Oznaka: Oliver Varhely

Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji potvrdio je da bi BiH u narednih mjesec dana mogla dobiti kandidatski status za članstvo u EU.
“Unutar Evropske komisije udvostručili smo napore da bismo stavili na sto prijedloge o proširenju. Ove godine smo već dali kandidatski status Ukrajini, Moldaviji i Gruziji, a vjerujem da ćemo ove godine imati još jednu pozitivnu odluku o BiH”, izjavio je Varhelji na konferenciji za novinare u Barseloni, gdje se održava Forum 43 zemlje Unije za Mediteran.

On je naveo da time daju novi život proširenju, ali je istakao da je proširenje zahtjevan proces, prenosi Hina.

“Sada će biti na zemljama kandidatima da prvo ispune svoje zadaće”, rekao je Varhelji.

Posljednja zemlja koja je postala članica EU bila je Hrvatska 2013. godine.

Prvi dio Foruma Unije za Mediteran, organizacije stvorene 2008, posvećen je pitanjima bezbjednosti isporuke hrane i energenata pod uticajem sukoba u Ukrajini. Drugi dio biće posvećen bezbjednosti i migracijama u susjedstvu EU.

Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji čestitao je novim članovima Predsjedništva BiH preuzimanje dužnosti.
On je na “Tviteru” napisao da se raduje radu sa novim članovima Predsjedništva na preporukama EU u vezi sa davanjem BiH statusa kandidata za pristupanje Uniji.

Varhelji je dodao da se raduje i posjeti BiH.

Novoizabrani srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović, bošnjački Denis Bećirović i hrvatski Željko Komšić položili su juče svečanu zakletvu i preuzeli dužnost na konstitutivnoj sjednici u Sarajevu.

Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji pozdravio je današnje potpisivanje tri regionalna sporazuma o slobodnom kretanju tokom sastanka predstavnika EU i zapadnog Balkana, naglasivši da snažno zajedničko tržište koristi svim građanima.

Komentarišući paket pomoći od milijardu evra, koji je tokom današnjeg sastanka u Berlinu predstavila predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen, Varhelji je na Tviteru napisao da će taj paket pomoći narodu i kompanijama da se izbore sa ekonomskim uticajem rastućih cijena energenata i da ojačaju energetsku raznolikost, proizvodnju obnovljive energije, te gasnu i električnu interkonekciju.

Potpisivanje sporazuma u okviru Berlinskog procesa pozdravio je i šef delegacije EU u BiH Johan Satler, koji je na Tviteru istakao da su to “odlične vijesti za BiH i ostale zemlje regiona”.

Prema njegovim riječima, prelazak granice sa ličnom kartom, koji je predviđen sporazumima, značiće lakšu trgovinu i putovanje, kao i dublju povezanost u regionu i konačno će dovesti do odustajanja od viznog režima između BiH i samoproglašenog Kosova.

Evropski komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelji rekao je da će Evropska unija nastaviti podržavati Zapadni Balkan, te da će povećati svoja ulaganja, posebno u vrijeme energetske krize.

Cilj je, rekao je on obraćajući se Evropskom parlamentu, što prije pomoći zemljama i njihovim građanima koji već plaćaju velike cijene energenata.

– Vremena su izazovna, ali EU je uvijek bila uz svoje partnere. Energetska kriza je veliki izazov za Zapadni Balkan i EU. Zbog toga EU uključuje ovu regiju u svoje politike. EU je pozvala Zapadni Balkan da se pridruži zajedničkoj kupovini energije posebno plina i vodonika. Srbija i Sjeverna Makedonija su se tom planu pridružile. “Repower EU” ima za cilj smanjenje ovisnosti o ruskom gasu EU i Zapadnog Balkana. To je hitna situacija. Zbog toga radimo na šemi “Energy rescue” za Zapadni Balkan. Sredstva koja predlažemo će u kratkom roku riješiti probleme s kojima se suočava regija. Jako je važno da to uradimo ovu zimu. U okviru kratkih mjera je podrška snabdijevanjem energenata, skladištenja energije i terminal – rekao je Varhelji.

Kada je riječ o srednjoročnim ulaganjima, riječ je o mjerama koje će pokriti široke projekte obnovljivih izvora energije, grijanja i šeme za energetsku učinkovitost zgrada.

Naveo je i kako planiraju izdvojiti i više novca za područje migracija.

– Tu imamo velike pritiske zadnjih godina. EU pozdravlja ljude koji stižu sigurnim rutama, ali za nezakonite ulaske nema mjesta – rekao je Varhelji.

Poručio je kako neće ostaviti Zapadni Balkan i da će ga nastaviti podržavati politički i finansijski.

– Naši odnosi sa Zapadnim Balkanom su važni – istakao je on.

Potom se osvrnuo na preporuku Evropske komisije da BiH dobije status kandidata.

– To je ponuda, to radimo za građane BiH, ali isto tako znači i velika očekivanja. Elite to trebaju pretvoriti u realnost. Nakon parlamentarnih izbora 2.10. očekujemo da zakonodavci i vlade na svim nivoima se uključe u formiranje vlasti. Evropski savjet će odlučiti na kraju, vjerovatno u decembru. Komisija je u svakom slučaju spremna da ubrza svoju pomoć i bude pouzdan partner. Komisija nastavlja praćenje provođenja 14 ključnih prioriteta – naveo je Varhelji.

