VRBAS Media

Oznaka: Olaf Scholz

  • Scholz: Putin ne može razdvojiti saveznike u NATO-u i EU, nastupamo jedinstveno prema Moskvi

    Scholz: Putin ne može razdvojiti saveznike u NATO-u i EU, nastupamo jedinstveno prema Moskvi

    Njemački kancelar Olaf Scholz jučer je stigao u posjetu Sjedinjenim Američkim Držama, gdje se sastao s američkim predsjednikom Bidenom, s kojim je razgovarao o trenutnoj krizi između Ukrajine i Rusije.

    Tokom posjete Scholz je govorio i za CNN, gdje je objasnio stav Njemačke u kontekstu rusko-ukrajinske krize. Na pitanje da li je Njemačka više ruski nego ukrajinski saveznik, Scholz je oštro odbacio takve navode.

    “Sve je to apsolutna neistina. Mi smo najveći donator Ukrajini zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Dajemo novac Ukrajini i kroz Evropsku uniju. Postoji saradnja i podrška prema Ukrajini i tako će biti i u budućnosti”, rekao je Scholz.

    Kada je riječ o konkretnim sankcijama Rusiji, Scholz ističe kako zapadni saveznici djeluju jedinstveno na ovom planu.

    “Njemačka radi aktivno s Amerikom te saveznicima u NATO-u i Evropskoj uniji da pronađemo konkretne mjere koje ćemo poduzeti u slučaju ruske invazije na Ukrajinu. U tom slučaju, reagovat ćemo zajedno, imat ćemo isti pristup i spremamo se za to. Bit će to velike sankcije koje će intenzivno pogoditi Rusiju”, pojašnjava njemački kancelar.

    Ipak, ono što je zanimljivo, Scholz nije direktno odgovorio na pitanje da li će se sankcije odnositi i na Sjeverni tok 2, njemačko-ruski projekt koji u posljednjem periodu izaziva brojne kontroverze.
    “Možete biti sigurni da će Njemačka biti zajedno sa saveznicima u tome i poduzet ćemo iste mjere. Tu neće biti razlike između nas. Naš odgovor Rusiji utjecat će na njenu ekonomiju i mogućnosti razvoja države”, rekao je kancelar.

    Tokom intervjua Scholz se osvrnuo i na izvoz njemačkog naoružanja te je odgovorio na pitanje zašto Njemačka dodatno ne pomaže Ukrajini kroz donacije oružja.

    “Radimo mnogo kako bismo podržali naše partnere. Imamo striktne propise za izvoz naoružanja. Zbog tih propisa mogli smo izvoziti oružje u Egipat, ali zbog tih propisa ne možemo raditi isto s Ukrajinom. Takva je situacija godinama. Njemačka je zemlja koja je finansijski najviše podržala Ukrajinu poredeći sve druge zemlje”, pojašnjava Scholz.

    Na kraju, njemački kancelar je poslao poruku i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    “Transatlantsko partnerstvo je ključ mira u Evropi i Putin mora znati da ne može razdvojiti Evropu i NATO te da mi djelujemo zajedno. On će čuti iste stvari od svih nas”, zaključio je njemački kancelar Olaf Scholz.

  • Macron s Putinom, Scholz kod Bidena

    Macron s Putinom, Scholz kod Bidena

    Sve oči na svjetskoj političkoj sceni danas će biti uprte u Moskvu i Washington. Francuski predsjednik Emmanuel Macron će se sastati s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, dok njemački kancelar Olaf Scholz stiže kod Joea Bidena u Bijelu kuću.

    Istovremeno, danas su u posjeti Kijevu šefovi njemačke, francuske i austrijske diplomatije – Annalena Baerbock, Jean-Yves Le Drian i Alexander Schallenberg.

    Ovi sastanci dolaze u trenutku rusko-ukrajinske krize, a cilj evropskih lidera je smiriti situaciju i pozvati na dijalog i deeskalaciju te razjasniti pozicije i razmotriti daljnji plan aktivnosti.

