Oznaka: otvoreni balkan

  • Vučić: “Ovo je kamen temeljac od kog počinju sve velike stvari”

    Vučić: “Ovo je kamen temeljac od kog počinju sve velike stvari”

    Samit u okviru inicijative Otvoreni Balkan održan je danas u Beogradu.

    Samitom je predsedavao predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Severne Makedonije, Edi Rama i Dimitar Kovačevski.

    Vučić se na samom početku zahvalio prisutnim zvaničnicima, i istakao je da se nada i veruje da će neki od njih biti u budućnosti domaćini ovog samita.

    “A posebno hvala našim gostima iz regiona, gospodinu Sijartu i Čavušogluu, i što žele da grade prijateljstvo sa našim zemljama i regionom Zapadnog Balkana. Takođe, želim da pozdravim predstavnike privrednih komora, kao i ambasadore koji su danas ovde sa nama, i da kažem da je za nas ovo od izuzetnog značaja”, rekao je Vučić.

    On je rekao da nikada nije bilo ni više pažnje ni energije za uspeh samog ovog projekta.

    “Od uspeha ovog projekta zavisi koliko ćemo uspeti da osiguramo ekonomsku budućnost naših zemalja, ali i da sačuvamo mir. Nadamo se da će inicijativa Otvoreni Balkan dalje doprinositi ekonomskom povezivanju, ali i pružiti mogućnost da u regionu govorimo jednim glasom kada je reč o ključnim stvarima za sve naše zemlje. Dosadašnji progres nije mali, ali čini mi se da uvek možemo brže, snažnije i bolje”, rekao je Vučić istakavši da su dokumenta, koja su kasnije potpisana, rezultat dosadašnje saradnje.

    Vučić je rekao da je uspostavljanje zelenog koridora dovelo do povećanja trgovinske razmene od 17 odsto.

    “Siguran sam da će organi naše tri države nastaviti da rade na modernizaciji infrastrukture, kao što to radi Srbija na Preševu, čime će se značajno ubrzati promet na granicama”, dodao je.

    On je rekao da, prema posebnim sporazumima, u slučaju da dođe do zabrane izvoza određenih proizvoda, to se neće odnositi na druge članice Otvorenog Balkana.


    “Ono što je za nas važno izdavanje prvih radnih dozvola, i mislim da će to biti prekretnica u razvoju naših zemalja. Pozivam sve političke aktere, i vlast i opoziciju, da prepoznaju značaj ovog projekta. Za nas je veoma važno osnivanje radne grupe za prevenciju krize, pošto znamo da nam se približavaju teška jesen i zima”, dodaje predsednik.

    Vučić je rekao da ćemo jedni drugima moći makar malo da pomognemo i jedni drugima olakšamo ovu situaciju.

    “I na kraju, pozivam građane da za simboličnu cenu posete vinski sajam. Naše tri zemlje su pokazale da jednu ovako važnu i tešku za organizovanje manifestaciju mogu da organizuju kako treba, i da promovišu najbolje vinarije iz regiona i sveta, kao i naše zemlje”, rekao je on.

    Vučić se posebno zahvalio Abazoviću, Tegeltiji, Sijartu i Čavušogluu, i rekao je da oni nisu samo gosti.

    “Bez obzira što neki nisu i dalje deo Otvorenog Balkana, nadam se da ćemo razvijati najuspešniju moguću saradnju, i znam da su naši odnosi, naše tri zemlje, Srbije, Albanije i Severne Makedonije, na najvišem mogućem nivou. I naši ljudi danas sve više i bolje razumeju jedni druge. I kada smo imali određene probleme, bili smo uvek bliski, a danas smo najbliži”, kazao je on.

    Predsednik je istakao da će zajedničkim trudom ubrizgati dodatnu snagu u ovaj projekat.

    Nakon dvosatnog sastanka lidera zemalja Otvorenog Balkana usledilo je potpisivanje bilateralnih sporazuma iz sfere poljoprivrede, kulture, energetike i saradnje u situacijama vanrednih situacija.

    Vučić je rekao da je ponosan što je organizovan samit u Beogradu, pa je zatim izneo nekoliko podataka.

    “U odnosu na prošlu godinu u istom periodu, samo između Severne Makedonije i Srbije povećao se broj kamiona za 1.033, te sada, umesto 7.000 imamo 8.000 kamiona koji saobraćaju između naše dve zemlje. Povećana je trgovinska razmena sa svim zemljama inicijative, delimično zbog viših vrednosti, ali pre svega pojačane trgovine i to za 12,5, odnosno 29 odsto, u zavisnosti sa kojom zemljom je reč iz ugla Srbije”, kazao je Vučić.

    Rekao je da su to stvari koje govore da naša preduzeća i poljoprivrednici znaju da je ova inicijativa od velikog interesa.

    On je naglasio da nas čeka teška zima, i ko kog rekao drugačije ne bi rekao istinu, te da je važno što su formiane krizne grupe za saradnju među članicama OB.

    Preneo je da su određeni papiri iz EU procureli, koji pokazuju da će gledati da pomognu zemljama članice koje budu morale da uvoze energente, i najavio da će Zapadni Balkan u celini tražiti podršku i delimičnu pomoć, odnosno naknadu za kupovinu električne energije i da budemo deo jedinstvenog sistema EU.

    “Ako nas puste bilo bi veoma važno svim zemljama Otvorenog Balkana, ali i Crnoj Gori i BiH bi svakako olakšalo i preživljavanje i prezimljavanje”, kazao je on.

    Vučić je naglasio da je razgovarano o svim važnim energetskim projektima, kao i šta činiti.

    S tim u vezi je ukazao da bi situacija bila bolja da imamo dobru gasnu konekciju sa Severnom Makedonijom, koja nema gasa, a Srbija nema kapacitete.

    “Mi to možemo narednih godina da rešavamo da bi neku kasniju godinu dočekali spremniji. Albanija ima ugalj, mi nedostajući ugalj. Gledaćemo kako da učinimo narednih godina sve što je u interesu svih nas”, podvukao je on.

    Vučić je naglasio da je veoma važno da se, ako bilo koja odluka bude doneta o zabrani izvoza poljoprivrednih proizvoda, to nikada neće odnositi na bilo koju zemlju Otvorenog Balkana.

