke da su počeli čak i izbjegavati da zajedno odlaze na službena putovanja, osim u izuzetnim situacijama, poput odlaska u Brisel ili u Tursku.
Kada zajedno ne putuju onda se tužakaju, pa tako svaki službeni odlazak nekog od njih u inostranstvo nije prošao bez pisma ili tužakanja kako „ono što je taj rekao ili sastanak na koji je otišao ne predstavlja stav BiH već taj neko priča u lično ime“.
Da BiH ne čeka ništa dobro moglo se vidjeti već u prvoj godini mandata trojice članova Predsjedništva u kojoj su se koplja lomila na „dva fronta“ – oko formiranja Savjeta ministara i oko NATO.
Ustavni sud BiH
Iako je politički dogovor vladajuće koalicije SNSD-SDA-HDZ postignut već u martu 2019. godine, BiH je sve do decembra te godine imala Savjet ministara u tehničkom mandatu, jer su Komšić i Džaferović formiranje novog saziva uslovljavali usvajanjem Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), što predstavlja samo jednu od stepenica na putu ka NATO.
Tako je cijelu 2019. godinu “pojela” priča o ANP i NATO, dok su ostale teme, poput ekonomije, zapošljavanja, podizanja standarda građana, bile potpuno zanemarene. Ko je prvi predao zahtjev za put BiH u NATO, da li je ANP isto što i Programu reformi BiH, da li ćemo u NATO ako na vlast dođe opozicija ili će nas u tu vojnu alijansu uvesti vladajući, ko je veći branilac vojne neutralnosti – sve su ovo teme koje su građani slušali cijelu tu godinu.
Ni sljedeća godina nije bila ništa mirnija jer je već na njenom početku BiH, kao i ostatak svijeta, zahvatila pandemija korona virusa.
Međutim, pandemija nije bila jedini problem za BiH. Godinu je obilježila prvo kriza koju je izazvao Ustavni sud BiH kada je poljoprivredno zemljište u Srpskoj proglasio imovinom BiH. Nakon ove odluke uslijedila je privremena blokada rada institucija BiH, koja je prekinuta dolaskom pandemije. Uslijedile su političke blokade oko budžeta zajedničkih institucija, koji je usvojen tek krajem jula te godine. Osim blokada, ta godina će ostati upamćena i po skandalu tokom posjete ministra inostranih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova, kada su Džaferović i Komšić odbili da se sastanu s njim.
Svađe i političke blokade nastavljene su i u ovoj godini, a ulje na vatru dodao je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametanjem zakona o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, čime je BiH ušla u najveću poslijeratnu krizu.
Ukratko, 2019. godinu u BiH je pojeo ANP, 2020. godinu korona virus, a 2021. godinu Valentin Incko.
Isključivost
Da li je ovo najgori sastav Predsjedništva BiH do sada i da li bi, da su u njemu sjedili neki drugi članovi, politička situacija danas bila drugačija?
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je kompromis potpuno nepoznata riječ u vokabularu, a samim tim i u političkom djelovanju većine političara u BiH.
Prema njenim riječima, kompromis se u BiH posmatra kao izum Zapada što automatski dobija negativnu konotaciju. Umjesto kompromisa, kako dodaje Topićeva, političari radije pribjegavaju isključivostima koje znače insistiranje na sopstvenoj agendi, odnosno na monologu, bez ikakvog dijaloga.
– Ovaj saziv Predsjedništva je u kontinuitetu slalo jako ružnu sliku o BiH. Članovi Predsjedništva su se svađali pred očima javnosti i vrijeđali jedan drugog posredstvom medija. Jasno se vidjelo da nisu u stanju sjesti za sto, razgovarati i postići bar minimum saglasnosti – ističe Topićeva za Srpskainfo.
Dodaje da je BiH imala Predsjedništvo i neposredno po završetku rata kada su rane i posljedice od rata bile puno vidljivije, pa je opet postojala neka vrsta razumnijeg pristupa.
