VRBAS Media

Oznaka: Olaf Scholz

  • Šolc: Neprihvatljiva prijetnja Putina nuklearnim oružjem

    Šolc: Neprihvatljiva prijetnja Putina nuklearnim oružjem

    Bilo kakva prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će upotrijebiti nuklearno oružje je “neprihvatljiva”, ali Njemačka će nastaviti da podržava Ukrajinu i pokušaće da spriječi eskalaciju rata između Rusije i Ukrajine, izjavio je danas njemački kancelar Olaf Šolc.

    “Mi ćemo se držati našeg izbalansiranog i odlučnog kursa u davanju podrške Ukrajini, kao i nastojanja da spriječimo eskalaciju rata između Rusije i Ukrajine. Nastavićemo i dalje to da činimo”, rekao je Šolc za televiziju ARD, prenio je Rojters.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin ranije danas naredio je prvu mobilizaciju u Rusiji od Drugog svjetskog rata i upozorio Zapad da će Moskva odgovoriti snagom svog ogromnog vojnog arsenala, ako nastavi sa, kako je rekao, “nuklearnom ucjenom”.

    “Oni koji pokušavaju da ucijene Rusiju nuklearnim oružjem treba da znaju da ruža vjetrova može da se okrene u njihovom pravcu”, poručio je Putin u obraćanju naciji, prenijela je ranije danas agencija RIA Novosti.

    On je poručio da Zapad želi da uništi Rusiju, ali da Rusija ima modernije oružje od onog koje posjeduje NATO.

  • Njemački kancelar poručio Putinu da mora priznati poraz

    Njemački kancelar poručio Putinu da mora priznati poraz

    Ruski predsjednik Vladimir Putin odustaće od svojih “imperijalnih ambicija” koje rizikuju uništenje Ukrajine i Rusije samo ako prizna da ne može dobiti rat, rekao je u juče njemački kancelar Olaf Scholz.

    “Zbog toga nećemo prihvatiti nikakav mir koji diktira Rusija i zato Ukrajina mora biti u stanju obraniti se od napada Rusije”, rekao je Scholz u svom prvom obraćanju Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

    Povratak imperijalizma, s Putinovim ratom protiv Ukrajine, nije bio samo katastrofa za Evropu nego i za globalni mirovni poredak temeljen na pravilima, rekao je kancelar. Pozvao je UN da to obrani od onih koji bi više voljeli svijet u kojem “jaki vladaju slabima”.

    “Gledamo li bespomoćno kako nas neki žele katapultirati nazad u svjetski poredak u kojem je rat uobičajeno sredstvo politike, nezavisne nacije moraju se pridružiti svojim jačim susjedima ili kolonijalnim gospodarima, a prosperitet i ljudska prava privilegija za nekolicinu sretnika?” upitao je Scholz.

    “Ili uspijevamo zajedno osigurati da multipolarni svijet 21. stoljeća ostane multilateralni svijet? Moj odgovor, kao Nijemca i Evropljanina, je: moramo njime upravljati.”

    Kako bi bolje postigao ovaj cilj, globalni jug trebao je imati veću ulogu u svjetskim poslovima, rekao je Scholz. S većom odgovornošću dolazi i veće uvjerenje, dodao je.

  • Šolc: Neophodno nastaviti dijalog sa Putinom

    Šolc: Neophodno nastaviti dijalog sa Putinom

    Neophodno je nastaviti dijalog sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uprkos suprotnim stavovima, izjavio je danas njemački kancelar Olaf Šolc.

    On je, u intervjuu za “Dojčlandfunk” rekao da je tokom nedavnog razgovora sa Putinom postigao izvestan napredak, ali da smatra da Rusija nije spremna za pregovore sa Zapadom.

    Važno je da imamo dijalog sa Rusijom, kao i da ne gajimo iluzije u vezi sa tim, istakao je Šolc.

    Putin i Šolc su razgovarali telefonski sat i po 13. septembra, podsjeća agencija RIA Novosti.

    Putin je Šolcu tokom razgovora skrenuo pažnju na to da Ukrajina flagrantno krši međunarodno humanitarno pravo granatiranjem gradova u oblasti Donbasa, što, kako je naglasio ruski lider, izaziva velike civilne žrtve i štetu na infrastrukturi.

    Rusija, za razliku od Ukrajine, omogućava pristup Međunrodnog komiteta Crvenog krsta ratnim zarobljenicima, rekao je Putin.

