VRBAS Media

Oznaka: Olaf Scholz

  • Šolc vraća Berlinski proces na mapu

    Šolc vraća Berlinski proces na mapu

    “Otvoreni Balkan” i Berlinski proces su dvije inicijative s najizglednijim šansama da ispune neke od najvažnijih pretpostavki za članstvo regiona zapadnog Balkana u EU – stvaranje jedinstvenog regionalnog tržišta, a trenutno, kako izgleda, “Otvoreni Balkan” ima veće izglede za uspjeh.

    Napomene radi, jedinstveno, odnosno zajedničko regionalno tržište na zapadnom Balkanu trebalo bi da bude jedinstveni ekonomski prostor po uzoru na ekonomski prostor EU, gdje važi princip “četiri slobode” – slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, bez zadržavanjima na granicama. Ideja je da se na taj način region međusobno integriše i bude spremniji za pristup jedinstvenom tržištu EU.

    Na Forumu demokratije, koji je ove sedmice održan u Bečićima, u organizaciji Međunarodnog republikanskog instituta, nevladine organizacije bliske Republikanskoj stranci u SAD, glavna tema je bio ukrajinski rat, ali jedinstveno regionalno tržište je bilo jedna od važnijih tema neformalnih sastanaka i razgovora, saznaju “Nezavisne”. Naime, američka administracija, predstavljena kroz Gabrijela Eskobara, specijalnog predstavnika SAD za naš region, snažno zagovara “Otvoreni Balkan”, dok bi Njemačka željela dati novi impuls Berlinskom procesu, koji je prije nekoliko godina započela bivša kancelarka Angela Merkel, a Olaf Šolc, trenutni kancelar, želi da ga nastavi. Američka administracija želi da Dritan Abazović, premijer Crne Gore, tu zemlju uvede u “Otvoreni Balkan”, ali izazov predstavlja značajan otpor “Otvorenom Balkanu” Demokratske partije socijalista predsjednika Mile Đukanovića, od koje zavisi podrška njegovoj vladi. Osim Đukanovića, velika protivnica Otvorenog Balkana je i Vjosa Osmani, predsjednica Kosova, koja je bliska zvaničnom Berlinu i željela bi da region prihvati Berlinski proces kao inicijativu koja će dovesti do zajedničkog regionalnog tržišta.

    Kako saznaju “Nezavisne”, Abazović je o ovoj temi, uz pomoć američkih posrednika, razgovarao s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, a saznajemo da je postignut visok stepen razumijevanja. Prema informacijama “Nezavisnih”, izvjestan je scenario po kojem će Crna Gora u “Otvoreni Balkan” ući na mala vrata, odnosno ulaskom u pojedine programe i inicijative, poput oslobađanja carina i olakšanja trgovanja vinom i vinskim proizvodima, a ne u cijelu inicijativu odjednom.

    Nezavisne takođe saznaju da će mnogo zavisiti i od predstojeće posjete Šolca regionu, a Berlinski proces će biti osnovna tema razgovora. Kako nam je nezvanično rečeno, Šolc bi Srbiji mogao ponuditi pomoć i posredovanje kod njemačkih privrednika za značajno ojačano prisustvo njemačke privrede u toj zemlji, a ponovo se u tom kontekstu spominje rudnik litijuma u zapadnoj Srbiji te čak i mogućnost ekspanzije proizvodnje materijala za baterije, što bi za Srbiju bio jedan od najvećih privrednih uspjeha.

    Imajući u vidu uticaj Njemačke na evropske fondove koji će kroz instrumente pretpristupne pomoći biti dostupni regionu, upućeni posmatrači ne isključuju mogućnost da Šolc ipak uspije ojačati Berlinski proces i udahnuti mu novi život. Više informacija će biti dostupno javnosti u drugoj polovini godine, za kada zvanični Berlin planira vjerovatno najvažniji do sada sastanak Berlinskog procesa, na kojem će, osim zemalja zapadnog Balkana, Evropske komisije i Službe za spoljne poslove i bezbjednost EU, biti prisutno i nekoliko evropskih predsjednika i premijera.

    Najvažniji neformalni “sudija” za to hoće li Berlinski proces ili “Otvoreni Balkan” biti najbolji kandidati za jedinstveno ekonomsko tržište biće Regionalni savjet za saradnju, tijelo čiji je EU suosnivač, upravo s ciljem da pomogne kreiranje jedinstvenog regionalnog tržišta i njegovo povezivanje sa EU. Kako su za “Nezavisne” istakli, oni nemaju preferencu ni prema jednoj od ove dvije inicijative.