    “Šta god da moramo da uradimo zbog nestašica u svetu, uvek će sve što proizvedemo u Srbiji biti dostupno Severnoj Makedoniji i Albaniji, i obrnuto. I hoću posebno da istaknem da sam ponosan što je Srbija zemlja pripadnica Otvorenog Balkana, i na sve što smo organizovali. Moji politički protivnici kažu da sam bio pripit, a ja sam sa ponosom obilazio sve štandove, što smo napravili nešto što može da se meri sa Vinitalijom, sa Diseldorfom. I u subotu ću ići na sajam vina”, kazao je on.
    Vučić je rekao da je počastvovan zbog svega što su zajednički organizvali ovih dana na Beogradskom sajmu, dodajući, s tim u vezi, da je ponos biti pripadnik Otvorenog Balkana.

    Vučić je rekao da je sajmom vina Otvorenog Balkana pokušano da se uradi nešto što se meri sa najvećim sajmovima kao što su VinItali i sajam u Dizeldorfu, i da pokažemo smo svet i da ne samo da možemo da idemo u korak, već i da budemo bolji od ostalih.

    “Zadovoljan sam što smo pokazali da možemo da budemo ne samo jednaki, već i uspešniji od drugih u Evropi i svetu. Ponosan sam na naše prijateljstvo i saradnju”, zaključio je on.

    Vučić je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao i da se neće odreći prijateljstva i saradnje sa Turskom ili Mađarskom, i da su to izuzetno moćne zemlje.

    “Sve su nam pomogli kada smo tražili. A mi treba da ih odbijemo od sebe da bismo se dopali nekome. Nećemo da sečemo sebi nogu da bi nam neko rekao kako smo mi dobri i fini. Naš zadatak za zimu je izuzetno težak”, rekao je Vučić, i govorio o mogućoj pomoći EU zemljama koje imaju problema sa strujom:

    “Molim ih da stave ceo zapadni Balkan, za pomoć zemljama koje skupo plaćaju struju. Mi smo se svi dogovorili da i nas uključe u taj program, pa makar i deset odsto dobili od onoga što moramo da uvezemo, to bi bila ogromna pomoć od EU.”

    Vučić je istakao da su Srbija i Albanija usvojile sva neophodna dokumenta za radne dozvole i tržište rada, a da će Severna Makedonija takođe uskoro to dovršiti.

    “To je kamen temeljac od koga sve velike stvari počinju, nakon toga će sve ići neuporedivo lakše – od identifikacionih kartica pa do svega drugog”, rekao je Vučić.

    Rama: “Došao je taj dan”; Kovačevski: “Inicijativa se pokazala kao funkcionalna i neophodna”
    Premijer Albanije Edi Rama, rekao je da je jako srećan što su danas prisutna dva prijatelja koji predstavljaju dve jako bitne zemlje za naš region.

    “Turska je nezamenljiv strateški partner za Albaniju”, istakao je Rama.

    Rama je rekao da je jako bitno da inicijativa ne okuplja samo zemlje iz regiona, već da okuplja i druge bitne zemlje koje su nam u okruženju, kao što su Grčka, Turska, Italija i Mađarska.

    “Drago mi je da vidim da su se pojavili znaci da je došao taj dan, da sve više i više zemalja želi da bude pozvano na konferenciju Otvorenih Balkana. To je za mene samo potvrda da je Balkan za Evropu isto onoliko bitan, kao što je to i obrnuto”, rekao je Rama.

    Istakao je da je poslata jasna poruka svima da je prvi izbor svih zemalja mir i da one za svoje narode.

    “To ne rešava sve probleme koji još preostaju da budu rešeni, ne čini pitanja oko kojih se ne slažemo drugačijim, ali ovo je pravi put”, rekao je Rama.

    Rama je istakao da se sve zemlje suočavaju sa neizvesnošću.

    “Naši uvoznici, u Albaniji imaju ugovore sa srpskim proizvođačima. Iako je Srbija zamrzla izvoz, zahvaljujući Otvorenom Balkanu smo mogli da se obezbedimo. Ovde govorimo o hrani, o osnovnim namirnicama koje su potrebne ljudima. Da li bi to bilo moguće da smo na stazi stalnog konflikta iz prošlosti? Naravno da ne bi bilo moguće. Da li bi bilo moguće da mi danas potpišemo ugovor o bezbednosti snabdevanja hranom? Pa ne bi bilo moguće bez Otvorenog Balkana”, istakao je Rama.

    On je rekao i da Albanija ima hidroelektrane čiji potencijal mogu koristiti i potpisnice Otvorenog Balkana.

    “Dovoljno je pogledati samo podatke za poslednjih sedam meseci, i vidite koliko se povećala naša saradnja. To je dovoljno da shvatimo koliko vremena i godina smo protraćili i koliko je veliki potencijal koji postoji. Brojke koje sada imamo su smešne u poređenju sa onim kakve bi trebale da budu, ali su mnogo veće nego što su nekada bile”, istakao je premijer Albanije.

    Rama je rekao i da je sajam vina na nivou svih svetskih sajmova.


    Nakon potpisivanja sporazuma, Rama se još jednom obratio.

    On je rekao da je juče bio najbolji i najveći dan Otvorenog Balkana, ali da je mogao da bude i tipično loš dan za Balkan u celini.

    “Umesto da otvorimo vrata ljudima koji vredno i naporno rade, i ljudima koji rade sa dušom, ljudima koji proizvode hranu i sve ostalo, umesto toga smo mogli da otvorimo vrata još nekim lošim vestima o sukobima i ratnim nemirima. Na svu sreću, desilo se ovo prvo. Hajde da otvaramo Balkan, to je izbor koji smo mi napravili. Hajde da gledamo napred i zbližavamo ljude, da se bolje razumeju”, rekao je Rama.

    On je podsetio na Vučićeve reči, i rekao je da će sledeća zima biti jedna od najtežih sa kojima smo se sreli.