“Ništa nisu uradili”
Bivši član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, ističe da ne može reći da je ovo najgori sastav Predsjedništva do sada, ali je definitivno vidljivo da ništa u svom mandatu nisu uradili.
– Čak i ono prvo poslijeratno Predsjedništvo je imalo većih pomaka nego ovo koje je sada na sceni. Sva tri člana Predsjedništva su u protekle tri godine podjednako davali doprinos takvom ambijentu, jer su zastupali samo vlastitu koncepciju i vlastito viđenje politike – kaže Ivanić za Srpskainfo.
Navodi da u radu Predsjedništva u protekle tri godine nije bilo ni minimalnih pokušaja da se gradi kompromis. Ivanić ističe da BiH može funkcionisati samo na kompromisu, te da u njoj niko nikoga ne može prevariti.
– Ovdje je samo kompromis rješenje, a očito je da sadašnja struktura nema namjeru da ide u to, i zato ćemo imati velike neizvjesnosti – upozorava Ivanić.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na današnjoj konferenciji za medije rekao je da je Narodna skupština Republike Srpske jedino mjesto odluke, a ne Predsjedništvo BiH.
“Želim da komentarišem današnji rad Predsjedništva. Ja sam nastavio sa svojim odnosom prema svim tačkama dnevnog reda. Drugi put smo glasali protiv tih odluka. NS RS će odlučiti po tačkama dnevnog reda. Ona je konačno mjesto odluke, a ne Predsjedništvo BiH. NS RS će na pažljiv način odnositi prema ovim pitanjima. U svakom slučaju želim da kažem da se iznenada pojavila tačka za ugovor između BiH i Islamske zajednice BiH. To je tačka koja stoji od 2006. godine”, istakao je Dodik.
Kaže da su danas saznali “nešto što je neprihvatljivo i ponižavajuće što ima veze sa politikom, a ne pitanjem vjere”.
“Ja nisam protiv da se urede odnosi između IZ i BiH, ali naravno da ne bi glasao ni danas za to. U svakom slučaju ono što je novo i potpuno neprihvatljivo da se mijenja procedura usvajanja takvog ugovora. Čuo sam od Džaferovića i Komšića koji djeluju udruženo razlog što su to opet stavili je što su otkrili da je Islamska zajednica domicilna, a svi ostali strani. Oni hoće da kažu da su Srbi i Hrvati stranci, a jedini faktor su Bošnjaci. Oni su tražili da to usvoji Predsjedništvo i da to ne ide na Parlamentarnu skupštinu i naravno da je to neprihvatljivo da se daje veće pravo jednoj vjerskoj zajednici”, rekao je Dodik.
Dodaje da on nema ništa protiv vjerskih običaja, ali je neprihvatljivo da se dozvoljava da muslimani napuste svoje radno mjesto i da je poslodavac dužan da im to nadoknadi.
“To bi trebalo da bude ujednačeno i da se omogući da svi vjernici imaju isti tretman. U svakom slučaju, ja sam protiv da se to stavlja na dnevni red dok se te stvari ne riješe i ne usaglasi sa vjerskim zajednicama. Ovaj prijedlog vrvi od diskriminacije”, kaže Dodik.
Dodaje da se šalje poruka pravoslavcima i katolicima da su stranci i da odavde treba da odu.
“To nije tako i to je još jedna podjela naivnih da ponižava druge i diskriminiše. Oni su na kraju povukli tu tačku dnevnog reda, to je njihova odluka bila, ne moja, ali sam isto tako rekao zašto nisam glasao i zašto sam protiv”, istakao je Dodik.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik danas je u svoj kabinet u zgradu Predsjedništva BiH u Sarajevu doveo harmonikaša, kako je ranije i najavio.
U veselom raspoloženju Dodik, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac i članovi Kabineta srpskog člana Predsjedništva pjevali su poznate hitove, među kojima su i “Srpkinja je mene majka rodila”, “Romanija”, rečeno je Srni u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH.
Vidno raspoložen srpski član Predsjedništva će od 11.00 časova prisustvovati sjednici Predsjedništva BiH.