VRBAS Media

Oznaka: Olaf Scholz

  • “Putin ne pokazuje želju za prekidom rata u Ukrajini”

    “Putin ne pokazuje želju za prekidom rata u Ukrajini”

    Nakon što su njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron danas obavili zajednički razgovor s Vladimirom Putinom, oglasili su se iz Ureda francuskog predsjednika te su iznijeli detalje sastanka.

    Prema pisanju BBC-a, iz Ureda francuskog predsjednika su saopštili kako je razgovor između lidera Francuske, Njemačke i Rusije trajao skoro 90 minuta, a rasprava o mnogim pitanjima opisana je kao teška.
    “Macron i Scholz su zatražili prekid vatre i neprijateljstava prije nego što se započne strukturirana diskusija o narednim potezima. Putin nije pokazao nikakvu volju da okonča rat u Ukrajini”, saopćeno je iz Macronovog ureda.


    Takođe, naglašeno je kako će u narednom periodu članice Evropske unije u Briselu razmatrati uvođenje novih sankcija Rusiji.

    “Sankcije će uzeti u obzir najnovija ratna dešavanja, uključujući i opsadu Mariupolja. Cilj ovih sankcije je da predsjednika Putina stjeraju u ćorsokak te ga izoloju od međunarodne zajednice”, zaključuju iz Ureda.

    Povodom sastanka, kratko se oglasio i glasnogovornik njemačkog kancelara Olafa Scholza te je naglasio kako su razgovori između Macrona, Putina i Scholza dio tekućih međunarodnih napora da se okonča rat u Ukrajini.

    “Ništa se više ne može otkriti o razgovoru lidera”, saopšteno je iz Berlina.

  • Putin optužio Ukrajinu za grubo kršenje humanitarnih prava

    Putin optužio Ukrajinu za grubo kršenje humanitarnih prava

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin obavio je danas telefonske razgovore s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i predsjednikom Francuske Emmanuelom Macron s kojima je razgovarao o trenutnom stanju u Ukrajini.

    Kako je saopšteno iz Kremlja, Putin je Macronom i Scholzom prije svega razgovarao o humanitarnoj situaciji u Ukrajini.
    “Putin ih je informisao o stvarnom stanju stvari. Posebno su navedene činjenice o ukrajinskim snagama koje grubo krše norme međunarodnog humanitarnog prava. Riječ je o vansudskim odmazdama protiv neistomišljenika, uzimanje talaca i korištenje civila kao živog štita, postavljanje teškog naoružanja u stambena naselja, u blizini bolnica, škola, vrtića i sl.”, navodi se.


    Takođe, naglašeno je kako nacionalistički bataljoni ukrajinske vojske ometaju operaciju spašavanja i evakuacije civila.

    “Vladimir Putin je pozvao Macrona i Scholza da utiču na vlast u Kijevu kako bi se takva krivična djela zaustavila”, ističu iz Kremlja.

    Osim humanitarnog aspekta, lideri Rusije, Francuske i Njemačke razgovarali su i o mirovnim pregovorima između Ukrajine i Ruske Federacije.


    “Predsjednik Rusije detaljno je govorio o seriji razgovora između ruskih i ukrajinskih predstavnika koji su odvijali u proteklih nekoliko dana. S tim u vezi, lideri Rusije, Njemačke i Francuske su razmotrili neka pitanja vezana za sporazume koji se tiču implementacije poznatih ruskih zahtjeva”, zaključuje se u saopćenju iz Moskve.

  • Počeo razgovor Putina sa Makronom i Šolcom

    Počeo razgovor Putina sa Makronom i Šolcom

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc počeli su razgovor sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom povodom rata u Ukrajini, saopštilo je danas francusko predsjedništvo.

    Makron je na samitu Evropske unije juče rekao da će Šolc i on imati novi razgovor sa Putinom nakon prethodne trosmjerne razmjene mišljenja u četvrtak, prenio je Rojters.

  • Šolc: Neće biti ubrzanog primanja Ukrajine u EU

    Šolc: Neće biti ubrzanog primanja Ukrajine u EU

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da neće biti ubrzane procedure za članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji.

    “Vrlo je važno da nastavimo slijediti stvari koje smo odlučili u prošlosti”, rekao je Šolc novinarima uoči samita EU u Versaju u Francuskoj.

