Zadovoljstvo je biti gost na večeri povodom regionalne inicijative Open Balkan, napisao je večeras premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić na svom Tviter nalogu.
“Iako sam kao crnogorski premijer na večeri zastupljen u formatu gosta, podržavam sve korisne regionalne inicijative, naročito kada one dolaze od naših prijatelja i suseda iz Srbije, Albanije i Severne Makedonije, sa ciljem što brže integracije celog regiona u EU”, napisao je Krivokapić.
Premijer Albanije Edi Rama izjavio je da je uveren da će sve zemlje regiona postati deo inicijative “Otvoreni Balkan”.
Rama je na svečanosti povodom godišnjice nemačke fondacije “Fridrih Ebert” u Albaniji, istakao da osim “Otvorenog Balkana” ne postoji drugi put.
”Otvoreni Balkan” je prava ideja u pravo vreme i nesumnjivo će svi prihvatiti tu ideju korak po korak. To je budućnost, nema druge opcije osim da se otvorimo jedni prema drugima”, istakao je Rama.
Premijer Albanije je ocenio da se time dobija na vremenu jer će, kako on smatra, zemlje regiona biti prinuđene da to učine u trenutku kada uđu u EU.
Prema rečima Rame, niko na Zapadnom Balkanu nema taj luksuz da ostavi ekonomiju po strani i da se bavi pre svega politikom u interesu partije.
Premijer Albanije je ocenio da balkanske zemlje u ovom trenutku gube vreme u naporima da napreduju u procesu evrointegracija i dodao da Albanija nema vremena za gubljenje.
Rama je istakao da prihvatanjem “Otvorenog Balkana” zemlje regiona daju sebi mogućnosti da razvijaju svoje ekonomije.
Christian Schmidt podržao je danas, na otvaranju 21. Beogradskog ekonomskog foruma, inicijativu “Otvoreni Balkan”.
On je poručio da nije bitno da li je to, kako je čuo da pojedini u regionu kažu, “inicijativa koju su napravili Srbi, odnosno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”, već koje ekonomske koristi može da donese.
“Čuo sam neke ljude kako govore da je inicijativa ‘Otvoreni Balkan’ nešto što su Srbi napravili. Nije pitanje ovdje ko je šta učinio, već šta se može iskoristiti kao ekonomska prednost”, poručio je Schmidt, prenio je Tanjug.
Izrazio je, kako je rekao, veliko zadovoljstvo što može podržati tu inicijativu baš na Beogradskom ekonomskom forumu. Schmidt je kazao da je i u kabinetima Angele Merkel i Ursule von der Leyen rekao da će kroz različite komentare podržati bilo koji okvir koji je usmjeren na ekonomski razvoj regiona Zapadnog Balkana, kao i u razgovoru s predstavnicima Slovenije, koja sada predsjedava EU.
“Već imamo tri zemlje učesnice koje podržavaju inicijativu ‘Otvoreni Balkan’ – Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Svi zajedno treba da radimo na tome”, naveo je šef OHR-a.
Također, naglasio je da je “Otvoreni Balkan” odlično ime za to, jer je to otvoren projekat za druge i dobra priprema za smanjenje prepreka, birokratije i priprema za članstvo u EU.
Schmidt je rekao da prvi put učestvuje na Beogradskom ekonomskom forumu i istakao da je ranije Bill Clinton rekao da se sve vrti oko ekonomije, a naročito u ovom regionu, koji ima i svoje breme, ali i potencijal u tom smislu.
Visoki predstavnik u BiH je rekao, govoreći o inicijativi “Otvoreni Balkan”, da je veoma važno spajanje ekonomije i političara, kao i da politika mora podsticati ekonomski razvoj. Kaže da su njegove kolege u Bundestagu govorile, kada je riječ o društvenom tržištu, da nije neophodno uplitanje politike u tržište zbog potrebe fer konkurencije, ali da je njegov stav da građani moraju imati koristi od tržišta, a ne štetu.
