VRBAS Media

Oznaka: otvoreni balkan

  • BiH ima uslove za “Otvoreni Balkan”, ali nema volje za povezivanje s regionom

    BiH ima uslove za “Otvoreni Balkan”, ali nema volje za povezivanje s regionom

    Bosna i Hercegovina ima gotovo sve potrebne preduslove da bi ušla u ideju “Otvoreni Balkan”, koju su započeli Srbija i Albanija, a kasnije prihvatila Sjeverna Makedonija.

    Primjera radi, nedavno je i Uprava za indirektno oporezivanje BiH digitalizovala svoje carinske poslove i nalazi se među najnaprednijim carinskim ispostavama u regionu. Naredni zadatak u “Otvorenom Balkanu” će biti digitalizacija i spajanje na centralni server svih graničnih robnih ispostava kako bi se stvorili uslovi za otvaranje granica za teretni saobraćaj. Prevozničke firme, primjera radi, žale se da njihovi kamioni i do 80 odsto vremena provedu na graničnim prelazima, što predstavlja gubitak novca, stvara gužve i poskupljuje robu koju konzumiraju građani. Osim toga, BiH je, zahvaljujući EU i donacijama drugih partnera, digitalizovala značajan dio svoje javne administracije. Putne i lične isprave BiH su među najnaprednijim ne samo u regionu, već i u Evropi, a “Otvoreni Balkan” predviđa slobodu putovanja, prebivališta i rada za državljane svih zemalja u regionu. BiH ima svu potrebnu tehničku infrastrukturu da ovaj novi režim primijeni, ali naša zemlja i dalje odbija da postane dio ove inicijative, iako bi ona donijela dobrobiti za sve građane.

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, kaže da je “Otvoreni Balkan” šansa za BiH da ostvari bolju ekonomsku perspektivu.

    Košarac je naveo da je BiH na tržište CEFTA izvezla robe u vrijednosti 1,08 milijardi maraka, što je za 29,6 odsto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. “Naš najznačajniji partner po obimu razmjene je Srbija, na čije tržište smo izvezli robe u vrijednosti 732 miliona maraka, što predstavlja povećanje za 32 odsto u odnosu na prošlu godinu”, naveo je Košarac.

    Kako je istakao, “Otvoreni Balkan” bi automatski značio bolju ekonomsku perspektivu za BiH, imajući u vidu obim razmjene i nivo ekonomske saradnje.

    “Regionalna ekonomska zona će omogućiti olakšanu trgovinu robom i uslugama, kao i slobodno kretanje ljudi i kapitala, te doprinijeti većem ekonomskom rastu, smanjenju nezaposlenosti i privlačenju investicija”, rekao je Košarac.

    Ipak, BiH i dalje ne želi da se priključi ovoj inicijativi, a razlozi za to su kompleksni. Iz Republike Srpske tvrdi se da blokade dolaze iz Sarajeva, jer ne žele da BiH bude previše vezana za Srbiju.

    Podsjećanja radi, najveći prijatelji samoproglašenog Kosova u Americi i Njemačkoj, bez čije podrške ono ne bi moglo da proglasi nezavisnost, sada pozivaju Kosovo da prestane s blokadama i priključi se ovoj inicijativi, jer bi inače moglo ostati mimo svih ekonomskih tokova.

    Prilikom nedavnog neformalnog brifinga, “Nezavisnim” je u Regionalnom centru za saradnju, tijelu koje je formirano da bude facilitator stvaranja regionalnog zajedničkog tržišta, rečeno da će se Kosovo, ali i ostale zemlje koje ne žele da budu dio ove inicijative, uskoro suočiti s činjenicom da će ostati po strani i neće biti uključeno u najvažnije tokove, što se sada polako pokazuje u praksi.

    Naime, “Nezavisne” su juče prenijele izjavu Džejmsa O'Brajana, “oca” Dejtonskog sporazuma, koji je na panelu bliskom američkoj i njemačkoj administraciji upozorio da bi Zapad mogao napustiti dosadašnji model bezuslovne podrške svim šest zemalja zapadnog Balkana i da bi se mogao fokusirati da pomaže onim zemljama koje žele da sprovode u dijelo ideju o zajedničkom regionalnom tržištu, što bi trebalo da upali alarm i u BiH.

