Oznaka: Oliver Varhely

  • Varhelji: Do kraja 2027. neće više biti izgovora da Balkan ne bude dio EU

    Varhelji: Do kraja 2027. neće više biti izgovora da Balkan ne bude dio EU

    Komesar EU za proširenje Oliver Varhelji rekao je danas u Kotoru da će EU do kraja narednog mandata Evropske komisije biti spremna da primi nove članice.

    “Naredna Evropska komisija trebalo bi da bude komisija proširenja, koja će do kraja svog mandata vidjeti nove članice koje se pridružuju Uniji”, rekao je Varhelji na konferenciji za novinare u Kotoru gdje se danas održava Samita lidera Balkana i EU.

    On je dodao da je siguran da će, sa svim što je zajedno urađeno u ovom mandatu Evropske komisije, zaključno sa Planom rasta, Balkan biti dio tog proširenja.

    “Jasno je da ponuda koju je EU stavila na sto treba da nas vodi do narednog institucionalnog nivoa kada će biti naredno proširenje”, rekao je Varhelji.

    Prema njegovim riječima, do kraja 2027. godine neće biti više izgovora za Balkan da nije spreman da postane dio EU.

    Da bi se to desilo, mora se raditi na terenu, rekao je on, te istakao da Balkan treba da iskoristi priliku koju mu EU daje, ali i period prije pristupanja Uniji.

    “Želimo da iskoristite šanse koje vam članice daju i prije nego postanete članice EU”, rekao je Varhelji, ukazujući da to nije samo samo politička ideja, nego i ekonomska mjera.

    On je naglasio da je srećan što je došao u Kotor dva mjeseca nakon Tirane i da konstatuje da Plan rasta nije više samo nacrt.

  • Varhelji: Ne slažem se sa kolektivnim kažnjavanjem srpskog naroda

    Varhelji: Ne slažem se sa kolektivnim kažnjavanjem srpskog naroda

    Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je danas, govoreći o predloženoj rezoluciji o Srebrenici, da se ne slaže sa kolektivnim kažnjavanjem jednog naroda.

    Ne slažem se sa kolektivnim kažnjavanjem, to nije nikad bio dio naših vrijednosti, niti će biti – rekao je Varhelji na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    On je istakao da stigmatizacija srpskog naroda nije održiv izbor.

    – To ne doprinosi prevazilaženju svih strahota ratova na Balkanu. Osudili smo zločine protiv čovječnosti, ti ljudi moraju da snose odgovornost za svoje zločine. Postoje presude koje treba da se sprovedu, već smo vidjeli gdje pojam kolektivne krivice vodi. Moramo da se sjetimo žrtava u Srebrenici, ali ne treba da širimo kolektivnu krivicu na jedan narod – istakao je Varhelji.

     

    On je rekao da mu je uvijek drago kada dođe u Srbiju, a ovog puta će, kako kaže, imati više vremena da provede u Srbiji.

    – Srećan sam što mogu da vidim sve ono što smo radili u proteklih pet godina, konačno i plodove tog rada. Nakon 20. godišnjice velikog proširenja, koje je donijelo veliki mir i stabilnost regionu, koji je na granici sa Srbijom, nadam se da ćemo dalje vidjeti Srbiju u EU, da će se priključiti do kraja mandata. Meni je jasno da će naredna komisija morati sav napor i rad da usmjeri na nove članice Unije, jer jasno je šta je članstvo donijelo centralnoj i istočnoj Evropi – istakao je komesar.

    Varhelji je napomenuo da su u EU ponosni na transformacije društava zemalja članica.

    – Dakle, sada mi pravimo sve alate, spremamo sav zamajac kako bi naredna komisija mogla da donese rezultate kada je riječ o proširenju. Počeli smo sa realizacijom tog plana, to je jedna od tema o kojoj sam razgovarao sa predsjednikom Srbije Vučićem. Nadam se da ćete moći prve rezultate da vidite u Srbiji uskoro – napomenuo je on.

    On je ocijenio da bi plan ubrzanja procesa pridruživanja, ubrzanja reformi, raelizacija uslova za pridružvanje i postizanja pristupa jedinstvenom tržištu i prije proširenja donio korist građanima (Srbije) i prije proširenja.

