Oznaka: Parlament BiH

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije danas u prvom krugu glasanja usvojio nijednu razmatranu tačku, zbog nepostojanja entitetske većine glasova iz Republike Srpske, odnosno odsustva poslanika stranaka iz Republike Srpske.

Zbog ovoga su sve tačke dnevnog reda upućene na dodatno usaglašavanje Kolegijumu Predstavničkog doma.

Na usaglašavanje je upućen i Prijedlog zakona o budžetu BiH za ovu godinu, koji je u drugom čitanju, kao i prijedlog amandmana na budžet poslanika Mirjane Lepić Marinković, kojim se, između ostalog, predviđa povećanje budžetskih izdvajanja za Graničnu policiju i obrazovanje Roma.

Prema prijedlogu budžeta koji je u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo BiH, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u ovoj godini iznosili bi 1.027.100.000 KM, što je povećanje za tri odsto u odnosu na budžet iz prošle godine, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 843.905.504 KM i veće je za pet odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2020. godinu.

Prihodi od direktnih poreza iznosili bi 780.000.000 KM i na nivou su iz 2020. godine.

Na usaglašavanje Kolegijumu upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akcizama u BiH, koji je predložio Savjet ministara, a kojim se predviđa izjednačavanje svih poreskih obveznika.

Prema trenutnom Zakonu, akciza na duvanske proizvode plaća se prilikom preuzimanja akciznih markica, dok se akciza na druge proizvode plaća prilikom prvog prometa ili uvoza.

Nakon glasanja u drugom krugu usvojen je Prijedlog zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred sudom BiH, koji je predložio Savjet ministara, te prijedlog poslanika HDZ BiH Nikole Lovrinovića za razmatranje deklaracije o dobijanju kandidatskog statusa za članstvo u EU, o kojima u prvom krugu glasanja nije bilo potrebne većine u Predstavničkom domu, a nije postignuta saglasnost ni u Kolegijumu.

Na isti način usvojeni su i zaključci sadržani u Informaciji o trenutnom stanju u Izvozno-kreditnoj agenciji BiH /IGA/ uzrokovanom blokadom glavnog transakcionog računu, te poslanička inicijativa Šemsudina Dedića kojom se obavezuje Savjet ministara da, u skladu sa svojim nadležnostima, hitno preduzme aktivnosti prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske s ciljem izmjene i dopune Pravilnika o određivanju javnih puteva po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Hrvatsku.

Usvojena je inicijativa grupe poslanika da Savjet ministara u roku od tri mjeseca dostavi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima BiH, kojim će biti omogućen i regulisan boravak digitalnih nomada u BiH.

Inicijativa poslanika SNSD-a Sanje Vulić za formiranje Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u BHRT-u nije podržana u drugom krugu glasanja, kao ni Prijedlog zakona o carinskim prekršajima BiH, koji je po hitnom postupku uputio Savjet ministara.

U drugom krugu glasanja nisu podržani ni izvještaji Kancelarije za reviziju institucija BiH o praćenju realizacije preporuka revizije učinka o upravljanju grantovima i aktivnostima institucija BiH za provođenju zaštite i spasavanja u prirodnoj ili drugoj nesreći.

Na usaglašavanje Kolegijumu upućeni su i prijedlozi za davanje saglasnosti za ratifikaciju više međunarodnih sporazuma, o kojima je glasano u prvom krugu.

Za usvajanje u drugom krugu glasanja potrebna je opšta većina od prisutnih poslanika i da nema 10 glasova protiv iz Republike Srpske.

Današnjoj sjednici prisustvovalo je 29 poslanika, od kojih iz Federacije BiH 28 i iz Republike Srpske Adil Osmanović, poslanik SDA.

Poslanici stranaka iz Republike Srpske, njih 13, nisu prisustvovali u skladu sa odlukom Narodne skupštine Republike Srpske.

Kao odgovor na to što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona u vezi sa zabranom negiranja genocida, Narodna skupština Republike Srpske odlučila je krajem jula da predstavnici Srpske ne učestvuju u radu i odlučivanju u zajedničkim institucijama BiH dok nametnuti akt ne bude suspendovan.

Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi, između ostalog, trebalo da bude razmatran Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH, zakazana je za danas.

Prema najavama lidera pojedinih političkih stranaka iz Republike Srpske, poslanici iz tog entiteta neće učestvovati u radu Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

Pojedini mediji su prenijeli izjavu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika koji je kazao da „neće niko ići od Srba“, te da postoji jasan politički stav.