    Napomene radi, važno je znati šta zajedničko regionalno tržište obuhvata. Ono predstavlja prostor slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, bez carinskih kontrola i birokratskih prepreka. To takođe znači da, primjera radi, firma iz BiH može otvoriti podružnicu u Srbiji kao da je otvara negdje u BiH ili da radnik iz Srbije može posao tražiti i naći u BiH bez birokratije ili bilo kakvih boravišnih dozvola.

    Da bi ova ideja profunkcionisala u praksi, morao bi da bude uspostavljen i sud za rješavanje sporova, ali i način finansiranja socijalnih fondova i drugih davanja na zajedničkom nivou.

  • “Otvoreni Balkan” nije srpski svet niti ruska podvala, Ne znam ko može progutati tu “lovačku priču”!

    “Otvoreni Balkan” nije srpski svet niti ruska podvala, Ne znam ko može progutati tu “lovačku priču”!

    Ne znam kome je u Sarajevu u interesu to da recimo krastavci iz Podrinja ne idu bez zadrške na pijacu u Beograd. Kome je u interesu da kamion iz BiH čeka na granici sa Srbijom ili Makedonijom pa da i kamion i roba u njemu postane nekonkurentna”, pita Lagumdžija.

    Bivši ministar inostranih poslova BiH Zlatko Lagumdžija smatra da postoji šansa ako se zajedno postavimo kao regionalni problem pa tako i kao regionalno rješenje.

    “Jasno je da smo mi (BiH) tu najkilaviji, da smo i među familijom zvanom Zapadni Balkan mi postali siromašni rođak iz provincije koji je svima pomalo dojadio. Umjesto podjela koje su višedecenijska karakteristika regiona sve vise raste svijest da se Region gleda kao nešto što mora biti sve kompaktnije te da moramo mijenjati narativ sukoba i konfrontacije u saradnju i kooperaciju”, kaže Lagumdžija u intervjuu za Raport.

    On je mišljenja da je priča o “Otvorenom Balkanu”, dogovoru Srbije, Albanije i S. Makedonije, koja dolazi iz vladajućih krugova u Sarajevu slika ukupnog političkog i intelektualnog stanja.

    “Ovdje ne postoji osmišljena državna politika. Ne postoji nešto što se zove osmišljen dijalog u institucijama i društvu u cjelini. Umjesto toga par naših lidera sjednu sa svojim spin doktorima za populizam, pa Otvoreni Balkan porede sa srpskim svetom, da bi nam potom podmetali lažne dileme i divlje teme kako se na ovaj način odustaje od EU i slične koještarije. To jasno pokazuje da nema državničke politike, da nema ekspertnog i institucionalnog dijaloga u javnosti koji se u svakoj normalnoj državi odvija i o manje bitnim temema”, kaže Lagumdžija.

    On navodi da se priča o Open Balkan pretvorila u populističko prepucavanje ljudi koji su plaćeni da budu državnici, a ne površni populisti.

    “Kada se prije skoro dvije godine pojavila ta ideja, odmah su dva od tri člana Predsjedništva bili protiv bez rasprave i bez ijednog promišljenog argumenta. Prije godinu dana Tramp privodi predstavnike Srbije i Kosova da potpišu sporazum, koji podrazumijeva i taj “Mini šengen”. Nedjelju dana poslije toga naše Predsjedništvo po hitnom postupku se predomisli i zadužuje Savjet ministara da za 30 dana napravi analizu kako bi se donijele odgovarajuće odluke. Normalno bi bilo da je ta analiza napravljena. Ali nije. Umjesto toga Predsjedništvo se budi nakon godinu dana i dvotrećinskim glasom nas obavještavaju da Otvoreni Balkan ide dalje bez nas”, navodi Lagumdžija.

    On naglašava da Otvoreni Balkan je bila prilika da Sarajevo bude sjedište toga, jer to ne može biti zamjena ni za Berlinski proces, a još manje za EU.

