VRBAS Media

Oznaka: otvoreni balkan

  • Višković: Vrijeme da se ide ka inicijativi “Otvoreni Balkan”

    Višković: Vrijeme da se ide ka inicijativi “Otvoreni Balkan”

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan smatra da je sazrelo vrijeme da se i u Federaciji BiH razumiju poruke privrednika i da u nekom periodu BiH ide prema “Otvorenom Balkanu” jer to ubrzava protok ljudi i robe.

    Privreda u oba entiteta je saglasna, traže da se BiH pridruži inicijativi “Otvoreni Balkan, istakao je Višković.

    On je napomenuo da “Otvoreni Balkan” nije protiv EU već je na neki način približavanje procedurama Unije, te da se ne stagnira dok se čeka ulazak.

    – Moramo, kao odgovorna vlast, omogućiti privrednicima da robu ponude na neka druga tržišta i da što bezbolnije probrodimo krizu – rekao je Višković za RTRS.

    On je napomenuo da postoje migracija, pomijeranje stanovništva, ali da toga ima i u drugim zemljama.

    Višković je naglasio i kako ne moraju da budu strane investicije po svaku cijenu, kao ni strani investitor koji će isplaćivati minimalnu platu.

    – Nama su potrebni privredni subjekti koji će investirati, zaposliti i obezbijediti da radnik može tu da živi sa svojom porodicom – rekao je Višković.

    Premijer Srpske je istakao da je važna poruka danas otišla iz Banjaluke, gdje je održana zajednička sjednica vlada Republike Srpske i Federacije BiH, a to je da su bili za jednim stolom i razgovarali.

    – Nastavljamo saradnju i biće mi drago da dođemo u FBiH, gdje federalni premijer Nermin Nikšić odluči, i da na isti način razgovaramo kao danas u Banjaluci, bez opterećenja i tenzija. Uvijek će na stolu biti teme o kojima možemo naći zajednički dogovor. Budućnost je u našem dogovoru – naglasio je Višković.

    Prema njegovim riječima, stranci treba da razumiju da je budućnost BiH na nama.

  • Kovačević: “Otvoreni Balkan” mnogo bolji od nestabilnog

    Kovačević: “Otvoreni Balkan” mnogo bolji od nestabilnog

    Zamjenik predsjedavajućeg Komisije za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević istakao je da je “Otvoreni Balkan” mnogo bolji od nestabilnog i da bi svi trebalo da prepoznaju prednosti ove inicijative.

    Kovačević je ocijenio da se uporno, a potpuno pogrešno, postavlja dilema između Berlinskog procesa i “Otvorenog Balkana” i naglasio da BiH treba reći “da” i jednom i drugom procesu.

    • Obje inicijative imaju prednosti. Mislim da je bolji “Otvoreni Balkan”, jer je riječ o inicijativi zemalja sa Balkana, a ne nekoga izvan ko će da nas mentoriše i tutoriše – istakao je Kovačević za Glas Srpske.

    Na pitanje šta više podržava međunarodna zajednica – da li je to “Otvoreni Balkan” ili Berlinski proces, Kovačević je rekao da se pokazuje da je to, zapravo, nestabilni Balkan.

    • Iz tog razloga sami treba da se organizujemo. “Otvoreni Balkan” je mnogo bolji od nestabilnog. Svi bi trebalo da prepoznaju prednosti i niko u BiH ne treba da ima bilo kakav strah od te inicijative u kojoj ćemo mi sami donositi svoje odluke – zaključio je Kovačević.
  • Brnabićeva pozvala na pridruživanje “Otvorenom Balkanu”

    Brnabićeva pozvala na pridruživanje “Otvorenom Balkanu”

    Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić rekla je na otvaranju Međunarodnog sajma privrede u Mostaru da ova manifestacija ima važnu ulogu i da bi bilo dobro da se BiH pridruži inicijativi “Otvoreni Balkan”.

    Brnabićeva je istakla da je Srbija drugi izvozni partner BiH, a da je razmjena dvije zemlje za deset godina udvostručena.