    U međuvremenu, Rusija je okupila 130.000 vojnika na granici s Ukrajinom i održava zajedničke vojne vježbe sa svojom saveznicom Bjelorusijom.

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je kako vjeruje da može donijeti “historijsko rješenje” za ukrajinsku krizu. Macron je proteklih dana imao pravu diplomatsku ofanzivu te je već obavio tri telefonska poziva s Putinom, a razgovarao je i s Bidenom.

    Uoči puta za Moskvu rekao je da bi njegov razgovor s Putinom vjerovatno bio dovoljan da spriječi izbijanje vojnog sukoba uprkos pesimističnim procjenama u mnogim zapadnim zemljama. Macron je u nedjelju za list Journal du Dimanche rekao da cilj Rusije “nije Ukrajina, već pojašnjenje pravila u vezi s NATO-om i EU”.

    “Intenzitet dijaloga koji smo vodili s Rusijom i ova posjeta Moskvi su osmišljeni da spriječe eskalaciju. Onda ćemo razgovarati o uslovima deeskalacije. Moramo biti veoma realni. Nećemo dobiti jednostrane ustupke, ali je bitno zaustaviti pogoršanje situacije”, izjavio je francuski lider.

    Njemački kancelar Olaf Scholz otputovao je u nedjelju u Washington u nastojanju da će uvjeriti Amerikance da njegova zemlja stoji uz bok Sjedinjenim Američkim Državama i drugim partnerima u NATO-u u suprotstavljanju bilo kakvoj ruskoj agresiji na Ukrajinu. Inače, ovo je prva posjeta Scholza Washingtonu otkako je preuzeo funkciju kancelara.


    Scholz će se u ponedjeljak sastati s predsjednikom Joeom Bidenom i članovima Kongresa kako bi pokušali izgladiti razlike u pristupu ovoj krizi. Nastup Scholza mogao bi imati široke implikacije na američko-njemačke odnose i na Scholzov status u Njemačkoj.

    Dok je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump često kritikovao Njemačku, optužujući je da nema svoju međunarodnu težinu, njegov nasljednik Joe Biden je nastojao obnoviti odnose s Berlinom.

    Scholz je rekao da će Moskva platiti “visoku cijenu” u slučaju napada na Ukrajinu, ali je odbijanje njegove vlade da isporuči oružje Ukrajini i pojača prisustvo njemačkih trupa u Istočnoj Evropi i navede koje će sankcije podržati protiv Rusije izazvalo kritike u inostranstvu, ali i u zemlji.

    Uoči putovanja u Ameriku Scholz je branio stav Njemačke da ne snabdijeva Kijev oružjem, ali je rekao da njegova zemlja znatno finansijski pomaže Ukrajinu.

    Upitan o budućnosti gasovoda “Sjeverni tok 2”, kojim se ruski gas želi dovesti u Njemačku, ispod Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu, Scholz je odbio da se izričito obaveže za taj projekt.

    “Ništa nije isključeno”, rekao je on za njemački ARD, prenosi Euronews.

    Njemačka se našla na udaru kritika zbog snažnog oslanjanja na ruske isporuke prirodnog gasa, a Sjedinjene Američke Države su se dugo protivile tom gasovodu.

  • Šolc: Sankcije mogu da uključuju više nego što Moskva može da zamisli

    Šolc: Sankcije mogu da uključuju više nego što Moskva može da zamisli

    Njemački kancelar Olaf Šolc upozorio je danas Rusiju na ozbiljne posljedice u slučaju pogoršanja situacije u vezi s Ukrajinom, dodajući da ne isključuje sankcije i prema gasovodu Sjeverni tok 2.

    “Ništa nije isključeno”, kazao je Šolc i napomenuo da lista sankcija može da uključuje “više nego što Moskva može da zamisli”, prenio je TAS S.

    On je dodao da je Njemačka napravila pripremu sa saveznicima.

    “Razgovaramo o mogućim sankcijama, koje bi bile vrlo oštre, ukoliko bude potrebno, iako su naši napori danas usmjereni ka izbjegavanju da do toga dođe”, kazao je on za njemački javni servis ARD prije nego što je ušao u avion i otišao u posjetu SAD.

