VRBAS Media

Oznaka: otvoreni balkan

  • Renesansa “Otvorenog Balkana”

    Interes Zapada za zapadni Balkan od početka sukoba u Ukrajini dosegao je najviši nivo, a dvije najpominjanije regionalne inicijative za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta kao pretkorak ka članstvu ovih dana dobile su novi zamah.

    Naime, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, juče je objavio da njegova zemlja treba da uđe u “Otvoreni Balkan”, regionalnu inicijativu koju su uz ohrabrenje SAD započele Srbija i Albanija, a koju je vlast Mila Đukanovića, predsjednika Crne Gore, pokušavala da bojkotuje i spriječi njeno usvajanje u Skupštini te zemlje. Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su prije nekoliko dana pisale da će se ova zemlja priključiti “Otvorenom Balkanu”, a Abazović je načinio prvi korak. Osim Crne Gore, i BiH se protivi učlanjenju u ovu inicijativu jer o tome ne postoji saglasnost među političarima u Sarajevu, dok Banjaluka želi da uđe u ovu inicijativu. Članice “Otvorenog Balkana” su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

    Istovremeno, Olaf Šolc, kancelar Njemačke, je samo dan nakon ponovnog oživljavanja ideje o ovoj inicijativi objavio da će se lično založiti za obnavljanje Berlinskog procesa, koji je započela Angela Merkel, prethodna kancelarka, i najavio je konferenciju Berlinskog procesa krajem godine u Berlinu.

    Abazović je u utorak izjavio da je “Otvoreni Balkan” osmišljen da obuhvati sve zemlje zapadnog Balkana.

    “Svako ko učestvuje predstavlja sebe i svoju državu. Moje mišljenje, možda griješim, jeste da je najveći interes u regionu da Kosovo bude u bilo kojoj regionalnoj inicijativi”, rekao je Abazović.

    Šolc je u utorak ponovo govorio o zapadnom Balkanu, što je bilo neuobičajeno i za Merkelovu da se na svakom sastanku ili pres-konferenciji naš region nalazi na samom vrhu prioriteta Vlade Njemačke.

    On je ponovio da se zalaže za članstvo regiona u EU, a da se prijedlog Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, o posebnoj političkoj zajednici EU i evropskih zemalja koje nisu u EU odnosi na ostale partnere, prije svega na Ukrajinu.

    Podsjećanja radi, Makron je na pres-konferenciji sa Šolcom u Berlinu rekao da se zalaže za poseban politički savez EU i ostalih zemalja Evrope, iz čega su neki analitičari zaključili da Makron nije za brzo proširenje evropskog bloka.

    Šolc, pak, u prijemu zapadnog Balkana u EU vidi strateške motive i razloge.

    “Od strateške je važnosti za Evropu da ubrzano dođemo do konkretnog dogovora da podržimo svih šest zemalja zapadnog Balkana i potvrdimo njihovo približavanje EU. Evropa mora održati svoja obećanja. Zato moramo dinamizirati pretpristupne pregovore i pronaći rješenja koja će otkloniti prepreke. To je pitanje kredibiliteta i strateškog razuma. Nove forme partnerstva za ostale su moguće, i o tome smo razgovarali s Emanuelom Makronom. Važno je da svi budemo zajedno u evropskoj porodici”, zaključio je Šolc.

    Šolc je na pitanje da li će Ukrajina dobiti članstvo u EU rekao da se podrazumijeva da je Ukrajina dio evropske porodice, ali da je sada na redu zapadni Balkan.

    “Sada imamo konkretan proces pred nama, a to je članstvo za zemlje koje već toliko dugo rade na tome, i to su zemlje zapadnog Balkana. To je ispravno i sa strateškog i sa političkog i sa moralnog stanovišta. Jer mnoge od tih zemalja su dugo radile na tome da dođu do ovoga. Zbog toga ove zemlje imaju prioritet”, rekao je Šolc.

    O evropskim integracijama kasno sinoć u Briselu su sa Žozefom Borelom, visokim predstavnikom EU za bezbjednost i spoljne poslove, razgovarali lideri zemalja zapadnog Balkana.

