Oznaka: poljska

  • Rusi digli bombardere; “Ne. Apsolutno ne”

    Rusi digli bombardere; “Ne. Apsolutno ne”

    Estonija, Francuska, Irska, Norveška, SAD i Velika Britanija pokrenule su pitanje migrantske krize tokom sastanka 15-članog SB UN održanog iza zatvorenih vrata.

    Osuđujemo orkestriranu instrumentalizaciju ljudskih bića čije je živote i dobrobit Belorusija dovela u opasnost u političke svrhe, sa ciljem da destabilizuje susedne zemlje i spoljnu granicu Evropske unije i skrene pažnju sa sopstvenih sve većih kršenja ljudskih prava, naveli su oni u saopštenju.

    Estonija, Francuska, Irska, Norveška, SAD i Britanija su opisale beloruski pristup kao neprihvatljiv i optužili predsednika Aleksandra Lukašenka da postaje pretnja regionalnoj stabilnosti, pozvavši na snažnu međunarodnu reakciju da se Belorusija pozove na odgovornost, obećavši da će razgovarati o daljim merama koje mogu da preduzmu.

    Migranti krenuli ka improvizovanom kampu
    Beloruska pogranična služba saopštila danas da se grupa od stotinak migranata kreće ka improvizovanom kampu na granici sa Poljskom.

    Rampa za ljude iz Iraka, Sirije i Jemena
    Državna beloruska aviokompanija Belavia saopštila je danas da će prestati da dopušta državljanima Iraka, Sirije i Jemena da ulaze na letove od Turske ka Belorusiji, na zahtev turskih vlasti, usled nesuglasica Minska i Varšave oko problema migranata na granici dve zemlje.

    Grupa migranata probila bodljikavu žicu
    Grupa migranata na beloruskoj granici probila se u Poljsku i kreće duž poljske ograde. Izbeglice su oštetile ogradu od bodljikave žice na prelazu Bruzgi, a poljska policija je sve snimala. Uz povike, izbeglice su dotrčale do metalne ograde, iza koje se već nalaze poljske snage bezbednosti, i počele da jurišaju.
    08:57
    Ruski bombarderi nadleću granicu Poljske i Belorusije
    Članovi Saveta bezbednosti UN iz Evrope i Amerike osudili su danas u zajedničkoj deklaraciji “organizovanu instrumentalizaciju ljudi” od strane Belorusije na granici sa Poljskom sa namerom da “destabilizuje spoljnu granicu Evropske unije”.

    Poljska i Litvanija koriste migrantsku krizu kako bi dobile dodatna finansijska sredstva od Evropske unije, kazao je predstavnik Belorusije u Ujedinjenim nacijama Valentin Ribakov.

    Zamenik ruskog ambasadora u UN Dmitrij Poljanski, rekao je novinarima uoči sednice Saveta da veruje da njegove zapadne kolege iz Saveta imaju neku vrstu mazohizma jer je pokretanje ove teme, koja je potpuna sramota za EU, vrlo hrabra.

    Na pitanje da li Rusija ili Belorusija pomažu u premeštanju migranata na poljsku granicu, Poljanski je rekao: “Ne, apsolutno ne”.

    On je dodao da Savet bezbednosti ne mora da rešava sve probleme.

  • Lukašenko: Poljski vojnici pucali iznad glava migranata

    Lukašenko: Poljski vojnici pucali iznad glava migranata

    Predsjednik Belorusije Aleksandar Lukašenko tvrdi da su poljski vojnici i graničari više puta ispalili hice preko glava migranata u pravcu bjeloruske teritorije.

    “Prebijaju ih i lome im rebra na način da se ne vidi. Ovi ljudi su svi u modricama, pretučeni i polomljeni. Ostavljaju ih na državnoj granici. I, što je nedopustivo, otvaraju vatru prema nama preko njihovih glava”, rekao je Lukašenko na sjednici vlade, prenijela je BelTA.

    Dodaje da on, kao bivši graničar, u sovjetsko vrijeme, da je sa susjedne teritorije prema njima ispaljen makar i jedan metak, sve bi tamo bilo zbrisano sa lica zemlje.