    – Ključno je da plan rasta funkcioniše, a da bi se to desilo, region mora da funkcioniše kao jedan. Čitav region mora da se pridruži i onda će imati jednake uslove kao i zemlje članice EU. Zato, postepena integracija biće ključna – ukazao je on.

    Varhelji je rekao da je ove godine već bio jedan samit lidera regiona i da se nada da će se u Kotoru susresti sa srpskim predsjednikom još jednom gdje bi, kako dodaje, trebalo da razgovaraju o metodama plaćanja, zelenim koridorima.

    – Evropski savjet izdvojio je dodatnih šest milijardi evra u okviru ovog plana i zajedno sa ranijim planom od 30 milijardi evra, Srbija i čitav region će imati koristi od intenziteta pomoći koji može da se uporedi sa onim koje zemlje članice dobijaju iz kohezionog fonda do 2027. godine. Do 2027. godine postojaće sve mogućnosti za region da se pridruži – rekao je Varheji.

  • Varhelji: Evropskoj komisiji se ne sviđa Dodikova retorika

    Varhelji: Evropskoj komisiji se ne sviđa Dodikova retorika

    Komesar EU za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji izjavio je da su predstavnici Republike Srpske dio procesa donošenja odluka i da su zaslužni za reforme zbog kojih BiH može da napreduje na putu ka EU.

    “Evropskoj komisiji se ne sviđa retorika koju koristi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i to izaziva zabrinutost. Ali, nemojte zaboraviti da su predstavnici Republike Srpske u institucijama, da su dio procesa donošenja odluka, da su zaslužni i za reforme zbog kojih zemlja može napredovati”, rekao je Varhelji.

    On je naveo da se nada pozitivnom ishodu na sastanku Evropskog savjeta koji će iduće sedmice raspravljati o preporuci Evropske komisije da se otvore pregovori sa BiH, te dodao da ne može govoriti o mogućim datumima za početak pregovora.

    “Ako prijedlog koji smo dali prihvati Evropski savjet, mi ćemo odmah početi da pripremamo pregovarački okvir i čim budemo spremni da ga predložićemo Savjetu, a teško je predvidjeti koliko će Savjetu trebati da postigne konsenzus, jer se o tome odlučuje jednoglasno”, naveo je Varhelji.

    On je naveo da izmjene Izbornog zakona i dalje ostaju uslov za dalji napredak BiH u evropskim integracijama, ali da za njihovo donošenje ima vremena do lokalnih izbora, navodi Hina, prenosi Tanjug.

    “Sa naše strane vidimo da rad na tome napreduje prilično dobro i imaju još vremena do lokalnih izbora. Voljeli bismo da vidimo da se amandmani o integritetu izbornog procesa usvoje prije lokalnih izbora”, kazao je Varhelji.

    Komesar EU za proširenje ukazao je na pozitivne promjene u BiH nakon izbora 2022. godine, ističući da postoji funkcionalna politička konstrukciju u kojoj su predstavnici tri konstitutivna naroda uspjeli da dogovore koalicije na svim nivoima vlasti u zemlji.

    Podsjetio je da Federacija BiH pet godina prije toga nije imala vladu, niti budžet.

    Varhelji je predstavio izvještaj o BiH stalnim predstavnicima država članica EU, koji pripremaju sastanak Savjeta za opšte poslove koji će u utorak, 19. marta, raspravljati o preporuci Evropske komisije da se otvore pregovori sa BiH.

    O tome će u četvrtak, 21. marta razgovarati i čelnici EU, a za pozitivnu odluku potrebna je saglasnost svih država članica.

    Varehelji je rekao da je rasprava sa ambasadorima bila vrlo pozitivna i da se nada pozitivnom ishodu.

    Na pitanje da li očekuje otpor nekih država članica prema otvaranju pregovora sa BiH, Varhelji je rekao da je izvještaj Evropske komisije rađen vrlo pažljivo i da su pritom osluškivali raspoloženje država članica.

    On je istakao da je pred BiH još dosta posla koji će morati da obavi.