    “Kod nas se svakako nalazi sjedište Regionalnog Savjeta za Saradnju (RCC) i bilo bi logično da smo u centru svakog procesa regionalne saradnje u mjeri u kojoj to ima praktičnu vrijednost i doprinosi ubrzanju ukupnih evroatlantskih integracija”, podsjeća Lagumdžija i dodaje:

    • Sada kada su Rama, Vučić i Zaev, izašli, onaj dvojac Komšić i Džaferović je opet bio protiv. Gdje su argumenti? Nema nijednog. Osim priče o srpskom svetu. Dotle su se zapleli u svojoj površnosti i populizmu da su čak i Edija Ramu uvalili u lidera stvaranja srpskog sveta. Kada im to nije dovoljno onda uvode u igru ‘kredibilnu priču’ da je to ruska podvala. Ne vidim ko može progutati ‘lovačku priču’ da je Ruska ujdurma da ekonomski povezuje tri države od kojih su dvije države članice NATO-a”, kaže Lagumdžija.

    Upitan šta je razlog za odbijanje te inicijative, Lagumdžija odgovara da je to prije svega nedostatak liderstva i vizije koje se vidi po nedržavničkom ponašanju i površnosti.

    Takođe, kaže on, neki misle da je dobro da nastave svoje populističke bitke koje ih održavaju u udobnim foteljama pa su tako spremni i na prepadanjem kroz tzv. srpski svet i ruski utjecaj preko NATO zemalja.

    “Da budem jasan, koncept srpskog sveta i zaustavljanje NATO integracija je svakako ozbiljan problem, ali to se ne rješava zaustavljanjem svakog ekonomskog integracionog procesa i saradnje. Naprotiv. Ne znam kome je u Sarajevu u interesu to da recimo krastavci iz Podrinja ne idu bez zadrške na pijacu u Beograd. Kome je u interesu da kamion iz BiH čeka na granici sa Srbijom ili Makedonijom pa da i kamion i roba u njemu postane nekonkurentna”, pita Lagumdžija.

    Prema njegovim riječima, Srbija ima Ustavom BiH zagarantovano pravo na specijalne veze sa Republikom Srpskom, koje ne ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovione, i samo je stvar tehnike kako će Srbija firme iz Republike Srpske uključiti u ovo.

    Hrvatske firme iz Bosne i Hercegovine, kaže on, uvijek mogu računati na svoju ‘rezervnu’ integraciju, a to je EU.

    “Ne treba velika pamet da dođemo do toga kako će dijelovi Federacije BiH sa bošnjačkom većinom biti ekonomski izolovani”, kaže Lagumdžija.

  • BiH zatvorena za „Otvoreni Balkan“: Zbog političkih neslaganja ignorišu ekonomske integracije

    BiH zatvorena za „Otvoreni Balkan“: Zbog političkih neslaganja ignorišu ekonomske integracije

    Bosna i Hercegovina još nije dio Otvorenog Balkana najvećim dijelom zbog unutrašnje političke disfunkcionalnosti.

    BiH još nije propustila šansu da se priključi inicijativi „mini Šengen“, odnosno Otvoreni Balkan, i postane dio zajedničkog tržišta zajedno sa Srbijom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koje su nedavno potpisale zajednički sporazum. Međutim, sudeći po navodima političara iz Republike Srpske, proces pridruživanja ovoj inicijativi koči dio federalnih političkih struktura. Istovremeno, region strahuje da bi Otvoreni Balkan mogao biti zamjena za evropske integracije zbog čega ova inicijativa još nije dobila potpunu podršku, iako se sve više zemalja opredjeljuje za povezivanje ekonomija.

    Možda će BiH uskoro biti korak bliže Otvorenom Balkanu, jer se u medijima navodi i da bi jedan od zadataka novog visokog predstavnika Kristijana Šmita trebalo da bude uvođenje BiH u ovu regionalnu inicijativu.

    Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, Ahmet Egrlić, smatra da region neće tako brzo ući u EU, te kaže da je namjera da se barem poslovna zajednica potpuno integriše i da se obezbijede potpune slobode u kretanju roba, ljudi i usluga.

    Prema njegovim riječima, Otvoreni Balkan uklapa se u ukupnu strategiju formiranja jedinstvenog tržišta na Balkanu, potpisanog u Sofiji prošle godine.

    – To je jedan od procesa i ne znam šta se desilo da nema BiH u tome – rekao je Egrlić novinarima u Sarajevu.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik misli da se desilo to da dio političara iz Federacije BiH koči pristup Otvorenom Balkanu, iako on, kako je naveo, podržava ovu inicijativu. Istakao je i da je na toj tački insistirao i na Predsjedništvu, te da su donijeli odluku da se uđe u taj proces.

    – Ali, to opstruišu Bošnjaci i dijelom Hrvati, tako da mi propuštamo prilike da se uključimo u sve to – rekao je Dodik.

    Dodaje da BiH neće moći da koristi te praktične prednosti koje se već vide. On smatra da je veoma važno da se očuva ovaj koncept i da se i Srpska pridruži.

    – Naravno da je spoljna ekonomska politika u nadležnosti BiH, ali ćemo pokušati da nađemo neki način – rekao je Dodik.

    Vlasti u BiH se vrlo lako dogovore kada se dijele fotelje i tada nema nikavih uslovljavanja, smatra potpredsjednik SBB Admir Čavka.

    – Dakle, vlasti se kriju iza svoje nesposobnosti, a “open Balkan” je zasigurno šansa generacije za koju ćemo svi snositi odgovornost ako je propustimo, te ćemo zasigurno ostati posljednja crna rupa u Evropi, van svih integracija – kazao je Čavka za Srpskainfo.

    Dodaje da BIH nije dio ove priče isključivo zbog nebrige vlasti za svoje građane.

  • “Mali Šengen” (ni)je zamjena za evropske integracije

    “Mali Šengen” (ni)je zamjena za evropske integracije

    Ideja o zajedničkom tržištu, poznata kao “mali Šengen” ili pod novim nazivom “Otvoreni Balkan”, još nije dobila punu podršku u regionu, jer postoje strahovi da bi ona mogla biti zamjena za evropske integracije.

    Jedan evropski diplomata s kojim smo prije nekoliko sedmica nezvanično razgovarali rekao nam je da Brisel i dalje čeka da vidi u kojem smjeru će inicijativa ići te da bi to trebalo da bude projekt koji će olakšati evropske integracije, a ne projekt za pojedine zemlje regiona.

    Osim toga, kako nam je rečeno, uoči razgovora unutar same EU o budućnosti EU, u kojoj zemlje poput Austrije žele kao posmatrače da uključe i zemlje zapadnog Balkana, postoje tendencije pojedinih zemalja članica da se evropski projekat skrene s originalnih osnova ljudskih prava i temeljnih vrijednosti liberalizma na puki ekonomski objedinjeni prostor sa državama nacijama koje bi većinu stvari imale u svojim rukama.

    Ipak, kako nam je rečeno u jednom nezvaničnom razgovoru, Njemačka puno nade polaže u to da će inicijativa zajedničkog tržišta biti dopuna evropskim integracijama koja će ih ubrzati. Kako saznajemo, ključan trenutak će biti 6. oktobar, za kada Slovenija kao zemlja predsjedavanja EU na Brdu kod Kranja zakazuje samit EU – zapadni Balkan. Njemačka, kako saznajemo, želi i očekuje da tada bude riješeno pitanje nostrifikacije diploma i olakšavanje zapošljavanja unutar ovih zemalja, što bi bio prvi konkretan korak ka jedinstvenom tržištu.

    Jedan njemački sagovornik nam je nedavno rekao da bi Angela Merkel, odlazeća njemačka kancelarka, kao jedno od svojih nasljeđa u spoljnoj politici prije napuštanja funkcije željela konačno konkretno da pokrene inicijativu zajedničkog tržišta, u koje još treba da se uključe BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo. Bosna i Hercegovina još nije dio ove inicijative zbog unutrašnje disfunkcionalnosti, a zanimljivo je da bi jedan od glavnih zadataka novog visokog predstavnika Kristijana Šmita trebalo da bude upravo pomaganje uvođenja BiH u ovu regionalnu inicijativu.