  • Šolc o Ukrajini: Nećemo slati smrtonosno oružje

    Šolc o Ukrajini: Nećemo slati smrtonosno oružje

    Njemačka neće isporučiti smrtonosno oružje Ukrajini, izjavio je danas njemački kancelar Olaf Šolc prije polaska u SAD.

    “Vlada Njemačke dugo vremena ima jasan kurs: nikada ne isporučujemo smrtonosno naoružanje u krizne regione i ne isporučujemo ga Ukrajini”, rekao je Šolc stanici ARD.

    On je dodao da je njegov prethodnik Angela Merkel bila posvećena takvoj politici i da je to bilo ispravno, te da će tako i ostati.

    Šolc je rekao da anekte pokazuju da većina Nijemaca dijeli ovakav stav Vlade, prenio je TASS.

  • Njemački kancelar na velikom udaru kritika, naročito zbog Ukrajine

    Njemački kancelar na velikom udaru kritika, naročito zbog Ukrajine

    Nakon dva mjeseca završio je “medeni mjesec” njemačkog kancelara Olafa Scholza, a njemački mediji i politički analitičari ga optužuju da je “potpuno nevidljiv” u vezi s krizom u Ukrajini i pandemijom koronavirusa, zbog čega mu rapidno pada popularnost.

    Hashtag #woistscholz (“Gdje je Scholz?”) kruži Twitterom dok neki smatraju da političar poznat po svojoj šutljivosti mora početi govoriti.

    Scholz je mjesto njemačkog kancelara preuzeo 8. decembra nakon velike pobjede na izborima i prekida 16-godišnje vladavine Angele Merkel.

    Ispitivanje Forse pokazalo je da SPD zaostaje za Merkelinim savezom CDU-a i CSU-a prvi put od izbora, s podrškom od 23 posto u odnosu prema 27 posto za konzervativni blok, koji je sada glavna opoziciona stranka.

    Popularnost opada i kancelaru Scholzu koji je izbornu pobjedu ostvario na krilima njegove smirenosti i pedantnosti.

    U nedavnoj anketi televizije ZDF o najpopularnijim njemačkim političarima, Scholz zaostaje za Merkel, koja se povukla iz politike, i ministrom zdravlja Karlom Lauterbachom.

    Olaf Scholz već je dugo poznat po svojem diskretnom stilu, a čak je prozvan i”Scholzomatom” zbog svojeg suhoparnog govora nalik robotima.


    Der Spiegel ocjenjuje kako je Angela Merkel jedva bila prisutna u medijima i nije bila poznata po strastvenim govorima, no čini se kako je Scholz na putu da nadmaši “umjetnost nevidljivosti”.

    “Način na koji kancelar govori i komunicira izgleda neprimjeren. Jako ga malo čujemo i vidimo, a i kada govori to često čini u zagonetkama, a ne na jasan način s poentom kako nalaže aktuelni medijski svijet”, rekla je politologinja Ursula Muench.

    Ona smatra da se Scholz obično zahvali novinarima na pitanjima na press konferencijama, ali često izbjegava odgovoriti direktno.

    “Kancelar možda pokušava ostaviti dojam profesionalnosti i ozbiljnosti u medijskom okruženju u kojem svi govore o svemu i sve komentarišu”, rekla je Muench.

    Politolog Hajo Funke smatra da ako konkretni rezultati dolaze presporo ili uopće ne dolaze, Scholzov slogan iz predizborne kampanje “čovjeka koji može”, mogao bi biti u velikoj opasnosti.

    “Govoriti ljudima ‘možete se osloniti na mene, imam iskustva i znam što radim’ jednostavno nije dovoljno u pandemiji ili u međunarodnoj krizi”, rekao je Funke.

  • The Economist: Novi njemački kancelar oklijeva pred ruskom prijetnjom

    The Economist: Novi njemački kancelar oklijeva pred ruskom prijetnjom

    U kontekstu trenutke krize u odnosima Zapada i Rusije u vezi s ukrajinskom krizom i mogućom odlukom Vladimira Putina da pokrene invaziju na Ukrajinu, ugledni britanski list The Economist ističe da je politika Njemačke u tom smislu neodlučna, ali da se stvari postepeno počinju mijenjati.