Schmidt je dodao da je inicijativa “Otvoreni Balkan” dobra za pristupanje EU. Projekt ‘Otvoreni Balkan’ služi, kako je rekao, da se izbjegne situacija da ima sve više koraka ka EU integraciji, jer bi to dovodilo do nekonkurenosti ekonomije i zato je neophodno da imamo regionalnu saradnju.
Visoki predstavnik u BiH ističe da predsjednik Vučić ima puno mapa koje predstavlja za razvoj infrastrukture i da, također, podržava Vučićevu ideju za infrastrukturnu podršku boljoj povezanosti regiona. Bolja povezanost je i dobra priprema za međunarodnu konkurenciju koja čeka zemlje u regionu, dodao je Schmidt.
“Moramo raditi na tome da ispunimo, ne samo narativ koji se odnosi samo na gledanje u okviru sopstvenih granica, već da se osvrnemo na zajedničku poziciju – da moramo raditi zajedno”, poručio je Schmidt.
Kazao je i da, naprimjer, u BiH MMF nije mogao uvesti određene stvari u vezi s elektronskim potpisom u bankarstvu zbog određenih političkih zadrški.
Schmidt je rekao da je iz BiH otišlo više od 60.000 visokokvalifikovanih radnika u Njemačku i druge zemlje EU, kojima treba osigurati uslove da ostanu u zemlji. Zaključio je da su pojedine zemlje zahvaljujući inicijativi “Otvoreni Balkan” počele ubirati plodove te saradnje i pozvao sve da doprinesu zajedničkoj budućnosti ovog regiona.
Premijer Albanije Edi Rama izjavio je da će se zemlje Zapadnog Balkana, koje ne podržavaju inicijativu “Otvoreni Balkan”, pridružiti prije ili kasnije, prenosi TV Kljan Kosova.
“Otvoreni Balkan je uspostavljen i bit će sproveden, vrijeme će dokazati, kako bude prolazila godina za godinom, da je ova inicijativa dobra. U ‘Otvorenom Balkanu’ će definitivno biti mjesta za one koji će doći prije ili kasnije, a ko pristupi kasnije, jednostavno, bit će na gubitku, i zemlja i narod”, rekao je Rama danas na konferenciji za medije koju je u Tirani održao sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Layen, koja boravi u posjeti Albaniji.
Naglasio je da je “Otvoreni Balkan” strateški interes i da je nastao na principima Berlinskog procesa.
“Za svaki EU projekat izrađen je sadržaj koji se naziva – jedinica za implementaciju projekta. ‘Otvoreni Balkan’ je jedinica za implementaciju Berlinskog procesa”, zaključio je Rama, prenosi Kosovo online.
Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija zasad su prihvatile inicijativu “Otvoreni Balkan”.
Mini Schengen ili Otvoreni Balkan samo su neki od nekoliko naziva koji su dati ekonomskoj ideji s velikom političkom sjenom nad sobom. Politika je kod nas supustila palac, ali poslovna zajednica ima posve drugačije poglede.
Otvoreni Balkan politika je ocijenila je kao pokušaj Vučića za političku dominaciju nad Zapadnim Balkanom. Poslovni ljudi na drugoj strani, uopće se ne bave politikom, niti gledaju u tom smjeru.
Salem Ekmeščić vlasnik je kompanije EZ iz Busovače, koja se bavi proizvodnjom kućne hemije i ambalaže. On kaže kako njegova kompanija ima ogromne gubitke zbog neulaska naše zemlje u tzv. Otvoreni Balkan.
“Moje vozilo do Niša ide tri dana, a u predloženim okolnostima bi bilo sve za jedan dan za odlazak i povratak. Ovim su troškovi višestruko veći. Sad su još i okolnosti teže, jer za razliku od vremena kad je bio i za nas se borio gospodin Šarović (bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, op.a.), našu robu sanitarni inspektori tretiraju tako da nam otežavaju trgovinu i čine nas nekonkurentnim. U predloženim okolnostima ni tih kontrola na granicama ne bi bilo, jer bi se priznavale analize iz Bosne i Hercegovine”, kaže Ekmeščić za Klix.ba.
Otvoreni Balkan eliminirao bi kriminal na granicama, dodaje on, kako kaže “lov ispod žita”, koji sada vlada na prijelazima između dvije zemlje.