  • Šolc: Putin nije shvatio da je odluka o napadu na Ukrajinu greška

    Šolc: Putin nije shvatio da je odluka o napadu na Ukrajinu greška

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin, nažalost, izgleda još nije shvatio da je odluka o napadu na Ukrajinu greška, izjavio je danas njemački kancelar Olaf Šolc, komentarišući telefonski razgovor koji je sa Putinom imao dan ranije.

    Šolc je rekao da je i dalje važno da se Putinu naglasi da Rusija mora da se povuče iz Ukrajine, prenio je Rojters.

    U jučerašnjem 90-minutnom telefonskom razgovoru, Šolc je pozvao Putina da pronađe diplomatsko rješenje za sukob u Ukrajini zasnovano na prekidu vatre i potpunom povlačenju ruskih trupa što je prije moguće.

    Kako je naveo portparol njemačke vlade Štefen Hebeštrajt, Šolc je upozorio da bilo kakvi koraci Rusije ka aneksiji teritorija neće proći bez odgovora i neće biti priznati ni pod kakvim uslovima

    Prenio je da je Šolc istakao potrebu da se osigura bezbjednost nukelarne elektrane Zaporožje.

    Prema rečima portparola, nemački kancelar je apelovao na Putina da Rusija nastavi da u potpunosti primenjuje sporazum o izvozu ukrjainskog žita koji su podržale Ujedinjene nacije.

  • Putin i Scholz razgovarali 90 minuta

    Putin i Scholz razgovarali 90 minuta

    Ruski predsjednik Vladimir Putin telefonom je razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Glavna pažnja bila je posvećena situaciji oko Ukrajine u kontekstu ruske agresije.

    Putin je ustvrdio da ukrajinska vojska krši međunarodno humanitarno pravo kontinuiranim granatiranjem gradova Donbasa, “usljed čega stradaju civili i namjerno se nanosi šteta civilnoj infrastrukturi”, navode iz Kremlja.

    Kako se navodi u saopštenju njemačke vlade, njemački kancelar se založio za diplomatsko rješenje situacije u Ukrajini i upozorio da svi ruski koraci u pravcu aneksije neće ostati bez odgovora niti će biti priznati ni pod kojim okolnostima.

    Pored toga, Scholz se dotakao teme zarobljenih boraca. On je istakao potrebu da se prema njima postupa u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom.

    Njemački kancelar je pozvao da se osigura bezbjednost Zaporoške nuklearne elektrane i izbjegne eskalacija. Dvojica lidera su razgovarala sat i po i dogovorili se da nastave kontakte.

  • Šolc: “Spremni smo”

    Šolc: “Spremni smo”

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da je ta zemlja dobro pripremljena za energetsku krizu koja se očekuje na zimu i da građani nemaju razloga za zabrinutost.

    “Prebrodićemo to. Živimo u ozbiljnim vremenima”, rekao je Šolc u video-poruci koja je emitovana danas.

    On je dodao da krizu ne osećaju samo građani u Ukrajini, veći oni u Evropi i mnogi u svetu, prenosi Bild.

    Ipak, Njemačka je dobro pripremljena za činjenicu da Rusija u velikoj meri obustavi dotok gasa zbog rata, rekao je Šolc ukazavši na skladišta gasa, napore da se uveze tečni gas i mogućnost korišćenja fosilne energije, a u slučaju potrebe i nuklearne.

    Pored toga, savezna vlada planira paket pomoći građanima, rekao je Šolc i dodao da niko neće biti prepušten sam sebi.

  • Šolc odbio: Sami su krivi

    Šolc odbio: Sami su krivi

    Nemački kancelar Olaf Šolc je odbacio poljske zahteve za isplatu štete koju je Njemačka napravila toj zemlji tokom Drugog svetskog rata.

    “Kao i sve vlade pre mene mogu da podsetim da je pitanje ratnih reparacija međunarodno pravno finalno rešeno”, rekao je socijaldemokratski političar u intervjuu za Frankfurter algemajne cajtung, prenosi RTS.Lider vladajućih poljskih konzervativaca Jaroslav Kačinjski izjavio je nedavno da će Poljska zvanično podneti zahtev da joj Nemačka plati odštetu za žrtve, materijalnu štetu i zločine okupacionih vlasti tokom Drugog svetskog rata, u iznosu od 1,32 milijarde dolara.