    “To je strašno kršenje”, naveo je Lukašenko, prenio je TAS S.

    On je rekao da poljske snage pokušavaju da natjeraju migrante da idu u Bjelorusiju.

    “Poljaci su tokom proteklog dana pokušali da otjeraju više od 1.000 ljudi na našu teritoriju. Znate, uhvate ih čak kod njemačke granice, moguće i u Njemačkoj, dovedu ih do granice i počnu da ih teraju na različitim mjestima. Međutim, nijedna osoba nije uspjela da uđe na našu teritoriju”, kazao je Lukašenko.

    On je naveo da su poljske snage palile reflektore i koristile megafone tokom noći i počele da “progone migrante”.

  • Šolc: Lukašenko koristi migrante kao pritisak na EU

    Šolc: Lukašenko koristi migrante kao pritisak na EU

    Njemački ministar finansija i najizgledniji kandidat za kancelara Olaf Šolc izjavio je danas da se snažno treba usprotiviti pokušajima bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da koristi migrante kao pritisak na EU.

    On je ocijenio da se Lukašenko nehumano poigrava sa ljudima.

    Njemačka mora da pruži podršku članicama EU ugroženim krizom i osigura da migranti zaglavljeni na poljsko-beloruskoj granici dobiju humanitarnu pomoć, rekao je Šolc.

    EU optužuje Bjelorusiju da ohrabruje migrante da dođu na njenu teritoriju a onda ih gura preko poljske granice kao reakcija na sankcije Minsku, navodi Rojters.

  • Putin nudi rješenje EU, Merkel poručila: “Izvrši pritisak”

    Putin nudi rješenje EU, Merkel poručila: “Izvrši pritisak”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je telefonski razgovarao s odlazećom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

    On je pozvao članice EU da uspostave direktne kontakte sa Bjelorusijom radi rješavanja migrantske krize na bjelorusko-poljskoj granici, izvijestila je danas pres-služba Kremlja.

    “Ruski predsjednik je predložio da se otvori diskusija o novonastalim problemima (u situaciji oko izbjeglica na granicama Bjelorusije i EU) putem direktnih kontakata između predstavnika zemalja članica EU i Minska”, navodi se u saopštenju Kremlja, a prenosi ruska agencija TASS.

    “Dvije strane su detaljno razgovarale o migrantskoj situaciji na granici Bjelorusije sa zemljama Evropske unije i izrazile su zabrinutost zbog humanitarnih posljedica migracione krize”, navodi se u saopštenju Kremlja.

    Kancelarka Merkel je ruskom predsjedniku poručila da je bjeloruska “instrumentalizacija migranata” nehumana i neprihvatljiva, i zamolila ga da izvrši pritisak na bjelorusku vladu po tom pitanju, izjavio je njen portparol, a prenosi agencija Rojters.

    Šarl Mišel: “EU mora da zaustavi hibridne napade”
    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je danas u Varšavi da Evropska unija mora da zaustavi hibridne napade na granicama ne samo protiv Poljske i osudio je bjeloruske vlasti koje šalju djecu i cijele izbjegličke porodice na granice da silom pokušavaju da uđu u Poljsku ili baltičke republike.

    “Moramo da djelujemo efikasno, jedinstveno, a takođe oslanjajući se na naše osnovne vrijednosti. U snimcima koji do nas dopiru vidi se sa kakvim monstruoznim cinizmom autoritarni režim gazi osnovno ljudsko dostojanstvo, gurajući porodice, žene, djecu u ponižavajuće i neprihvatljive situacije”, kazao je predsjednik ES Mišel na konferenciji za novinare sa poljskim premijerom Mateušom Moravjeckim.

    Šarl Mišel rekao je da su ga te slike potresle i da je cijela Evropska unija osudila takvo postupanje vlasti Belorusije.

    “NATO će podržati Poljsku”
    NATO zvaničnik je saopštio da će Alijansa podržati Poljsku, u migrantskoj krizi na njenim granicama.