    “Ovde je pitanje koliko će rat u Ukrajini trajati. I kada imate novac ne možete kupiti energente. I zato nam je potrebna ova saradnja. Zato bih ponovo uputio poziv da ne ponovi sa nama sramotno ponašanje koje se desilo tokom pandemije. Mi se veoma dobro sećamo da su zemlje Balkana morale da se okrenu Rusiji, Kini i Turskoj kako bi dobile lekare, vakcine i lekove”, kazao je Rama.

    Premijer Albanije je rekao da se Evropa tada zatvorila i gledala ka unutrašnjosti zidina sopstvenog zamka.

    “Drugi su istakli da nam je potrebna nova strateška unija i politička zajednica u Evropi kako bi se situacija tokom pandemije ne bi ponovila. Evo, vidimo da je EU ponudila dodatna sredstva kako bi se rešila ova suluda situacija”, kaže on.

    Rama je istakao da zemlje EU imaju zajedničke budžete, i da će se Vučić, Kovačevski i on pismeno obratili Briselu.

    “I bili bismo veoma zadovoljni kada bi se priključile i druge tri zemlje, kako bi zatražili dodatnu finansijsku podršku za naše budžete. Projekcije koje smo razmenili o troškovima su zaista uznemirujuće. U najboljem slučaju Albaniju bi to koštalo pola milijarde evra”, ističe premijer Albanije.

    On je dodao i da je potpisano još sporazuma, i da žele da uspostavi krovnu investicionu agenciju – Agencija za strana ulaganja Otvoreni Balkan.


    Premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski, rekao je da je to što su se okupili bio početak, a da je zajednički rad uspeh, koji danas, kako kaže, mogu da potvrde.

    “To što smo ostali zajedno i što radimo zajedno daje nam snagu pred predstojeću zimu od koje strepi ceo svet. Okupili smo se kako bi smo promovisali regionalnu saradnju na putu ka EU”, rekao je Kovačevski.

    On je istakao da je saradnja kroz inicijativu Otvoreni Balkan otvorila put da se države nose sa izazovima, tako što će obezbediti hranu i energente za građane.

    “Uz sporazume koji će biti potpisani na ovom samitu, obavezaćemo se na pomoć i podršku kada je neophodno između sebe, ali i prema drugim zemljama”, rekao je Kovačevski.

    On je rekao da će se obezbediti stabilna situacija bez restrikcija najbitnijih namirnica. Dodao je da su pokrenuti i fondovi za intervencije, koji će takođe pomoći.

    Kovačevski je istakao da se inicijativa Otvoreni Balkan pokazala kao veoma funkcionalna i neophodna.


    Premijer Severne Makedonije se takođe obratio i nakon potpisivanja sporazuma, rekavši da je danas veoma bitan dan za region.

    “Sledeća zima će biti duga i možda najteža od Drugog svetskog rata pa naovamo. Sudeći po današnjim razgovorima bolje je da preživimo zajedno nego podeljeni, i to i jeste suština Otvorenog Balkana. To imamo na umu u ovim kriznim vremenima, mi smo se već pomagali i tokom korona virusa, kao i prirodnih nepogoda”, rekao je Kovačevski.

    On je dodao da je prirodno da pomažemo jedni drugima, posebno ako dođe do nestašica na lokalnom tržištu.

    “To znači obezbediti osnovne prehrambene proizvode bez ograničenja na granicama. Ali mi u isto vreme radimo na povećanju lokalne proizvodnje hrane. Mi sa današnjim sporazumima gledamo i šire, kako bi rešavali egzistencijalne probleme. Inicijativa OB pokazuje da su Severna Makedonija, Albanija i Srbija učinile pravi korak u pravom trenutku”, rekao je Kovačevski.

    Premijer Severne Makedonije rekao je da je tema razgovora bila i ublažavanje posledica energetske krize.

    “Severna Makedonija je uključila sve svoje kapacitete za proizvodnju električne energije, i proizvodnja bi trebala da pokrije 100 odsto potražnje u našoj zemlji. Konsolidacija električne mreže svake zemlje pogotovo je nemoguća ako to uradimo pojedinačno, ali ako sarađujemo da ustanovimo nove kapacitete za proizvodnju struje, uradićemo mnogo više i mnogo pre za naše zemlje i građane”, istakao je on.

    Kovačevski je naveo da njegova zemlja ima sposobnost generisanja energije, ali da nema materijale koji postoje u Srbiji i Albaniji.

    “Pričali smo i o saradnji prilikom zaštite od prirodnih nepogoda, što će skratiti vreme odgovora u svakoj krizi. Posvećeno smo i zajedničkoj stimulaciji investicija u filmsku industriju, što će olakšati povezanost filmskih radnika. Ta veza je uspostavljena juče i danas, i jako je bitna za osnaživanje naše ponude na evropskom tržištu”, kaže premijer Severne Makedonije.


    Skupu prisustvuju i predsednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, predsedavajući Saveta ministara BiH Zoran Tegeltija, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto i šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu, koji su se takođe obratili.

    Tanjugu je ranije u Ministarstvu poljoprivrede rečeno da će lideri zemalja inicijative Otvoreni Balkan danas na samitu u Beogradu potpisati sporazum koji će regulisati saradnju u oblasti prehrambene bezbednosti.

    Dva najvažnija dela tog dokumenta odnosiće se na garancije da će Srbija, Severna Makedonija i Albanija imati prioritet u međusobnoj razmeni osnovnih životnih namirnica, kako bi stanovništvo tih zemalja imalo dovoljno hrane u kriznim situacijama, kao i na mehanizme sprečavanja reeksporta hrane na treća tržišta.

  • Vučić: “Veliki dan. Malo gde u Evropi je kao kod nas”

    Vučić: “Veliki dan. Malo gde u Evropi je kao kod nas”

    Prvi međunarodni sajam vina “Vinska vizija Otvorenog Balkana” otvoren je danas na Beogradskom sajmu.Sajam je pod pokroviteljstvom vlada Srbije, Severne Makedonije i Albanije u okviru inicijative Otvoreni Balkan, a otvaranju su prisustvovali predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije, Severne Makedonije i Crne Gore, Edi Rama, Dimitar Kovačevski i Dritan Abazović.Svečano otvaranje sajma, koji traje do 4. septembra, održano je u Hali 1 Beogradskog sajma.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na otvaranju poručio da je danas veliki i poseban dan.