    Dodala je da je prvi partner za izvoz iz Srbije Njemačka, a da je BiH drugi po redu partner Srbiji.

    – Time pokazujemo koliko je BiH važna za našu privredu i privrednike – rekla je Brnabićeva u obraćanju prisutnima.

    Kao fascinantan podatak, ona je ukazala na činjenici da je BiH treći po redu trgovinski partner Srbije, da je prvi Hrvatska, a drugi Njemačka.

    To pokazuje koliko smo upućeni jedni druge, koliko smo važni jedni drugima – istakla je Brnabićeva.

    Ona je ocijenila da su ove zemlje upućene jedna na drugu i vjeruje da će iduće godine ovi podaci biti još mnogo bolji.

    – U 2022. godini je međusobna robna razmjena skočila 33 odsto, a izvoz iz BiH u Srbiju skočio je skoro 40 odsto – napomenula je Brnabićeva.

    Brnabićeva je naglasila da je Srbija na ovom sajmu u Mostaru šesti put sa zavidnom privrednom delegacijom i sa 14 privrednih subjekata i poslanikom Milimirom Vujadinovićem, koji je i predsjednik Grupe prijateljstva sa BiH.

    – Ta delegacija pokazuje koliko značaja pridajemo Mostarskom sajmu, našim odnosima sa BiH i generalno sa cijelim regionom – rekla je Brnabićeva i podsjetila na njen sastanak u Zagrebu sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem.

    Brnabićeva je izrazila nadu da će partnerski odnosi biti razvijani, kao i da miran, stabilan i prosperitetan Balkan za sve građane i privrednike.

    Ona je zamolila sve iz BiH da razmisle o uključivanju u inicijativu “Otvoreni Balkan” koji nema nikakve veze sa politikom, ali će svakako smanjiti tenzije.

    – U ovom trenutku u ovoj inicijativi učestvuju Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, a svima nama bi dobro došlo i uključenje BiH i Crne Gore – napomenula je Brnabićeva.

    Ona je podsjetila da ta inicijativa govori o otvaranju granica, uzajamnom slobodnom protoku ljudi, roba, kapitala i usluga na graničnim prelazima koji su otvoreni 24 sata, kao i o različitim, ali usklađenim inspekcijama.

    – Time bi obezbijedili da naša privreda i ljudi imaju mnogo veći benefit od naše saradnje – zaključila je Brnabićeva.

    Brnabićeva razgovarala sa Krišto
    Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić sastala se danas u Mostaru sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

    Nakon sastanka, kojem prisustvuje i zamjenik predsjednika Odbora Skupštine Srbije za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Milimir Vujadinović, biće objavljeno saopštenje.

  • Dodik želi saradnju: “Otvoreni Balkan” nije vraćanje Jugoslavije

    Dodik želi saradnju: “Otvoreni Balkan” nije vraćanje Jugoslavije

    nicijativa “Otvoreni Balkan” veoma je moguća i realna ideja, koju treba zajednički da realizujemo. Dobro bi bilo da to shvati i političko Sarajevo, jer to nije rehabilitacija jugoslovenstva, to nije pokušaj ekonomske dominacije Srbije u regionu, nego je riječ o otvaranju slobodnog tržišta, saradnje i jačanja povjerenja i stabilnosti u regionu.
    Izjavio je ovo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji je podsjetio da je na otvaranju “Jahorina biznis foruma” naglasio da na ovim prostorima nema ni razloga ni resursa za bilo kakav ozbiljan sukob, pogotovo ne rat, nego da treba da se posvetimo budućnosti, mladima, saradnji i razvoju.

    “Tokom sedmice u Donjoj Gradini prisustvovao sam obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina-genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u koncentracionom logoru Jasenovac. Ovo mjesto nas uvijek podsjeća da je sloboda sveta srpska riječ. Prošli vijek je vijek našeg stradanja, ovaj vijek mora da bude vijek našeg okupljanja, da nam se nikad ovako nešto ne desi. Da smo ‘41. godine imali Republiku Srpsku, ne bismo doživjeli Jasenovac. Zato je Republika Srpska i stvorena kao naš odgovor i zov za slobodom”, naveo je Dodik u sedmičnoj retrospektivi objavljenoj na njegovom Instagram profilu.

