Francuska i Njemačka pozvale su danas Beograd i Prištinu da što prije organizuju nove izbore u opštinama na sjeveru KiM u kojima je došlo do tenzija, rekao je danas francuski predsjednik Emanuel Makron.
Makron je rekao i da su evropski zvaničnici zatražili da izborna pravila za naredne izbore budu razjašnjena, prenosi Rojters.
Prenio je da su se Vučić i Osmani saglasili da će u narednim nedjeljama biti “jasnih odluka” u vezi sa situacijom na sjeveru KiM.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da je razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcem i da je tema bila nasilje na Kosovu, te da su razgovarali i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednikom samoproglašenog Kosova Vjosom Osmani.
Makron je istakao da se on saglasio sa Šolcom, Vučićem i Osmanijevom da će u narednim sedmicama biti “jasnijih odluka” po pitanju Kosova.
I Vučić i Osmanijeva, kako je navedeno, insistirali su na tome da žele deeskalaciju krize na sjeveru Kosove, ali su iskazali vrlo malo volje da odstupe od svojih stavova.
Portparol njemačke vlade Štefen Hebeštrajt izjavio je da njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron žele zajedničke razgovore sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednicom privremenih prištinskih institucija Vjosom Osmani, piše “DW”.
Kako se navodi, sastanak bi trebalo da se održi danas, na marginama sastanka Evropske političke zajednice u Moldaviji.
Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da planira da ponovo razgovara telefonom o situaciji u Ukrajini sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom “u dogledno vrijeme”.
“Prošlo je dosta vremena od našeg posljednjeg telefonskog razgovora. Ali planiram da ponovo razgovaram sa Putinom u dogledno vrijeme”, rekao je njemački lider u intervjuu listu “Kelner Štat-Ancajger”, objavljenom danas.
Putin i Šolc su posljednji put razgovarali telefonom 2. decembra. Njihov razgovor je trajao oko sat vremena i odnosio se na sukob u Ukrajini i njegove posljedice, prenosi agencija TASS.
Tokom razgovora, ruski predsjednik je pozvao Berlin da “preispita svoju poziciju u kontekstu dešavanja u Ukrajini”.
Razgovor je pokrenula Njemačka.
Prije toga, dvojica lidera imali su telefonski razgovor 13. septembra 2022. godine, podsjeća ruska agencija.
Ukrajina najvjerovatnije neće moći da postane članica NATO u doglednoj budućnosti jer još ne ispunjava niz uslova za prijem, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc.
Šef NATO Jens Stoltenberg izjavio je ranije ovog mjeseca da su sve države članice pristale da požele dobrodošlicu Kijevu, ali samo ako i kada pobijedi Rusiju.
Šolc je za njemački list “Di velt” ocijenio da bi za sada zapadne pristalice Ukrajine trebalo da se usredsrede na pomoć Kijevu da se odbrani, a u budućnosti će se morati razgovarati i o bezbjednosnim garancijama za Kijev.
“Ali mi smo daleko od toga”, dodao je Šolc.
Na pitanje da li bi teoretski podržao ulazak Ukrajine u NATO nakon okončanja vojnog sukoba sa Rusijom, kancelar je rekao da je “svima jasno da to u skorije vrijeme neće biti na dnevnom redu”.
Jedan od razloga za to je, smatra Šolc, što postoji čitav niz zahtjeva koji pripadaju kriterijumima NATO-a koje Ukrajina trenutno ne može da ispuni.
Ukrajina će nastaviti da dobija naoružanje zapadne proizvodnje i po završetku sukoba, izjavio je nemački kancelar Olaf Šolc.
“U budćnosti ćemo takođe morati da govorimo o garancijama bezbednosti, to je jasno. Te garancije bezbednosti uključuju i pitanje o tome u kakvoj ćemo meri snabdevati Ukrajinu oružjem u budućnosti. Posle rata Ukrajina će biti snabdevena oružjem zapadne proizvodnje“, rekao je Šolc.
Prema njegovim rečima, zapadne zemlje za sada nisu razmatrale te garancije bezbednosti, jer sukob nije završen. Nemački kancelar je dodao da u doglednoj budućnosti Ukrajina neće stupiti u NATO, jer kriterijumi Alijanse podrazumevaju brojne uslove, koje Kijev sada nije kadar da ispuni.
Olaf Šolc, njemački savezni kancelar, ponovo je uslovio proširenje EU na zapadni Balkan potrebom da se EU unutar sebe reformiše, kako bi bila sposobnija donositi odluke koje bi je ojačale u geopolitičkim odnosima.
Šolc je u nedavnom govoru u Evropskom parlamentu u Strazburu rekao da EU mora ispuniti svoje obećanje zemljama zapadnog Balkana i primiti ih u članstvo, nakon čega je dobio aplauz prisutnih poslanika.
