VRBAS Media

Oznaka: porezna uprava fbih

  • Federalna preduzeća za poreze u 2020. dužna skoro 1,6 milijardi KM

    Federalna preduzeća za poreze u 2020. dužna skoro 1,6 milijardi KM

    Firme koje su u većinskom državnom vlasništvu u Federaciji BiH u prošloj godini dugovale su ogromne iznose za poreze, a prema podacima Porezne uprave FBiH, riječ je o iznosu od skoro 1,6 milijardi KM.

    Prema izvještaju o finansijskoj reviziji za 2020. godinu, Porezna uprava FBiH prošle godine izdala je 47 rješenja o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima na transakcijskim računima, sa 25 je potpisan sporazum, račun je blokiran kod 59 poreznih obveznika, 36 njih je u stečaju, jedan je u procesu likvidacije, a za 9 korisnika se ne provode mjere, jer se vodi postupak.

    “Dugovanja poreznih obveznika kojima je izdato rješenje o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima na transakcijskim računima iznosila su 1.078.704.579 KM, što predstavlja 35 posto salda duga u prinudnoj naplati. Primjenom ove mjere kod većine poreznih obveznika dug u prinudnoj naplati i dalje je ostao neizmiren te je konstantno rastao zbog obračuna zatezne kamate. Donošenjem rješenja o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima nisu postignuti efekti naplate dugovanja kod poreznih obveznika koji izmiruju tekuće obaveze redovno iz razloga što je naplata duga u prinudnoj naplati stavljena u stanje mirovanja i samo se odgađa, bez obzira na to što se tekuće obaveze plaćaju redovno”, stoji u izvještaju.

    Na prvom mjestu poreznih dužnika koji su u postupku konsolidacije nalaze se Željeznice Federacije BiH s dugom na kraju prošle godine od 194.743.570 KM. Dug Željeznica na kraju 2019. godine bio je 199.480.875 KM, što pokazuje da je ovo preduzeće za godinu dug smanjilo tek za oko pet miliona KM.


    Iza Željeznica su rudnici mrkog uglja, lignita, ugljena i boksita, a Rudnik mrkog uglja Zenica predvodi s ukupnim dugom od 152.964.981 KM na kraju 2020. godine, dok je taj dug godinu ranije bio 139.716.780 KM, što znači da je ovaj rudnik povećao dug za oko 13 miliona KM.

    “Zbog nastanka novog duga u 2020. godini kod pojedinih poreznih obveznika, Porezna uprava FBiH pokrenula je aktivnosti blokade transakcijskih računa. Međutim, Vlada FBiH donijela je zaključke kojima je zadužila Poreznu upravu da odgodi sve aktivnosti prinudne naplate, zbog čega je naplata duga kod rudnika kod kojih je utvrđen rast duga u 2020. godini prolongirana do 31. 1. 2022. godine. Pored toga, Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH, koji je donesen 2014. godine, definisano je da se u toku postupka konsolidacije ne mogu pokrenuti postupci prinudne naplate nad imovinom društava s većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje”, podaci su iz izvještaja.

    Od dana stupanja na snagu ovog zakona donesene su odluke o finansijskoj konsolidaciji za 23 privredna društva, od čega je 19 odluka donijela Vlada FBiH, a 4 odluke donijele su kantonalne vlade (Vlada TK i HNK). Od 23 privredna društva za koja su donesene odluke o finansijskoj konsolidaciji za osam je pokrenut stečaj, tri društva su izmirila obaveze, pet poreznih obveznika se nalazi u postupku prinudne naplate, a za sedam privrednih društava odlukama Vlade FBiH o izmjenama odluka o finansijskoj konsolidaciji produžen je rok finansijske konsolidacije do 31. 12. 2021. godine.

    U postupku konsolidacije je sedam privrednih društava, od kojih je najveći dužnik Agrokomerc d.d. Velika Kladuša sa 41.155.719 KM duga s krajem prošle godine, dok je Borac konfekcija iz Travnika odmah iza njega s dugom od 34.964.913 KM.


    “Ukupna dugovanja sedam poreznih obveznika na dan 31. 12. 2019. godine iznosila su 119.154.473 KM, što znači da su u 2020. godini ona porasla za oko 5,8 miliona KM. Iako je dug ovih poreznih obveznika u 2020. godini znatno porastao, Porezna uprava FBiH od stupanja na snagu Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH ne može provoditi postupke prinudne naplate nad društvima koja su u postupku konsolidacije. Također, ističemo da je odredbama ovog zakona definisano da, ukoliko društvo s većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje ne počne izmirivati svoje tekuće finansijske obaveze u roku od 60 dana od dana donošenja odluke, nadležni organ donijet će odluku kojom stavlja van snage svoju odluku o finansijskoj konsolidaciji tog društva, što kod ovih privrednih društava nije učinjeno”, stoji u izvještaju.

    U izvještaju se podsjeća da, iako je Porezna uprava FBiH provodila aktivnosti na naplati dugovanja primjenjujući olakšice za porezne dužnike u većinskom državnom vlasništvu, naplata duga ovih poreznih obveznika i pored svih olakšavajućih mjera nije imala efekta, zbog čega se dug godinama samo povećavao i čini 52 posto duga utvrđenog u prinudnoj naplati.