    “Stav saveznika je da je Bjelorusija odgovorna za krizu i da Lukašenkov režim koristi migrante kao vid hibridnog rata. Takvo postupanje smatramo nehumanim i neprihvatljivim.” Ova izjava dolazi posle za javnost zatvorenih konsultacija u Briselu.

  • Haos na granici EU, migranti u jurišu upali u Poljsku

    Haos na granici EU, migranti u jurišu upali u Poljsku

    Poslednjih nekoliko dana rastu tenzije na granici Belorusije i Poljske, gde migranti pokušavaju da dođu do Evropske unije, tvrde svetski mediji.

    Poljski premijer Mateuš Moravjecki opisao je u utorak izbegličku krizu na granici sa Belorusijom kao novu vrstu ratovanja i deo “koordinisanog napada“, optužujući belorusku stranu da namerno pušta migrante.

    Sa druge strane, zvanični Minsk smatra da su neosnovane optužbe Varšave da beloruski vojnici prelaze granicu sa Poljskom, saopštilo je belorusko Ministarstvo odbrane.

    Rusko ministarstvo spoljnih poslova demantovalo je navode predsednika Poljske Andržeja Dude u vezi krize na granici Belorusije i Poljske.

    “Ono što čujemo iz Varšaver je iznenađujuće. To ide preko granica pristojnosti i zdravog razuma. Pričam o optužbama protiv naše zemlje i procene situacije na granici. Nemoguće je lagati na taj način”, kazala je portparol ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.08:23

    “Putin je kriv”

    Poljski premijer Mateuš Moravjecki optužio je ruskog predsednika Vladimira Putina da stoji iza migrantske krize na granici Poljske i Belorusije.08:14

    Ne vraća se beloruski ambasador

    Ambasador Belorusije u Poljskoj Vladimir Čušev neće se vratiti u Varšavu “u bliskoj budućnosti”, kazao je danas poljski ministar spoljnih poslova Marsin Przidaš.07:41

    Neki su uhvaćeni

    Portparol lokalne pogranične straže rekao je da su u oba slučaja migranti u jurišu uništili ograde i barijere na granici, prenosi TASS.

    Pojedini migranti su uhvaćeni i vraćeni na teritoriju Belorusije, dok su ostali i dalje u begu.07:28

    Migranti upali u Poljsku

    Dve velike skupine migranata navodno su uspele da probiju ogradu na granici Belorusije i Poljske. Nekoliko desetina ljudi uspelo je da sruši ogradu u blizini sela Krinki i Bijalowvijza i pređu granicu, javila je poljska agencija PAP. Kako se navodi, u oba slučaja su blokade nasilno srušene.

  • Napeto na istočnoj granici EU, razgovarali Putin i Lukašenko

    Napeto na istočnoj granici EU, razgovarali Putin i Lukašenko

    ​Nastavlja se migrantska kriza na granicama Poljske i Litvanije sa Bjelorusijom.

    Varšava saopštava da su zabilježili više od trista ilegalnih upada, dok Viljnus navodi da se stotine migranata kreće ka njenom graničnom prelazu.

    Litvanija je na dijelu teritorije proglasila vanredno stanje i uputila četiri vojna kamiona sa naoružanim vojnicima.

    Poljski predsjednik Andžej Duda tvrdi da je na granici te zemlje sa Bjelorusijom hiljadu migranata, mahom mladih muškaraca.

    Poljski graničari su registrovali 309 nelegalnih pokušaja upada na teritoriju te zemlje iz pravca Bjelorusije. Uhapšeno je 17 osoba, mahom Iračana.

    Portparol poljskih Specijalnih službi tvrdi da bjeloruske bezbjednosne snage ispaljuju prazne metke u vazduh “kako bi simulirale opasne događaje”, dok istovremeno daju migrantima oruđe kojim oni pokušavaju da isjeku žičanu ogradu.

    Šta Rusija predlaže?
    U međuvremenu, Aleksandar Lukašenko i predsjednik Rusije Vladimir Putin su razgovarali telefonom o aktuelnoj situaciji, javlja bjeloruska novinska agencija Belta.