    “Čini mi se da nema čoveka na ovom sajmu koji nije nasmejan. Ovo smo uradili i napravili zajedno. Obilazio sam brojne evropske sajmove, ali malo gde je to urađeno kako je Otvoreni Balkan uradio ovom prilikom u Beogradu”, rekao je on.

    On je prilikom obraćanja pozvao građane Srbije da posete sajam i probaju najbolja vina, kako iz regiona, tako i iz sveta.

    “Danas je Beograd, odnosno Otvoreni Balkan, svetska prestonica vina. Imamo više od 230 izlagača iz zemalja inicijative Otvoreni Balkan i preko 100 iz drugih zemalja. Danas možete da vidite koliko je ova inicijativa važna i dobra. Nadam se da će nam se i proizvođači iz drugih zemalja već na sledećem sajmu pridružiti”, istakao je Vučić.

    Vučić se zahvalio svim ljudima koji su se trudili, doveli toliko izlagača i učinili da sajam ovako veličanstveno izgleda.

    Nakon svečanog otvaranja sajma, Vučić je sa Ramom, Kovačevskim i Abazovićem obišao štandove izlagača.

    Vučić je istakao da država pomaže vinogradarima i da vinska industrija Srbije sve više napreduje.

    “Ponosan sam na to šta smo uradili i koga smo doveli, reč je o najvećim vinarima. Tehnologija proizvodnje vina sve više napreduje, vino se sve više pije”, rekao je Vučić.

    Na sajmu je prisutne dočekao i srpski teniser Novak Đoković, kao i njegov otac Srđan i stric Goran Đoković.

    Rama: “Otvoreni Balkan je proizvod mira”

    Premijer Albanije Edi Rama poručio je da je regionalna inicijativa Otvoreni Balkan mnogo više od privrede i trgovine i daleko više od politike.

    “Otvoreni Balkan je proizvod mira koji će da bude održiv, projekat jedinstva u miru sa vizijom sa budućnost, tako da ovo malo susedstvo u srcu Evrope ne pati više od ostataka u prošlosti već da postane mesto budućnosti za naše mlade”, istakao je Rama.

    Kovačevski: “Otvoreni Balkan pokazuje šta integracija znači”

    Dimitar Kovačevski, premijer Severne Makedonije, kazao je da je srećan što danas može da se vidi kako u praksi funkcioniše Otvoreni Balkan.

    “Danas povezujemo naše privrede, otvaramo tržišta. Otvoreni Balkan pokazuje šta integracija znači. Toliki broj izlagača je moguć ako radimo zajedno. Za sve kompanije koje su ovde ovo je prilika za nove kontakte. Ovo je prvi sajam ovog tipa. Makedonija je drugi izvoznik vina u regionu, imali smo povećanje 19 posto izvoza vina. Naša vlada je zainteresovana da razvija ovaj sektor. Uz aktivosti na Otvorenom Balkanu možemo da razvijamo ekonomske odnose u vreme globalnih kriza”, kazao je Kovačevski dodajući “koristićemo svaku priliku da se povezujemo”.

    Na sajmu učestvuje skoro 400 izlagača i proizvođača vina iz više od 20 zemalja. Najviše njih će biti iz zemalja regiona, pre svega Srbije, Severne Makedonije, Albanije, ali i iz celog sveta, Južne i Severne Amerike i centralne Evrope.

    Samo iz Srbije, Severne Makedonije i Albanije učestvovaće više od 230 izlagača. Učestvuju i izlagači iz Crne Gore, BiH, Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, Argentine i Čilea.

    Vina će ocenjivati 25 međunarodnih sudija, od kojih pet sa oznakom “master of vine”, što sajmu daje posebnu težinu i svrstava ga u red najprestižnijih u svetu.

    “Vinska vizija OB” će na Beogradskom sajmu okupiti najbolje proizvođače vina u regionu i promovisati Balkan kao sve traženiju vinsku i turističku destinaciju.

    To je konkretan korak u ostvarenju cilja inicijative Otvorenog Balkana – zajedničkog tržišta koje podrazumeva slobodan protok ljudi, robe, kapitala i usluga, poručili su ranije organizatori.

    Samit Otvorenog Balkana će biti održan u Palati “Srbija”, a njemu će prisustvovati i predsednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, predsedavajući Veća ministara BiH Zoran Tegeltija, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto i ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu.

    Ministarka trgovine Tatjana Matić je izjavila da je sajam vina prvi konkretan rezultat memoranduma o saradnji u inicijativi OB koji je potpisan pre nekoliko meseci.

    Foto: TANJUG/ MILOS MILIVOJEVIC/bs
    Foto: TANJUG/ MILOS MILIVOJEVIC/bs
    Matićeva je rekla i da će najprestižniji šefovi kuhinja održati radionice, dok će šefovi kuhinja zemalja članica inicijative Otvoreni Balkan kuvati na posebnim večerama za posetioce, kao i na master večerima.

    Tokom sajma biće održan i gala koncert na Ušću.

    Sajam vina OB je jedinstvena manifestacija, ne samo zbog predstavljanja vinskog gastronomskog turizma, već i zbog promocije turističkih destinacija zemalja OB.

    Sajam je prilika, ne samo da se vinski putevi Balkana pozicioniraju na svetskoj mapi vinskih tura, već i da se zemlje bolje i lakše utvrde na svetskoj mapi atraktivnih turističkih destinacija, navode iz Ministarstva trgovine.

    Cilj sajma je, kako je navedeno, da proslavi vrhunsko umeće majstora u proizvodnji najboljih vina i promoviše jedinstveni spoj ukusa i mirisa koji predstavljaju duh Balkana, njegovu geografiju i bogatstvo sorti.

    Prvi međunarodni sajam vina omogućiće vinogradarima, proizvođačima vina, predstavnicima vinarija, enolozima, somelijerima, kao i distributerima i trgovcima vinom iz regiona i šire, da se okupe, umreže, podele iskustva, predstave se široj javnosti i prošire svoje poslovanje.


    Organizator sajma i direktor Saveza vinara i vinogradara Srbije Stevan Rajta rekao je Tanjugu da će iz Albanije biti 26 učesnika, iz Severne Makedonije 40 i iz Srbije više od 170.