“Trenutno je na snazi jedna opća blokada trgovine u regiji. Siguran sam da bi moja kompanija za jednu godinu s otvorenim granicama za 30 posto povećala ukupnu prodaju”, zaključuje on.
O važnosti Otvorenog Balkana za bh. ekonomiju često govori i ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
“Bosna i Hercegovina je mala otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama okruženja i Evropske unije, što pokazuje podatak da 73 posto cjelokupnog izvoza Bosne i Hercegovine odlazi prema zemljama članicama EU, a blizu 17 posto prema zemljama članicama ili potencijalnim članicama Otvorenog Balkana. Drugim riječima, na svakih 10 izvezenih maraka iz BiH, devet odlazi na ovo područje. Stavljajući političke razloge u stranu, Bosna i Hercegovina bi mogla očekivati dodatno jačanje trgovinske razmjene sa zemljama regiona, zbog smanjivanja ili ukidanja barijera na granicama, ali ne treba zanemariti ni značaj jačih integracijskih veza”, kazao je on.
Hadžić navodi kako je u zemlje članice i potencijalne članice Otvorenog Balkana u periodu 2014.-2019. stiglo 34 milijarde dolara direktnih stranih investicija, od čega je u BiH stiglo samo 8 posto ili 2,7 milijardi dolara.
“Ovaj region ima velikih problema i sa iseljavanjem stanovništva, gdje prednjači Bosna i Hercegovina, što se može dijelom usporiti kroz brže i zajedničko napredovanje ka Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina treba, ukoliko se odluči da pristupi Otvorenom Balkanu, zaštititi svoje interese i pokušati dobiti što veću korist za građane, privredu i društvo u cjelini”, izjavio je on.
Otvoreni Balkan ili kako se ranije zvao Mali Schengen je ekonomska zona između Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a dvije potencijalne članice su Crna Gora i Bosna i Hercegovina.
Albanski premijer Edi Rama ponovo je danas kritikovao Prištinu zbog nepristupanja inicijativi “Otvoreni Balkan” ocjenjujući to kao ishitrenu odluku.
On je u parlamentu naveo da bi Srbija trebalo da se izvini Prištini zbog navodnih ratnih zločina, ali i ocijenio da je dug put do toga i da je važno imati u vidu perspektivu, a ne političke borbe, kako je prenio ABC Albanija.
Kako je rekao, Otvoreni Balkan nije “srpska igra” već “dijete Berlinskog procesa”.
– Zemlje regiona ulaze u nov proces kroz Otvoreni Balkan. Zemlje uče, vježbaju, suočavaju se sa teškoćama tako da kada uđu u EU mogu da izvuku određene zaključke. Ko je ovde izdajica, Srbija koja je najveća i koja će imati koristi? zapitao je i dodao:
– Zainteresovani smo za to koliko će Kosovo dobiti u saradnji sa Albanijom – rekao je Rama i poručio da ako se albanski narod ne predstavi kao narod posvećen miru predodređen je da izgubi.
Lideri Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije potpisali su 29. jula u Skoplju inicijativu “Otvoreni Balkan” koja podrazumijeva stvaranje zajedničke ekonomske zone, piše “Euronews Srbija”.
U prištinskim medijima, međutim, provlači se teza da specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak kritikuje ovu inicijativu koja povezuje Zapadni Balkan, dok je agencija Tanjug prenijela da je on rekao da projekti regionalne saradnje moraju imati za cilj poboljšanje evropskih standarda.
Potpisivanju inicijative u Skoplju prisustvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama. Inicijativa se zasniva na istim slobodama kao i zajedničko tržište Evropske unije: kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala.
Iz Prištine, u vezi sa ovim projektom, stižu od početka brojne kritike, a prištinski dnevnik “Koha ditore” i njegov glavni urednik Agron Bajrami objavili su tvrdnju da je Lajčak na forumu Alpbah napao inicijativu “Otvoreni Balkan”.
Šta je rekao Lajčak?