    “Naš mandat je pomaganje zemljama u regionu da stvore jedinstveno tržište, a suštinske razlike u ovim inicijativama nema, jer i jedna i druga to imaju kao cilj”, rečeno nam je u toj instituciji.

  • Šolc u Beogradu 10. juna

    Šolc u Beogradu 10. juna

    Njemački kancelar Olaf Šolc sljedeće nedjelje je u dvodnevnoj poseti Zapadnom Balkanu, a u Srbiju dolazi 10. juna, potvrđeno je u Berlinu.

    Prve stanice na dvodnevnoj balkanskoj turneji Olafa Šolca biće 10. juna Beograd i Priština, prenosi DW.

    Portparol njemačkog kancelara Volfgang Bihner , kako navodi ovaj medij, rekao je da je na Kosovu, između ostalog, predviđena i posjeta njemačkim trupama Kfora.

    Nakon toga, Šolc odlazi u Solun, na poziv grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa, gdje će se priključiti večeri sa predstavnicima zemalja regionalne inicijative “Proces saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP)”.

    Potom će njemački kancelar otići u Sjevernu Makedoniju, a zatim i u Bugarsku.

    U saopštenju iz kabineta kancelara koje prenosi DW, u fokusu putovanja Olafa Šolca bice EU-perspektiva zemalja Zapadnog Balkana, kao i doprinos Njemačke unapređenju regionalne saradnje i prevazilaženju bilateralnih blokada. Osim toga, dodaje se, centralna tema biće dalja zajednička reakcija na ruski agresorski rat protiv Ukrajine.

  • Scholz i Macron pohvalili Putina za ponašanje prema zarobljenim vojnicima iz Mariupolja

    Scholz i Macron pohvalili Putina za ponašanje prema zarobljenim vojnicima iz Mariupolja

    Predsjednik Francuske Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i ruski predsjednik Vladimir Putin obavili su novi telefonski razgovor u čijem je fokusu bio problem snabdijevanja hranom i žitaricama iz Ukrajine, ali i tok rata u ovoj državi. Oni su također pozitivno ocijenili ponašanje ruskih vojnika prema zarobljenicima iz Mariupolja.

    Kako je saopćeno, razgovor s Putinom inicirali su Macron u Scholz, a iz Kremlja je navedeno kako su lideri obavili dubinsku razmjenu mišljenja o aktuelnim aspektima situacije u Ukrajini.

    “Predsjednik Rusije detaljno je informisao o najnovijim dešavanjima u kontekstu specijalne vojne operacije koja je u toku, uz napomenu da se ruska vojska striktno pridržava normi međunarodnom humanitarnog prava. Govorilo se i o uspostavljanju mirnog života u Mariupolju i drugim gradovima regije Donbas”, saopćeno je iz Moskve.

    Također, naglašeno je kako je ruski predsjednik zaoštrio i pitanje upumpavanja oružja iz zapadnih zemalja u Ukrajini te je upozorio njemačkog i francuskog lidera na rizike od dalje destabilizacije situacije i zaoštravanja humanitarne krize.

    “Detaljno je razmotrena situacija u oblasti osiguranja globalne prehrambrene sigurnosti. Putin je razumno i na osnovu konkretnih podataka objasnio prave razloge za poteškoće u snabdijevanju hranom koje su rezultat pogrešne ekonomske i finansijske politike zapadnih zemalja kao i antiruskih sankcija koje su uvedene”, ističu iz Kremlja.

    Naglašeno je kako je Rusija spremna pomoći u izvozu žitarica iz Ukrajine, ali uz određene uslove.

    “Sa svoje strane, Rusija je spremna pomoći u pronalaženju opcija za nesmetan izvoz žitarica, uključujući izvoz žita iz crnomorskih luka. Povećanje ponude ruskog đubriva i poljoprivrednih proizovda pomoći će i smanjenju tenzija na globalnom tržištu hrane, što će, naravno, zahtijevati ukidanje relevantnih sankcija”, zaključuje se u saopćenju iz Kremlja.

    S druge strane, iz kabineta njemačkog kancelara Olafa Scholza saopćeno je kako je razgovor između Putina, Macrona i kancelara trajao oko 80 minuta te je naglašeno kako su Macron i Scholz pozvali Putina da osigura poboljšanje humanitarne situacije u Ukrajini.

    Neočekivana izjava zvaničnog Berlina

    “Pozitivno je ocijenjena posvećenost ruskog predsjednika kada je riječ o postupanju prema zarobljenim borcima (iz Mariupolja op.a.) u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, posebno Ženevskim konvencijama, te osiguravanju neograničenog pristupa Međunarodnom komitetu Crvenog krsta”, poručili su iz Berlina.