    “Prisustvovao sam i obilježavanju Dana grada Banjaluke, koja je suštinski glavni grad Republike Srpske. Banjaluka je grad u kojem se mnogo gradi, ona je univerzitetski i grad mladosti. Posebno me obradovalo priznanje Zlatni grb Laktaša, koje sam dobio od ljudi s kojima živim od rođenja i koji znaju za šta se zalažem”, istakao je Dodik.

  • Milatović o Otvorenom Balkanu: Kao ekonomista sam se uvijek zalagao za regionalnu saradnju

    Milatović o Otvorenom Balkanu: Kao ekonomista sam se uvijek zalagao za regionalnu saradnju

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je, govoreći o inicijativi Otvoreni Balkan, da se uvijek zalagao za unapređenje odnosa u regionu i da se kao ekonomista uvijek zalagao za ta pitanja.

    “Ideja Evropske unije je nastala kao ideja regionalne ekonomske saradnje zemalja Beneluksa, Njemačke, Francuske i Italije. A mi često na Balkanu kada pričamo o evropskim integracijama zaboravljamo upravo važnost naših regionalnih ekonomskih integracija. Unaparijeđenje odnosa i regionalne saradnje je nešto za šta sam se kao ekonomista uvijek zalagao”, istakao je Milatović za NIN.

    Govoreći o bitnim planovima njegove zemlje, istakao je da je EU prioritet broj jedan.

    “Dok je god to naš glavni cilj, ne vidim problem da uporedo unaprijeđujemo regionalnu ekonomsku saradnju. Štaviše, mislim da je to sastavni dio naših EU integracija”, naveo je Milatović.

    Podsjećamo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u razgovoru za RTS nedavno kazao da ne razumije zašto u Sarajevu ne žele biti dio inicijative “Otvoreni Balkan”.

    Naveo je kako je sa ministrom vanjskih poslova BiH imao dobar razgovor, ali da bi volio da mogu razgovarati o svemu.

    Književnik i kolumnista Andrej Nikolaidis objasnio je ovu temu na način da Sjedinjene Američke Države podržavaju priču o Otvorenom Balkanu, a EU ne.

    “Otvorena podrška SAD-a inicijativi Otvoreni Balkan i tu leži ključ za čitanje onoga što se dešava. EU je protiv Otvorenog Balkana. Vrlo je jasno rečeno da je prioritet Berlinski proces te da EU misli da ulazak zemalja Zapadnog Balkana u Otvoreni Balkan predstavlja smetnju Berlinskom procesu”, istakao je književnik.

    Naglasio je kako svi oni koji su protiv Otvorenog Balkana gube i vlast u državama regije.

    “U Crnoj Gori je pala vlast Mile Đukanovića kojoj je bilo vrijeme da padne. Međutim, to je, gle čuda, bila i vlast koja se suprotstavljala inicijativi Otvorenog Balkana. U BiH je vlast izgubila SDA, koja je zaslužila da izgubi, ali koja je također bila protiv Otvorenog Balkana. Na Kosovu je protiv Otvorenog Balkana Kurti. Njega na svaki način pokušavaju ukloniti sa vlasti. Budući da ne uspijevaju, dolazi do bizarnih situacija u kojoj američki izaslanici saopštavaju da će nekakve sporazume sprovoditi bez obzira na to da ih Kurti nije potpisao”, objasnio je Nikolaidis.

  • Vučić: Ne razumem zašto u Sarajevu neće da budu dio inicijative “Otvoreni Balkan”

    Vučić: Ne razumem zašto u Sarajevu neće da budu dio inicijative “Otvoreni Balkan”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da ne razumije zašto u Sarajevu neće da budu dio inicijative “Otvoreni Balkan”.