Predsjednik SDS-a Mirko Šarović juče je, komentarišući Dodikovu izjavu da niko od Srba 20. septembra neće ići na sjednicu Predstavničkog doma PSBiH, naveo da ne postoji nikakav zajednički formalni dogovor parlamentarnih stranaka iz RS oko neučestvovanja na sutrašnjem zajedanju PSBiH, „tako da niko nije ovlašten da govori u ime svih parlamentarnih stranka i njenih klubova, pa ni u ime SDS-a koji će se i u ovoj situaciji ponašati principijelno“.

Predstavnici RS u institucijama BiH odlučili su da ne učestvuju u radu državnih institucija nakon odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka o dopuni Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, donesene 23. jula ove godine.

Zbog najave nedolaska poslanika iz RS bila je otkazana i sjednica Predstavničkog doma državnog parlamenta koja je trebala biti održana krajem jula.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić održaće danas konsultativni sastanak s članovima Kolegija i predsjedavajućim klubova.

Zvizdić planira sa kolegama iz Predstavničkog doma Parlamenta BiH diskutovati o (ne)aktivnostima ovog doma u budućnosti s obzirom da bojkot predstavnika iz bh. entiteta Republika Srpska.

Iako se radi o konsultativnom sastanku predstavnici RS-a, kako stoje stvari, ni danas neće biti za stolom.

Predsjedavajuća Kluba SNSD-a Snježana Novaković Bursać za Klix.ba je kazala da ona neće doći na sastanak te naglašava kako smatra da Denis Zvizdić samo želi privući pažnju.

“Mislim da je ovaj sastanak izazvao nepotrebnu pažnju javnosti, a to mu je očito i bio cilj da Zvizdić privuče pažnju na sebe i svoj angažman imajući u vidu da konsultativni sastanak nema ni operativnu ni suštinsku težinu. Zaista ne vidim potrebu da se u javnosti priča o ovome kao temi”, izjavila je.

Kaže da su ovakvi sastanci inače rutinski, ali da će se u svakom slučaju predstavnici iz RS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH zajednički dogovarati o nastupu.

Današnja 23. sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine otkazana je zbog nedolaska političara iz entiteta Republika Srpska, koji su zbog donošenja Zakona o negiranju genocida odlučili bojkotovati rad institucija BiH.

Ovu informaciju medijima je potvrdio Predrag Kojović (Naša stranka), koji im se obratio nakoj proširene sjednice Kolegija koja je prethodila.

“Upravo je završena proširena sjednica Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i donesena je odluka da se današnja sjednica otkaže. Nova će biti zakazana za početak devetog mjeseca. Ustav BiH predviđa ovakve situacije i sadrži cijeli skup odredbi pod nazivom obavezujuće participacije koja bi omogućila održavanje sjednice ukoliko je većina prisutna. Ovo naglašavam jer je odluka Kolegija političkog, a ne poslovničkog karaktera kako bi se dalo vrijeme da se prevaziđu krize koje su izazvale stranke iz RS-a”, rekao je Kojović.

Podsjetimo, nakon jučerašnjeg sastanka predsjednika parlamentarnih stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj povodom odluke Valentina Inzka da nametne dopunu Zakona u vezi sa zabranom i kažnjavanjem negiranja genocida doneseno je pet zaključaka među kojima je i onaj o bojkotu srpskih predstavnika u radu institucija BiH.

Između ostalog, predstavnici iz RS-a su naveli kako smatraju da ne postoje uslovi za rad srpskih predstavnika u institucijama – Predsjedništvu BiH, Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara BiH.

Istaknuto je da se srpski predstavnici neće povući iz institucija BiH, već za sada neće djelovati, jer smatraju da za to nemaju uslove.

Delegati u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH danas su glasali o Prijedlogu zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine za 2021. godinu čiji je predlagač Predsjedništvo BiH.

Nakon što je Predsjedništvo BiH prije nekoliko dana prihvatilo Nacrt budžeta institucija Bosne i Hercegovine, ovaj prijedlog proslijeđen je u Parlamentarnu skupštinu na izglasavanje.
Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamenta BiH razmatrala je prijedlog budžeta 6. jula te je sa pet glasova za i jednim glasom protiv prihvatila ovaj budžet.