    Inače, ovakav pristup Njemačke i Francuske kada je riječ o vojnicima iz Mariupolja je na neki način čudan ukoliko se u obzir uzme činjenica da je do sada upućeno nekoliko apela prema ruskoj vojsci da u Ukrajini moraju postupati prema konvencijama UN-a što je nemali broj puta Kremlj u potpunosti ignorisao.

    Između ostalog, iz Berlina je nakon telefonskog razgovora saopćeno kako je Putin obećao otvaranje pojasa koji bi se koristio za izvoz žita iz crnomorskih luka te je između ostalog pojasnio kako Rusija taj dio neće koristiti za svoje ofanzivne akcije u Ukrajini.

  • Šolc dolazi u posjetu regionu, zaobilazi BiH?

    Šolc dolazi u posjetu regionu, zaobilazi BiH?

    Olaf Šolc, njemački kancelar, u drugoj sedmici juna dolazi na zapadni Balkan, a po svemu sudeći, centar njegove posjete će biti u Beogradu.

    Upravo je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, prvi najavio Šolcov dolazak u Srbiju, nakon što je on boravio kod njega u posjeti u Berlinu.

    Još nema zvaničnih informacija u vezi sa svim zemljama koje će posjetiti, ali, kako smo saznali, zasad nije u planu njegov dolazak u BiH.

    Neki od zvaničnika se pitaju šta bi bio cilj posjete BiH u trenutku kada zemlja pokazuje potpunu disfunkcionalnost, u kojoj ne postoji čak ni osnovna spremnost da se održe redovni demokratski opšti izbori.

    Osim toga, kako saznajemo, u SPD-u, vodećoj njemačkoj političkoj frakciji koja čini vladajuću koaliciji u Njemačkoj i iz čijih redova dolazi kancelar Šolc, i dalje postoje ozbiljna neslaganja o daljim koracima koalicije u vezi sa BiH, posebno kad je u pitanju odnos prema Izbornom zakonu.

    Naime, jedna frakcija želi da se kroz Izborni zakon BiH kreira koncept građanske države, međutim ovo ne predstavlja zvaničnu politiku Njemačke, dok je druga za umjereni pristup.

    Vučić je juče nakon sesije o zapadnom Balkanu u Davosu, koja je bila zatvorena za javnost, rekao da je sagovornicima predstavio drugačije viđenje situacije u BiH. Iako nije govorio o detaljima, može se pretpostaviti da je bilo riječi o politici Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, koju Zapad kritikuje i smatra da treba da bude prekinuta.

    Kako nam je rekao jedan od naših sagovornika, ono što se od Šolcove posjete zapadnom Balkanu očekuje neće se ticati direktno BiH.

    U prvom redu, saznajemo, nastaviće se razgovori sa Vučićem da Srbija uvede sankcije Rusiji, jer joj se u izgled stavlja produbljavanje odnosa sa EU, a Šolc takođe želi da pred važan samit Evropskog savjeta za mjesec dana pošalje signal da će biti odblokiran evropski put Sjeverne Makedonije i Albanije, koji je zaglavljen već dvije godine i zbog čega je proces proširenja u dubokoj krizi.

    O tome je juče govorio i Aleksandar Šalenberg, austrijski ministar spoljnih poslova, koji je rekao da jun mora da bude mjesec zelenog svjetla za ove dvije zemlje.

    “Moramo da pojačamo angažman na zapadnom Balkanu i da pređemo na posao. Kada govorimo o Ukrajini, u isto vrijeme moramo da govorimo i o zapadnom Balkanu. Moramo da vežemo region za sebe, inače će to uraditi drugi. Ne može se isključiti da Valdimir Putin takođe pokušava da destabilizuje zapadni Balkan”, rekao je on za “Die Welt”, a kako prenosi Deutsche Welle.

    Tokom priprema za svoje zapadnobalkansko putovanje, Šolc je u Bundestagu rekao da je prijem, kako je rekao, šest zemalja zapadnog Balkana u EU u interesu Njemačke i EU.

    “Našu vlastitu bezbjednost je nemoguće zamisliti bez stabilnog i evropskog zapadnog Balkana”, rekao je tada Šolc.

    Druga tema na koju bi ovih dana trebalo obratiti pažnju jeste sudbina “Otvorenog Balkana”, odnosno mogućnost da se i Crna Gora, na nagovor Amerikanaca, koji su bliski novoj vladi u Crnoj Gori Dritana Abazovića, priključi toj inicijativi.