U objavi na Twitteru, Bajrami citira Lajčaka koji navodno kaže da je “Otvoreni Balkan nezdrava konkurencija za proces evropskih integracija u regionu”.
Bajrami takođe dodaje i da je Lajčak rekao da postoje dvije glavne ambicije kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine: da se postigne puna međunarodna integracija Kosova, te da se postigne unutrašnja konsolidacija i unutašnji suverenitet za Kosovo”.
Sam Miroslav Lajčak se na svom Twitteru nije ni potvrdio, ni demantovao ove riječi.
On je na toj društvenoj platformi naveo da je na forumu razgovarao sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem i premijerom Sjeverne Makedonije o odnosima EU i Zapadnog Balkana.
Tanjug je, međutim, prenio nešto blažu verziju Lajčakovih riječi. Kako navodi ta agencija, izaslanik EU istakao je da projekti regionalne saradnje, kao što je “Otvoreni Balkan”, moraju imati jasan cilj da se poboljšaju evropski standardi u regionu.
Lajčak je, na Evropskom forumu “Alpbah”, s tim u vezi rekao da se mora spriječiti “konkurencija”.
Ko je za, a ko protiv
Krajem jula kada je ova inicijativa potpisivana u Skoplju, kosovski premijer Aljbin Kurti oštro je kritikovao projekat rekavši da on ima za cilj da otvori region za uticaj Rusije i Kine. Svoj stav ponovio je više puta.
Prema njegovim riječima, zajedničko tržište nije moguće sve dok Srbija ne prihvati da se suoči sa prošlošću. Kurti je naveo da su odnosi između Kosova i Albanije “bratski, bez obzira na trenutne okolnosti.
Edi Rama, albanski premijer, koji je u sporu sa Kurtijem, u međuvremenu je na svom Twitter nalogu rekao da njemačka vlada podržava “Otvoreni Balkan” suprotno onome što ljudi u Prištini i Tirani govore.
Negdje u to vrijeme, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se u Beogradu susreo sa kongresmenima SAD. On je sa kongresmenima SAD Erikom Svolvelom i Šonom Malonijem razgovarao o razvoju bilateralnih odnosa, kao i o stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana, piše “Euronews Srbija”.
Vučić je rekao da su oni podržali regionalnu inicijativu “Otvoreni Balkan” koji vide kao veliku mogućnost za napredak Zapadnog Balkana.
I portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez je tada za list “Danas” rekla da podržava posvećenost lidera regionalnoj saradnji koja je “suštinski element evropske perspektive Zapadnog Balkana”.
Inače, “Euronews Srbija” uputio je upit Evropskoj komisiji sa pitanjem da li su Lajčakove riječi i zvaničan stav Evropske unije, međutim, iz Brisela zasad nije stigao odgovor, piše ovaj portal.
Za napredak su potrebni mir, stabilnost, otvorene granice, i pogled u budućnost, istakao je sinoć predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i dodao da naravno postoje oni kojima nije pravo inicijativa “Otvoreni Balkan”.
“Da li ”Otvoreni Balkan” ima budućnost – siguran sam da ima. Ne možete zaustaviti narode koji žele nesmetano da sarađuju, koji se bore za sve principe na kojima počiva Evropska unija, kao što je slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi”, objasnio je on za TV Pink.
Upitao je kome bi smetalo da nema granica između Beograda i Skoplja, Beograda i Tirane, odnosno Tirane i Skoplja.
“Mislim da je to veoma važno i da ne postoji neko ko bi mogao na bilo koji način da nam pokaže i ukaže na to zašto bi to bilo loše. Da li postoje oni koji nisu saglasni i misle drugačije, kao i oni koji nisu sigurni da mogu da upravljaju tim procesima, jer mi upravljamo sami, šta da im radim. Mi ćemo nastaviti”, podvukao je on.
Vučić je istakao da razumije razloge, jer su velike sile od sticanja nezavisnosti Srbije 1878. pokušavale na svake načine da drže sve pod kontrolom nad Balkanom, da Srbiju obudzavaju i snaže sve druge.