    Iako je bilo predviđeno da BiH predstavlja Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara, umjesto njega će se u Briselu pojaviti Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

  • Abazović: Zalažem se za Otvoreni Balkan

    Abazović: Zalažem se za Otvoreni Balkan

    Premijer Crne Gore Dritan Abazović izjavio je danas da se zalaže za regionalnu inicijativu “Otvoreni Balkan”.
    On je za prištinsku televiziju Kljan Kosova rekao da je “Otvoreni Balkan” osmišljen tako da obuhvati šest zemalja Zapadnog Balkana i ocijenio da bi tzv. Kosovo imalo najveću korist od učešća u toj inicijativi, prenosi Kosovo onlajn.

    “Otvoreni Balkan je napravljen za šest država, nije pravljen za pet i po država ili tri i po države, već za šest država. Svako ko učestvuje predstavlja sebe i svoju državu. Moje mišljenje, možda griješim, jeste da je najveći interes u regionu da Kosovo bude u bilo kojoj regionalnoj inicijativi”, rekao je Abazović, prenosi “Tanjug”.

    Vlasti u Prištini i Crna Gora odbili su da učestvuju u “Otvorenom Balkanu”, dok u Bosni i Hercegovini nije postignut konsenzus o ulasku u tu inicijativu u kojoj su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

    Ova inicijativa predviđa slobodu kretanja kapitala, robe, usluga i ljudi između zemalja članica.

  • Amerika urgira da Crna Gora uđe u “Otvoreni Balkan”

    Amerika urgira da Crna Gora uđe u “Otvoreni Balkan”

    Naredni sastanak inicijative “Otvoreni Balkan”, regionalne inicijative za ekonomsko povezivanje, biće održan sljedećeg mjeseca u Ohridu, a BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo ni ovog puta nisu najavljeni među učesnicima.

    S obzirom na to da je u Crnoj Gori došlo do nove vlade, neki analitičari procjenjuju da će doći i do postepene promjene odnosa prema ovoj inicijativi, mada i dalje nije jasno da li će Dritan Abazović, novoizabrani premijer, uvesti svoju zemlju u ovu inicijativu, koju su počele Srbija, Albanija i Crna Gora.

    U BiH su kočnice i dalje u Sarajevu, dok se Banjaluka zalaže za što skoriji ulazak BiH u ovu inicijativu, a politička kriza i blokade koje traju još od odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka onemogućavaju donošenje bilo kakve odluke po ovom pitanju. Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, je proteklih sedmica u više navrata kritikovao sarajevske političare da namjerno blokiraju ulazak BiH u “Otvoreni Balkan”.

    Kako “Nezavisne novine” saznaju iz crnogorskih izvora, SAD su već pokrenule pitanje pristupanja “Otvorenom Balkanu” s novom vladom. Naime, SAD su, kako nam je rečeno, zainteresovane da se Podgorica što prije priključi ovoj inicijativi, koju smatra stepenicom ka stabilizaciji prozapadnog kursa regiona, odnosno odvajanja od uticaja Rusije.

    Rečeno nam je, takođe, da je u Crnoj Gori neobična situacija, u kojoj su prosrpske snage i SAD za inicijativu “Otvoreni Balkan”, dok su procrnogorske snage, odnosno, bolje rečeno, snage okupljene oko Mila Đukanovića, crnogorskog predsjednika, protiv ove inicijative, jer je smatraju pokušajem srpske dominacije u regionu.

    “Proruska Srbija zalaže se za ‘Otvoreni Balkan’, koji SAD vide kao odvajanje od proruskog kursa regiona, a protiv ‘Otvorenog Balkana’ je proamerička crnogorska struja, koja inače podržava SAD i protivi se Rusiji. Naravno, ovako nešto je moguće samo u Crnoj Gori”, rekli su izvori “Nezavisnih novina”.

    Abazović će imati težak zadatak da pomiri međusobno suprotstavljene koncepte, a ne može zanemariti glasove poslanika DPS-a Mile Đukanovića u parlamentu Crne Gore.

    Međutim, ni tu nije kraj nelogičnostima, jer, iako je samoproglašeno Kosovo proalbanski orijentisano, ta pokrajina, koju Srbija smatra odmetnutom teritorijom, protivi se inicijativi, iako se Albanija zalaže za nju i jedan je njenih od najgorljivijih zagovornika.