“Mi smo građanima i građankama zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i u perspektivi i Gruzije poručili da pripadaju nama. Mi želimo da vi budete dio EU. Pritom, nije riječ o altruizmu, nego o našoj vjerodostojnosti i ekonomskoj racionalnosti. Radi se i o tome da se mir u Evropi trajno osigura nakon prekretnice izazvane ruskim napadačkim ratom”, rekao je Šolc.
Kada je riječ o prijemu, rekao je da je uslov normalizacija odnosa između Srbije i Kosova i sprovođenje reformi, te je podsjetio da je prijem u EU zapadnog Balkana obećanje koje je dato prije 20 godina.
Međutim, ponovio je navode iz govora u Pragu o potrebi ukidanja veta za donošenje odluka unutar EU, što je reforma kojoj se odlučno protive zemlje, posebno članice primljene nakon proširenja 2004. godine.
Šolc je u svom govoru indirektno kritikovao glasove onih zemalja u EU koje žele da se zadrži princip veta u spoljnoj politici i bezbjednosti.
“Želim poručiti skepticima da se najveći mogući demokratski legitimitet ne postiže kroz jednoglasnost ili stoodstotnu saglasnost u svim odlukama. Upravo suprotno! Ono što nas čini demokratama je naporno traganje za većinama i koalicijama, traganje za kompromisima u kojima se takođe uzimaju u obzir i interesi manjine. Upravo to dokazuje naše razumijevanje liberalne demokratije”, rekao je Šolc.
Iz ovog govora, kao i iz prethodnog govora u Pragu, može se zaključiti da bi Njemačka dalje proširenje mogla usloviti sprovođenjem interne reforme u EU, što je proces koji bi, kako smatra Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, mogao potrajati.
“Iskustvo zadnjih desetak godina ne ostavlja puno prostora za optimizam kada je u pitanju dogovor 27 zemalja članica o internim reformama. Naravno, pritisak globalnih promjena, od invazije Rusije na Ukrajinu do izbora u SAD i odnosa sa Kinom, mogu izazvati reakciju koja nas može iznenaditi. Ostaje da se vidi”, izjavio je Ćerimagić za “Nezavisne novine”.
Reforma EU je, kako on ističe, zbog pozicija Poljske, Mađarske i nekoliko drugih zemalja nikad udaljenija.
“EU bi takođe vrlo jasno mogla da kaže kako što prije želi, na primjer, da Crna Gora postane 28. članica, ali i da ostale zemlje imaju čemu da se nadaju bez obzira na reforme u EU. Bez toga sposobnost EU da motiviše reforme i utiče na političke procese ostaće slaba. To najbolje vidimo mi u BiH, ali se vidi i dalje, od Sjeverne Makedonije do Srbije i Kosova”, smatra on.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, istakla je da je Šolcova posvećenost proširenju iskrena i naglasila da postoji uzročno-posljedična veza između proširenja i reforme EU.
“Teško je iz ovih poruka razaznati kojim tempom i kojom dinamikom bi to moglo ići. Rekla bih da je proces zapeo u raljama rata u Ukrajini. Postoji jedna poruka, koja je možda promakla ispod radara, a to je zalaganje da se odluke vezane za spoljnu politiku i oporezivanje donose kvalifikovanom većinom, što bi otkočilo neke odluke za koje je inicijativa i ranije potekla iz same Njemačke, a odnosila se i na odnos prema politikama pojedinih zemalja zapadnog Balkana”, istakla je Topićeva za “Nezavisne novine”.
Faris Kočan, ekspert za zapadni Balkan iz Slovenije, rekao je za “Nezavisne novine” da je Šolcov govor potrebno razumjeti u kontekstu geopolitičkih odnosa, odnosno želje Zapada da zadrži dominaciju liberalne demokratije.
Smatra da Njemačka nema ambicije da EU bude globalna sila jer Njemačka nema globalne interese u kolonijama koje, na primjer, ima Francuska, te da zato veći akcent stavlja na zapadni Balkan i istočno susjedstvo.
“U tom smislu je Šolc povezao ideju proširenja sa idejom reformi, što signalizira da se očekuje sad od zemlja zapadnog Balkana da nastave s tim procesom. I u tom smislu pozicija Šolca postaje slična poziciji Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, što najvjerovatnije nije bio cilj. To je najvjerovatnije i povezano s tim što Aleksandar Vučić i Albin Kurti nisu postigli dogovor kojim bi se, po mojoj procjeni, otvorio značajan prostor za ubrzavanje procesa proširenja i integracije zapadnobalkanskih zemalja u EU”, zaključio je Kočan.
Ukrajina nema nameru niti dovoljan broj oružja kako bi u okviru kontraofanzive napala teritoriju Rusije.