    S obzirom na to da je Šolc najavio da će se lično zauzeti za obnovu Berlinskog procesa, izvjesno je očekivati žustru diplomatsku aktivnost EU i SAD u našem regionu.

  • Šolc: Mir nije moguć legalizovanjem osvojenih teritorija

    Šolc: Mir nije moguć legalizovanjem osvojenih teritorija

    Nemački kancelar Olaf Šolc odbacio je mogućnost da bi Rusija mogla da postigne mir sa Ukrajinom tako što bi legalizovala osvojene teritorije u toj zemlji.

    “Jasno je da Rusija ima samo jedan izlaz iz ove situacije, a to je dogovor sa Ukrajinom”, rekao je Šolc za RTL.

    A dogovor, kako je objasnio, nije moguć “diktiranim mirom” pri čemu se Ukrajini unapred napiše da treba da se odrekne svoje teritorije, prenosi Bild.

    Šolc je dodao da se neće ponoviti slučaj Krima gde je rat završen u smislu da nema pucanja, ali je povučena nova granica i gde samo čekaju da se sve vrati u normalu.

  • Šolc: Makronov prijedlog se ne odnosi na zapadni Balkan

    Šolc: Makronov prijedlog se ne odnosi na zapadni Balkan

    Zapadni Balkan treba ući u EU, a prijedlog Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, o posebnoj političkoj zajednici EU i evropskih zemalja koje nisu u EU odnosi se na ostale partnere, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar na pres-konferenciji u Berlinu.

    “Od strateške je važnosti za Evropu da ubrzano dođemo do konkretnog dogovora da podržimo svih šest zemalja zapadnog Balkana i potvrdimo njihovo približavanje EU. Evropa mora održati svoja obećanja. Zato moramo dinamizirati pretpristupne pregovore i pronaći rješenja koja će otkloniti prepreke. To je pitanje kredibiliteta i strateškog razuma. Nove forme partnerstva za ostale su moguće, i o tome smo razgovarali s Emanuelom Makronom. Važno je da svi budemo zajedno u evropskoj porodici”, zaključio je Šolc.

    Šolc je na pitanje da li će Ukrajina dobiti članstvo u EU, rekao da se podrazumijeva da je Ukrajina dio evropske porodice, ali da je sada na redu zapadni Balkan.

    “Sada imamo konkretan proces pred nama a to je članstvo za zemlje koje već toliko dugo rade na tome, a to su zemlje zapadnog Balkana. To je ispravno i sa strateškog i sa političkog i sa moralnog stanovišta. Jer mnoge od tih zemalja su dugo radile na tome da dođu do ovog. Zbog toga ove zemlje imaju prioritet”, rekao je Šolc.

  • Zapadni Balkan “podijelio” Makrona i Šolca

    Zapadni Balkan “podijelio” Makrona i Šolca

    Emanuel Makron je predložio formiranje nove političke zajednice u Evropi, u kojoj bi bili i Ukrajina i zapadni Balkan. Njemačka ne želi da bude “kočničar”, ali ima drugačije poglede na budućnost Balkana.

    Centralni dio zajednice činila bi Evropska unija – tako bi se u aktuelnoj geopolitičkoj situaciji mogle okupiti i one zemlje koje nisu ili ne žele da budu članice EU, izjavio je Makron u ponedjeljak (9. maja) u Berlinu. Glavni grad Njemačke bio je inače cilj prve posjete inostranstvu Makrona nakon što je položio zakletvu za drugi predsjednički mandat. On se u Berlinu sastao s kancelarom Olafom Šolcom koji je Makronovu ideju nazvao “veoma zanimljivom”.

    Radi se o ideji koja podsjeća na privilegovano partnerstvo, što je EU odavno htela da ponudi Turskoj – kao svojevrsnu “utješnu nagradu”, umjesto punopravnog članstva. Makron je svoju ideju predstavio i u Evropskom parlamentu u Strazburu, gdje se održavala Konferencija o budućnosti Evrope. Francuska trenutno predsjedava Savjetu Evropske unije, piše DW.

    Velika skepsa vlada u EU oko ideje daljeg proširenja, pogotovo u Francuskoj. Baš kao i njegovi prethodnici u Jelisejskoj palati, i Makron se umjesto toga zalaže za produbljivanje integracija EU u sadašnjem sastavu, pa je u ponedjeljak predložio i promjenu Ugovora o EU, odnosno ukidanje konsenzusa prilikom donošenja odluka koje se tiču recimo fiskalne ili odbrambene politike. Prema tom prijedlogu predviđa se donošenje odluka “kvalifikovanom većinom” glasova.