  • Varhelji: Usvojeni zaključci o Srbiji

    Varhelji: Usvojeni zaključci o Srbiji

    Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je da su na današnjem sastanku Savjeta za opšte poslove EU, na kojem se razmatrano pitanje proširenja, usvojeni zaključci o Srbiji.

    Odgovarajući na pitanje novinara da li očekuje da zaključci o Srbiji budu usvojeni pred Evropskim savjetom, Varhelji je rekao da su zaključci o Srbiji već usvojeni i da ne postoje tačke odlučivanja za Evropski savjet.

    “Preporuke za Srbiju su u danas usvojenim zaključcima Savjeta za opšte poslove”, rekao je Varhelji na konferenciji za novinare.

    On je istakao da će sutra u Briselu biti održan samit EU – zapadni Balkan i da ovi zaključci predstavljaju osnovu za te razgovore jer se, kako je naveo, ne odnose samo na procjenu godišnjih rezultata zemalja kandidata, već se razmišlja i o novom političkom prijedlogu za ubrzanje procesa proširenja, a to je Plan rasta za zapadni Balkan.

    “Nadam se da sutrašnji samit o zapadnom Balkanu neće samo potvrditi korisnost ovog prijedloga, već će odmah preuzeti vlasništvo od država članica i naših zapadnobalkanskih partnera”, rekao je Varhelji.

    On je ocijenio da je ovo bila značajna godina za politiku proširenja EU i izrazio zadovoljstvo jer je Savjet za opšte poslove obezbijedio prijedloge za Evropski savjet.

    “Zaključci koji su danas uvojeni su osnovni za bilo kakav napredak u politici proširenja i za nastavak proširenja”, rekao je Varhelji.

    On je naveo da su zaključci Savjeta za opšte poslove u velikoj mjeri potvrdili suštinske izvještaje za deset zemalja kandidata, koji se podnose Evropskom savjetu.

    Varhelji je dodao da sada treba vidjeti kako će to biti “prevedeno u više strateške odluke” lidera EU na sastanku Evropskog savketa.

    “Jasno je da će razgovarati o četiri najvažnija i politički strateška pitanja za lidere i nadamo se da će oni biti usaglašeni, što znači snažnu poruku koja potvrđuje privrženost perspektivi članstva u EU za zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju”, rekao je Varhelji.

  • Varhelji: BiH nema vremena za gubljenje

    Varhelji: BiH nema vremena za gubljenje

    BiH nema vremena za gubljenje i treba da napreduje na sprovođenju agende reformi, kako bi u potpunosti profitirala od geopolitičke prilike u kojoj je politika proširenja EU glavni prioritet, saopštio je evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji.

    On je na “Tviteru” napisao da je održana “dobra diskusija” u okviru petog sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje BiH i EU u Briselu.

    “BiH treba da napreduje na sprovođenju agende reformi, kako bi u potpunosti profitirala od geopolitičke prilike u kojoj je politika proširenja EU glavni prioritet. Nema vremena za gubljenje!”, naveo je Varhelji.

  • Varhelji: Osnivanje ZSO preduslov za normalizaciju

    Varhelji: Osnivanje ZSO preduslov za normalizaciju

    Osnivanje Zajednice srpskih opština predstavlja preduslov za normalizaciju i napredak Prištine na putu ka Evropskoj uniji, poručio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji poslije sastanka sa predstavncima Srpske liste sa Kosmeta.

    Varhelji je na Tviteru naveo da se sastao sa predsjednikom Srpske liste Goranom Rakićem u Sjevernoj Mitrovici i da su razgovarali o podršci Evropske unije regionu.

    Potpredsjednik Srpske liste Igor Simić saopštio je da su predstavnici Srpske liste kao glavnu poruku danas prenijeli Varheljiju da su hitno formiranje ZSO, povlačenje specijalnih jedinica i prestanak institucionalne represije preduslovi za stabilan suživot svih zajednica na KiM.