    Šolc se osvrnuo na sporazum o pridruživanju koji su EU i Ukrajina sklopile 2017. godine, a koji ima za cilj produbljivanje političkih i ekonomskih veza.

    “Ovo je smjer koji moramo slijediti”, rekao je Šolc.

  • Scholz: Njemačka neće slati vojne avione Ukrajini

    Scholz: Njemačka neće slati vojne avione Ukrajini

    Njemačka je saopćila da neće slati ratne avione u Ukrajinu, nakon što su Sjedinjene Američke Države odbile ponudu Poljske da avione MiG-29 ruske proizvodnje prebace u Ukrajinu preko američke baze u Njemačkoj.

    Kancelar Olaf Scholz kaže da je Njemačka “dala sve vrste odbrambenog materijala” Ukrajini, uključujući oružje, ali kaže da “definitivno ratni avioni nisu dio toga”.

    U međuvremenu Vlada Velike Britanije kazala je da “nije održivo” da NATO piloti i mlaznjaci obaraju ruske avione.

    Glasnogovornik premijera kaže da je Boris Johnson “u više navrata rekao” da je predan “pružanju oružja koje je Ukrajini potrebno”.

    Ranije je Velika Britanija rekla da povećava svoje isporuke oružja Ukrajini, šaljući još 1.615 lakih protutenkovskih projektila, kao i rakete većeg dometa Javelin – a razmatra slanje projektila zemlja-zrak.

  • Šolc: Nastavljamo saradnju s ruskim energetskim kompanijama

    Šolc: Nastavljamo saradnju s ruskim energetskim kompanijama

    Njemački kancelar Olaf Šolc je izjavio danas da se snabdijevanje ruskim energentima ne može zamijeniti preko noći zbog čega je odlučeno da se poslovanje s ruskim kompanijama u ovoj oblasti nastavi.

    On je istovremeno rekao da će aktivnosti na traženju alternative za ruske isporuke nafte i gasa biti nastavljene, prenosi TAS S.

    “Savezna vlada već nekoliko mjeseci radi na nalaženju alternative za rusku energiju sa partnerima u Evropskoj uniji i šire. Ali to je nemoguće izvesti preko noći. Zato je naša promišljena odluka da privredni subjekti u energetskom sektoru nastave aktivnost sa Rusijom“, rekao je Šolc, prema saopštenju pres službe njemačke vlade.

    Zapadnni mediji takođe izvještavaju da je njemački kancelar upozorio da bi zabrana uvoza ruske nafte i gasa u okviru sankcija uvedenih Moskvi zbog vojne akcije u Ukrajini mogla da ugrozi energetsku bezbjednost Evrope, te da je dodao da je “Evropa zato namjerno iz sankcija izuzela isporuke energenata iz Rusije“.

  • Šolc prvi put nakon početka rata u Ukrajini iznio svoju viziju proširenja EU

    Šolc prvi put nakon početka rata u Ukrajini iznio svoju viziju proširenja EU

    Zemlje zapadnog Balkana koje su pokazale da su angažovane za evropsku perspektivu treba da dobiju jasno obećanje o svojoj budućnosti u EU, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar, u intervjuu za njemačku javnu televiziju ZDF u četvrtak naveče.

    Šolc je gostovao u popularnoj političkoj emisiji koja je bila posvećena ukrajinskoj krizi, a voditeljka ga je pitala da li se slaže s Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije, da Ukrajini treba dati evropsku perspektivu. Odgovarajući na ovo pitanje, Šolc je rekao da će Ukrajina dobiti priliku da se raspravlja o njenoj evropskoj perspektivi nakon što se zaustavi rat i nakon što bude razjašnjeno pitanje pristupanja zapadnog Balkana u EU.

    “Vi znate koliko dugo to traje za neke zemlje koje su odavno započele taj proces, a još nisu dobile odluku. I zato želim jasno reći na ovom mjestu da su mnoge odluke koje su donesene u vezi sa zemljama zapadnog Balkana, znači uglavnom zemljama bivše Jugoslavije, potpuno neprihvatljive. Ja sam zato da se onim zemljama koje se tamo toliko angažuju za svoju evropsku perspektivu konačno daju jasni stavovi”, rekao je Šolc.

    On je istakao da je EU zajednica demokratskih država, gdje su pravna država, demokratija i tržišna ekonomija zajednički principi koje svi sprovode i u kojoj se poštuju socijalna prava, a svi poštuju čitav niz čvrsto utvrđenih pravila.