    Samoproglašeno Kosovo još nije ušlo zbog zastoja u dijalogu između Beograda i Prištine, dok Crna Gora želi da bude prva naredna članica EU te i dalje smatra da je brži put ka tom cilju da ne bude dio ove regionalne inicijative.

    Nemanja Starović, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova, očekuje da će zemlje koje su kolebljive ka ovoj inicijativi odlučiti da joj se pridruže kada vide konkretne benefite. On je takođe ustvrdio da ova inicijativa nije suprotstavljena evropskim integracijama te je naglasio da je ona rezultat domaće inicijative, iako su “Nezavisne” u više navrata ranije pisale da iza nje od početka čvrsto stoji Njemačka.

    Jedan zvaničnik Regionalnog savjeta za saradnju nam je nedavno takođe ustvrdio da zemlje koje još nisu dio inicijative neće imati izbora nego da uđu kako ne bi bile ostavljene iza, jer se radi o ekonomskom projektu.

    U Kancelariji EU u Sarajevu za ‘Nezavisne’ kažu da je potrebno da se cijeli region snažno posveti daljem proširivanju regionalne ekonomske integracije na temelju pravila i standarda EU, čime se, kako ističu, region i njegova privredna društva približavaju unutrašnjem tržištu EU.

    “Inicijativa za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta zapadnog Balkana, kako je to predviđeno na samitu u Sofiji u okviru Berlinskog procesa, nudi mapu puta u ovom zajedničkom nastojanju i može pomoći regionu da postane atraktivniji za investicije”, rekli su oni za “Nezavisne”.

  • Mandić: Vlada Crne Gore trebalo je da se uključi u “Otvoreni Balkan”

    Mandić: Vlada Crne Gore trebalo je da se uključi u “Otvoreni Balkan”

    Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić rekao je danas da je Vlada Zdravka Krivokapića trebalo da se uključi u veliki integrativni projekat regiona “Otvoreni Balkan” i primjetio da je premijer zaboravio na obaveze državnika i odustao od tog programa za koji je, tvrdi, glasala većinska Crna Gora.

    “Tri odgovorna lidera Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije će u najkraćem vremenu ukloniti granice koje postoje između tih država, a Vlada Crne Gore, koja vodi unutrašnju i spoljnu politiku ove zemlje, navodno, ne prepoznaje interes da budemo dio tog velikog projekta koji može da preporodi našu ekonomiju”, kazao je lider Nove srpske demokratije.

    Dodao je da se građani Crne Gore pitaju zbog čega je to tako, a u odgovoru na to pitanje navodi: “Očigledno je da se Zdravko Krivokapić, poput njegovog prethodnika, posvetio jedino ličnim i porodičnim interesima, vlastitom bogaćenju i postao zaštitnik kriminala i korupcije koje je uspostavio bivši režim. Ta kriminalna hobotnica je obgrlila i njegove najbliže saradnike, one samozvane eksperte koji su pristali da na njih dominantan uticaj imaju Ðukanovićevi kriminalni ešaloni ili strane službe bezbjednosti”.

  • Vučić: “Otvoreni Balkan” istorijski korak za region

    Vučić: “Otvoreni Balkan” istorijski korak za region

    Moramo da budemo otvoreni, spremni za saradnju i prigrlimo svaku šansu za ekonomski rast, infrastrukturno povezivanje i razmjenu ideja i upravo zato projekat „Otvoreni Balkan” predstavlja veliku priliku, ali i nadu, odgovornost i obavezu da sami kreiramo bolju i drugacciju budućnost, poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
    Vučić je, u autorskom tekstu za “Politiku” istakao da na Balkanu predugo nije bilo tog važnog iskoraka, koji bi povukao region naprijed, te da je ovo prvi put da neko na Balkanu pokrene nešto što je dobro za cio region, zbog čega su sporazumi u Skoplju istorijski, a istorijski će, navodi, biti i njihovi rezultati.