    Vučić je naveo da je sa ministrom inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedinom Konakovićem imao dobar razgovor i da bi volio da može da razgovara o svemu.

    Rekao je da Srbija uvijek poštuje teritorijalni integritet BiH, ali da ne može ići protiv svog naroda u Republici Srpskoj.

    “Mi uvek poštujemo teritorijalni integritet BiH, ali ne možemo ići protiv našeg naroda u Republici Srpskoj”, rekao je Vučić večeras za RTS.

    Govoreći o rezultatima nedavnih izbora u Crnoj Gori, Vučić je istakao da su za njega smiješne priče da je uz pomoć “Putina i Rusije srušio Mila Đukanovića”.

    Vučić je rekao da Crna Gora uvijek ima pruženu ruku Srbije, kao i novoizbarani predsjednik te zemlje Jakov Milatović.

  • Abazović o Otvorenom Balkanu: Projekat koji je potreban regionu

    Abazović o Otvorenom Balkanu: Projekat koji je potreban regionu

    Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović rekao je da podržava inicijativu “Otvoreni Balkan” i ocijenio da je ona potrebna regionu.

    Crnogorski premijer jučer je boravio u Tirani povodom ceremonije na kojoj mu je dodijeljeno priznanje Počasnog doktorana Mediteranskog univerziteta u ovom gradu.
    U svom obraćanju prisutnima govorio je o raznim temama kao što su aktuelna politička dešavanja u Crnoj Gori, inicijativi “Otvoreni Balkan“, sankcijama Rusiji, ruskom uticaju i drugim pitanjima.

    Govoreći o političkoj situaciji u Crnoj Gori, Abazović je rekao da postoji “politička konfuzija”, ali je istakao da Vlada, bez obzira što je u tehničkom mandatu, radi bolje nego kada je bila u punom mandatu.

    Abazović je također još jednom podržao inicijativu Otvoreni Balkan kojoj su ranije pristupili Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo.

    Podsjećamo, incijativa Otvoreni Balkan razvijena je iz projekta “Mini Šengena” i predstavlja prvenstveno ekonomsku saradnju zemalja Zapadnog Balkana i njoj su se priključile Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

    Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo zvanično ne učestvuju. Pokrenuli su je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. premjer Albanije Edi Rama i bivši premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev 2019. godine.

  • Nova bura u Crnoj Gori zbog Otvorenog Balkana

    Nova bura u Crnoj Gori zbog Otvorenog Balkana

    Ministarka evropskih poslova Crne Gore podnijela je ostavku nakon što je njen resor preporučio da Crna Gora ne treba da donosi odluku o ulasku u Otvoreni Balkan, koji snažno podržava premijer Dritan Abazović.

    Otvoreni Balkan, ideja čiji su tvorci predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Albanije Edi Rama, ponovo je vruća tema u Crnoj Gori. Ulazak Crne Gore u tu regionalnu inicijativu podržava premijer Dritan Abazović, dok je Ministarstvo evropskih poslova u svojoj analizi preporučilo da Crna Gora ne treba da donosi odluku o tome. Čim je javno objavljena analiza, ministarka evropskih poslova Jovana Marović podnijela je ostavku.

    Abazović kaže da bi za njega bilo krajnje neozbiljno da ova ostavka ima veze sa Otvorenim Balkanom, ali je tajming više nego indikativan. Uz to, premijer je kritikovao analizu koju je uradio resor Jovane Marović i ponovio da je za ulazak Crne Gore u Otvoreni Balkan.

    „Ja zastupam regionalnu saradnju. Svi koji misle da treba da se zatvorimo i začaurimo, mislim da prave štetu državi”, poručio je Abazović.

    Marović je, s druge strane, poručila da odlazi s funkcije jer ubrzanje evropskog puta Crne Gore nije moguće pošto političke partije ne mogu da se dogovore o rješavanju ključnih pitanja. Ona prethodno nije odgovorila na molbu DW da govori o tome treba li Crna Gora da uđe u Otvoreni Balkan.