“To nije od juče. Zato je za nas strahovito važno da nastavimo da čuvamo mir i snažimo Srbiju, da razumemo da takvi interesi postoje i danas. Zašto bi neko drugi želeo toliko snažnu Sbriju”, naglasio je on.
Podsjetio je da je javni dug Crne Gore prije sedam godina bio 52 odsto, u Srbije 79 odsto, a danas je 58 odsto u Srbiji, a u Crnoj Gori preko 100, dok je u BiH, i Sjevernoj Makedoniji slično pomijeranje u korist Srbije.
Isto tako je rekao da je prosječna plata u Srbiji bila 330 evra, a u Crnoj Gori 505 evra, a danas je 520 evra u Crnoj Gori, a u Srbiji 560 evra
I kod stranih investicija Srbije u protekle tri godine privlači 63 odsto u odnosu na sve ostale na Zapadnom Balkanu.
“To su neverovatne promene. To je velika prednost koju smo uspostavili, a postoje velike sile kojima ne odgovara”, dodao je on.
Kaže da će one dolaziti da čestitaju, i ukazuje zašto bi im to odgovaralo.
“Pokušavaće da dižu druge, a Srbiju da spuštaju. Doživljajaju da Srbija želi da dominira projektom ‘Otvoreni Balkan’, a to je naš pokušaj da imaju svi koristi od toga koji se priključe. Razumljivo da ne nailazi na oduševljenje”, dodao je on.
Kazao je važno da je “Otvoreni Balkan” podržala SAD, Višegradska grupa, kao i danas šef danske diplomatije, te dodao da vjeruje da ćemo tu podršku širiti dalje.
Inače Vučić je večeras, po dolasku na Bled, priredio večeru u Počasnom konzulatu Srbije za premijere Sjeverne Makedonije i Albanijie, Zorana Zaeva i Edija Ramu, kao i gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića.
Prenio je da se Janković našalio da je i on domaćin prijema pošto je polu-Srbin.
“Razgovarali smo o ‘Otvorenom Balkanu’, mnogim zajedničkim inicijativama, kako građani da žive bolje, da otvaramo granice, ali i sa Jankovićem o bitnim pitanjima”, kazao je on.
Ono što je počelo kao zajednička evropska inicijativa o otvorenom tržištu po uzoru na EU, počinje da se, zbog odbijanja BiH, Crne Gore i samoproglašenog Kosova da joj se pridruže, pretvara u alternativnu ideju koja bi obuhvatila samo tri regionalne zemlje – Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.
Naime, inicijativa koju je šest zemalja u regionu, ako računamo i samoproglašeno Kosovo, prihvatilo na samitu EU u Sofiji, koja je dobila kolokvijalni naziv “mali Šengen”, trebalo je da bude dio integracionog procesa ka EU. Na kraju su samo tri zemlje potpisale protokol i dokumente o tome da se postepeno otvaraju granice do 2023. godine.
U Kancelariji EU su za “Nezavisne novine” indirektno potvrdili da ni EU na ove dvije inicijative više ne gleda istim očima, kazavši da je zajedničko regionalno tržište “sveobuhvatnije u smislu tematskog opsega kao i izravno usmjereno ka unapređenju procesa pristupanja zapadnog Balkana EU”.
“Regionalna saradnja važan je element evropske perspektive zapadnog Balkana i sastavni dio procesa stabilizacije i pridruživanja. Istovremeno, proces koji uključuje cijelu regiju zapadnog Balkana je od suštinskog značaja. U tom kontekstu, važno je da regija napreduje u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, na šta su se šest čelnika regije obavezali na samitu u Sofiji prošle jeseni”, naglasili su oni.
Iz ovog odgovora se sasvim jasno može iščitati da EU nije saglasna sa načinom na koji se “Otvoreni Balkan” razvija i želi da vidi uključivanje i ostalih zemalja, ali na način da to bude kompatibilno evropskim dokumentima. Njemačka, kako saznaju “Nezavisne novine”, podržava akcioni plan za zajedničko regionalno tržište onako kako je on dogovoren na samitu Berlinskog procesa u Sofiji, kao i na posljednjem sastanku u okviru ovog procesa, na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel.