    Navodeći da je 30 godina prošlo od kada su počeli sukobi na prostoru nekadašnje Jugoslavije, Vučić je ukazao da je tri decenije Srbija tražila sebe, branila se od svega što nije razumjela, borila protiv onoga što je razumjela, a nije mogla da spriječi, slušala i provodila naloge onih koji su samo htjeli da i region i Srbiju zamrznu u žabokrečini lažne nade, dodvoravala se svima koji bi pokazali bilo kakvu želju da na Balkanu prave lične karijere, iživljavajući se na balkanskim narodima, posebno Srbima, i sve to bez plana i ideje kako da stvari mijenjamo i kako da počnemo o sebi da odlučujemo, i, posebno, kako da od gubitnika postanemo pobjednici.

    “Nismo razumjeli, tamo devedesetih godina, šta se zbivalo u svijetu, šta je značio pad Berlinskog zida, nismo shvatali koliko smo mali i slabi i u vojnom i u ekonomskom smislu u odnosu na najmoćnije zapadne sile, vjerovali smo u mitove o sopstvenoj snazi i izgubili smo sve. Prije svega, budućnost”, konstatuje Vučić.

    A, onda, primjećuje, dvehiljaditih, kada smo, kaže, očekivali uz početno otvaranje prema svijetu, da će neko da nam pokloni sve i da ćemo bez velikog rada da živimo kao najbogatiji evropski narodi, pristajavši na svekolika nacionalna poniženja, izvinjavajući se za sve što jesmo, ali i nismo počinili, dobijamo još teže udarce.

    “Od proglašenja nezavisnosti Kosova, koju zapad zdušno podržava, do zatvaranja i katančenja svih naših fabrika i nestanka ekonomske perspektive Srbije”, naveo je Vučić.

    Vrijeme da racionalno pogledamo oko sebe
    Poručio je da je danas, kada smo zemlju ekonomski oporavili, nacionalno uspravili, vrijeme da racionalno i pragmatično pogledamo oko sebe, da razumijemo ono što se zbiva u svijetu, Evropi, ali i u regionu u kojem živimo.

    Vučić je istakao da je Srbija na evropskom putu napredovala u svim sferama društvenog života, posebno u ekonomiji, ali da Srbija mora da razumije i potrebe i namjere EU, kako ne bi gubila vrijeme sanjajući snove čije ostvarenje ne zavisi samo od nas.

    “Evropa nas želi, onoliko koliko je potrebno da ne pravimo probleme, nerijetko rastrzana unutrašnjim razlikama, borbom protiv onih koji ne žele da prihvate sve moderne uzuse tzv. zelene agende koje male zemlje ostavljaju bez električne energije, gasa, ili, džihadističkog pristupa vladavini prava, često i licemjernog (možete zamisliti kako bi se cijela Evropa digla da je ugledni novinar ubijen u Poljskoj, a ne u Holandiji), ali i nepostajanjem potpuno jasne strategije prema Zapadnom Balkanu, ali i drugim evropskim teritorijama koje ne pripadaju Uniji”, predočio je predsjednik Srbije.

    Istovremeno, Vučić je naveo i da u Srbiji i dalje ne razumijemo da se stvari mijenjaju, da je politika živa stvar, odnosi u regionu takođe, te da mržnja, najčešće prema Albancima, nama ne donosi ništa, već naprotiv.

    “Mi moramo da budemo otvoreni, spremni za saradnju, da prigrlimo svaku šansu za ekonomski rast, infrastrukturno povezivanje i razmjenu ideja. Upravo zato, projekat ‘Otvoreni Balkan’ predstavlja veliku priliku, ali i nadu, odgovornost i obavezu da sami kreiramo bolju i drugačiju budućnost ne čekajući da nam bilo šta padne s neba, da nam bilo ko donese poklone koje ćemo platiti više od njihove vrijednosti”, poručio je Vučić.