    “Primjenom mjere ograničenog raspolaganja sredstvima na transakcijskom računu kod većine poreznih obveznika dug u prinudnoj naplati i dalje je ostao neizmiren i konstantno je rastao iz razloga što se po njemu obračunava zatezna kamata. Nisu postignuti efekti naplate dugovanja kod poreznih obveznika koji izmiruju tekuće obaveze redovno, jer je naplata duga u prinudnoj naplati stavljena u stanje mirovanja i samo se odgađa, bez obzira na to što se tekuće obaveze plaćaju redovno”, zaključeno je.

  • Zakup skladišta platili 60.663 KM, a prodali robu vrijednu 562 marke

    Zakup skladišta platili 60.663 KM, a prodali robu vrijednu 562 marke

    Porezna uprava FBiH u 2020. godini prodala je zaplijenjenu imovinu iz skladišta u iznosu od samo 562 KM, a za zakup skladišnog prostora plaćeno je 60.663 KM. Uskladištena je i hrana koja je oduzeta prije više od 10 godina i kojoj je rok trajanja istekao!

    Ni u 2019. godini nije bilo značajne prodaje robe iz skladišta – svega 6.728 KM, a za zakup skladišnog prostora plaćeno je 57.558 KM.
    Utvrdili su to federalni revizori u izvještaju za ovu instituciju.

    “Nije se efikasno upravljalo zaplijenjenom imovinom, jer se na stanju nalazi imovina koja je zaplijenjena prije više godina, a za koju se još plaća zakup skladišnih prostora. Najvećim dijelom zaplijenjena imovina data je poreznim obveznicima na čuvanje, iako je ovakav način skladištenja Pravilnikom o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza izuzetak, a s poreznim obveznicima u svim slučajevima nisu zaključeni ugovori o skladištenju. Pored toga, ne vode se evidencije o prodaji imovine, zbog čega se ne može potvrditi kada je i koliko puta određena imovina bila predmet prodaje”, zaključili su, između ostalog, revizori.

    Šta se nalazi u bankarskim sefovima

    S obzirom na period i vrstu imovine koja je zaplijenjena i još se nalazi na stanju, revizori ističu da nije na efikasan način procijenjena vrsta imovine koja se plijeni, odnosno imovina kojom bi se omogućio najefikasniji način naplate duga.

    “Oduzeta imovina pri inspekcijskom nadzoru iskazana je u iznosu od 274.043 KM, od čega je imovina u vrijednosti od 109.508 KM smještena u skladištima, dok su oduzeti plemeniti metali u iznosu od 164.535 KM smješteni u sefovima kod banke”, utvrđeno je revizijom.


    Podsjećaju da je u vezi s postupanjem s oduzetim plemenitim metalima Vlada FBiH donijela Odluku o postupanju s nakitom od plemenitih metala, koji je oduzela Porezna uprava FBiH, kojom je utvrđen način postupanja s nakitom od plemenitih metala, koji je oduzet u prekršajnom postupku, zaplijenjen u inspekcijskom nadzoru i ustupljen na upravljanje Poreznoj upravi FBiH.

    U skladu s odlukom, Vlada FBiH je 7. 6. 2018. godine imenovala Komisiju za pregled, procjenu i prodaju oduzetog nakita od plemenitog metala.

    Kako je utvrđeno, u toku 2019. godine dva puta je objavljen oglas za javnu prodaju plemenitih metala, ali roba nije prodata. Vlada FBiH je na prijedlog komisije donijela Odluku o dopuni Odluke o postupanju s nakitom od plemenitih metala koji je oduzela Porezna uprava FBiH, kojom je omogućena prodaja plemenitih metala po postupku direktne prodaje ili javnog oglašavanja. U 2020. godini zbog epidemiološke situacije nije vršena prodaja plemenitih metala.

    Kad je riječ o ostaloj imovini oduzetoj u inspekcijskom nadzoru, Porezna uprava FBiH poduzimala je aktivnosti kako bi se adekvatno postupilo s njom.

    U vanbilansnoj evidenciji iskazano je stanje zaplijenjene imovine u iznosu od 56.285.756 KM. Najvećim dijelom ova imovina se odnosi na zaplijenjenu imovinu u prinudnoj naplati u iznosu od 56.007.312 KM i oduzetu imovinu u inspekcijskom nadzoru (274.043 KM).

    Tehnička i tekstilna roba

    “Vrijednost zaplijenjene imovine procijenjena je u momentu zapljene i ne vrši se ponovna ili dodatna procjena vrijednosti, zbog čega se ne može potvrditi realna vrijednost imovine. Navedeno ističemo iz razloga što se na stanju nalazi imovina koja je oduzeta prije više od 10 godina, a odnosi se na prehrambene artikle, kojima je rok trajanja istekao. Komisija za popis oduzete imovine izvršila je popis imovine i konstatovala da se ova roba nalazi na skladištu. Pored prehrambenih artikala, na stanju se nalazi tehnička, tekstilna i ostala roba”, zaključuju revizori.

    Prema izvještaju Porezne uprave FBiH, lani je realizovano ukupno 119 prodaja i naplaćeno je 683.869 KM, od čega je 28 putem aukcija i 91 direktnom prodajom.

    “Nisu nam prezentirane evidencije o pojedinačno prodanoj imovini u 2020. godini. Prema podacima, najvećim dijelom imovina se proda direktnom prodajom, zbog čega se skoro u svim slučajevima ne može ostvariti prodaja po najnižoj ili višoj vrijednosti od procijenjene, jer se u direktnoj prodaji ne postavlja najniža cijena, nego se imovina prodaje osobi koja da najbolju ponudu”, zaključili su iz Ureda za reviziju.