    Šolc za EU perspektivu zapadnog Balkana
    Uprkos činjenici da je njemački kancelar Šolc blagonaklono reagovao na Makronove prijedloge, formiranje eventualne političke unije moglo bi da dovede do novih konflikata: Ukrajina insistira na punopravnom članstvu u EU i NATO.

    Kancelar je nakon sastanka sa Makronom na konferenciji za novinare izričito rekao da ta ideja ne bi smjela da dovede do toga da se odustane od EU perspektive šest zemalja zapadnog Balkana, odnosno da im se onemogući ulazak u Uniju.

    Zbog ruskog i kineskog uticaja u tom regionu, njemački kancelar Šolc se protekle nedjelje založio za ulazak Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i BiH u Evropsku uniju – i to što je brže moguće. Makron i Šolc su naglasili značaj saradnje sa šest navedenih zemalja zapadnog Balkana. Francuski predsjednik je potvrdio da tokom predsjedavanja EU (do kraja juna) želi da organizuje samit o zapadnom Balkanu. A Šolc je najavio da i ubuduće želi da forsira “Berlinski proces” s ciljem da se etablira zajednički ekonomski prostor u regionu – što je proces koji je započela njegova prethodnica Angela Merkel.

    Muzikom do mira na zapadnom Balkanu
    Na Makronove zahtjeve za promjenom Ugovora o EU, Šolc odgovara da Njemačka neće biti “kočničar”. Ipak, prema njegovom mišljenju, moguće je doći do efikasnijeg funkcionisanja EU i na druge načine. Kao primjer je naveo ukidanje načela konsenzusa oko donošenja odluka unutar Unije.

    Brojne zemlje EU u ponedjeljak su se usprotivile francuskom prijedlogu. Među tih 13 država su i skandinavske članice, kao i Hrvatska, Slovenija i Poljska. Za usvajanje promjena Ugovora o EU potrebna je podrška svih 27 zemalja, odnosno ratifikacija u parlamentima svih članica Unije.

    “Želimo primirje i to što je brže moguće”
    Makron i Šolc izrazili su spremnost za tešnju saradnju Njemačke i Francuske i u budućnosti. Makron je u tom kontekstu posebno spomenuo odbrambenu politiku, istraživanje i razvoj, ali i zajednički stav u odnosu prema Kini. Tokom sastanka u Berlinu, glavno pitanje bila je Ukrajina, odnosno način na koji se može pomoći toj zemlji koja je žrtva ruske agresije. “Želimo primirje i to što je brže moguće”, naglasio je Makron.

    Dvojica državnika su u večernjim satima otišli i do Brandenburške kapije koja je na Dan Evrope bila osvijetljena u bojama ukrajinske zastave.

  • Zelenski pozvao Šolca u Kijev 9. maja: “Moćan politički korak”

    Zelenski pozvao Šolca u Kijev 9. maja: “Moćan politički korak”

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je danas njemačkog kancelara Olafa Šolca da preduzme “snažan korak” i posjeti Kijev 9. maja, na datum kada Rusija obilježava pobjedu Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu.

    On je uputio ponovljeni poziv Šolcu, nakon što su odnosi dvije zemlje narušeni kada je njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer prošlog mjeseca spriječen u namjeri da posjeti Kijev, prenosi Rojters.

    “On je pozvan u Ukrajinu i taj poziv je otvoren, već neko vrijeme. On može da napravi ovaj veoma moćan politički korak, da dođe ovdje 9. maja, u Kijev. Ne objašnjavam značaj, mislim da ste dovoljno kulturni da razumijete zašto”, rekao je Zelenski u video obraćanju u britanskom analitičkom centru Četem Haus.

    Dan pobjede 9. maja jedan je od najvažnijih državnih praznika u Rusiji, sjećanje na sovjetsku žrtvu u pobjedi nad nacističkom Njemačkom u onome što je u Rusiji poznato kao Veliki otadžbinski rat.

    Zelenski je u svom video obraćanju u Četem Hausu optužio Rusiju za situaciju u opkoljenom Marijupolju, koju je opisao kao “mučenje” i izjavio da sa Moskvom “ne može da bude pregovora dok se tamo ubijaju civili i vojnici koji mogu da budu evakuisani”. Marijupolj je pretrpio najrazorniju opsadu u desetonedjeljnom ratu, a ogromna čeličana Azovstalj iz sovjetske ere je posljednji dio grada koji je još uvijek u rukama ukrajinskih boraca, navodi britanska agencija.

    Ukrajinski predsjednik izjavio je danas i da Rusija misli da može da izbjegne optužbe za ratne zločine prietnjama nuklearnim napadom.