    “Ratovati protiv ovih nesrećnih ljudi na granici Poljske i Belorusije i dovesti kolone tenkova – pa jasno je da je to ili vježba ili ucjena”, rekao je Lukašenko u televizijskom obraćanju i poručio da će se mirno suprotstaviti ovakvoj situaciji.

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov predložio je Evropskoj uniji da finansijski pomogne Minsku, kako bi zaustavili migrantsku krizu – dogovor kakav je već postignut sa Turskom.

    EK: Minsk nudi migrantima lak ulaz u EU
    Evropska komisija tvrdi da Bjelorusija ilegalno nudi migrantima lak ulaz u EU.

    “To je dei nečovječnog i gangsterskog pristupa Lukašenkovog režima, koji i dalje obmanjuje ljude obećavajući im lak ulazak u Uniju”, rekao je portparol Komisije.

    Komisija navodi da je oko 2.000 migranata na njenoj granici i da je Brisel spreman da pomogne Poljskoj u kratkom roku, ako Varšava to zatraži.

    Migranti idu i ka granici sa Litvanijom
    Napeto i na granici Bjelorusije i Litvanije. Viljnus je na granični prelaz Pertakas uputio četiri vojna kamiona sa naoružanim vojnicima, nakon izvještaja da se tu uputilo nekoliko stotina migranata.

    Ranije danas, Litvanija je proglasila vanredno stanje u dijelu teritorije koji se graniči sa Bjelorusijom. Vanredno stanje stupiće na snagu u ponoć, 10. novembra.

    Kako je došlo do krize?
    Kriza je nastala nakon što je Zapad uveo sankcije bjeloruskoj vladi zbog nasilnog gušenja masovnih protesta prošle godine, a nakon izbora u kojima je Aleksandar Lukašenko proglasio pobjedu. Opozicija tvrdi da su izbori pokradeni, što on negira.

    Evropska unija, čije su članice Poljska i Litvanija, optužuje Minsk i da iz osvete podstiče migrante sa Srednjeg istoka i iz Afrike da pokušaju da uđu u Uniju preko Bjelorusije, dok Lukašenkova vlada negira da pokušava da isfabrikuje migrantsku krizu i krivi Zapad za prelaske preko granica. Potvrđuju da migranti idu ka granici, ali kažu i da se Varšava prema njima odnosi na nehuman način.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je zemlje članice da prošire sankcije protiv režima u Bjelorusiji koji je, prema njenim riječima, odgovoran za “hibridni napad” na EU.

    “Bjeloruske vlasti moraju da shvate da im pritisak na Evropsku uniju kroz ciničnu instrumentalizaciju migranata neće pomoći da uspiju u svojim ciljevima”, poručila je fon der Lajenova u pisanom saopštenju.

  • Potresni prizori na granici s Poljskom, međusobne optužbe i napetost

    Potresni prizori na granici s Poljskom, međusobne optužbe i napetost

    Stotine migranata kampuju danas u blizini bjeloruske granice s Poljskom, a Varšava optužuje Minsk da pokušava da izazove veću konfrontaciju ohrabrujući migrante da pređu u Evropsku uniju.

    Video-snimci prikazuju stotine migranata koji se kreću prema poljskoj granici u blizini sela Kuznica, a neki pokušavaju da probiju ogradu koristeći lopate i druge alate, prenosi Rojters.

    Na snimcima koje je poljska policija objavila danas vide se šatori migranata i logorske vatre na bjeloruskoj strani ograde od bodljikave žice.

    Poljska granična služba potvrdila je Rojtersu da je oko 800 ljudi kampuje na bjeloruskoj strani ograde, što je dio grupe oko 4.000 migranata koja se nalazi tamo i u obližnjim šumama.

    Portparol poljskih specijalnih službi rekao je da procjene pokazuju da bi u Bjelorusiji moglo biti i do 12.000 migranata.

    Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) je danas izrazila zabrinutost zbog stotina migranata koji kampuju u blizini bjeloruske granice s Poljskom i pozvala da se prestane s praksom da se ranjive grupacije zloupotrebljavaju u političke svrhe.

    “Veoma smo uznemireni scenama koje dolaze sa bjelorusko-poljske granice”, izjavila je portparolka UNHCR-a Šabija Mantu na konferenciju za štampu, prenosi Rojters.

    Ona je dodala da je agencija posebno zabrinuta za sudbinu žena i djece u regionu kao i da je UNHCR više puta naglašavao da je korišćenje izbjeglica, tražilaca azila i migranata za postizanje političkih ciljeva neprihvatljivo i da se mora prestati s tom praksom.

    Poljske vlasti zatvorile su danas zvanični granični prelaz sa Bjelorusijom, blizu mjesta gdje su hiljade migranata pokušale da se probiju dan ranije, koje je posjetio i poljski premijer Mateuš Moravjecki.

    Varšava je saopštila da je rasporedila dodatne vojnike, graničare i policiju, dok je susjedna Litvanija uvela vanredno stanje na granici sa Bjelorusijom.

    Poljski zvaničnik je rekao da bi napetosti mogle porasti u narednim danima i da bi u tom slučaju mogla biti prihvaćena dodatna međunarodna pomoć.

    Zvanični Minsk smatra da su neosnovane optužbe Varšave da bjeloruski vojnici prelaze granicu sa Poljskom, saopštilo je danas bjelorusko Ministarstvo odbrane.

    Prema tvrdnjama Minska, zvaničnici poljskog ministarstva odbrane sastali su se s vojnim atašeima iz bjeloruske ambasade u Varšavi 8. novembra “da bi razgovarali o navodnim kršenjima poljske granice od strane članova bjeloruske službe i o njihovoj umiješanosti u migracionu krizu”, prenosi ruska agencija TAS S.

    Ministarstvo odbrane Bjelorusije je istaklo da Minsk smatra da su “sve optužbe koje je iznijela Poljska neutemeljene i neosnovane”, navodeći da vjeruje da “poljsko Ministarstvo nacionalne odbrane nerado traži konstruktivno rješenje problema i namjerno nastoji da trenutnu konfliktnu situaciju dovede na politički nivo”.

    Migranti su uglavnom iz Iraka i Sirije, iako su neki došli iz Afrike.

    Većina nastoji da samo prođe kroz Poljsku da bi stigla do Njemačke ili drugih zemalja zapadne Evrope.

    Poljska je dobila snažne signale podrške i solidarnosti od država članica EU i Sjedinjenih Država dok se suočava sa svojom pograničnom krizom.

    EU prati letove ka Bjelorusiji zbog ilegalnih migranata
    Evropska unija prati letove ka Bjelorusiji iz dvadesetak zemalja, s ciljem da se spriječi dalji dolazak migranata koji se ohrabruju da idu u EU, izjavio je danas portparol Evropske komisije.

    “Gledamo učestalost, obrazac letova – koliko aviona napusti Bjelorusiju, koliko se vrati, i kolika je popunjenost tih aviona”, dodao je portparol, prenosi Rojters.

    Portparol je rekao da se prate letovi iz zemalja kao što su Maroko, Sirija, Iran, Katar, Južna Afrika, Somalija, Indija, Šri Lanka, Venecuela, Rusija, Azerbejdžan, Tunis, Alžir, Libija i Jemen.

    Vlade države Evropske unije djelimično su suspendovale danas sporazum o viznim olakšicama za bjeloruske zvaničnike, kao odgovor na “hibridne napade” za koje Brisel kaže da Minsk sprovodi tako što gura migrante preko granica s Poljskom i Litvanijom.

    “Ova odluka je odgovor na hibridni napad koji je u toku, a pokrenuo ga je bjeloruski režim”, navodi se u saopštenju Evropskog savjeta.

    Ovaj potez će osjetiti bjeloruski zvaničnici, ali neće zakomplikovati vizni režim za građane Bjelorusije.