Za Srbiju je rekao kako je ona i dalje važan politički partner.

– Moramo računati na Srbiju kao iskrenog evropskog partnera koji će zajedno s nama braniti naše vrijednosti. U sadašnjem strateškom i geopolitičkom kontekstu mora uskladiti svoju spoljnu politiku sa EU – poručio je Varhelji, piše N1info.

Ponuda o dodjeljivanju BiH statusa kandidata za učlanjenje u EU dobija se jednom i sa velikim očekivanjima, izjavio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.

On je na konferenciji za novinare nakon predstavljanja izvještaja za ovu godinu rekao da su sve oči uprte u “elitu u BiH”, te da se očekuje da se nakon izbora održanih 2. oktobra brzo uspostave institucije i da se vlasti usredsrede na reforme koje narod u BiH zaslužuje. Varhelji je napomenuo da je Evropska komisija spremna da bude partner u tome.

Varhelji je naglasio da 14 prioriteta koje BiH mora da ispuni ostaju nepromijenjeni i da BiH mora da ih ispuni prije otvaranja pregovora o učlanjenju

Komesar je naveo da EU godinama ulaže u zapadni Balkan, kako bi približila region bloku, te da je Unija u junu potvrdila privrženost pristupanju zapadnog Balkana bloku.

On je podsjetio da je dosta toga urađeno kako bi se zemlje zapadnog Balkana ubijedile da ubrzaju procese integracije u EU, kroz sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan, te kroz prošireno učešće regiona u programima EU, ali i kroz inkluzivne okvire regionalne saradnje i jačanje regionalne ekonomske integracije, što može da ubrza ulazak regiona na jedinstveno tržište EU, koje Unija otvara regionu.

Varhelji je naglasio da se mora smanjiti zavisnost EU i regiona od ruskog gasa, te da će posebna usredsređenost biti na sprovođenju plana ulaganja u vrijednosti od 30 milijardi evra koji je pokrenut prošle godine, kao i na detaljnu provjeru njegovog sprovođenja.

Prema njegovim riječima, EU je već započela investiranje od 3,4 milijarde dolara u 24 projekta koji smanjuju socijalnu i ekonomsku prazninu između EU i regiona.

Varhelji je naveo da EU želi da pomogne partnerima na zapadnom Balkanu da ojačaju energetsku bezbjednost, te da ubrzava sve projekte o energetskoj nezavisnosti, efikasnosti i tranziciji.

On je podsjetio da je Komisija preporučila statuz za BiH, ali da se moraju ispuniti određeni uslovi.

Varhelji je istakao da je ponuda Komisije “evropska ponuda narodu BiH” i da vlasti treba da potnuno iskoriste tu mogućnost i sprovedu potrebne reforme.

U ranije objavljenom izvještaju Komisije, koji je Varhelji ponovio tokom konferencije za novinare, navodi se da BiH, kao prioritet, mora da usvoji dopune postojećeg Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te da usvoji novi zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću i zakon o sudovima u BiH.

Prema objavljenom tekstu, od BiH se očekuje i to da usvoji zakon o sprečavanju sukoba interesa, da preduzme odlučne korake ka jačanju sprečavanja i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

EU očekuje od BiH da odlučno unaprijedi rad sa ciljem osiguravanja efikasne koordinacije na svim nivoima, posebno u upravljanju granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama, te obezbjeđivanju funkcionisanja sistema za azil.

Osim toga, od BiH se zahtijeva da osigura zabranu mučenja, prije svega uspostavljanjem preventivnog mehanizma na nivou BiH protiv torture i maltretiranja.

U tekstu se ističe da BiH treba da garantuje slobodu govora i medija, te zaštitu novinara, prije svega obezbjeđivanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.

Od BiH se, prema tekstu saopštenja, očekuje i to da osigura rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usaglašavanje programa za usvajanje pravne akvizicije EU.

Komesar EU za politiku susjedstva i proširenje Oliver Varhelji ocijenio je da se u Brisel vratila volja za proširenje EU, kao i da treba dozvoliti Srbiji male, reformske korake.

Mi, Evropljani, sada ne samo da shvatamo, već smo i spremni da to ispunimo. Evropa neće uživati u bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu bez potpune integracije zapadnog Balkana, rekao je Varhelji za briselski portal Juroaktiv.

On je rekao da je situacija u Ukrajini “otrijeznila” debatu u vezi sa procesom proširenja EU i pokazala potrebu da se ubrzaju procedure, koje je u suštini zaustavio prethodni sastav Evropske komisije.

– Srbija pravi male korake i treba da dozvolimo da se ti koraci ostvare. Jer ako to ne učinimo, onda dobijamo upravo suprotno od onoga što želimo da postignemo – naglasio je Varhelji.

On je napomenuo da previše otvoren pritisak na Beograd na određenim pozicijama može izazvati “gubitak Srbije”, prenosi RTS.

– Želimo da Srbija bude naš saveznik, ali moramo da razumijemo njen stav kada nešto tražimo od nje – rekao je Varhelji.