    “Danas je 72. dan rata i još mu se ne nazire kraj, a mi ne vidimo bilo kakvu spremnost ruske strane da ga okonča”, dodao je Zelenski, prenosi Rojters.

  • Šolcove “tri mine” za Beograd

    Šolcove “tri mine” za Beograd

    Ako je suditi po porukama njemačkog kancelara Olafa Šolca posle teškog razgovora s Vučićem, pred Srbiju je stavljena “nepristojna ponuda”, pišu mediji.

    Reč je o tome, pišu Novosti da se Srbija uslovljava – ulazak u Evropsku uniju u zamenu za sporazum sa Prištinom kojim se faktički priznaje Kosovo, “disciplinovanje” Republike Srpske i odricanje od Rusije.

    Naslednik Merkelove, koji očigledno ima namere da Nemačka preuzme palicu u dijalogu Beograda i Prištine, najpre je posle susreta sa premijerom privremenih institucija na KiM Aljbinom Kurtijem rekao da je neupitno da je “Kosovo za Nemačku država i da će Priština dobiti podršku za ulazak u međunarodne institucije”.

    Nakon razgovora sa Vučićem naglasio je da je potreban sveobuhvatni sporazum i da sve što je dogovoreno mora da se poštuje. Iz svega ovoga jasno je da je manevarski prostor Srbije prilično sužen i da se maltene postavlja i pitanje: “Treba li pregovori da se vode ako se njihov ishod, makar što se tiče novopečenog moćnog medijatora iz Berlina, unapred zna?

    U kom pravcu će dalje ići dijalog, sada je nepoznanica. Posle neformalne večere u Berlinu Vučića, Kurtija i specijalnog izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka, zna se samo da će se 13. maja sastati pregovarači Beograda i Prištine, Petar Petković i Besnik Bisljimi, a tema bi trebalo da budu registarske tablice.


    Vučić je, sumirajući posetu, prilikom koje se susreo i sa šeficom diplomatije Analenom Berbok, ukazao da Srbija ne može da menja stavove Nemačke ni po pitanju Kosova, a ni po bilo čemu drugom. Na pitanje da li je bilo pritisaka da Srbija prizna Kosovo ili uvede sankcije Rusiji, rekao da su “izjave samo slabije ogledalo onoga što se dešavalo na samom sastanku i da je pozicija Srbije teška i komplikovana”.

    “Razgovori su bili teški, ali sam zadovoljan velikim interesovanjem nemačke vlade za razgovore sa Srbijom. Pričali smo o svim važnim pitanjima. Neki delovi nisu bili jednostavni i laki, ali ne može uvek da se izabere lak put. Razgovor na večeri je bio veoma težak. Nemački predstavnici insistirali su da ono što je potpisano u Briselskom sporazumu mora da se sprovede. Nastaviće se razgovori. Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković ide u Brisel 13. maja da pokušamo nešto da dogovorimo. Za Beograd je problem to što neki odbijaju da uopšte govore o Zajednici srpskih opština, ali je važno što su svi nemački predstavnici govorili da potpisano mora da se sprovede. Sada vidite da i ono za šta smo bili kritikovani postaje naša tačka oslonca, i da ono za šta su govorili da je loše po nas, sada drugi ne žele da primene”, rekao je u četvrtak Vučić.

    Vučić je dodao i da je sve što je Šolc rekao pred novinarima o tome da krivi Milorada Dodika za situaciju u Bosni i Hercegovini, da Srbija treba da prati stav EU o pitanju sankcija Rusiji i šta treba da se uradi oko KiM, rekao i njemu na sastanku, i to u snažnijoj formi. Ipak, istakao je da je “važno razgovarati sa Nemačkom, jer je to najsnažnija evropska zemlja u svakom smislu i za nas najvažnija”.

    A, posle Berlina, Vučićeva simultanka sa nemačkim zvaničnicima nastavljena je i u Beogradu. On se sastao sa ministarkom odbrane Kristin Lambreht, koja je ponovila stavove Šolca.

    “Mnogo puta govorio sam da podržavamo teritorijalni integritet BiH. Bar 6.000 puta. Zamolio bih vas da malo uđete u naše cipele. Podsećam da 1999. godine nikoga nije interesovao teritorijalni integritet Srbije. Svi kojima su puna usta teritorijalnog integriteta, zaboravljaju na Rezoluciju 1244. Molim vas za samo malo poštovanja prema zemlji u kojoj je ubijeno 82 dece tokom NATO bombardovanja. Mora da se pronađe kompromisno rešenje, a ne nametnuto. Molim vas da jednoj suverenoj zemlji dozvolite da ima pravo da iskaže svoje rezerve prema određenim pitanjima. Nemojte da nam branite da imamo pravo na sopstveni stav i mišljenje”, istakao je predsednik odgovarajući na pitanje Dojče velea o pozicijama Srbije.