  • Stotine migranata zarobljeno između Poljske i Bjelorusije, neki su umrli od hipotermije

    Stotine migranata zarobljeno između Poljske i Bjelorusije, neki su umrli od hipotermije

    Poljska je saopćila da je odbila pokušaje migranata da uđu u zemlju na njenoj istočnoj granici s Bjelorusijom, upozoravajući da su još hiljade njih na putu.

    Videosnimci pokazuju stotine ljudi u blizini granične ograde od bodljikave žice, kroz koju su neki pokušali da se probiju.

    Poljska vlada sazvala je krizni sastanak u ponedjeljak i rasporedila 12.000 vojnika u regiju. Poljska je optužila Bjelorusiju da gura migrante prema granici, opisujući to kao neprijateljsku aktivnost.

    Poljska, Litvanija i Latvija kažu da je posljednjih mjeseci došlo do porasta broja ljudi koji pokušavaju ilegalno ući u njihove zemlje iz Bjelorusije. Mnogi od njih su došli s Bliskog istoka i iz Azije.

    Evropska unija optužila je bjeloruskog autoritarnog predsjednika Aleksandra Lukašenka da je omogućio priliv u znak odmazde na sankcije.
    Poljska, koja je kritizirana zbog potiskivanja migranata i izbjeglica na svoju granicu, odgovorila je na veliki broj ljudi koji tamo stižu izgradivši ogradu od bodljikave žice.

    Poljska granična straža je također saopćila da od utorka ujutro zatvara granični prijelaz s Bjelorusijom u Kuznici.
    Uslovi za migrante na granici su neprijateljski do te mjere da su smrtonosni, a povećana je bojazan za njihovu sigurnost s temperaturama ispod nule u regiji.

    Dok su po kratkom postupku protjerani iz Poljske, a Bjelorusija im zabranjuje da se vrate, ljudi se nalaze nasukani i smrzavajući se u poljskim šumama. Kako prenosi BBC, nekoliko ih je umrlo od hipotermije.

  • Migranti se probijaju ka Poljskoj, Litvanija premješta trupe na granicu s Bjelorusijom

    Migranti se probijaju ka Poljskoj, Litvanija premješta trupe na granicu s Bjelorusijom

    Migranti na granici Poljske i Bjelorusije pokušali su da se probiju kroz bodljikavu žicu, saopštila je danas poljska granična straža.

    U saopštenju objavljenom na Twitteru poljske straže navodi se da je ovo prvi pokušaj migranata da se probiju i pređu granicu, prenio je Rojters.

    Granična straža objavila je i video-snimak na kojem se vidi kako migranti pokušavaju da se probiju kroz bodljikavu žicu, prenosi Rojters.

    Bjelorusija je prethodno saopštila da se grupa od oko hiljadu izbjeglica kreće preko njene teritorije prema granici s Poljskom.

    Varšava je zbog toga pojačala bezbjednost na granici sa Bjelorusijom.

    Litvanija premješta trupe na svoju granicu sa Bjelorusijom kako bi se pripremila za mogući priliv migranata, izjavila je danas litvanska ministarka unutrašnjih poslova Agne Bilotaite.

    Litvanska vlada će, kako navodi, diskutovati i o tome da li da proglasi vanredno stanje u pograničnoj zoni sa Bjelorusijom, prenosi agencija Rojters.

    Litvanske vlasti su odbile da kažu koliko će vojnika biti premješteno i gdje će tačno biti raspoređeni, pozivajući se na bezbjednosne razloge.

    Prethodno je Bjelorusija saopštila da se grupa od oko 1.000 izbjeglica kreće preko njene teritorije prema granici s Poljskom, zbog čega je zvanična Varšava pojačala bezbjednost na granici sa Bjelorusijom.

  • Poljaci tvrde: Posle gasa, Rusija ima novo oružje ucene

    Poljaci tvrde: Posle gasa, Rusija ima novo oružje ucene

    Rusija se našla na meti Poljske, koja je optužuje da trgovinu žitom može da iskoristi kao sredstvo pritiska.