    Na balkanu dugo nije bilo važnog iskoraka
    On je ukazao i da u svijetu o Balkanu obično misle kao o mjestu stalnih ratova i krvoprolića, a čak i da je takva, dodaje, istorija Balkana nije ni prići istoriji današnje EU, između čijih nacija su “tekle rijeke krvi”, kako je govorio Vinston Čerčil.

    Prema njegovim riječima, tako zavađen region, sa milionima žrtava u međusobnim sukobima, našao je način da iskorači naprijed i da za sebe i za druge napravi bolju budućnost, a to je današnja EU, zajednica u kojoj nema granica i koja je jedna od najvećih ekonomskih sila svijeta, doduše u ozbiljnom padu.

    “I na Balkanu su tekle rijeke krvi, baš kao i nekada među današnjim zemljama EU. Ali, na Balkanu predugo nije bilo tog važnog iskoraka, koji bi povukao region naprijed i izvukao ga iz svoje teške prošlosti koja opterećuje i njegovu sadašnjost i njegovu budućnost”, poručio je predsjednik Srbije.

    Podsjeća da je prije nešto manje od dvije godine, zajedno sa Zoranom Zaevom, premijerom Sjeverne Makedonije i Edijem Ramom, premijerom Albanije, pokrenuo u Novom Sadu inicijativu da se između naših država uklone barijere koje ometaju tzv. četiri slobode, na kojima se zasniva zajedničko tržište EU – slobodno kretanje roba, usluga, ljudi i kapitala.

    Prije nekoliko dana, u Skoplju su, navodi Vučić, on, Zaev i Rama i potpisali tri dokumenta, kojima su se obavezali da će raditi na olakšanju uvoza, izvoza i kretanju robe između naših država, da će omogućiti našim radnicima slobodan pristup tržištu rada u svakoj od tri zemlje i da će udružiti snage da se zaštitimo od prirodnih katastrofa, gdje god se one desile.

    “Zašto ovo radimo? Zato što ne možemo, a nema nikakvog razloga ni da čekamo da neko to uradi umjesto nas”, poručio je predsjednik Srbije.

    Dodao je i da sve tri države žele da postanu članice EU i da učestvuju kao ravnopravni igrači na ogromnom zajedničkom evropskom tržištu, na prostoru bez granica za ljude, robu, kapital i usluge.

    “Ali dok se to ne desi, a već je prošlo mnogo vremena, ko nam brani da dobra pravila presadimo na Balkan? Ako svaka od naših ekonomija gubi milione zbog čekanja robe na granici, ako hiljade naših radnika može da zaradi više kod komšije, ali ga sprečavaju barijere na granici, zašto bi to rješavao neko drugi umjesto nas?”, upitao je Vučić.

    “Otvoreni Balkan” naš odgovor na naše probleme
    On je ponovio i da želi da se inicijativi priključe i ostali na Balkanu, poručujući da nemaju čega da se plaše, osim svakodnevnih gubitaka zbog “tvrdih” granica.

    Predsjednik Srbije je naveo i da se naslušao “svega i svačega” protiv “Otvorenog Balkana”.

    “Da je ovo politika, a ne ekonomija, da se ovim obnavlja Jugoslavija, pri čemu se ne sjećam da je Albanija bila dio Jugoslavije, da sve ovo već imamo kroz CEFTA, a kad već imamo zašto nam kamioni stoje danima na granicama, a roba u njima propada?”, pita predsjednik Srbije.

    Ima, konstatuje, i onih, u Evropi, ali i kod nas, koji ne mogu da se pomire s tim da je “Otvoreni Balkan” naša ideja, naš odgovor na naše probleme, da nam niko to nije donio sa strane.

    Ali i te primjedbe su, primjećuje Vučić, tipično balkanske, pa su mu zbog toga, dodaje, čak i simpatične, jer kažu – ko zna zašto oni to rade, nisu mogli oni to sami da smisle, neko im je to donio iz Berlina ili iz Amerike, ima mnogo važnijih problema, zašto njih prvo ne rješavaju…

    Prostor bez barijera u trgovini i slobodnom kretanju ljudi
    “‘Otvoreni Balkan’ će uspjeti, baš zato što ga nije smislio niko osim nas i zato što niko osim Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije neće imati toliko volje da ga sprovede. Sve što je na Balkan stiglo odnekud, nije se primilo”, ukazao je Vučić.