    Rajta kaže da će prvog dana sajam posetiti predstavnici diplomatskog kora, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i njegovi gosti, kao i razni ministri i predstavnici okolnih zemalja. Dodao je da će od 16 sati sajam biti otvoren i za sve posetioce.

    Rajta je naveo da će drugog, trećeg i četvrtog dana sajam biti otvoren od 12 do 20 sati i da će cena ulaznica biti simbolična, kako je rekao, oko 500 dinara.

    “U svaku halu u koju uđete imaćete septembarski prikaz. Hala 1 je osmišljena u obliku vinograda, hala 4 u obliku vinarije, gde ima i lep muzej i edukativni centar”, rekao je Rajta.

    U okviru sajma biće i hrana, “strit fud”, a u Hali 5 nastupiće kulinarski asovi koji će pokazati svoje kuvarsko umeće.

    Hala 3 biće najvažnija za same vinske proizvođače, jer će se tu održavati sastanci, prezentacije i potpisivati ugovori.

    Sajam će imati i svoj takmičarski deo u okviru koga će vina ocenjivati najprestižniji stručnjaci i somelijeri iz čitavog sveta, ali i najprestižnijeg magazina u toj oblasti “Decanter”.

    Organizatori sajma su Privredna komora Srbije, Beogradski sajam i Savez vinogradara i vinara Srbija, a biće održan pod pokroviteljstvom zemalja Otvorenog Balkana.

  • Vulin zadovoljan zbog dolaska Tegeltije na samit u Beogradu

    Vulin zadovoljan zbog dolaska Tegeltije na samit u Beogradu

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin poželio je dobrodošlicu predsjedavajućem Savjeta ministara Zoranu Tegeltiji i izrazio zadovoljstvo što će predstavnici Republike Srpske i BiH prisustvovati samitu “Otvoreni Balkan”, koji će sutra biti održan u Beogradu.

    Vulin je nakon dočeka Tegeltije na beogradskom aerodromu “Nikola Tesla” rekao da je inicijativa “Otvoreni Balkan” izuzetno važna za balkanske države i narode u ekonomskom smislu, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.

    Tegeltija će sutra prisustvovati samitu “Otvoreni Balkan”, a danas Međunarodnom sajmu vina “Vinska vizija otvorenog Balkana”.

    Sajam, koji se održava pod pokroviteljstvom vlada Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, svečano je otvoren danas i trajaće do nedjelje, 4. septembra.

  • Hil: Cilj “Otvorenog Balkana” je zbližavanje ljudi

    Hil: Cilj “Otvorenog Balkana” je zbližavanje ljudi

    Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil ocijenio je da je regionalna inicijativa “Otvoreni Balkan” efikasno sredstvo da zemlje koriste granice u cilju zbližavanja, a ne podjele.

    Uoči samita “Otvorenog Balkana”, koji se održava prekosutra u Beogradu, Hil je u video-poruci na “Tviteru” rekao da je veoma važno da je ideja za regionalnu inicijativu potekla sa samog Balkana i da nije nametnuta od stranih vlada.

    Hil je istakao da “Otvoreni Balkan” podržavaju i vlada SAD i on lično, jer smatraju da je ta inicijativa primjer novih obrazaca saradnje.

    – Sasvim je jasno da je budućnost ovih zapadnobalkanskih zemalja u EU. Mislim da će “Otvoreni Balkan” pomoći EU i donijeti rješenje, a ne probleme – ocijenio je Hil.

    Ad
    Samit “Otvorenog Balkana” održava se u Beogradu u petak, 2. septembra, a u okviru ove regionalne inicijative biće održan i Samit lidera zapadnog Balkana.

    Samitom lidera predsjedavaće predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije Edi Rama i Dimitar Kovačevski.

    Samitu u Palati “Srbija” prisustvovaće i predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, premijer Crne Gore Dritan Abazović, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto i ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu.

  • Zatvorena vrata za Otvoreni Balkan

    Zatvorena vrata za Otvoreni Balkan

    Projekat “Otvorenog Balkana” i dalje je zatvoren za BiH zbog snažnog otpora toj inicijativi u Sarajevu, ali i nepovjerenju koje prema navedenom projektu ima Evropska unija.

    Iako je “Otvoreni Balkan” jedna od rijetkih stvari koje svesrdno podržavaju i vlast i opozicija u Srpskoj, vjerovatno iz razloga što je jedan od tvoraca te ideje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, stručnjaci za međunarodne odnose i politički analitičari tvrde da su male šanse da BiH pristupi tom projektu, bez obzira na optimistične poruke i predizborna obećanja ovdašnjih političara.

    – Otvoreni Balkan je jedan od mojih ključnih prioriteta i učiniću sve da postanemo dio ove regionalne priče. To je projekat od interesa za cijeli region, a BiH može značajno da profitira punopravnim članstvom. Uvjeriću partnere iz cijele zemlje da krenemo tim putem – obećao je nedavno Mirko Šarović, predsjednik SDS i kandidat te stranke za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Otpor u FBiH
    On je, između ostalog, rekao da će “raditi na tome da BiH prihvati Otvoreni Balkan već u proljeće 2023, kako bi postali dio projekta u punom kapacitetu već od ljeta”.

    Međutim, o raspoloženju koje u Sarajevu vlada prema navedenom projektu govori i to da je prije nekoliko dana Predsjedništvo BiH odbilo da o tome uopšte i raspravlja, budući da su bošnjački i hrvatski član tog tijela, Šefik Džaferović i Željko Komšić, preglasali srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika.

    Politički analitičar Tanja Topić za Srpskainfo kaže da je jasno vidljivo da u BiH, prvenstveno u političkim partijama iz Federacije BiH, postoji veliki otpor prema projektu “Otvorenog Balkana”.

    Tanja Topić
    – Dosta skepse dolazi iz razloga što se negdje ta inicijativa izjednačava s idejom o “srpskom svijetu”, a samim tim, između redova, provlači se teza o “velikosrpskoj težnji” koja je postojala devedesetih godina prošlog vijeka. Zato se u tom dijelu političkih struktura iz FBiH ideja “Otvorenog Balkana” a priori odbija – kaže Topićeva.