    Osim gasa, sad je i rusko žito okarakterisano kao “oružje” uz pomoć kog Rusija može da “preti” i “dovodi u red” svoje konkurente.

    List “Žečpospolita“ je, naime, ovih dana objavio komentar upravo s naslovom “Žito — novo oružje ruske ucene“ u kom navodi da je u poslednjih 10 godina Rusija od uvoznika postala najveći izvoznik pšenice.

    “Ekspanzija na druga nova tržišta budi strahovanja da će Kremlj iskoristiti žito za političke igre kao ranije druge sirovine, gas i naftu“, navodi se u komentaru.

    Leonid Ivanovič Holod, doktor ekonomskih nauka i bivši zamenik ministra poljoprivrede i prehrambenih proizvoda, kaže za Sputnjik da je poljska teza o žitu kao “novom ruskom oružju” jako neobična i čak “egzotična”.

    Žito nije gas

    Žito nije ni nafta ni gas a tržište žitarica je dosta slobodnije od tržišta energenata, ističe Holod.

    “Čisto sumnjam da se trgovina žitom može iskoristiti kao oružje. Žitom se trguje na osnovu ugovora, dugoročnih, spot ugovora ili po partijama transportovanim brodom ili železnicom. A onda na drugom kraju tih operacija rešava se sudbina i prihodi ruskih proizvođača poljoprivrednih proizvoda kojih ima sada više nego radnika u sferi eksploatacije gasa. I koji uzgred ne bi sedeli ćutke da im nešto krene naopako. Pa da li bi oni radili sebi na štetu”, pita Holod.

    On ističe da od izvoza žita veoma zavisi proizvodnja pojedinih subjekata Ruske Federacije, recimo Južnog federalnog okruga.

    “Ako bi se tamo manipulisalo u geopolitičke svrhe slanjem tovara seljaci bi skočili na noge i digli dreku da bi čuo čitav svet”, uveren je ruski ekspert.

    On objašnjava da na svetskom tržištu prehrambenih proizvoda zapravo važe dosta stroga pravila, a da Rusija tu ne može biti monopolista.

    “Ako ćemo ozbiljno, Rusija je kao važan akter na tom tržištu prisutna tek odnedavno. Naravno, svaka trgovina, od čizama do žita, na ovaj ili onaj način utiče na zemlju koja ih isporučuje kao i na zemlju koja ih kupuje. Ali kako Rusija može da potkopa pravila međunarodne trgovine žitom, recimo, da sklapa dugoročne ugovore, ako zemlja primalac ne prihvati te uslove, pocepa ugovor i kaže — neću tako. A onda će to mesto zauzeti drugi i kraj”, navodi Holod.

    Snabdevanje žitom kao način političkog pritiska je besmislica, jer bi, konstatuje ovaj stručnjak, bilo kakva izvozna manipulacija pogodila pre svega privredu same Rusije, njenu agroindustriju. Svetsko tržište žita je uravnoteženo i konkurentno i Rusija zauzima svoju nišu na njemu. Cene se ne formiraju zbog geopolitičkih igara, već zbog potražnje, prinosa, kvaliteta proizvoda i logistike, objašnjava Holod.

    “U svakom slučaju, razvoj izvoza poljoprivrednih proizvoda uvek se postavljao kao jedan od zadataka poljoprivrednog sektora iz prostor razloga što je diversifikacija izvoza dobra stvar“, kaže on.

    Cena ruske pšenice na maksimumu

    Podsetimo, cena ruske pšenice porasla je za tri odsto prošle nedelje i dostigla 316 dolara za tonu, što je najveća vrednost od 2012.godine, navodi sajt “Sov ekon“.

    Što se tiče američke pšenice, ona je za nedelju dana poskupela za tri odsto i dostigla 277 dolara za tonu, a francuska 280 evra za tonu.

    Eksperti smatraju da podršku tržištu pružaju visoke kvote u svetu i jaka rublja, a značajno povećanje kamatne stope od strane Centralne banke čini rusku pšenicu manje konkurentnom u dolarskom ekvivalentu. Rublja je u septembru ojačala za četiri odsto.