    Dok je kamera uživo prenosila izlaganje njemačkog admirala Kaya Achima Schonbacha pred publikom u think-tanku u Delhiju, on nije znao da se sve bilježi, ali je ubrzo saznao. On je tom prilikom rekao da Vladimir Putin ne samo da želi poštovanje, već ga “vjerovatno i zaslužuje”. Dodao je da bi Zapad trebao regrutovati Rusiju kao saveznika protiv Kine, što bi on, kao “vrlo radikalan rimokatolik”, pozdravio, piše The Economist.

    Jedan viralni video i javna bruka kasnije su natjerali Schonbacha da se povuče. Brzina njegovog odlaska pokazala je da njemačka vlada neće tolerisati takve komentare kada se nazire ničim izazvan ruski napad na Ukrajinu. Ipak, mnogim stranim promatračima admiral je samo izražavao blage osjećaje prema Rusiji, koji su široko rasprostranjeni među njemačkim donositeljima odluka. Ukrajinski ministar vanjskih poslova rekao je da odbijanje Njemačke da njegovoj zemlji pošalje oružje “ohrabruje Vladimira Putina”. Supruga bivšeg ukrajinskog predsjednika predložila je bojkot njemačkih automobila. S druge strane, njemački saveznici u NATO-u bili su oprezniji, ali mnogi su pokazali frustraciju dok su strani mediji bili brutalni.

    Odbijanje Njemačke da prihvati naoružavanje Ukrajine odaje pogrešno razumijevanje koncepta odvraćanja. Uprkos pozivu svojih saveznika, do sada je odbijala odustati od Sjevernog toka 2, dovršenog, ali još ne puštenog u rad podmorskog plinovoda iz Rusije u Njemačku, koji Rusiji pruža izvoznu rutu koja zaobilazi Ukrajinu i time joj umanjuje utjecaj i oduzima prihode. Za to su posebno krivi Socijaldemokrati (SPD), koji predvode njemačku koalicijsku vladu. Kritičari špijuniraju stranku prepunu Putinverstehera (simpatizera Putina), koji su nostalgični za danima hladnoratovske Ostpolitike, kada su se zapadnonjemačke vlade predvođene SPD-om otvorile prema istoku. Mnogi njemački političari zadržavaju ideju da evropska sigurnost zahtijeva ruski pristanak. To je rekao i kancelar Olaf Scholz.

    Ipak, uz sve to, malo je dokaza da je Njemačka popustila tamo gdje je to važno. Vlada je u potpunosti saglasna s evropskim konsenzusom da će svaka daljnja ruska vojna agresija na Ukrajinu imati “ogromne posljedice”. Transatlantska diplomatija otkrila je razlike u vezi s tim koje sankcije uvesti ako Rusija nastavi zacrtanu politiku, ali to je za očekivati ​​jer se izloženost zapadnih zemalja ruskoj ekonomiji razlikuje. Odgovarajući prošle sedmice na pitanje o gasovodu, Scholz je rekao da će se o svemu tome morati razgovarati ako Rusija izvrši invaziju. Njegovi zeleni koalicijski partneri bili su još jasniji. Malo ko zamišlja da će Sjeverni tok 2 biti pušten u rad ako Rusija izvrši invaziju.

    Najveći problem je politički, tri stranke u novoj njemačkoj “semafor” koaliciji vidljivo su podijeljene u odnosu na Rusiju, a Putinova agresija osigurala je da njihove razlike budu testirane ranije nego što su se nadali. Koalicijske prepirke zahtijevaju vodstvo. Međutim, Scholz, šutljiv tip koji zna biti nejasan i apstraktan kada govori, dopustio je određeni stepen kakofonije. Također nije pokušao pripremiti njemačke birače za iskušenja koja bi mogla doći ako situacija eskalira, od vrtoglavih cijena energije do priliva izbjeglica.