    “Na dnevnom redu sada imamo odluku o zapadnobalkanskim državama, o njihovoj evropskoj perspektivi. Sada veoma pažljivo i dugo pričamo o tome. Postoji još zemalja koje su zainteresovane, ali se njima jasno mora reći da tu postoje određeni preduslovi”, rekao je Šolc, misleći na zemlje poput Ukrajine.

    Podsjećanja radi, Šolc je tokom izborne kampanje u ljeto prošle godine na pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, da li treba da bude primljena u članstvo, dao sličan odgovor, s tim da sada prvi put rekao da evropsku perspektivu imaju one zemlje zapadnog Balkana koje se angažuju. Ovo veoma podsjeća na neke stavove njemačkih i evropskih političara da zemlje zapadnog Balkana treba da slijede spoljnu politiku EU ako žele u članstvo, što je posebno izazovno za srpsku populaciju na Balkanu, koja želi evropsku perspektivu i poštuje ukrajinski teritorijalni integritet, ali ne želi da se odrekne svojih odnosa s Rusijom.

    Takođe smo ekskluzivno najavili da će Njemačka imenovati posebnog predstavnika za zapadni Balkan da bi preduprijedila eventualno prelijevanje ukrajinske krize u region, a iz istog razloga je EU donijela odluku da pojača trupe EUFOR-a za 500 novih pripadnika.

    Kapetan Simus Šanon, portparol EUFOR-a, “Nezavisnim” je rekao da u ovom trenutku ne može komentarisati kretanje EUFOR-ovog osoblja, ali da će uskoro biti izdato saopštenje na stranici njihovih društvenih mreža o detaljima pojačanja trupa.

    Kako kažu u EUFOR-u, radi se o 500 pripadnika EUFOR-ove rezerve, čime se ukupan broj pripadnika ove evropske vojne misije popeo na 1.100.

    “Pogoršanje sigurnosne situacije na međunarodnom planu ima potencijal da proširi nestabilnost na BiH. Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti za jačanje stabilnosti u BiH postavljanjem sposobnih snaga u zemlji da podrže napore vlasti BiH da održi sigurno okruženje. Njihova misija će biti da pokažu odlučnost EU da održi stabilnost u BiH”, saopštili su oni. Kako ističu, ovim se pokazuje nedvosmislena posvećenost EU i EUFOR-a teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.

    Podsjećanja radi, EUFOR je raspoređen u BiH od 2004. godine, a sastoji se od ukupno 3.500 pripadnika, od kojih je 600 trenutno raspoređeno u zemlji, ne računajući novopristigle snage.

    “Procjena EUFOR-a je da trenutno ne postoji prijetnja sigurnom okruženju za koje bi bila potrebna podrška EUFOR-a. Situacija se kontinuirano prati i po potrebi se mogu dovesti dodatna pojačanja”, naglasili su oni.

  • Razgovarali Šolc i Putin: Otkriveno za kada je zakazana treća runda pregovora

    Razgovarali Šolc i Putin: Otkriveno za kada je zakazana treća runda pregovora

    Njemački kancelar Olaf Šolc razgovarao je telefonom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Iz kabineta njemačkog kancelara su saopštili da je Putin u razgovoru koji je trajao sat vremena informisao Šolca o trećoj rundi pregovora između Ruske Federacije i Ukrajine i da su isti planirani za vikend.

    Šolc je pozvao Putina da odmah prekine sve vojne akcije, rekao je portparol njemačke vlade.

    Takođe ga je pozvao da dozvoli pristup humanitarnoj pomoći u oblastima u kojima se vode borbe.

    Lideri su se dogovorili da se uskoro održe dalji razgovori, dodao je portparol.

    Savjetnik šefa kabineta Zelenskog Mihail Podoljak potvrdio je na konferenciji da je vrlo vjerovatno da treća runda pregovora bude održana 5. ili 6. marta.

    Podsetimo, juče je održana druga runda pregovora između delegacija Rusije i Ukrajine.

    Ukrajina i Rusija dogovorile su obezbeđivanje humanitarnih koridora za evakuaciju građana, isporuku hrane i lijekova, rekao je savjetnik šefa kabineta Zelenskog Mihail Podoljak.

    On je takođe rekao da Kijev nije ostvario rezultate tokom pregovora na koje je ukrajinska strana računala.