    “Donjeta je odluka da se zvanično traže reparacije od Njemačke, da dobijemo odštetu za sve ono što je Njemačka ili nemački narod učinio Poljskoj od 1939. do 1945. godine. U međunarodnim odnosima su stvari takve da, ako jedna država nanese drugoj velike štete, kasnije nakon vojnog poraza mora da se razračuna. Nema nikakvog povoda da Poljska bude isključena iz tog principa”, kazao je Kačinjski.

    On je upozorio da neće biti nimalo lako doći do reparacija od Nemačke i da to može da traje dugo, ali je izrazio nadu da će se zainteresovati i druge države, konkretno Izrael, pošto Poljska traži odštetu i za smrt 5,2 miliona svojih državljana, medju kojima su većina bili Jevreji.

    Njemačka navodi da je pitanje ratne odštete Poljskoj pravno zatvoreno jer je sama Poljska to pitanje zatvorila dva puta, bilateralnim ugovorom o priznavanju poratnih granica na Odri i Nisi iz 1970. godine, i prilikom pregovora o ujedinjenju dve Njemačke 1990. godine, kada Varšava nije postavila pitanje odštete iako je već bila nezavisna od Moskve.

  • Makron i Šolc zajedno “čiste” region

    Makron i Šolc zajedno “čiste” region

    EU i SAD posljednjih sedmica značajno su pojačale pritisak da se problemi na zapadnom Balkanu riješe, a posljednji korak u tom smjeru je odluka Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, i Olafa Šolca, kancelara Njemačke, da uz Miroslava Lajčaka, specijalnog izaslanika EU, na zapadni Balkan pošalju svoje specijalne izaslanike.

    Kako su javili evropski mediji, prva stanica ovog trojca će biti dijalog između Beograda i Prištine, što EU, zajedno sa SAD, želi da sprovede u što kraćem roku.

    Kako nam je rekao diplomatski izvor, već nakon ove posjete očekuje se i jači angažman u BiH, koju i EU i SAD vide kao potencijalno veći problem od pitanja Kosova. Saznajemo da je Zapad nezadovoljan sporošću implementacije dogovora bh. političkih lidera sa predstavnicima EU u Briselu 12. jula i očekuje da se odmah nakon izbora riješe preostala neriješena pitanja.

    Marija Đorić, univerzitetska profesorka u Beogradu i politikološkinja, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da EU želi ponovo da preuzme inicijativu od SAD, kad je u pitanju rješavanje problema u vlastitom dvorištu, kako oni vide zapadni Balkan. Đorićeva se takođe slaže s tim da je nakon Kosova sljedeća na redu BiH.

    “Nemačka i Francuska šalju svoje specijalne izaslanike na zapadni Balkan, kako bi pojačale uticaj EU na Balkanu, jer se čini da je trenutno kormilo u rukama SAD, što se posebno vidi u kontekstu podržavanja ideje ‘Otvorenog Balkana’. Mislim da će u ovom trenutku pažnja biti usmerena prvenstveno na razrešavanje kosovskog čvora, a da će sledeći zadatak biti BiH, kao neuralgična tačka zapadnog Balkana”, smatra ona.

    Podsjećanja radi, Makron i Šolc poslali su zajedničko pismo Aleksandru Vučiću, predsjedniku Srbije, u kojem su apelovali na njega i na Aljbina Kurtija, predsjednika Kosova, da postignu dogovor koji će omogućiti postizanje sveobuhvatnog sporazuma. Vjeruje se da je sljedeći korak sličan potez prema BiH, odnosno urgiranje da se odmah nakon izbora implementira sporazum iz Brisela.

    Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, tvrdi da su se Šolc i Makron odlučili na ovaj potez, jer su shvatili da prostor zapadnog Balkana ostaje zakovan u rukama političara koji reforme vide kao nužno zlo koje im se nameće.

    “Oni igraju na kartu stabilokratije, što je očigledno bila pogrešna strategija EU. Posebno je značajna promjena u potezu francuskog predsjednika, koji je omekšao neke rigidne stavove kad je riječ o proširenju. EU se, rekla bih, otrijeznila nakon ruske invazije na Ukrajinu i primorana je da se više angažuje na ovom prostoru ukoliko ne želi da ga zauvijek izgubi”, istakla je Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Ona tvrdi da su balkanski političari neiskreni prema zvaničnicima EU i ne žele istinski da sprovedu reforme.