    “Možda je donijela ispravne odluke, ali ova vlada ima užasan komunikacijski problem”, kaže Stefan Meister, povjerenik za Rusiju u njemačkom vijeću za vanjske poslove.

    To se proteže i na međunarodnu scenu. Usporedba s Angelom Merkel, Scholzovom prethodnicom, dosta govori. Kada je Rusija anektirala Krim 2014., Merkel je pozvala 28 država članica EU, uključujući simpatizere Kremlja poput Mađarske i Kipra, da uvedu sankcije.

    Činilo se da Merkel također uživa Putinovo poštovanje, iako je počela prezirati njegove laži. Razgovarala je o Ukrajini i istočnoevropskoj sigurnosti s ruskim predsjednikom mnogo puta tokom posljednjih mjeseci na vlasti. U svojih sedam sedmica Scholz je to učinio samo jednom, uprkos hitnim okolnostima. Putin sada radije razgovara sa SAD-om nego s Evropljanima, ali mu se ni prilike ne nude.

    Nedosljedna, dvosmislena Njemačka potkopava kredibilitet Evrope i ide na ruku Kremlju, tvrdi Meister. Merkel je saznala da se lakše suočiti s ruskim prijetnjama ako Njemačka predvodi odgovor Evrope. To je lekcija koju njen nasljednik možda neće moći izbjeći, ali za koju je dosad pokazao malo interesa.

  • Scholz: Njemačka bi mogla zaustaviti Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu

    Scholz: Njemačka bi mogla zaustaviti Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu

    Njemački kancelar Olaf Scholz je najoštrije do sada upozorio da bi njegova država mogla zaustaviti plinovod Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu, piše Politico.

    Ovo je izjavio na današnjoj konferenciji za medije na kojoj se obratio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

    “Jasno je da će to biti visoka cijena i da će se o svemu tome morati razgovarati ako dođe do vojne intervencije protiv Ukrajine”, rekao je Scholz. Poručio je da njegova vlada, kako je naveo, stoji pri svim aspektima sporazuma koji je njegova prethodnica Angela Merkel postigla s američkim predsjednikom Joeom Bidenom prošle godine, a prema kojem je Njemačka obećala poduzeti mjere na nacionalnom nivou i primorati Evropsku uniju na sankcije ako Rusija počini agresivna djela protiv Ukrajine. Primjedbe kancelara Njemačke dolaze u trenutku kada je Rusija rasporedila 100.000 vojnika na ukrajinskoj granici, pojačavajući strah od invazije. Niz prošlosedmičnih sastanaka između Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i saveznika iz NATO-a nije uspio ublažiti napetosti. “Očekujemo da će Rusija deeskalirati situaciju. To bi moglo uključivati, na primjer, smanjenje trupa na ukrajinskoj granici”, rekao je Scholz. Također je nagovijestio spremnost na razgovor s Moskvom, rekavši, “naravno, spremni smo ući u ozbiljan dijalog s Rusijom o sigurnosnim pitanjima u Evropi”.

  • Šolc odbacuje kritike: Uvesti obaveznu vakcinaciju za odrasle

    Šolc odbacuje kritike: Uvesti obaveznu vakcinaciju za odrasle

    Njemačka bi trebalo da učini obaveznom vakcinaciju protiv kovida 19 za sve odrasle osobe, rekao je danas kancelar Olaf Šolc u parlamentu, odbacujući kritike opozicionih poslanika koji su ga optužili da podstiče društvene podjele.

    Šolcova prva sjednica pitanja i odgovora u parlamentu održana je istog dana kada je Njemačka prijavila rekordnih 80.430 noviozaraženih zbog veoma zarazne varijante omikron.

    On je rekao da su mjere Vlade, u smislu ograničenja javnog života i jačanje kampanje za vakcinaciju buster dozom, doprinijele da situacija ne bude mnogo gora. Broj slučajeva po glavi stanovnika u Njemačkoj je trećina prosjeka EU.

    Prema njegovim riječima, potrebna je obavezna vakcinacija jer se može očekivati rast broja zaraženih.