    Koliko je situacija u regionu komplikovana svjedoči i činjenica da ni EU nije oduševljena “Otvorenim Balkanom”, jer na neki način predstavlja konkurenta inicijativi Evropske komisije “Zajedničko tržište”, a SAD podržavaju “Otvoreni Balkan” jer ga vidi ka najbrži put ka evropskim integracijama regiona.

    Naši crnogorski izvori su nam rekli da će naredni sastanak inicijative biti u Ohridu, u Sjevernoj Makedoniji, početkom sljedećeg mjeseca, na kojem će biti najavljeni novi koraci ekonomskih integracija u regionu između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

    Suzana Grubješić, predsjednica Centra za spoljnu politiku i ekspertica za evropske integracije, kaže za “Nezavisne novine” da je “Otvoreni Balkan” jedina regionalna inicijativa koja trenutno funkcioniše i da ona ne predstavlja zamjenu, već dopunu evropskih inicijativa, koje trenutno ne funkcionišu najbolje.

    I ona je saglasna da bi nova vlada u Crnoj Gori mogla djelovati na način da ta zemlja postane četvrta članica inicijative, jer “Otvoreni Balkan” snažno podržavaju SAD, ali takođe upozorava da se opozicioni DPS inicijativi snažno protivi.

    “Ova inicijativa daje očigledne rezultate i ima veliki potencijal. Meni je žao što ostala tri subjekta još imaju nedoumicu i zazor da li da se priključuju, posebno zato što je regionalna saradnja u interesu svih i na to ne treba da nas teraju ni Brisel ni Berlin ni Vašington”, zaključila je Grubješićeva.

  • Cvijanović: “Otvoreni Balkan” nosi veliku šansu bržeg ekonomskog razvoja

    Cvijanović: “Otvoreni Balkan” nosi veliku šansu bržeg ekonomskog razvoja

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je danas na završnom panelu na “Jahorina ekonomskom forumu” da “Otvoreni Balkan” nosi veliku šansu bržeg ekonomskoj razvoja i da je Srpska bezuslovno za uključivanje u tu inicijativa, ali da kod mnogih u regionu postoji nerazumna politika koja koči dolazak investicija.

    Crvijanovićeva je na panelu “Regionalna saradnja i ekonomski razvoj”, na kojem su učestvovali i premijeri Republike Srpske Radovan Višković i Srbije Ana Brnabić ocijenila da “Otvoreni Balkan” nosi u sebi veliku šansu regionalnog povezivanja i bržeg ekonomskog razvoja i privredne saradnje na području zapadnog Balkana.

    Ona je izrazila nezadovoljstvo što je ponašanje političkog Sarajeva zaustavilo ostvarivanje ideje da se i BiH priključi inicijativi “Otvoreni Balkan”.

    Prema njenim riječima, Republika Srpska je bezuslovno za uključivanje u tu regionalnu inicijativu, tim prije jer bi došlo do brže razmjene i protoka roba, kapitala i usluga, većeg zapošljavanja i direktnih stranih investicija.

    “Nadam se da će jednog dana i Sarajevo podržati ovaj projekat”, poručila je predsjednik Republike Srpske.

    Ona je navela da federalni partneri nisu željeli da se uključe ni u analizu koristi bilo kog od ponuđenih zajedničkih projekata sa Republikom Srpskom i Srbijom kao ekonomskim liderom u regionu.

    Prema njenim riječima, kod mnogih u regionu postoji nerazumna politika, koja nigdje ne vodi, pogotovo ne ka EU.

    Takva pogubna politika, kaže ona, koči dolazak stranih investicija, razvoj lokalnih privreda i zapošljavanje, a širom otvara vrata za odlazak mladih i obrazovanih ljudi u inostranstvo.

    Učesnici ovog panela razmijenili su javno svoja mišljenja i stavove i o mnogim drugim sociološko-ekonomsko-političkim temama.

    Na dvodnevnom “Jahorina ekonomskom forumu” glavna tema na 14 panela bila je “Globalni ekonomski izazovi i prilike”, dok su kroz rasprave bile zastupljene i regionalne teme kao što su “Otvoreni Balkan”, regionalna saradnja, kao i jačanje konkurentnosti lokalnih zajednica i lokalne ekonomije.