    “Oni ne razumiju i ne žive evropske vrijednosti, one su za njih puka prozapadnjačka tlapnja, ali imaju još toliko pristojnosti, mada ne svi, da to ne kažu javno i glasno. Oni pak među građanima šire ideju prema kojoj se EU nalazi pred raspadom i propašću i time dodatno podupiru antievropsko raspoloženje. Međutim, ne odriču se evropskih fondova i materijalne koristi od procesa”, smatra Topićeva.

    Zapadni mediji ovih dana takođe mnogo pišu o zapadnom Balkanu i ističu da je rat u Ukrajini potpuno promijenio zapadnu računicu prema zapadnom Balkanu, ali i istočnom susjedstvu.

  • Šolc i dalje odbija isporuku tenkova Ukrajini

    Šolc i dalje odbija isporuku tenkova Ukrajini

    Njemački kancelar Olaf Šolc odbio je molbu svog ukrajinskog kolege Denisa Šmihala za većom vojnom podrškom, tokom njegove posjete Berlinu, piše dnevnik “Velt”.

    Konkretno se radilo o isporuci modernih “Leopard 2” tenkova.

    Već u aprilu je njemački proizvođač oklopnih vozila “Kraus-Mafaj Vegman” ponudio direktnu isporuku 100 tenkova Ukrajini za 1,55 milijardi evra.

    Međutim, Šolc je odbio da da izvoznu dozvoli, i njegov stav se i dalje nije promijenio.

    Ukrajinska strana, piše list, tvrdi da je Šolc u razgovoru sa Šmihalom ostao “uopšten i nekonkretan”, te da nije pokazao nikakvu spremnost da promijeni svoj stav.

    Iz kabineta Šolca je poručeno da Njemačka neće popustiti u pružanju vojne, političke, finansijske i humanitarne pomoći.

    Naveli su da ne žele da iznose detalje povjerljiv razgovor.

    Inače, Ukrajina već dugo zahtijeva od Njemačke veću isporuku teškog naoružanja.

  • Scholz i Macron pisali Aleksandru Vučiću: Presudan trenutak za stabilnost Zapadnog Balkana

    Scholz i Macron pisali Aleksandru Vučiću: Presudan trenutak za stabilnost Zapadnog Balkana

    Predsjednik Francuske Emmanuel Macron i kancelar Njemačke Olaf Scholz su uputili zajedničko pismo predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u kojem su na njega apelovali da pokaže “maksimalnu odlučnost i spremnost” da donosi teške odluke, “koje vode ka napretku u dijalogu između Kosova i Srbije, pod okriljem EU”.

    “Nedavne tenzije su pokazale da su konstruktivni koraci naprijed hitno potrebni, kako na praktičnom, tako i na političkom nivou. Stoga smo zadužili naše savjetnike za vanjsku i sigurnosnu politiku, Jensa Pletnera i Emanuela Bona, da pruže direktnu podršku Miroslavu Lajčaku u njegovim zalaganjima. Predlažemo da naši savjetnici, zajedno sa Lajčakom, posjete Kosovo i Srbiju, kako bi istražili mogućnosti da se proces brzo pokrene napred”, naveli su Scholz i Macron u pismu Vučiću.

    Macron i Scholz su naveli da su zajedničko pismo uputili “u trenutku od presudnog značaja za sigurnost na evropskom kontinentu i stabilnost u regionu Zapadnog Balkana”.

    “Uvjereni smo da, u svjetlu ruske agresije nad Ukrajinom, moramo da uložimo još snažnije napore, kako bi evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana postala realnost i kako bi se riješili dugotrajni bilateralni i regionalni sporovi”, napisali su njemački kancelar i francuski predsjednik.

    Puna normalizacija odnosa Kosova i Srbije je od suštinskog značaja za Zapadni Balkan, dodali su.

    “Obraćamo Vam se kao lideru Vaše zemlje, kako bismo apelovali na Vas da pokažete maksimalnu odlučnost i spremnost da donosite teške odluke, koje vode ka napretku u dijalogu između Kosova i Srbije, pod okriljem EU”, navodi se u pismu, uz izražavanje nade da će ova inicijativa naići na Vučićevo “interesovanje i podršku”, saopćeno je iz pres službe predsjednika Srbije.