Osam zaključaka koje predlaže bošnjački član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, nisu se, u drugom krugu glasanja, našli na posljednjoj sjednici Predsjedništva.
Riječ je o zaključcima povodom „anitiustavnih“ poteza vlasti u Republici Srpskoj, kojima se, između ostalog, poziva OHR da reaguje.
U Srpskoj je to shvaćeno kao odustajanje Bećirovića jer je spoznao da srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ipak ima dvotrećinsku podršku u Narodnoj skupštini, nakon što su iz SDS poručili da će podržati njen eventualni veto.
Na to ukazuje i članica Glavnog odbora SDS Aleksandra Pandurević.
– Nije Denis Bećirović odustao zato što je promijenio stav nego zato što je shvatio da će da doživi debakl. To mu je bilo jasno nakon konferencije za novinare poslanika SDS u NSRS, Darka Berjana i Ognjena Bodiroge, kada su rekli da će podržati veto srpskog člana Predsjedništva BiH. SDS bi sigurno, bez zadrške, podržao veto jer je riječ o zaključcima kojima se anatemiše Republika Srpska – kaže Pandurevićeva za Srpskainfo.
Poslanik SNSD u Narodnoj skupštini, Srđan Mazalica, smatra da je odustajanje „dvojice bošnjačkih članova Predsjedništva“ od preglasavanja Željke Cvijanović direktna posljedica podrške koju je ona dobila prošli put u NSRS.
– U prošlom mandatu opozicija je bila zasljepljena mržnjom prema Dodiku, uskraćivala mu podršku i hrabrila njegovo preglasavanje. Rezultat toga je nekoliko štetnih odluka po Republiku Srpsku, npr. testiranja učenika koja ne uvažavaju entitetsku granicu, sporazum sa Velikom Britanijom, sporazum sa Hrvatskom bez graničnog prelaza u Gradišci, itd. Svaki put kad Dodik nije dobio podršku, Komšić i Džaferović su zadovoljno trljali ruke. Cijeli protekli mandat sam govorio da srpskog člana Predsjedništva uvijek treba podržati kad ga preglasaju. Svakako da se spriječe dalja preglasavanja, ali i zbog toga što je to manifestacija ustavne moći Republike Srpske, jer njena skupština može zaustaviti neku odluku sa nivoa BiH – napisao je Mazalica na Tviteru.
Pokušali smo da kontaktiramo savjetnika za medije Denisa Bećirovića, ali se niko nije javljao na telefon.
Međutim, naši izvori u Predsjedništvu BiH nisu baš sigurni da je Bećirović definitivno odustao od svojih famoznih zaključaka. Oni očekuju da će se ipak naći na dnevnom redu iduće ili neke od narednih sjednica Predsjedništva BiH.
Kako god, ako Cvijanovićeva zaključke proglasi štetnim po vitalne interese Srpske i ako defintivno bude imala podršku dvije trećine poslanika u Narodnoj skupštini, Bećirovićevi zaključci padaju u vodu. Jer tako kaže Ustav BiH.
Bećirović je ranije predložio ovih osam zaključaka, kao zvaničan stav Predsjedništva BiH:
– Predsjedništvo Bosne i Hercegovine iskazuje punu opredijeljenost za očuvanje mira, tolerancije, pravde, zajedničkog života, ljudskih prava i osnovnih sloboda građana i naroda Bosne i Hercegovine. Poštivanjem principa ustavnosti i zakonitosti, demokratskim organima vlasti i pravednim procedurama najbolje se stvaraju miroljubivi odnosi u pluralističkom društvu. Zato je neophodno da se, sa ciljem dosljedne implementacije načela pravne sigurnosti i vladavine prava, smjesta prekine s ultimatumima, separatističkim politikama i napadima na državu i njene institucije.
Politike kojima se kreira atmosfera straha i (pravne) nesigurnosti za sve građane i narode Bosne i Hercegovine ne predstavljaju dobre osnove na kojima se gradi i jača pluralno društvo u BiH, niti te politike omogućavaju izvršavanje brojnih obaveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela na osnovu potpisanih međunarodnih ugovora;
– Djelujući suprotno sadržaju Opšteg okvirnog sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini i njegovim aneksima, nastojeći implementirati retrogradnu i separatističku politiku, organi vlasti iz entiteta RS kontinuirano, sistematski i institucionalno atakuju na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine, čime nesumnjivo ugrožavaju mir i sigurnost u BiH i regiji;
– Odbijajući da implementiraju konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH, sprečavajući njihovo izvršenje i preduzimajući brojne nelegalne radnje sa ciljem onemogućavanja izvršenja odluka Ustavnog suda, predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti u entitetu RS svjesno krše Ustav Bosne i Hercegovine i čine teška krivična djela propisana Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine;
– Zbog evidentnog ugrožavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma nužno je snažno i pravovremeno djelovanje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini, sa ciljem zaštite mira i stabilnosti;
– Predstavnici međunarodne zajednice, primarno države svjedoci Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, a posebno predstavnici Evropske unije, trebaju prestati tolerisati antidejtonsku i protivustavnu politiku organa vlasti entiteta RS. Pasivnost predstavnika dijela međunarodne zajednice dodatno ohrabruje organe vlasti entiteta RS da nastave sa separatističkim aktivnostima i institucionalnim atacima na državu Bosnu i Hercegovinu i njen ustavnopravni poredak.
EU treba u najkraćem roku, po uzoru na sankcije Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, implementirati usvojenu odluku Evropskog parlamenta kojom se traži uvođenje sankcija destruktivnim političarima koji otvoreno ruše Dejtonski mirovni sporazum;
– Suprotstavljajući se nelegalnim aktivnostima kojima se ugrožavaju mir i bezbjednost, pozivamo nadležne pravosudne organe vlasti BiH, kao i druge nadležne institucije BiH, da odgovorno i promptno reagiraju i da zakonitim djelovanjem spriječe i sankcionišu svako neustavno i nezakonito postupanje usmjereno protiv Bosne i Hercegovine i njenog ustavnopravnog poretka, nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta;
– Opšti okvirni sporazum za mir u BiH predstavlja međunarodni ugovor kojeg su potpisale tri države – Republika Bosna i Hercegovina, Savezna Republika Jugoslavija (pravni nasljednik Republika Srbija) i Republika Hrvatska. Sporazumom su ove tri države okončale „tragični sukob u regionu“ i obavezale se da će „u potpunosti poštovati suverenu jednakost jedna druge“ i „uzdržavati se od bilo kakvih akcija, putem prijetnje ili upotrebe sile ili na bilo koji drugi način, protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine“.
Imajući u vidu sadržaj potpisanog međunarodnog ugovora, pozivamo Srbiju i Hrvatsku da, kao ugovorne strane, u skladu s međunarodnim ugovornim pravom, poštuju princip suverene jednakosti država i princip neintervencije u unutrašnja i vanjska pitanja drugih država te da preuzete međunarodne obaveze izvršavaju u dobroj vjeri;
– Ovi zaključci stupaju na snagu danom donošenja i biće objavljeni u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.