    To se dugo smatralo tabuom u Njemačkoj, ali postaje sve izraženije jer je udio nevakcinisanih i dalje znatno ispod udjela mnogih drugih zapadnoevropskih nacija.

    “Odlukom o nevakcinaciji ne donosi se odluka samo za sebe, već i za 80 miliona drugih”, rekao je on govoreći o temi koja je izazvala žestoke polemike u svijetu, a poslodavci i vlasti počinju da insistiraju na vakcinaciji.

    Sesija pitanja i odgovora prekinuta je na početku kada su poslanici krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD) podigli natpise na kojima je pisalo “sloboda umjesto podjela”.

    Prema istraživanjima javnog mnjenja, oko dvije trećine Nijemaca zalaže se za obaveznu vakcinaciju protiv virusa korona.

  • Xi Jinping poručio Scholzu da Kina i Njemačka istraže nova polja saradnje

    Xi Jinping poručio Scholzu da Kina i Njemačka istraže nova polja saradnje

    Kineski predsjednik Xi Jinping poručio je njemačkom kancelaru Olafu Scholzu u utorak da bi dvije zemlje trebale aktivno istražiti nova polja saradnje kao što je nova energetska, zelena i digitalna ekonomija, javio je kineski državni emiter programa CCTV.

    U telefonskom razgovoru dvojice čelnika, Xi je također naglasio da bi druga i četvrta ekonomija svijeta trebale ostvariti potencijal rasta trgovine usluga, sudeći po transkriptu razgovora koji je objavila CCTV.

    Kina je njemački najveći trgovinski partner i najbitnije pojedinčano uvozno tržište za njemačku automobilsku industriju.

    Xi je izjavio da su njemačke kompanije dobrodošle da iskoriste prilike koje pruža kinesko otvaranje, i izrazio je nadu da će Njemačka zauzvrat pružiti pošteno poslovno okruženje za kineske investitore.

    Scholz, koji je naslijedio Angelu Merkel na kancelarskoj poziciji 8. decembra, izjavio je kako je Njemačka voljna da ojača praktičnu saradnju s Kinom na polju čiste energije, digitalne ekonomije i usluga, javila je CCTV, dodajući kako se on također nada da će sporazum o ulaganjima između EU i Kine stupiti na snagu što je prije moguće, prenosi Reuters.

    Evropski parlament u maju zaustavio je ratifikaciju sporazuma, koji je dogovoren u decembru 2020. nakon sedam godina pregovora dok Peking ne ukine sankcije političarima EU.

  • Novi kancelar Njemačke u posjeti Poljskoj „Sjeverni tok dva je “oružje” protiv Evrope“

    Novi kancelar Njemačke u posjeti Poljskoj „Sjeverni tok dva je “oružje” protiv Evrope“

    Nemački kancelar Olaf Šolc boraviće danas u Varšavi gdje će sa domaćinima razgovarati o migrantskoj krizi na poljsko-bjeloruskoj granici, sporu Poljske sa EU oko nezavisnosti pravosuđa, tenzijama sa Rusijom zbog grupisanja vojnih jedinica u blizini granica sa Ukrajinom i o sudbini ruskog gasovoda do Njemačke.

    Dvije strane su bile jasne šta očekuju od ove posjete novog kancelara Njemačke.

    Poljski premijer Mateuš Moravjecki rekao je da će apelovati na Šolca da se usprotivi otvaranju gasovoda Sjeverni tok dva, kojim bi se ruski gas transportovao do Njemačke prolaskom kroz Ukrajinu, jer bi ga predsjednik Rusije Vladimir Putin mogao da iskoristi protiv Evrope, prenosi Rojters.

    Njemačka je podržala napore Poljske da se zaustavi talas izbjeglica prema EU iz Bjelorusije.

    Evropska unija optužila je Minsk da generiše krizu i najavila rješavanje tog problema.

    Nova njemačka vlada nije javno obećala da će zaustaviti gasovod Sjeverni tok 2 ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu, kao što su to zahtjevale Poljska i Sjedinjene Države.