    “Jahorina ekonomski forum 2022” održan je pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović i uz pomoć Vlade Srpske i Savjeta ministara, a okupio je oko 550 učesnika iz desetak evropskih zemalja.

  • Trišić: Pristupanje ‘Otvorenom Balkanu’ smanjilo bi troškove distributera nafte

    Trišić: Pristupanje ‘Otvorenom Balkanu’ smanjilo bi troškove distributera nafte

    Predsjedavajući Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske Dragan Trišić smatra da bi pristupanje BiH inicijativi “Otvoreni Balkan” znatno umanjilo neke operativne troškove distributera nafte, jer je transport jedna od ključnih stavki u formiranju cijena.

    Trišić je naveo da će cijene nafte i naftnih derivata u Srpskoj najvjerovatnije i dalje rasti zbog istorijsko rekordnih visokih cijena sirove nafte na svjetskim berzama, koje su prešle granicu od 95 dolara po barelu.

    “Cijene sirove nafte su dostigle nivo onih iz 2014. godine. Ukoliko se ovaj rast nastavi narednih dana, moraće doći do novih korekcija cijena i na našim benzinskim pumpama. To je jednostavno neizbježno, jer mi zavisimo od uvoza. Koliko će poskupjeti, to je teško reći. Možda, recimo, nekih pet feninga po litru do kraja ove sedmice”, rekao je Trišić za “Glas Srpske”.

    On smatra da smanjivanje taksi, akciza i PDV-a ne bi mnogo popravilo situaciju u vezi sa maloprodajnom cijenom goriva, ali da se kao djelotvoran pokazao mehanizam ograničavanje marži distributerima nafte koji je na snazi u Srpskoj od aprila prošle godine.

    “Ova mjera je dala pozitivan efekat, a što se može vidjeti iz podatka da su maloprodajne cijene goriva u Srpskoj manje za pet feninga do 10 feninga od onih u FBiH, a u odnosu na Crnu Goru, Srbiju ili recimo Hrvatsku za čak 40 feninga po jednom litru”, rekao je Trišić.

  • Košarac: Ohrabrujuća podrška uključivanju BiH u “Otvoreni Balkan”

    Košarac: Ohrabrujuća podrška uključivanju BiH u “Otvoreni Balkan”

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac danas je u razgovoru sa generalnim sekretarom Svjetske carinske organizacije Kuniom Mikurijom istakao da ga posebno ohrabruje činjenica da ta organizacija podržava inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    “Stoga ću ponovo apelovati na političke strukture iz Federacije BiH /FBiH/ da od realnog sektora u Republici Srpskoj i Federaciji BiH ne prave taoce svojih političkih predrasuda, te da permanentno radimo na prihvatanju ove inicijative da bismo omogućili nove investicije, te brži protok robe, ljudi, kapitala i usluga. To je način da podržimo domaće privrednike i pokažemo spremnost da stanemo uz njih”, poručio je Košarac.

    Košarac je istakao da je jedan od ključnih koraka institucija u BiH prihvatanje “Otvorenog Balkana”, kako bi se u okviru ove regionalne inicijative adaptirala kretanja u određenim segmentima olakšavanja trgovine, uključujući i pojedine segmente carinske politike, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

    On je informisao generalnog sekretara Mikuriju da će Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, nakon sastanaka sa nadležnim institucijama u Srbiji, razgovarati i sa relevantnim predstavnicima Sjeverne Makedonije i Albanije kako bi se došlo do sveobuhvatne informacije o benefitima uključivanja u inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    “Naša namjera je da sve potrebne podatke dostavimo kako domaćem privrednom sektoru, tako i Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH, kako bismo u konačnici na adekvatan način razmotrili pridruživanje Otvorenom Balkanu“, dodao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

    Košarac je sa Mikurijom razgovarao o međunarodnim obavezama koje je BiH preuzela ratifikacijom Kjoto konvencije o pojednostavljivanju i harmonizaciji carinskih postupaka.

    Na sastanku je bilo riječi i o potrebi donošenja određenih propisa s ciljem primjene odredaba revidirane Kjoto konvencije, pri čemu je ukazano na značaj ispunjavanja standarda u oblasti carinskih politika i carina.