Nakon toga, Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine uvršten je na današnju sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta BiH, a zastupnici su sa 21 glasom za, 10 protiv i 2 suzdržana, usvojilo Prijedlog zakona o Budžetu BiH.

Prije glasanja, zastupnici su se izjašnjavali i o prijedlogu zaključka zastupnice Mirjane Marinković Lepić, Aide Baručije i Damira Arnauta. Prema prijedlogu zaključka, zastupnici Kluba Naše stranke tražili su da se usvajanje Budžeta BiH odgodi dok se ne izvrši dogovor sa sindikatima oko osnovice za obračun plata.

Zastupnici su o ovom prijedlogu glasali sa 12 glasova za, 13 protiv i 7 suzdržanih te samim tim nije postojala opća većina za njegovo usvajanje pa je tako ovaj prijedlog odbijen.

Nakon što je Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine, potvrdu o njegovom konačnom usvajanju donijet će Dom naroda koji također treba glasati za ovaj Prijedlog.

Za bruto plate i naknade u Parlamentarnoj skupštini BiH prošle godine isplaćeno je za 740.000 KM više nego 2019, za jelo i piće 13 odsto više, a poslanik Jakov Galić upisao se na spisak onih koji su otišli u penziju, uzeli otpremninu i ponovo se vratili na posao.

Sve to se dešavalo u godini pandemije, kada je cijela BiH bila zaključana, a parlamentarci odlazili na posao manje nego ikad.

Prema revizorskom izvještaju PS BiH za 2020. godinu, bruto plate i naknade na kraju godine koštale su 10.064.911 KM i veće su u odnosu na prethodnu godinu za 740.932 KM, što je posljedica većeg broja zaposlenih. Budžetom za 2020. planirano je 230 zaposlenih, a 31. decembra u PS BiH bilo ih je 228.

Parlamentarna skupština na raspolaganju ima 13 službenih vozila. Krajem godine dva vozila su prodata putem javne licitacije za 28.571 KM. Istovremeno, za tri nova automobila plaćeno je čak 329.175 KM s PDV. Kupljene su tri BMW „petice“, konkretno 530 XD.

Tokom nabavke, stigle su dvije ponude, od kojih su obje, tvrde revizori, imale istu računsku grešku – u koloni „Jedinična cijena sa PDV i popustom“ upisana je jedinična cijena koja pomnožena sa količinom daje ukupnu vrijednost. Takođe, u okviru ponude izabranog ponuđača uopšte nije upisan tip odnosno model ponuđenog vozila, kako je to traženo u dokumentaciji, što znači da je prisutna dilema šta je konkretno ponuđeno i da li udovoljava uslovima traženim u dokumentu o nabavci. Ipak, tokom postupka nabavke nije bilo izjavljenih žalbi i na kraju su utomobili kupljeni od Auto centra „Tomić“ iz Mostara.

U 2020. dvije osobe u PS BiH su otišle u penziju – državni službenik i poslanik Predstavničkog doma. Prvi je dobio otpremninu 8.805 KM, a drugi 28.998 KM, odnosno u visini šest ostvarenih neto plata.

– Postupcima revizije utvrdili smo da je ove godine nastavljena praksa ponovnog aktiviranja statusa profesionalnog poslanika nakon sticanja uslova za odlazak u penziju. U praksi to znači da je poslanik koji je imao puni radnopravni odnos, uz prekid radnog odnosa od tri dana (prema podacima obrasca prijave-odjave iz Poreske uprave RS) isplaćena otpremnina u iznosu od 28.998 KM, te je istom ponovo aktiviran radnopravni status u Parlamentarnoj skupštini BiH u istom mjesecu, odnosno nakon tri dana – piše u izvještaju.

Ime nije navedeno, ali je poznato da se radi o poslaniku Socijalističke partije, Jakovu Galiću.

Ukupni troškovi reprezentacije PS BiH na kraju godine bili su 61.445 KM i za 13 odsto su veći u odnosu na prethodnu godinu. Najviše imaju pravo da potroše članovi kolegijuma oba doma PS BiH (njih šestoro), po 6.000 KM godišnje.

– Uvidom u određene račune interne i eksterne reprezentacije ponovo se nismo uvjerili da su pojedini korisnici u okviru dozvoljenih limita koristili usluge hrane i pića s jasnim povodom i obrazloženjima nastanka troška, što u pitanje dovodi samu svrhu reprezentacije i načelo transparentnosti – upozorili su revizori.