Ovo je izjavio ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski na pres konferenciji sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Berlinu.”Mi ne napadamo teritoriju Rusije. Mi za to nemamo ni snage, ni vremena. Nije nam ostalo oružja kojim bismo to uradili”, odgovorio je on na pitanje da li smatra da je moguće u okviru hipotetičke kontraofanzive zauzeti deo ruske teritorije u cilju jačanja pregovaračke pozicije.
Zelenski je naveo da je na sastanku sa Šolcom razmotrio situaciju na liniji sukoba.
Prema njegovim rečima, Ukrajina i dalje priprema kontraofanzivu. U slučaju da to ne uspe, onda će još niz zemalja razmisliti o neophodnosti mirovnih pregovora i dodao da je Ukrajina skoro spremna za uspeh.
Zelenski je ranije stigao u nemačku prestonicu gde se susreo sa nemačkim predsednikom Frank-Valter Štajnmajerom u njegovoj rezidenciji Belvju. Nakon toga je otišao na sastanak sa nemačkim kancelarom.
Nemačka vlada je pre dolaska Zelenskog usaglasila paket vojne pomoći Kijevu u vrednosti od 2,7 milijardi evra.
Povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora je ključ za snižavanje cena energije za njemačku industriju, rekao je nemački kancelar Olaf Šolc.
Industrijske kompanije u Njemačkoj ranije su saopštavale da su cene električne energije previsoke u poređenju sa drugim zemljama, što nemačku tešku industriju stavlja u, kako se navodi, strukturno nepovoljan položaj u odnosu na druge proizvodne centre, kao što su SAD i Kina, prenosi Rojters.Nemačko ministarstvo privrede, na čelu sa Robertom Habekom iz Zelenih, ranije ove nedelje je objavilo plan za subvencionisanu cenu od 6 centi po kilovat satu (kWh) do 2030. godine, ali je ministarstvo finansija Šolcove koalicione vlade juče odustalo od šeme subvencija, uz obrazloženje da se one ne uklapaju u budžet.
Na pitanje kako najbolje smanjiti cene struje, Šolc je istakao da ”već postoje regioni kojima je proizvodnja električne energije onoliko jeftina koliko mi želimo da bi industrijske operacije mogle da nadvladaju globalnu konkurenciju i bez subvencija”.
On je dodao, da će on, u cilju da se takva situacija proširi na celu Nemačku, učiniti sve što je u njegovoj moći da se dodatno ojača infrastruktura transporta električne energije i proizvodnja obnovljive energije.
Nemačko Ministarstvo ekonomije saopštilo je da će predložena subvencija biti na snazi do 2030. godine, a koštaće između 25 i 30 milijardi evra po trenutnim tržišnim cenama.
Nemačka neće dozvoliti Ukrajini da gađa rusku teritoriju oružjem koje je Berlin isporučio Kijevu, izjavio je nemački kancelar Olaf Šolc.
Nemačka vlada se uzdržava od bilo kakvih jednostranih koraka kada je u pitanju naoružavanje ukrajinskog režima Vladimira Zelenskog i deluje samo u koordinaciji sa saveznicima, naglasio je Šolc tokom sastanka s građanima u zapadnoj pokrajini Rajna-Palatinat, te dodao da Berlin namerava da se drži te politike i ubuduće.
“Za nas je važno da se oružje koje isporučujemo Ukrajini za odbranu ne koristi u napadima na rusku teritoriju”, istakao je kancelar i konstatovao da iako Nemačka pomaže Ukrajini oružjem, uključujući i borbene tenkove “leopard 2”, Berlin čini sve da izbegne eskalaciju koja bi mogla da dovede do direktnog sukoba između NATO-a i Moskve.
Nasuprot ovome su prošlomesečne izjave nemačkog ministra odbrane Borisa Pistorijusa za kojeg je “potpuno normalno” da Ukrajina izvodi udare unutar Rusije kako bi “presekla rute snabdevanja”, ali i iz drugih vojnih razloga. Pistorijus tada nije rekao ništa o poreklu oružja koje Kijev može da koristi u takvim operacijama, premda je precizirao da civili ne bi trebalo da budu meta napada.
Od početka ukrajinskog rata u februaru 2022. godine ruski regioni Brjansk, Belgorod i Kursk, koji se graniče sa Ukrajinom, bili su mete brojnih dronova i raketnih napada kijevskih snaga. Udari su bili usmereni na energetsku infrastrukturu i stambena područja, a bilo je i nekoliko smrtnih slučajeva, dosta povređenih civila, kao i materijalne štete.
Moskva dugo upozorava da će ukrajinsko korišćenje zapadnog oružja za napade unutar ruske teritorije smatrati “crvenom linijom”.
Rusija takođe tvrdi da NATO preko Ukrajine vodi proksi rat protiv Ruske Federacije imajući u vidu da SAD, Velika Britanija, Nemačka i njihovi saveznici snabdevaju Kijev oružjem i municijom, obučavaju ukrajinske trupe i razmenjuju obaveštajne podatke, čime su defakto učesnici u sukobu.