    Poseban akcenat stavljen je na značaj regionalnih inicijativa, kao i na opredijeljenost institucija na svim nivoima vlasti u BiH ka evropskim integracijama, navedeno je u saopštenju.

    Na sastanku je razgovarano i o potrebi da BiH pristupi Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

    Košarac je ukazao na aktivnosti koje je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa preduzelo u protekle dvije godine kada je riječ o ispunjavanju uslova za članstvo u ovoj organizaciji, te izrazio uvjerenje da će u narednom periodu, uz saglasnost nadležnih struktura, biti usvojeni preostali propisi kako bi BiH postala članica ove važne svjetske asocijacije.

    On je uputio poziv generalnom sekretaru Svjetske carinske organizacije da prisustvuje ovogodišnjem “Jahorina biznis forumu”.

    Košarac je napomenuo da je riječ o renomiranom događaju čiji je cilj promocija pozitivnih ekonomskih politika i prakse zemalja regiona, čime Republika Srpska i njene institucije dokazuju opredijeljenost da na odgovoran način definišu strategije s ciljem jačanja i unapređenja ekonomije u Srpskoj i BiH.

  • Đurić: Beograd ohrabruje partnere u regionu da se priključe “Otvorenom Balkanu”

    Đurić: Beograd ohrabruje partnere u regionu da se priključe “Otvorenom Balkanu”

    Ambasador Srbije u SAD Marko Đurić izjavio je na sastanku sa članom Spoljnopolitičkog odbora Gornjeg doma američkog Kongresa Benom Kardinom da Srbija ohrabruje i ponavlja poziv svim partnerima u regionu da se priključe inicijativi “Otvoreni Balkan”, te da zajednički doprinesu poboljšanju životnog standarda svih ljudi.

    On je sa senatorom Kardinom, koji predsjedava i Odborom za mala preduzeća i preduzetništvo, razgovarao o mogućnosti jačanja trgovinske razmjene Srbije i SAD kroz širu promociju srpskog izvoza.

    Đurić je posebno istakao da mala i srednja preduzeća u Srbiji imaju ogroman privredni potencijal, te da država kontinuirano radi na implementaciji strateške regulative za podršku razvoja ovog sve dinamičnijeg sektora.On je naglasio da je Srbija svojom ekonomskom stabilnošću i otvorenim stavom dokazala da je pouzdan sagovornik koji je uvijek spreman da pruži ruku saradnje, saopštila je Ambasada Srbije u SAD.

  • Escobar najavio novi dolazak: Otvoreni Balkan neće funkcionisati bez učešća svih zemalja

    Escobar najavio novi dolazak: Otvoreni Balkan neće funkcionisati bez učešća svih zemalja

    Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik američke administracije za Zapadni Balkan, stiže uskoro na ovo područje, a u najavi svoje posjete ponovio je očekivanja administracije Joea Bidena za ovaj region.

    Escobar je u razgovoru za albanski servis Glasa Amerike izjavio da godina počinje obnovljenom energijom i novim naglaskom na funkcionisanje dijaloga dvije strane.

    “Uskoro ću putovati u region, zajedno s gospodinom Lajčakom (Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Srbije i Kosova) da istaknem našu podršku dijalogu i da pokažemo posvećenost funkcionisanju dijaloga. To je dijalog koji vodi Evropska unija, ali mi ga snažno podržavamo. I nadam se da ćemo napredovati. Ali moram da kažem da se u tom pogledu pitanje Srbije i Kosova ne odnosi samo na SAD i Evropu, već i na naše kolege u regionu. I u tom pogledu rekao bih da je Albanija veoma korisna”, rekao je Escobar istaknuvši da Tirana razgovara s obje strane i podržava SAD u naporima da se uspostavi stabilan odnos između Srbije i Kosova.

    O dijalogu Srbije i Kosova kazao je kako će se intenzivno angažovati s obje zemlje.