    Ona, međutim, dodaje da određene sumnje prema navedenom projektu ne postoje samo unutar BiH, već i u dijelu međunarodne zajednice.

    – Mislim da se nalazimo u trenutku gdje će se lomiti podrška za taj projekat, odnosno izjašnjavanje za Otvoreni Balkan ili Berlinski proces. To je pitanje političke nadmoći i preslaganja političkih karata koje se neće rješavati u BiH, a koje će, svakako, uticati na to da se iskristališe koja od tih ideja ima podršku međunarodne zajednice. Postoje određeni nagovještaji da će se Berlinskom procesu posvetiti mnogo više pažnje, a to onda isključuje podršku Otvorenom Balkanu – smatra Topićeva.

    Berlinski proces
    Inače, o temi “Otvorenog Balkana”, odnosno inicijativi koju su svojevremeno zajednički pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i bivši premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, a koja predviđa slobodan protok ljudi i robe, nedavno je u Banjaluci raspravljano i na naučnom seminaru kojem su prisustvovali gosti iz cijele regije.

    Za razliku od srpskih učesnika na seminaru, koji su uglavnom iznosili pozitivne ocjene o toj ideji, pojedini gosti iz regije smatrali su da “Otvoreni Balkan” neće doprinijeti stabilizaciji prilika u ovom dijelu svijeta.

    Momčilo Radulović, predstavnik Evropskog pokreta Crne Gore, između ostalog rekao je da je „Otvoreni Balkan“ pun „manipulacija i netačnosti“ i da je njegov tok „krivotvorenje regionalne saradnje“.

    – To je koncept koji je smislio Aleksandar Vučić kao odgovor na inertnost Brisela. Vučić tako pokazuje kojim bi putem Srbija i Albanija mogle povesti Zapadni Balkan – ocijenio je Radulović.

    On je, takođe, ukazao na to da zemlje regije već imaju CEFTA sporazum i Berlinski proces, da postoje međunarodni ugovori koji omogućavaju regionalnu saradnju, a da „Otvoreni Balkan“, prema njegovim riječima, ne nudi nijedan međunarodni ugovor, nego nešto sasvim drugo, a to je, kako tvrdi, političku dominaciju Srbije i Albanije i u kojoj bi sve druge zemlje regije “bile kolateral”.

    – Ova inicijativa može izazvati nestabilnost u BiH i Crnoj Gori. Ta inicijativa nije jasno definisana ni regulisana i može poslužiti kao švedski sto Aleksandru Vučiću i Ediju Rami, da se sa tog stola posluže prema potrebi i onda to prodaju svijetu kao nešto novo i dobro – tvrdi Radulović.

    Limiti
    Bivši karijerni diplomata i član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, Srećko Đukić, za Srpskainfo kaže da nije iznenađen time što u BiH ne postoji konsenzus kad je u pitanju projekat “Otvorenog Balkana”.

    – Oko svih važnijih pitanja u BiH ne postoji jedinstveno mišljenje, pa tako ni oko ovog. Iskreno, ne sjećam se kada su zadnji put vaši nacionalni lideri zajednički stali iza neke ideje, projekta ili strategije koja bi mogla da bude od koristi za cijelu zemlju. Što se tiče “Otvorenog Balkana”, moje mišljenje je da ga treba podržati u mjeri u kojoj taj projekat neće predstavljati smetnju bržim integracijama u EU – kaže Đukić.

    Takođe ističe da oko te ideje ne postoji jedinstven stav čak ni u međunarodnoj zajednici.

    – Kad se izašlo u javnost s tom idejom, SAD su je donekle podržale, dok je u Evropskoj uniji to primljeno s priličnom rezervom, jer mnogi smatraju da je takva inicijativa suvišna ako već postoji Berlinski proces. Limit “Otvorenog Balkana” je i brzina pridruživanja Albanije i Sjeverne Makedonije EU. Čim tamo uđu, u “Otvorenom Balkanu” ostaje samo Srbija. Zbog toga nisam siguran u budućnost te ideje – zaključuje Đukić.

  • EU pristaje na spajanje “Otvorenog Balkana” i Berlinskog procesa?

    EU pristaje na spajanje “Otvorenog Balkana” i Berlinskog procesa?

    Najoptimalniji način da se region zapadnog Balkana približi EU je ujedinjavanje svih regionalnih inicijativa koje pokazuju da imaju potencijal, rekao je izvor “Nezavisnih novinama” blizak briselskoj administraciji.

    Dodao je da je Brisel svjestan da od brzog pristupanja ovog regiona EU iz raznih razloga trenutno nema ništa i da je njihova ideja da se maksimalno podrže regionalne inicijative, poput Berlinskog procesa, koji je započela Njemačka, a u koji su uključene i još neke zemlje EU, odnosno Austrija, Bugarska, Hrvatska, Francuska, Grčka, Poljska, Slovenija i Italija. Sa zapadnog Balkana u ovoj inicijativi učestvuje svih pet zemalja ovog regiona i Kosovo, koje pet zemalja EU, Srbija i BiH ne priznaju kao nezavisnu državu.

    Kako nam je rečeno, kao drugu uspješnu inicijativu EU vidi “Otvoreni Balkan“, koju su osnovali Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Iako EU nema direktan uticaj na ovu inicijativu i preferira Berlinski proces, rečeno nam je da mnogi u Briselu “Otvoreni Balkan” vide kao “čedo” Berlinskog procesa i da su na tom osnovu spremni da pomognu da se dvije inicijative ujedine u jedinstven proces, s obzirom na to da obje za cilj imaju uvođenje principa četiri slobode – sloboda kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala, na kojem je zasnovan princip zajedničkog tržišta EU.

    Međutim, kao što smo ranije pisali, postoje sukobi među zapadnim saveznicima koja od ove dvije inicijative treba da bude podržana, zbog čega tri zemlje regiona – BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo – i dalje odbijaju da se pridruže “Otvorenom Balkanu”.

    Marija Đorić, univerzitetski profesor u Beogradu i politikolog, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da se “Otvoreni Balkan” pojavio kao reakcija na zastoj Berlinskog procesa. Ona smatra da treba pozdraviti ekonomsko povezivanje zemalja u regionu u situaciji kad se nalaze u “evropskoj čekaonici” rezervisanoj za “loše đake”.