Kako nam je rečeno, Njemačka očekuje da se do 6. oktobra, odnosno samita na Brdu kod Kranja u Sloveniji, zaključe pregovori u vezi sa četiri sporazuma koja se odnose na slobodu kretanja putnika uz lične karte, na ulazak u zemlju, na slobodu kretanja i boravak državljana trećih zemalja, zatim o priznavanju odobrenja za rad za doktore, stomatologe i arhitekte kao i o priznavanju fakultetskih diploma.
Njemačka, kako nam je rečeno, želi da u ovu inicijativu bude uključeno svih šest subjekata na zapadnom Balkanu. Ukoliko se to ne desi u oktobru, sasvim je izvjesno očekivati da će zajedničko regionalno tržište doći u krizu, a mogla bi ga zamijeniti inicijativa “Otvoreni Balkan”, koja neće biti pod direktnom palicom EU, već će se razvijati uz pomoć drugih faktora.
U Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva kažu za “Nezavisne novine” da žele da vide inicijativu koja će uključivati sve zemlje.
“Pozdravljamo inicijative koje podržavaju regionalnu saradnju i otvorena tržišta. Važno je da svi novi procesi budu komplementarni, a ne u suprotnosti sa postojećim inicijativama, te da su inkluzivni i otvoreni za svih šest zemalja zapadnog Balkana”, kažu u toj ambasadi.
Ipak, kao što je to nedavno rekao Džejms O'Brajan, autor Dejtonskog mirovnog sporazuma, na panelu ljudi bliskih Bajdenovoj administraciji i njemačkoj vladajućoj stranci CDU, ako BiH, Kosovo i Crna Gora ne budu željeli da se pridruže zajedničkoj regionalnoj inicijativi, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija će morati nastaviti same.
Faris Kočan, ekspert za region zapadnog Balkana i evropske integracije iz Slovenije i istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, vidi ove dvije inicijative kao nešto različite, ali iz drugačije vizure. Po njegovom mišljenju, zajedničko zapadnobalkansko tržište povezano je s ekonomskim integracijama, dok “Otvoreni Balkan” ima političku komponentu koja se odnosi na unapređenje političkih odnosa.
“I ako to bude posmatrano kao dio Kopenhaških kriterija, sama ideja o tome da je potrebno i na ravni društvenih i političkih odnosa obezbijediti bolju situaciju u regionu, ovdje vidim potencijal da dođe do paralelnog procesa”, naglasio je Kočan za “Nezavisne novine”.
Albanski premijer Edi Rama rekao je da njemačka vlada podržava inicijativu “Otvoreni Balkan” i poziva na potpisivanje sporazuma o zajedničkom regionalnom tržištu prije Samita EU-Balkan 6. oktobra.
Rama je to objavio na Twitteru, dodajući da su to divne vijesti i da je to suprotno onome što govore ljudima u Prištini i Tirani.
Naglasio je da su vrata “Otvorenog Balkana” otvorena, ali da se ne može čekati na one koji ne žele da shvate da je to put budućnosti.Rama kaže kako se upravo Otvorenim Balkanom “konačno uklanja granica između Albanije i Kosova”, tvrdi albanski premijer.
Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija potpisale su sporazume čiji je cilj olakšati trgovinu u regiji, stvoriti jedinstveno tržište rada i međusobnu pomoć u vanrednim situacijama, a regionalna inicijativa, ranije nazvana “mini Shengen”, službeno je preimenovana u Otvoreni Balkan (Open Balkan).
Inicijativi se za sada nisu pridružile Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo.
Zanimljivo je da je premijer Kosova Albin Kurti kritikovao je inicijativu navodeći da “Otvoreni Balkan” više liči na “Balkan otvoren za utjecaje sa istoka, posebno iz Ruske Federacije i Kine”, kao i “otvoren za autokratiju, korupciju, ratne zločince, suprotno evropskim vrijednostima demokratije i vladavine prava”, piše AlJazeera.
Zajedničko tržište nije moguće sve dok Srbija ne prihvati da se suoči sa prošlošću, rekao je Kurti, neizravno ukazujući na ulogu Srbije u ratovima devedesetih.