    “Konkretnim koracima pokazat ćemo podršku dijalogu. Sarađivat ćemo s našim evropskim partnerima da realizujemo šta god bude odlučeno u ovom dijalogu u procesu koji vodi Evropsku uniju. Bit ćemo veoma angažovani u procesu, ali ne samo u Srbiji i na Kosovu, već u cijelom regionu, i ne samo u vezi s političkim – već i ekonomskim pitanjima. Vidimo brojne mogućnosti za ekonomski razvoj u regionu, posebno u Albaniji i Srbiji, Kosovu i Crnoj Gori, tako da ćemo nastaviti raditi u svim pravcima”, izjavio je on.

    Njegova poruka liderima na Zapadnom Balkanu je da treba da se usredsrede na multietničko pomirenje, regionalnu ekonomsku integraciju, evropske standarde i stvaranje mogućnosti unutar Zapadnog Balkana, iz kojih će svi ljudi imaju koristi.

    “I mislim da je Vlada Albanije ovo započela inicijativom Otvorenog Balkana, što smatramo da je pozitivan razvoj u regionu, tako da vidim svijetlu budućnost za region. Želimo da budemo dio ovog procesa i znam da i Evropska unija ima isti stav”, izjavio je.

    Kazao je i kako ideja Otvorenog Balkana neće biti uspješna bez učešća svih zemalja u regionu.

    I ovo je uslov pod kojim ga podržavamo: prvo, da ispunimo berlinske standarde koje je postavila Evropska unija. I drugo da bude otvoren za sve zemlje, jer praktično ne funkcioniše bez svih zemalja. Cjevovodi i autoputevi se ne mogu prekinuti. Ne možete imati zonu slobodne trgovine ako morate da stanete negdje na pola puta i u kamionu čekate u redu po pet sati. Potrebno je da inicijativa obuhvati sve zemlje, kao i da standardi budu evropski. Jer, na kraju krajeva, zona slobodne trgovine znači da je potrebno imati institucije koje mogu efikasno upravljati robom i novcem. Dakle, radi se o dva uslova: otvorenost za sve i praćenje odgovarajućih standarda i institucija. To su uslovi naše podrške tom projektu”, zaključio je on.

  • Radović poručio “BiH u Otvorenom Balkanu nam mora biti strateški interes”

    Radović poručio “BiH u Otvorenom Balkanu nam mora biti strateški interes”

    Inicijativa za regionalnu saradnju „Otvoreni Balkan“, koja je zaživjela krajem prošle godine, a u kojoj su već Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, istorijska je šansa za narode u BiH da prevaziđu podjele i da se okrenu ekonomskom prosperitetu.

    Poručio je zamjenik predsjednika SDS, Milan Radović i dodao da da lideri Vučić, Zaev i Rama zaslužuju svaku pohvalu što su u ovako turbulentnim vremenima pokrenuli ovu inicijativu.

    – U ovom trenutku je najvažnije da se inicijativa ne zaustavi na ove tri zemlje i da pridruživanje Otvorenom Balkanu bude strateški interes BiH, jer je ovo veliki korak ka evropeizaciji regiona – navodi Radović.

    On ističe da će slobodan protok roba, ljudi, kapitala i usluga, jedinstveno tržište donijeti ekonomsku korist običnom balkanskom čovjeku.

    – Nažalost, aktuelna vlast u BiH još nije prepoznala u pozivima predsjednika Vučića i drugih lidera da se priključi Otvorenom Balkanu, dobru namjeru, viziju, želju da se naš region iz prostora u kojima dominiraju podjele, nestabilnost, iseljavanje pretvori u prostor u kojem će vladati investicije i koji će biti neka vrsta predvorja za članstvo u EU – napominje Radović.

    Prema njegovim riječima krajnje je vrijeme da se narodi u regionu udruže za bolju zajedničku budućnost i da našoj djeci damo nadu i šansu da žive kao sav normalan svijet.

    – Jednostavno, svi moramo biti svjesni činjenice da sa Otvorenim Balkanom počinje nova istorijska era našeg regiona. Stoga, BiH u Otvorenom Balkanu – mora da bude jedan od naših strateških ciljeva u 2022. SDS i ja lično ćemo snažno nastojati da taj cilj i ostvarimo – poručio je Radović.

  • BiH ne smije da propusti voz za “Otvoreni Balkan”

    BiH ne smije da propusti voz za “Otvoreni Balkan”

    Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija su od Nove godine počele s primjenom prvih mjera u sklopu inicijative “Otvoreni Balkan”, što znači kraća zadržavanja na granicama i slobodniji protok određene robe.