    Ranije je u više navrata poručivala da ta inicijativa ima smisla samo ako je u njoj svih 6 a ne samo 3 zemlje regiona (Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija). Prije par dana je kazala da Otvoreni Balkan gubi smisao ako se brzo ratifikuju nedavni sporazumi koje su potpisali lideri 6 država Zapadnog Balkana na samitu Berlinskog procesa, druge regionalne inicijative, koju je 2014. uspostavila tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel i koja uključuje sve zemlje regiona.

    Zapadni Balkan treba da se fokusira na Berlinski proces i da u njega integriše dobre prakse iz Otvorenog Balkana”, smatra Marović.

    Politička analitičarka Daliborka Uljarević za DW kaže da Otvoreni Balkan ne može da zamijeni Berlinski proces jer nije zasnovan na zakonodavstvu Evropske Unije niti je inkluzivan u dijelu da okuplja sve države regiona.

    ,,Njegova jedina prednost je u tome da je probudio zabrinutost prije svih Njemačke, ali i EU, i time uticao da se revitalizuje Berlinski process”, smatra Uljarević.

    Nova prepucavanja oko Otvorenog Balkana
    Priču o Otvorenom Balkanu ponovo je ove sedmice aktuelizovao potpredsednik Vlade i lider Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković koji je kazao da vjeruje da će ova Vlada uvesti Crnu Goru u Otvoreni Balkan.

    „Ovo je ekonomsko pitanje koje će povećati i olakšati prevoz ljudi, kapitala, integrisaće se Zapadni Balkan, splasnuće međunacionalne i međuetničke tenzije i tako pomireni sigurno ćemo biti prve članice EU. Otvoreni Balkan nije suprotstavljen Berlinskom procesu, već je dopuna”, tvrdi Joković.

    S druge strane, crnogorska opozicija predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) snažno se protivi ulasku zemlje u Otvoreni Balkan. Poručuju da je to projekat preko kojeg Vučić želi da ekonomski potčini Crnu Goru i zaustavi je na putu evropskih integracija. Tvrde i da Abazovićeva Vlada koja je pala u parlamentu prije 3 mjeseca, nema mandat da gura Crnu Goru ka Otvorenom Balkanu.

    I Uljarević poručuje da ova Vlada nema legitimitet da donosi odluke tog karaktera, ali to ne znači i da to neće učiniti.

  • BiH zatvorila vrata “Otvorenom Balkanu”

    BiH zatvorila vrata “Otvorenom Balkanu”

    Članicama inicijative “Otvoreni Balkan” – Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kako sada stvari stoje, uskoro se neće pridružiti Bosna i Hercegovina, što, kako smatraju u poslovnoj zajednici, predstavlja propuštenu šansu za lakše plasiranje proizvoda iz BiH u ostalim državama ove zajednice.
    To što je BiH, bar za sada, zatvorila vrata “Otvorenom Balkanu”, tumači se političkom odlukom, koja nanosi veliku štetu domaćoj privredi.

    Tako Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, naglašava da je riječ o inicijativi koja donosi znatne olakšice za privrednike putem komunikacija, otvorenog tržišta i tako dalje.

    U BiH, podsjeća, nikad nije bilo ozbiljne analize benefita koje donosi “Otvoreni Balkan”, već je ta ideja uvijek bila apriori odbijena od strane predstavnika bošnjačkih političara, dok su privrednici u FBiH za to da se BiH što prije pridruži toj zajednici, ali ne smiju da dignu svoj glas.

    “Benefite koji se odnose na, recimo, protok robe, te radne dozvole, mi ne možemo da koristimo, za razliku od Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, između kojih je već povećan obim spoljnotrgovinske razmjene”, naglasio je Račić za “Nezavisne novine”.

    Istakao je da su, istovremeno, nama ostale na snazi carinske barijere, što podrazumijeva i zadržavanje na granicama.