    On je istakao da je ovo prvi put da neko na Balkanu pokrene nešto što je dobro za cio region.

    “I zato su dogovori u Novom Sadu i sporazumi u Skoplju istorijski, a istorijski će biti i njihovi rezultati. Moramo do njih da dođemo zajedno, velikim radom i uz veliku podršku naših ljudi. Samo zato što se ovo ne tiče nikog sa strane, već nas koji u tome učestvujemo”, poručio je predsjednik Srbije.

    I osnivači EU su, kaže, znali da mogu da prevaziđu tešku istoriju samo ako počnu da se povezuju preko ekonomije, i oni su doživljavali otpore na sve strane, ali uspjeli su.

    Srbi, Albanci i Makedonci nisu ništa manje pametni i vrijedni od Francuza, Nijemaca, Italijana i drugih koji su kroz Zajednicu za ugalj i čelik krenuli u gradnju EU, podvukao je Vučić.

    “Mi ne moramo toliko daleko, biće dovoljno da od našeg regiona napravimo prostor bez barijera u trgovini i slobodnom kretanju ljudi. Nismo ni manje kreativni, ni uporni od Evropljana koji odavno imaju svoje zajedničko tržište”, naveo je predsjednik Srbije.

    Na tom tržištu nas, dodaje, često poznaju po ajvaru, bilo da je iz Srbije, Makedonije ili Albanije, jer su sva tri odlična, a sad će nas upoznati i po znanju i volji da izvedemo najteže i najkomplikovanije integracione procese, one ekonomske i to neuporedivo brže i efikasnije nego bilo gdje unutar sadašnje EU.

    “Ne zato da bismo se dokazali pred Evropom u koju želimo da uđemo, nego zato što je Balkan bez ekonomskih barijera naša nasušna potreba. I ako za to ne bude podrške i ako nas i dalje budu potcjenjivali i osporavali, neće biti nikakav problem”, naveo je Vučić.

    Ovaj posao, poručuje, započeli smo sami, sami ćemo ga i završiti, i u tome ne zavisimo ni od koga, osim od naših ljudi koji će od njega imati najveću korist.

    “Vjerujem u Srbiju, vjerujem u Balkan”, zaključio je predsjednik Srbije u autorskom tekstu za “Politiku”.

  • “Otvoreni Balkan” Predstavljeno novo ime Mini-Šengena, lideri potpisali ugovore o regionalnoj saradnji

    “Otvoreni Balkan” Predstavljeno novo ime Mini-Šengena, lideri potpisali ugovore o regionalnoj saradnji

    Danas na zatvaranju oficijalnog dijela regionalnog ekonomskog foruma u Skoplju predstavljeno je novo ime i logo Mini-Šengena. Od danas ova inicijativa se zove “Open Balkan” tj. “Otvoreni Balkan”.

    Prije samog otkrivanja i prezentovanja, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev potpisali su tri sporazuma:

    – Memorandum o razumjevanju o saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na Zapadnom Balkanu

    – Memorandum o razumjevanju o saradnji u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada na Zapadnom Balkanu

    – Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa na Zapadnom Balkanu

    Regionalni ekonomski forim u Skoplju okuplja oko 350 kompanija sa Zapadnog Balkana, a forum je jedinstvena prilika za poslovne sastanke privrednika u formatu B2B (biznis tu biznis), prenosi Blic.

    Na forumu prisustvuju kompanije iz Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, ali i regionalne i evropske kompanije, kao i predstavnici vlada, finansijskih institucija, univerziteta, međunarodnih delegacija i asocijacija.

    Forum se održava pod organizacijom privredne komore Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije. Najveći broj kompanija koje učestvuju na forumu su iz poljoprivrednog i građevinskog sektora, prehrambene, tekstilne i mašinske i auto industrije, turizma, telekomunikacija, IT sektora i transporta, ali i logistike.