    “Prošle godine postojala je razlika između svetskih i domaćih cena. Takođe, Rusija je radila na tome da se izveze žito u što većoj količini. Ta količina je dostigla određeni nivo, a nakon toga je zaustavljen izvoz da se to ne bi odrazilo na domaćem tržištu, od kojeg ipak zavisi skoro ceo lanac u agroindustrijskom kompleksu. Ali, ova odluka nije doneta da bi se to negativno odrazilo na neku od država, nego se Rusija jednostavno zaštitila od rasta cena na domaćem tržištu”, objašnjava Holod.

    Tržište uravnoteženo

    On dodaje da u poljoprivrednom sektoru mnoge zemlje imaju svoje niše.

    Rusija snabdeva svetsko tržište mekim žitom uglavnom treće i četvrte klase. Neko snabdeva Evropljane na tržištu, na primer, žitom druge ili treće klase. Amerikanci i Kanađani snabdevaju tvrdim žitom. To znači da su sve ove vrste žitarica, ali i druge žitarice, tražene na svoj način.

    “Tržište je danas uravnoteženo. Generalno, cene na žito brzo rastu, jer je potražnja velika i Rusija je uvek u prednosti za razliku od drugih zemalja, jer ona može da proizvede više od ostalih. Uvek će se dešavati da konkurenti optužuju jedni druge za nešto besmisleno, jer se to smatra uobičajenom tehnikom prilikom trgovine”, objašnjava sagovornik.

    “Žito ne predstavlja nikakvo ‘oružje’, jer na tržištu ima dovoljno proizvođača. Za razliku od gasa, zahvaljujući kom su zemlja koja kupuje i zemlja koja šalje vezane jedna za drugu gasovodom, kod žita sve funkcioniše drugačije. Ali ako je Rusija, hipotetički, odlučila da naudi sebi i da nekoga tamo ‘dovede u red’ koristeći žito za to, naći će se neko, ko će zauzeti njeno mesto i još joj reći hvala”, smatra stručnjak.

    Ekspert takođe precizira da su dva glavna uvoznika žita iz Rusije — Egipat i Turska. Oni ga kupuju u ogromnim količinama. Egipat kupuje uglavnom preko državnih programa, a Turci kupuju čisto tržišnim kanalima.

    Sagovornik je objasnio da glavni konkurent, koji je za petama Rusije Ukrajina, sa otprilike istim kvalitetom žita i približno istim cenama i količinom – kod njih je samo žito malo skuplje. Rusija, s druge strane, ne želi da izgubi mesto koje je sa teškom mukom zauzela na svetskom tržištu.

    Uticaj klimatskih promena

    Ekspert se osvrnuo i na pitanje uticaja klimatskih promena na proizvodnju žitarica. Prema rečima Holoda, ranije se smatralo da klimatske promene pomažu Rusiji da uspe na tržištu žita, zbog toga što će u južnim zemljama biti prevruće, severne zemlje mogu biti poplavljene zbog topljenja glečera, a Rusija se nalazi u stabilnoj centralnoj zoni, gde neće biti poplava i strašnih vrućina.

    On smatra da, bez obzira što se Rusija nalazi u zoni, koja izgleda ne bi trebalo da bude pogođena vrućinama, ipak treba uzeti u obzir da atmosferske promene mogu predstavljati pretnju i za Rusiju.

    Ekspert je objasnio da se u Evropi već duže vremena vodi beskompromisna borba protiv bilo kakvih zagađivača , a određenim industrijama su odavno nametnuli kolosalne ekološke takse. Kao rezultat, proizvođači u zemljama u kojima je ili proizvodnja visokotehnološka, ili pak manje obraćaju pažnju na štetne gasove su na dobitku.

    Što se tiče proizvodnje žita, on ne vidi u tom smislu nikakav problem jer proizvodnja žita ne može biti zagađivač u odnosu na druge industrije, ali da bi ukoliko se ekološke takse uvedu na rad mašinske opreme, to naravno smanjilo konkurentnost.