    “Naš prehrambeni proizvod, recimo iz Banjaluke, teško može biti konkurentan makedonskom proizvodu, koji, maltene, isti dan stiže na tržište. Zadržavanje na granici pravi nam i probleme u pogledu deficita vozača, pa je velika razlika u tome kada kamion dva dana putuje u Srbiju, ili za dan ode i vrati se. Troškovi transporta su vam tu maltene dupli”, upozorio je Račić.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je “Otvoreni Balkan”, nažalost, više politička nego ekonomska tema. Ipak, sudeći prema njegovim riječima, ovakva incijativa ima svoje kako dobre, tako i loše strane. Recimo, kako ističe, ako pričamo o ukidanju bilo kakvih carinskih barijera, to je uvijek dobro za privredu.

    “Međutim, uvijek je u tom ukidanju barijera u prednosti ona privreda koja je jača. Tako da nije čudno da je ta inicijativa krenula iz Srbije, jer Srbija trenutno ima vjerovatno najjaču privredu na Balkanu i njoj odgovara da ima razmjenu i robe i ljudi. Mislim da je to, generalno, dobro, jer što je veće tržište, odmah su i sve firme na tom tržištu jače. Tako da bi sigurno i neke naše firme imale koristi, a neke vjerovatno i štetu”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

    Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je “Otvoreni Balkan” proces, te da postoje države koje su hrabro ušle u tu aktivnost, dok ostale na to gledaju sa oprezom.

    “Mislim da svaka integracija u koju kao država ulazimo, posebno na reginalnom nivou, ne može biti štetna. Ili, ako bismo to rekli na plastičniji način, dvojica su uvijek jači od jednog ili od dvojice pojedinačno. Tako da, sinergija koja bi se eventualno napravila, morala bi da ima nekog smisla, te da pravi integraciju, da nas objedinjuje i veže, da možemo zajedno da rješavamo neke stvari koje nismo u situaciji da rješavamo pojedinačno, ili ih rješavamo na teži način”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.

    Sudeći prema njegovim riječima, aktivnosti zvaničnika ipak idu ka smjeru pridruživanju BiH “Otvorenom Balkanu”.

    “Vidjeli ste da i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija aktivno učestvuje već na nekoliko skupova u okviru ‘Otvorenog Balkana’ i da se i kod nas može očekivati ili se razmišlja o tome na malo ozbiljniji način”, istakao je Marinković.

    Tegeltija je, podsjetimo, nedavno istakao da je potrebno da se BiH pridruži “Otvorenom Balkanu”, jer je to potrebno poslovnoj zajednici. Dodao je da su poslovnoj zajednici potrebne one slobode koje ima poslovna zajednica u Evropskoj uniji.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je prije nekoliko dana da je “Otvoreni Balkan” šansa za BiH koju koči politički vrh FBiH.

    “Јa ih pozivam da objasne svojim privrednicima, svojim građanima – zašto sprečavaju razvoj, privrednike da u danu njihova roba stigne do Skoplja, Tirane i Beograda, a ne za tri”, rekao je Višković.

  • Tegeltija tvrdi da dva člana Predsjedništva BiH blokiraju pristup “Otvorenom Balkanu”

    Tegeltija tvrdi da dva člana Predsjedništva BiH blokiraju pristup “Otvorenom Balkanu”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da proces pristupanja BiH “Otvorenom Balkanu” blokiraju dva člana Predsjedništva BiH, ali je on uvjeren da će BiH na kraju postati dio te inicijative jer se dobre stvari ne mogu zaustaviti koliko god bilo opstrukcija iz političkih razloga.

    Imi ćemo tamo doći. To je zaista nezaustavljiv proces. Dobre stvari ne mogu se zaustaviti koliko god bilo opstrukcija iz političkih razloga, rekao je Tegeltija novinarima iz Republike Srpske u Beogradu gdje je prisustvovao Samitu inicijative “Otvoreni Balkan”.

    Tegeltija kaže da ne zna da li će to biti za šest ili pet mjeseci, ali ističe da će doći zbog toga što niko ne postavlja uslove.