    • Hitno formiranje Zajednice srpskih opština, povlačenje specijalnih jedinica i prestanak institucionalne represije su preduslovi za stabilan suživot svih zajednica na ovim prostorima – glavna je poruka koju smo na današnjem sastanku preneli komesaru za proširenje EU Oliveru Varheljiju – napisao je Simić na Fejsbuku.
  • Prvi politički forum između EU i BiH: Potvrđena spremnost za evropske integracije

    Prvi politički forum između EU i BiH: Potvrđena spremnost za evropske integracije

    U Sarajevu je juče u prisustvu Olivera Varheljija, evropskog komesara za proširenje, i najviših predstavnika svih nivoa vlasti u BiH organizovan prvi politički forum između EU i BiH, s ciljem ubrzanja evropskih reformi nakon što je BiH dobila kandidatski status u decembru prošle godine.https://6512f3077d6b6f061ba6aa34dd4a904d.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-40/html/container.html

    Uz Varheljija, forumom je predsjedavala Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, a prisutni su bili predsjednici vlada RS i FBiH, članovi Zajedničkog kolegijuma Parlamentarne skupštine BiH, predsjednici klubova, premijeri deset kantona u Federaciji i gradonačelnik Brčko distrikta.

    Kako je saopšteno, učesnici su istaknuli važnost odluke Evropskog savjeta da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo i ovu odluku smatraju novim podsticajem za sprovođenje neophodnih reformi.

    “Shodno tome, učesnici su razgovarali o usaglašavanju i utvrđivanju prioritetnih reformi nužnih kako bi BiH ostvarila napredak na evropskom putu, posebno u pogledu ispunjavanja uslova za otvaranje pristupnih pregovora što je prije moguće”, saopšteno je.

    Kako je istaknuto, na sastanku je bilo riječi o političkom sporazumu o principima za osiguranje funkcionalne BiH, koja ostvaruje iskorake na evropskom putu od 12. juna, kao i o smjernicama, principima i ciljevima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period 20222026. godina. Takođe, potvrđeno je da će se svi učesnici foruma voditi Mišljenjem Evropske komisije o zahtjevu za članstvo BiH i analitičkim izvještajima, kao i naknadnim izvještajima za zemlju.

    “Sudionici su nedvosmisleno istaknuli teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Bosne i Hercegovine”, naglašeno je.

    Takođe, kako je istaknuto, dogovoreno je i ubrzano djelovanje na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja. Dogovoreno je da se sljedeći forum sazove za šest mjeseci, do kada bi trebalo pokazati rezultate do sada sprovedenih reformi i reformi koje su u toku.

    Varhelji je izjavio da je kandidatski status za članstvo bio okidač za neke pozitivne pomake u BiH, kao i pokazatelj da zemlja zaslužuje da bude dio EU.

    On je rekao da je imao priliku da čuje veoma jasno izraženu spremnost BiH da se radi na svim dugogodišnjim i dugoiščekivanim pitanjima i problemima, te da je potvrda toga i protekla sjednica Savjeta ministara, na kojoj su riješena mnoga pitanja koja su dugo bila u zastoju, a potpadaju pod oblast vladavine prava i mnoge druge bitne oblasti.

    “Taj status predstavlja izraz nadanja EU i pokazatelj je da ova zemlja zaslužuje da bude dio EU, a mi sa svoje strane očekujemo da BiH jednog dana bude naša članica. Vi sa svoje strane svjedočite snažnom angažmanu i nadam se da će on dovesti do nekih konkretnih rezultata”, istakao je Varhelji i dodao da vjeruje da je ovaj forum istinska prekretnica u ispunjavanju reformi i prioriteta ka EU.

    Krišto je nakon sastanka sa Varheljijem istakla da je BiH ostvarila veliki napredak ka evropskom putu, te da je na tom putu imala punu podršku EU.

    Ona je ukazala da je kroz dijalog načelno usaglašena neka vrsta dinamike koju treba na kraju usvojiti kroz mehanizam koordinacije, te dodala da će ovo tijelo biti uskoro sazvano.

    “BiH je ovim forumom iskazala spremnost za evropske integracije”, izjavila je Krišto i naglasila da je BiH dobila još jedan signal da joj je mjesto u evropskoj porodici.