    I Đorićeva smatra da su “Otvoreni Balkan” i Berlinski proces kompatibilni procesi koji jedan drugi uzajamno ne isključuju, što ide u prilog tezi da se u zapadnom dijelu međunarodne zajednice, kao odgovor na djelovanje Rusije i Kine u regionu, razmišlja o tome da se ove dvije inicijative iskoriste kao ubrzani put približavanja regiona Zapadu.

    Đorićeva, međutim, napominje da postoji određena vrsta različitih gledanja EU i SAD na ova dva procesa, o čemu smo i mi ranije pisali.

    “Ideju Otvorenog Balkana podržava Amerika, dok je Berlinski proces proizvod EU. Videćemo čiji uticaj će na kraju prevladati, ali čini mi se da je ‘Otvoreni Balkan’ kao inicijativa ofanzivnija i da će dati brže rezultate. Očigledno je da je većini zemalja zapadnog Balkana dozlogrdilo čekanje na prijem u EU, koji je neizvestan, i da su rešile da uzmu stvar u svoje ruke”, ističe ona.

    Borut Pahor, premijer Slovenije, u intervjuu za “Politiku” rekao je da ne razumije zašto se neki, poput Kosova, ne žele priključiti “Otvorenom Balkanu”.

    “To je sjajna platforma za poboljšanje odnosa. U ovim uslovima odlučuje se o geopolitičkoj sudbini zapadnog Balkana za narednih deset do 15 godina”, rekao je Pahor.

    I Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, izjavio je da se nada da će na kraju Predsjedništvo BiH donijeti odluku da BiH pristupi inicijativi “Otvoreni Balkan” i da će onda institucije BiH morati ubrzano da rade kako bi se pokušale što više približiti onome što su dostigle tri zemlje sadašnje članice “Otvorenog Balkana”.

    Povodom ranijeg razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa premijerima Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim o nastavku aktivnosti u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, Tegeltija je rekao da je dobra vijest da lideri te tri zemlje nastavljaju sa implementacijom ovog projekta.

    On je istakao da je to veliki projekat, da traži vrijeme i potpuni angažman svih institucija kako bi počeli da budu vidljivi pozitivni efekti.

    Podsjećanja radi, ove inicijative dolaze nakon završenog evropskog samita krajem prošlog mjeseca, na kojem nije otkočen put Sjeverne Makedonije i Albanije ka EU, a BiH nije dobila kandidatski status.

    Prema riječima našeg briselskog sagovornika, očekuje se da će na jesen ili u decembru biti postignuto dovoljno napretka da ove zemlje mogu ući u narednu fazu evropskih integracija.

  • Tegeltija: Pristupiti inicijativi “Otvoreni Balkan” radi građana i privrede

    Tegeltija: Pristupiti inicijativi “Otvoreni Balkan” radi građana i privrede

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da se nada da će na kraju Predsjedništvo BiH donijeti odluku da BiH pristupi inicijativi “Otvoreni Balkan” i da će onda institucije BiH morati ubrzano da rade kako bi se pokušale što više približiti onome što su dostigle tri zemlje sadašnje članice “Otvorenog Balkana”.

    Povodom jučerašnjeg razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa premijerima Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim o nastavku aktivnosti u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, Tegeltija je rekao da je dobra vijest da lideri te tri zemlje nastavljaju sa implementacijom ovog projekta.

    On je istakao da je to veliki projekat, da traži vrijeme i potpuni angažman svih institucija kako bi počeli da se viđaju pozitivni efekti.

    • Vijest je jako dobra, prije svega za građane i poslovnu zajednicu te tri zemlje jer kako bude odmicao proces implementacije projekta Otvoreni Balkan pozitivni efekti će biti sve vidljiviji i u poslovnom sektoru, a i kod građana sve tri ove zemlje – naveo je Tegeltija.

    On je naveo da je, što se tiče BiH, dobro da se bar te tri zemlje otvaraju, proširuju saradnju, ali da u ovom trenutku ni za građane BiH, a ni za privredu nema ohrabrujućih vijesti kada je riječ o “Otvorenom Balkanu”.

    Tegeltija je podsjetio da BiH još nije donijela političku odluku da pristupi projektu “Otvoreni Balkan”.

    • Političku odluku treba da donese Predsjedništvo BiH i što se ta odluka bude kasnije donosila, što se više bude odlagalo vrijeme za pozitivnu odluku za pristupanje Otvorenom Balkanu, BiH će sve više kasniti u tom projektu i naravno da će građani BiH i poslovna zajednica trpjeti, odnosno neće vidjeti te pozitivne efekte – upozorio je Tegeltija.

    On je dodao da je malo zabrinjavajuće da političko Sarajevo jednostavno ćuti o ovoj temi.

    • Svi dobro znamo da dva člana Predsjedništva BiH, da obojica osim srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika nisu u ovom trenutku spremni da podrže projekat Otvoreni Balkan. Ono što je meni iznenađenje jeste da se ne želi uopšte govoriti koji su problemi, šta to nama ne odgovara kada je u pitanju Otvoreni Balkan već jednostavno nema nikakvog izjašnjavanja – rekao je Tegeltija.

    On je naglasio da očekuje da će privrednici iz BiH učestvovati na sljedećim sajmovima koji se pripremaju u okviru “Otvorenog Balkana” da bar oni budu u nekoj komunikaciji.

    • Takođe je vrlo loše što BiH neće biti dio nastavaka pregovora o ključnim temama koje muče sve zemlje u svijetu, a to je pitanje snabdijevanja hranom, cijene hrane, snabdijevanjem energentima. Vidjeli ste u tim najavama da su sve to zajedničke teme na kojima će razgovarati predstavnici ove tri zemlje – ukazao je Tegeltija.

    On je ocijenio da je dobro što se tiče “Otvorenog Balkana” da je proces pridruživanja mnogo jednostavniji, te da zemlje koje su u okviru tog projekta nisu postavile nikakve uslove za bilo koga.