    – Ne morate dobiti kandidatski status, ni da mijenjate Ustav, ništa, jednostavno treba da kažete: “Da, mi hoćemo da budemo dio zajedničkog procesa i da budete dio te priče” – rekao je Tegeltija.

    On je ukazao da proces pristupanja inicijativi “Otvoreni Balkan” blokiraju dva člana Predsjedništva BiH koji ne dozvoljavaju da tačka dnevnog reda dođe na sjednicu Predsjedništva i da se o njoj glasa.

    Prema njegovim riječima, iznenađujuće je da se o tome apsolutno ne razgovara.

    – Ne govori se o tome da li ima nekih problema, šta je problem BiH taj “Otvoreni Balkan”. A BiH trpi posljedice tih blokada, nažalost – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je naglasio da će nastaviti da govori o važnosti “Otvorenog Balkana” za građane i privredu BiH, da će to činiti i u Sarajevu i u Banjaluci, i pred privrednicima i u Beogradu.

    – Ponavljaću to neprestano u medijima da ljudi budu svjesni koliko je to proces u kojem nema politike, koji donosi dobrobit i građanima i privrednicima BiH. Nadam se da će i građani razumijeti sve ove poruke, pogotovo što je danas počela i predizborna kampanja – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je naveo da se i “Otvoreni Balkan” susreće sa problemima, pa u Sjevernoj Makedoniji još nisu ratifikovani neki sporazumi i nema još sporazuma o radnoj snazi, navodeće da se u začetku realizacije svake nove ideje javljaju problemi i svakog dana sve brže rješavaju.

    On je rekao da se građani i privreda članica “Otvorenog Balkana” sve manje zadržavaju na granicama, da je između njih sve veći spoljnotrgovinski promet.

    Kao veoma ohrabrujuće, Tegeltija je istakao to što privrednici žele da budu dio ovog procesa, pošto ih blokade iz BiH zaustavljaju.

    – Juče ste mogli vidjeti veliki broj izlagača na sajmu vina koji su došli iz cijelog svijeta, iz cijele BiH, istočne i zapadne, i iz Republike Srpske – svi su došli tamo iako BiH nije bila suorganizator – rekao je Tegeltija.

    On je istakao da je BiH, a pogotovo Republika Srpska, spremna za značajne investicije.

    – Ali imate situaciju da se danas govori da nema električne energije na tržištu, a odlukama iz političkog Sarajeva blokirana je izgradnja možda najboljeg energetskog projekta – Hidroelektrane Buk Bijela, iz jednog razloga, što pola investicije nosi Vlada Srbije – rekao je Tegeltija.

    On je istakao da su blokirani još neki projekti poput izgradnje Aerodroma “Trebinje”, kao i dva gasovoda – južna i istočna interkonekcija, jer se došlo u situaciju da za sve što dolazi sa Istoka, u Sarajevu dobija blokadu.

    – U trenutku kada svi traže izvore i načine da obezbijede energente, mi smo se opredijelili da blokiramo – rekao je Tegeltija.

    On je ukazao da su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija danas u Beogradu potpisale sporazum o sigurnosti u snabdjevanju osnovnim životnim namirnicama, što znači da u svakom trenutku imaju slobodnu trgovinu između sebe kako bi imali doboljno namirnica.

    Imajući u vidu kolika je kriza u snabdjevanju osnovnim životnim namirnicima, kako je naveo, moguće je shvatiti koliki je rizik nepotpisivanja ovog sporazuma i toga što BiH nije dio te zajedničke priče.

    Tegeltija je naveo da se taj problem, kada se pojavila kriza, rješavao tako što je on pisao pisma predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, premijeru Ani Brnabić da BiH stave na raspolaganje dovoljne količine tih proizvoda.

    – Zahvalan sam što su to oni do sada uradili i mislim da i pored toga što nismo postali dio te zemlje, procesa, da će se nastaviti normalna trgovina tim proizvodima i prema BiH – rekao je Tegeltija.