    Dodao je da su Ukrajina i Rusija razgovarale o prekidu vatre tokom evakuacije građana u onim područjima u kojima će se evakuacija odvijati

    Podoljak je rekao i da je pozicija Rusije u pregovorima sa Ukrajinom teška, ali da je u istom položaju i Ukrajina.

    Dvije strane su se prije toga sastale u ponedjeljak, u Gomeljskoj oblasti u Bjelorusiji.

  • Šolc: Ozbiljno razgovaramo o prijemu zemalja zapadnog Balkana u EU

    Šolc: Ozbiljno razgovaramo o prijemu zemalja zapadnog Balkana u EU

    Ozbiljno razgovaramo o prijemu zemalja zapadnog Balkana u Evropsku Uniju, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar u emisiji njemačke televizije ZDF.

    “Svi znamo koliko to već dugo traje za neke zemlje Zapadnog Balkana, uglavnom zemlje bivše Jugoslavije, koje čekaju ulazak u članstvo. Te zemlje još nisu dobile odluku a neke odluke koje smo donosili u prošlosti su potpuno neprihvatljive i zato želim jasno reći da zemlje tamo koje su se jasno izrazile da žele evropsku perspektivu, dobiju od nas jasne stavove”, rekao je on.

    On je ovo rekao odgovarajući na pitanje njemačke novinarke da li je za to da Ukrajina primljena u EU.

    Podsjećanja radi prije nekoliko mjeseci u istoj emisiji je na pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, da li će primiti Ukrajinu u EU odgovorio da prvo treba primiti zemlje zapadnog Balkana.

    Šolc je u intervju za njemačku televiziju, kazao da je “u Ukrajini rat protiv ukrajinskog naroda, a Putin zastupa tezu da ukrajinski narod ne postoji”.

    “Građani Ukrajine su se odlučili za samostalnost, za vlastitu zemlju. Ono što sada vidimo je očigledno da ukrajinski narod postoji, to je narod koji se brani”, rekao je.

    On je rekao da je u Moskvi prije posjete Putinu položio vijenac na grob žrtvama njemačkog rata protiv Rusije.

    “Predamnom su stajali u počasnim stroju ruski vojnici koji nisu imali ni 20 godina. Ti momci sada idu u rat neki su možda i poginuli”, rekao je on.

    Ponovio je da je početak rata u Ukrajini prekretnica za Evropu i da se Evropa mora vratiti normalnim odnosima.

    Šolc je rekao da je Rusija napala Ukrajinu bez povoda, te da ona nije bila prijetnja Rusiji, kao ni NATO.

    Rekao je da od Gerharda Šredera, bivšeg njemačkog kancelara, očekuje da napusti pozicije u Upravi ruskog Gasproma.

    “Vjerujem da još uvijek ima puno prijatelja sa kojima je u kontaktu koji ga mogu uvjeriti da razmisli o svojim odlukama iz prošlosti. To bi i meni bilo važno”, rekao je on.

  • Olaf Scholz ponovio stav: NATO neće učestvovati u ratu u Ukrajini

    Olaf Scholz ponovio stav: NATO neće učestvovati u ratu u Ukrajini

    Njemački kancelar Olaf Scholz ponovo je danas komentirao rat u Ukrajini te je odgovorio na pitanje da li države NATO saveza planiraju direktno da se uključe u sukob.

    Iako ukrajinski zvaničnici traže od država Zapada da uvedu tzv. “no fly” zonu, koja bi ujedno omogućila NATO avionima da intervenišu iznad Ukrajine, a samim tim i dođu u sukob s ruskim borbenim avionima, Scholz je još jednom jasno stavio do znanja kako NATO neće biti dio sukoba u Ukrajini.

    “To bi dovelo do dramatične eskalacije ove teške situacije u Ukrajini, što bi za sobom povuklo velike opasnosti. Zato to ne bi bila odgovorna politika”, rekao je Scholz.

    On je poručio kako se, ma koliko situacija bila teška, mora spriječiti konfrontacija između NATO-a i Rusije.

    “Zbog toga, odluku o tome da zemlje koje čine NATO savez direktno učestvuju u sukobu nećemo donijeti. Njemačka i druge države podržavaju ukrajinske vojne snage. Međutim, oružje se ne dostavlja direktno u ovu državu već se predaje van granica”, pojasnio je kancelar Njemačke.