    Prva od mjera koja je stupila na snagu uključuje slobodniji protok poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a znači da će ove tri države međusobno priznavati sertifikate, zbog čega će graničari na graničnim prelazima uglavnom propuštati robu nakon pregleda osnovne dokumentacije.

    Većina privrednika i analitičara slaže se da ovo znači prvi korak ka ekonomskoj integraciji regiona uz svestranu korist za cijeli region, iako ima i onih koji smatraju da je za manje zemlje poput BiH važno da na pravi način zaštite svoju privredu od velikih igrača.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, za “Nezavisne novine” kaže da je šteta što BiH nije ušla u istom paketu sa Srbijom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

    “Da smo ušli bilo bi nama sada lakše raditi, jer bi se i za nas pojednostavila procedura na graničnim prelazima i carinskim terminalima. Ali, nadamo se da će se u nekom narednom periodu, kada prođe ova kriza koja sada postoji u institucijama BiH, nadležne institucije i organi dogovoriti, da će se taj problem riješiti i da onda i BiH uđe u tu inicijativu. Zaista bi nama prevoznicima to mnogo pojednostavilo”, rekao je on.

    Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne novine” da je velika greška što BiH nije na vrijeme pristupila pregovorima.

    “Mislim da će sudjelovanje u ‘Otvorenom Balkanu’ biti korisno za sve zemlje koje učestvuju, uključujući u potencijalu i BiH”, rekao je on i dodao da se ne slaže s onima koji smatraju da će ova inicijativa biti štetna za BiH.

    “Međusobnim povezivanjem može se jačati vlastita ekonomija, a to će onda značiti i veću potražnju za proizvodima iz naše zemlje, jer su neke od zemalja koje su u ‘Otvorenom Balkanu’ naša važna izvozna tržišta”, naglasio je on.

    Dodao je da ostaje činjenica da je i dalje najviše bh. bruto domaćeg proizvoda povezano s EU i da još nije kasno da se BiH priključi ovoj regionalnoj inicijativi.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca, za “Nezavisne novine” ističe da je uvijek dobro kada se otvaraju granice i povezuju privrede, ali da to ima i svojih opasnosti o kojima treba voditi računa.

    “Interes je uvijek na strani jačeg, a ako je Srbija poznata kao izvoznik poljoprivrednih proizvoda onda to znači da je to i najveća korist za Srbiju. Treba voditi računa i o tome”, naglasio je on.

    Bilo kako bilo, analitičari i privrednici u tri zemlje koje su zasad dio “Otvorenog Balkana” naglašavaju da više ništa u regionu neće biti isto. Kako je za RTS objasnio Goran Đaković, savjetnik ministra poljoprivrede Srbije, kamion s, primjera radi, robom iz Srbije s odredištem u Sjevernoj Makedoniji više neće morati da bude kontrolisan na granici, već će srpske vlasti obavijestiti makedonske, a oni će kontrolu obaviti na mjestu istovara robe, odnosno na odredištu.

    “Imaćemo poverenje jedni među drugima i stalno će se raditi kontrole, kao što su se i do sada radile, ali to neće otežavati izvoz već želimo da ubrzamo promet proizvoda”, rekao je Đaković.

    On je pojasnio da će i u režimu “Otvorenog Balkana” biti potrebna ista dokumentacija kao i dosad, odnosno fitosanitarni i veterinarski sertifikati, s tim da će države prihvatati nalaze jedni drugih, odnosno priznavaće sve sertifikate.

    Kamioni će, kao i dosad, prolaziti kroz carinu, ali će službenici samo provjeravati dokumentaciju koju je izdala zemlja porijekla i generalno neće raditi dodatne kontrole. Sporadične kontrole i provjere su moguće kao i dosad, ali će se, kako je pojašnjeno, sprovoditi o trošku države. Vlasti Srbije ističu da je obim razmjene između tri zemlje 300 miliona evra, a da će ga “Otvoreni Balkan” značajno povećati, jer će olakšati sve procedure.

    BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo i dalje odbijaju da uđu u ovu inicijativu.