    Kurti je posle “berlinske epizode” nastavio po svome. Istakao je da “nema napretka u dijalogu, jer se Beograd nije udaljio od bivšeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića, niti od lidera Rusije Vladimira Putina i da Vučić ne menja stav o zahtevu za međusobno priznavanje”:

    “Stavovi predsednika našeg severnog suseda su stari i moje insistiranje je naravno na sporazumu koji je obavezujući, u potpunosti normalizuje odnose naše dve zemlje, fokusirajući se na međusobno priznavanje. Ali u tom pogledu ne mogu da kažem da postoji napredak. Već je i međunarodnim faktorima jasno da je Srbija ta koja mora da se promeni, da bismo imali rešenje za sporazum”, rekao je Kurti.

    On je u intervjuu za Dojče vele rekao da treba da se izvrši pritisak da Beograd mora da prihvati kosovska dokumenta zbog stvaranja zajedničkog regionalnog tržišta koje podrazumeva Berlinski proces. Na pitanje da li može da prihvati formiranje Zajednice srpskih opština, istakao je da “trenutni odnosi sa Beogradom nisu normalni i da ih treba normalizovati”.

    Politički analitičar Dragomir Anđelković kaže, za “Novosti”, da poruke Šolca, na prvo slušanje, nisu tako negativne kako je očekivano, ali da tu leže potencijalne zamke:

    “Šolc evidentno želi da obnovi proces tzv. normalizacije odnosa između Beograda i Prištine zbog krize na istoku Evrope. Očigledno je da je to zadatak koji je Nemačka preuzela na sebe u ime Zapada, a takav proces, po njihovim shvatanjima, može da se završi samo na jedan način – da Srbija prizna Kosovo. Mi ne možemo to da prihvatimo, ni formalno ni neformalno ne možemo da priznamo KiM, to bi za nas bila kapitulacija i uvod u novo razbijanje Srbije, jer bi se posle toga pritisak preneo na druge tačke, od Vojvodine, Raške oblasti do RS. Krenuli bi u razbijanje tzv. srpskog faktora i tu moramo da držimo liniju odbrane, odnosno da ne pristajemo na ulazak Kosova u UN i da ne dozvolimo da jača prisustvo Prištine na severu.”

    Anđelković, pak, ukazuje da nam se isplati da, kao što oni sa nama igraju igre mačke i miša, i mi donekle učestvujemo u toj igri kako bismo kupovali vreme dok se stvari ne smire na istoku Evrope.

    “Ako frontalno odbijamo bilo kakve pregovore, krenuće na nas đonom. Treba da učestujemo u igri, ali ne da dajemo ustupke, treba retorički da nastupamo “ružičasto”, kao što i oni rade, ali da budemo čvrsti tokom samog procesa.”

    Sagovornik Novosti predviđa da će Berlin probati da za kratko vreme privoli Kurtija da formira ZSO, ali tako da ona više podseća na nevladinu organizaciju, bez konkretnih izvršnih ovlašćenja. Onda će to da nam nude kao kompenzaciju za naše dalje približavanje Zapadu i odricanje od Rusije. Anđelković smatra da bi, ukoliko Srbija tako nešto prihvati, Zapad posle toga zahtevao priznavanje Kosova i preko noći tehničke pregovore pretvorio u statusne.

  • Šolc najavio: Njemačka oživljava Berlinski proces

    Šolc najavio: Njemačka oživljava Berlinski proces

    Vlada Njemačke je odlučila da nastavi zamrli Berlinski proces, forum za saradnju zemalja zapadnog Balkana, koji ima za cilj uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta u regionu s ciljem približavanja EU.

    Naime, Olaf Šolc, njemački kancelar, u srijedu naveče je, nakon odvojenih susreta u Berlinu s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, i Albinom Kurtijem, premijerom samoproglašenog Kosova, najavio da će se on lično angažovati da se ovaj proces nastavi i tim povodom je istakao da će u drugoj polovini godine Njemačka organizovati samit Berlinskog procesa, a da će u narednih nekoliko sedmica posjetiti region. Kao osnovni motiv za ovu odluku, Šolc je naveo ubrzanje evropskog puta zemalja zapadnog Balkana.