  • Varheji: Kriminalizacija klevete pogrešan korak, povucite zakon

    Varheji: Kriminalizacija klevete pogrešan korak, povucite zakon

    Za žaljenje je što je Narodna skupština Republike Srpske glasala za amandmane kojima se ponovo uvode krivične kazne za klevetu, napisao je Oliver Varheji, komesar za proširenje Evropske komisije.

    “Ovo je korak u pogrešnom pravcu. EU poziva RS da povuče amandman kako bi se osigurala sloboda izražavanja i medija”, napisao je on.

    Podsjećanja radi, i EU je juče reagovala, podsjećajući da je ovaj zakon korak u pogrešnom smjeru, i pozvala je vlasti RS da pomenuti nacrt povuku iz procedure.

    NS RS juče je usvojila nacrt zakona o kriminalizaciji klevete, iako i brojni poslanici vladajuće koalicije smatraju da je zakon loš i problematičan.

  • Potpisan grant EU za brzu prugu Beograd-Niš u prisustvu Vučića i Varheljija

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa komesarom Oliverom Varheljijem potpisao je grant za dionicu Beograd-Niš u okviru finansijskog paketa Evropske unije za željeznički Koridor 10.

    Potpisan je ugovor prve tranše investicionog granta za prugu Beograd-Niš u vrednosti od 598 miliona evra. U pitanju su bespovratna sredstva EU.

    Ukupna vrijednost radova procijenjena je na više od 2,5 milijardi evra. Početak radova kako je najavljeno bi mogao da se očekuje 2024. godine.

    Vučić je Varheljiju rekao da će izgradnjom ove brze pruge biti moguće putovati od Niša do Novog Sada za samo tri sata, a od Budimpešste do Niša za oko četiri i po sata.

    Vučić je upoznao Varheljija sa aktuelnim željezničkim projektima u Srbiji.

    Na pruzi Beograd – Niš, koja će se nastaviti na brzu prugu Beograd – Budimpešta, planirano je da se vozovi kreću brzinom od 200 kilometara na čas.

  • Skandal u Evropskom parlamentu, Varhelji nakon izlaganja Zovko pitao: “Koliko još idiota ima”

    Skandal u Evropskom parlamentu, Varhelji nakon izlaganja Zovko pitao: “Koliko još idiota ima”

    Mađarskom evropskom povjereniku Oliveru Varhelyiju mikrofon je ostao uključen tokom zasjedanja Evropskog parlamenta jučer, pa se nakon jednog od njegovih odgovora moglo čuti kako na mađarskom kaže: “Koliko još idiota ima?”

    Povjerenik EU-a za susjedstvo i proširenje odgovarao je na pitanja europarlamentaraca o proširenju EU-a na Zapadni Balkan. Varhelyji je, odgovarajući na pitanje hrvatskih europarlamentarca Željane Zovko i Tomislava Sokola, nakon sjedenja zaboravio isključiti mikrofon i rekao “Koliko još ima idiota?”, vjerojatno misleći na ostale europarlamentarce.
    U EVROPSKOM PARLAMENTU
    Zovko o Konakoviću: To je fin dečko u skladu sa evropskim, a ne iranskim vrijednostima
    Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove, HDZ-ova europarlamentarka Željana Zovko govorila je o najnovijem stanju u Bosni i Hercegovini te je istaknula nedavno formiranje Vijeća ministara BiH.

    Zovko je prilikom rasprave pozvala na punu podršku Komisije novom sazivu, a poseban akcent stavila je na financijska sredstva EU.

    Mađarska opoziciona stranka Demokratikus Koalicio (Demokratska koalicija) nakon sastanka oglasila se saopćenjem u kojem je pozvala na Varhelyijevu ostavku, ističući da je njegov komentar potpuno stran od funkcioniranja Evropskog parlamenta.

    “Demokratska koalicija poziva na trenutnu ostavku Olivera Varhelyija, a ako odbije dati ostavku vlastitom voljom, očekujemo da ga predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen odmah otpusti”, napisali su.

    Dodali su da će slučaj prijaviti Evropskom parlamentu i predsjedniku Evropske komisije, prenose mađarski mediji.