    • Nema pretpristupnih pregovora, nema kandidatskog statusa, nema odluka parlamenata svih zemalja da prihvate novu članicu ili ne, dovoljno je da se zemlje zapadnog Balkana odluče da pristupe Otvorenom Balkanu i njima su vrata otvorena. Međutim, svaki dan kašnjenja u ovom procesu je sve veći gubitak i za poslovnu zajednicu i za građane BiH – dodao je Tegeltija.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa premijerima Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim o predstojećem susretu i sajmu vina i hrane koji će tokom septembra biti održni u Beogradu, u organizaciji inicijative “Otvoreni Balkan”.

    • Saglasili smo se da je ova sjajna i jedinstvena manifestacija, za koju verujemo da će prerasti u dobru prijateljsku tradiciju, ujedno i izuzetna promocija naše tri zemlje, ali i prilika daj se proizvođači iz regiona pridruže i predstave svoje najbolje i ekskluzivne proizvode – napisao je Vučić na “Instagramu”.

    On je naveo da je u razgovoru putem video-linka dogovoren i susret Radne grupe koji će se sredinom jula održati u Tirani kada će biti riječi o saradnji u oblastima energetike, bezbjednosti hrane i finansija.

  • Džakula: Nisam pristalica “Otvorenog Balkana”

    Džakula: Nisam pristalica “Otvorenog Balkana”

    Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, rekao je da će ta institucija provesti eventualnu političku odluku da BiH uđe u “Otvoreni Balkan”, ali da on lično nije pristalica te ideje.

    “To bi značilo da cijeli zapadni Balkan bude carinska unija, nešto po principu EU, bila bi jedinstvena carinska politika, a poreska politika bi bila na nivou država. To je pitanje za političare i stvar je politike kako će se dogovoriti i u kom smjeru će se ići”, rekao je Džakula.

    Dodao je da kod “Otvorenog Balkana” države gube carinski suverenitet, te da se postavlja pitanje koliko bi se to odrazilo na prihode svake od tih članica.

    “U svakom slučaju UIO će provesti svaku od eventualnih odluka, a na politici je da se dogovori da vidi ima li ili nema prednosti. Ako hoćete moje osobno mišljenje, ja nisam pristalica te ideje”, rekao je Džakula.

  • Abazović: Nema ni jedne loše strane u inicijativi Otvoreni Balkan

    Abazović: Nema ni jedne loše strane u inicijativi Otvoreni Balkan

    Crnogorski premijer Dritan Abazović izjavio je večeras da nema ni jedne loše strane u inicijativi Otvoreni Balkan i da se raduje najavljenoj posjeti Beogradu.
    “Sve inicijative koje olakšavaju građanima i koje se bave ekonomskim temama više su nego dobrodošle. Još nisam čuo relevantan argument protiv toga”, rekao je Abazović.

    On je naveo da inicijative Berlinski proces i Otvoreni Balkan imaju cilj da stvore zajedničko tržište.

    Abazović je izrazio nadu da će pitanje ambasadora Srbije u Crnoj Gori biti riješeno.

    “Čim se izabere novi premijer Srbije, on će dobiti poziv od mene da dođe u Crnu Goru”, rekao je Abazović za “Prva TV”.

    On je naveo da Vlada Crne Gore neće pasti zbog Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom /SPC/.

    “Ako neko od kolega ne želi da se bavi ovim i ne želi da se drži principa pravde i jednakosti neka objasni javnosti”, rekao je Abazović i dodao da niko ne može da vrši pritisak na premijera na taj način.

    Abazović je rekao da nije interes države da gleda ko ima procentualno više vjernika, već da svi moraju imati otvorena vrata.

    “Važno je da sa SPC potpišemo Temeljni ugovor i nije tačno da mi žurimo, to je propaganda. Treba da dobijemo tekst kao što imaju sve vjerske zajednice. Mislim da će to biti jednoglasno”, rekao je Abazović.

  • Abazović: Otvoreni Balkan našao recept za budućnost regiona

    Abazović: Otvoreni Balkan našao recept za budućnost regiona

    Crnogorski premijer Dritan Abazović izjavio je da se na samitu u Ohridu regionalne inicijative “Otvoreni Balkan”, desio “zaokret na koji region treba da bude ponosan”, a Evropa “vidjela jedan drugačiji zapadni Balkan, koji otvoreno razgovara o svojoj budućnosti”.

    “Umjesto o tome ‘ko je prvi započeo rat’, razgovaralo se o turizmu, slobodnom prometu, energetici, poljoprivredi, ekonomskoj i zdravstvenoj krizi kao i infrastrukturi”, rekao je Abazović u intervjuu za današnju “Politiku”.

    Abazović je još poručio da je “Crna Gora spremna da da doprinos jedinstvu i zajedništvu na zapadnom Balkanu”, jer, kako je rekao, za njegovu zemlju “put u EU nema alternativu”.

    On je rekao da je “Otvoreni Balkan”, na čijem je nedavnom samitu u Ohridu prisustvovao, “pronašla recept za budućnost”, kao i da ta inicijativa može da postane most mira između Istoka i Zapada.

    Crnogorski premijer je izjavio i da “kada se otvoreno razgovara o budućnosti zapadnog Balkana, na sasvim drugačiji način od onoga koji je bio uobičajen, bez osvrtanja na teme koje izazivaju sukobe, onda svijetu šaljemo sasvim drugačiju poruku”.

    Abazović je naglasio da je “u Ohridu je Evropa vidjela jedan drugačiji zapadni Balkan, koji ovoreno razgovara o svojoj budućnosti, riješen da zajdničkim snagama prebordi nastupajuću ekonomsku krizu”.

    On je naveo da je samit u Ohridu vidio i kao priliku za jačanje dobrosusjedskih odnosa, “nečega čime se zemlje zapadnog Balkana ranije nisu mogle pohvaliti”.

    “Mislim da je ovo prvi put da su se lideri zapadnog Balkana okupili i razgovarali o stvarnim potrebama svojih građana, opasnostima koje prijete zbog najavljene krize i nedostataka osnovnih životnih namirnica i energenata na tržištu, ne bi li zajedničkim snagama preduprijedili sve negativne efekte koje će na Evropu imati ostaviti ruska invazija”, rekao je Abazović.