    “Činjenica da ovo smatram realno dostižnim za mene je osnovni motiv što sam spreman i da svojim ličnim angažmanom ponovo aktiviram Berlinski proces i tako dam doprinos da za sve zemlje zapadnog Balkana postoji perspektiva, koja se zove Evropa. Ta Evropa, to članstvo u EU, ne smije da bude neka daleka perspektiva, već želim da se potrudim da to bude ubrzano”, rekao je Šolc nakon sastanka s Vučićem.

    Dodao je da je trenutno najvažniji projekt u regionu stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, a posebno ubrzano sprovođenje ugovora o slobodnom kretanju ljudi i regionalnom priznanju diploma, što su dva cilja na kojima je radila i bivša kancelarka Angela Merkel, ali bez uspjeha.

    Ova najava predstavlja veliku promjenu njemačke politike, s obzirom na to da je jedina regionalna inicijativa s istim ciljom, a koja trenutno ima djelimičan uspjeh, “Otvoreni Balkan”, koju su inicirali Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, i to uz ohrabrenje Vlade SAD, dok su samoproglašeno Kosovo, FBiH i Crna Gora uzdržani prema njoj.

    Podsjećanja radi, Gabrijel Eskobar, specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan, prilikom nedavnog razgovora s nekoliko bh. medija u Ambasadi SAD u BiH, izjavio je da je pozicija SAD pragmatična, odnosno da podržavaju “Otvoreni Balkan” sve dok on povezuje sve zemlje regiona.

    Ukoliko se Njemačka istinski angažuje u vezi s ovom inicijativom, to će biti veliki udar na “Otvoreni Balkan”.

    Prije nekoliko mjeseci jedan važni evropski diplomata “Nezavisnim novinama” rekao je da EU očekuje da se “Otvoreni Balkan” pretoči u evropski projekt Zajedničkog regionalnog tržišta, iz čega se može zaključiti da Brisel na “Otvoreni Balkan” ne gleda blagonaklono.

    Vučić je nakon sastanka sa Šolcem izjavio da Srbija nema veliki manevarski prostor kad je u pitanju ono što Njemačka očekuje u vezi s regionom s obzirom na veliki značaj njemačke ekonomije na Srbiju.

    Šolc je na pres-konferenciji optužio Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, za secesionizam i indirektno sugerisao da se on i Vučić slažu kad je u pitanju potreba za stabilizacijom Balkana.

    “Vučiću sam izložio naše brige u vezi s BiH i tamošnjim secesionističkim nastojanjima koje provodi Dodik. Posebno u BiH je važno da se svi založe za konstruktivni dijalog”, rekao je Šolc.

    Vučić je rekao da je razgovor sa Šolcem bio težak, ali da Srbija mora da vodi mudru politiku i kad je u pitanju region, ali i odnosi prema Rusiji.

    “Šolc je veoma pristojan čovek i vi ste čuli šta je precizno govorio i koga smatra krivim za događaje u Bosni. Ja sam pokušao da kažem nešto drugačije i šta smatram da mora da se dogodi na Kosovu, i o sankcijama i o svemu. To isto mi je rečeno na sastanku, samo u značajno snažnijoj formi. Naša pozicija je teška, a izjavom predsednika Putina je dodatno iskomplikovana. O svemu tome ću da govorim u petak. Plašim se svega što sledi”, rekao je Vučić.

    Na Šolcevu opasku reagovao je i Dodik, koji je za Srnu izjavio da je podlegao bošnjačkoj propagandi, negiravši da u RS postoje ikakvi planovi za secesiju i naveo da je iznenađen da je Šolc olako iznio neprovjerene kvalifikacije.

    “Kancelar Šolc je govorio i o vladavini prava, za koju izgleda smatra da je privilegija samo moćnih država, jer kako onda objasniti činjenicu da ta ista Njemačka podržava Kristijana Šmita, koji je mimo svih pravnih pretpostavki došao u BiH i rekao ‘ja sam visoki predstavnik'”, rekao je Dodik.

    Tanja Topić, banjalučka analitičarka i dobra poznavateljka njemačke politike, takođe kaže da je ova Šolceva odluka iznenađenje, a slaže se i da je ovo udarac za “Otvoreni Balkan”.

    “Veoma bitno u ovom kontekstu je potenciranje približavanja EU perspektive i ubrzanom članstvu u EU. Sasvim sigurno je prepoznato udaljavanje u većini ovih zemalja, promjena raspoloženja i promicanja anti-EU vrijednosti, što je posebno u kontekstu rata u Ukrajini postalo opasno i za samu Evropu”, rekla je Topićeva za “Nezavisne novine”.