Oznaka: Olaf Scholz

  • Njemačka zapretila Rusiji?

    Njemačka zapretila Rusiji?

    EU neće povući sankcije uvedene Rusiji zbog rata u Ukrajini, ako Moskva i Kijev potpišu mirovni sporazum pod ruskim uslovima, izjavio je njemački kancelar Olaf Šolc, prenosi TASS, pozivajući se na njemačke medije.

    “Deo nove realnosti je da se i EU konsolidovala. Ona je prilično jednoglasno reagovala na rusku agresiju i uvela do sada nezabeležene oštre kaznene mere. Od početka smo znali da ćemo verovatno morati da primenjujemo ove sankcije još dugo”, naveo je Šolc u svom članku za nemački dnevnik Frankfurter algemajne cajtung, objavljenom u nedelju.

    On je naglasio jasan stav Brisela da “ni jedna od ovih sankcija neće biti povučena u slučaju mira po diktatu Rusije”.

  • Šolc: EU više ne može priuštiti nacionalni veto

    Šolc: EU više ne može priuštiti nacionalni veto

    Evropska unija više ne može sebi priuštiti da pojedine članice iz sebičnih razloga ”ulažu nacionalni veto” kada se odlučuje o njenoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, ako želi da zadrži vodeću ulogu u globalnoj politici, izjavio je njemački kancelar Olaf Šolc.

    Zbog ”rata Moskve u Ukrajini” Evropa mora da se što prije ujedini, a to povećava pritisak da se okončaju ”sebične blokade” evropskih odluka pojedinih država članica, naveo je Šolc u članku koji je danas objavio list Frankfurter algemajne, prenosi Rojters.

    “Jednostavno više ne možemo sebi da priuštimo nacionalni veto, na primjer u spoljnoj politici, ako želimo da nas konkurentske velike sile i dalje poštuju”, dodao je on, prenosi britanska agencija.

    Šolc je negirao optužbe Kijeva i drugih zapadnih saveznika da Njemačka nije zauzela lidersku poziciju u rješavanju ukrajinske krize i dodao da bi članice G7 i druge zemlje mogle da pokušaju da zajedno pronađu rješenja za svjetsku prehrambenu krizu, klimatske promjene i pandemiju.

    Naveo je i da će Njemačka u narednim mjesecima dati prijedloge za zajedničku evropsku migracionu politiku, izgradnju sistema evropske odbrane, ostvarivanje tehnološkog suvereniteta i stabilnosti demokratije, navodi Rojters.

  • “Njemačka će morati da proguta gorku pilulu”

    “Njemačka će morati da proguta gorku pilulu”

    Njemački kancelar Olaf Šolc predočio je u svom današnjem video obraćanju koji su pripamrni ciljevi njemačke vlade.

    On je rekao da su ciljevi zaštite klime prioritetni uprkos rastućoj zabrinutosti u vezi sa otežanim snabdevanjem energentima zbog ruske invazije na Ukrajinu.

    Šolc je rekao da je njegov cilj da Njemačka bude jedna od prvih zemalja koja će imati nultu emisiju ugljen-dioksida (CO2), a da istovremeno nastavi da bude globalno konkurentna i uspešna kao ekonomska sila i industrijska zemlja, prenosi londonski dnevnik Gardijan.

    “Sada ćemo se postarati da razvoj obnovljivih izvora energije konačno napreduje – energija vetra na moru, na kopnu solarna energija, biomasa…Sve to nam je potrebno za proizvodnju struje i vodonika kako bismo imali industrijsku budućnost bez emisije CO2. Želimo da to postignemo do 2045. godine”, poručio je Šolc.

    On je priznao da je Nemačka primorana da ”proguta gorku pilulu” jer je prinuđena da privremeno koristi elektrane na fosilno gorivo koje su prethodno zatvorene.

    “Ali to je samo na kratko jer smo sada zaista počeli da želimo da učinimo sve što možemo u borbi protiv klimatske krize”, rekao je Šolc i potvrdio da su doneti novi, neophodni zakoni.

  • Bliži se pad Šolca?

    Bliži se pad Šolca?

    Njemački kancelar Olaf Šolc rizikuje da izgubi poziciju ako ne kapitulira pred Vladimirom Putinom, piše novinar Danijel Džonson za britanski “Telegraf”.

    On je napomenuo da se Njemačka nalazi u krizi zbog nedostatka energenata i zavisnosti Berlina od Rusije.”Odigrava se prava drama i traže se odgovorni za katastrofalnu odluku od pre deset godina da se odustane od nuklearne energije, zbog čega je Njemačka postala potpuno zavisna od Rusije. Reputacija Angele Merkel sada je pocepana u komadiće, a dve trećine birača osuđuje Olafa Šolca zbog neuspeha da obezbedi energetsku bezbednost”, napisao je Džonson. Prema njegovim rečima, aktuelni kancelar, pored grešaka u energetskom sektoru, nije dovoljno čvrst ni po pitanjima spoljne politike.

    Džonson tvrdi da je Šolc, pokušavajući da se dodvori i NATO i Rusiji, napustio Ukrajinu i da joj ne pruža praktično nikakvu pomoć, što umanjuje kredibilitet Berlina, dok su nemački ekonomski i energetski problemi doveli do toga da se sve više Nemaca protivi agresivnim merama protiv Moskve, a javna podrška Kijevu u Nemačkoj slabi.

    “Ili će Berlin doživeti ogroman neuspeh, praćen raspadom vladajuće koalicije, ili će kapitulirati pred Putinom. Šolc i njegove kolege su se prošle nedelje radovali padu Borisa DŽonsona. Ali nemački kancelar bi se mogao suočiti sa istim košmarnim scenarijem, a njegovo likovanje može biti kratkog veka”, napisao je Džonson.

  • Berlinski proces ponovo startuje u novembru

    Berlinski proces ponovo startuje u novembru

    Olaf Šolc, njemački kancelar, najavio je da će dugo očekivana konferencija u okviru Berlinskog procesa biti održana u novembru u Berlinu.

    Šolc je na pres-konferenciji s Robertom Golobom, novim slovenačkim premijerom, rekao da će upravo ta konferencija dati novi zamah proširenju EU na zapadni Balkan.

    “Želimo zajedno sve učiniti da se proces prijema svih šest država ubrza i da uskoro ove zemlje mogu postati članice EU. Mi smo se u evropskim institucijama o tome saglasili i ja ću lično doprinos Njemačke dodatno ojačati tako što ćemo Berlinski proces, koji je pohvaljen od strane svih zemalja u regionu, ponovo aktivirati, i da kroz njega dođe do novog zamaha pristupnog procesa”, rekao je Šolc.

    Inače, posebno je zanimljivo da je zapadni Balkan bio jedna od samo dvije teme o kojima su Šolc i Golob razgovarali, što svjedoči o sve većem značaju koji zapadni Balkan ima za EU.

    Ukoliko se ostvari Šolcov tajming, to bi značilo da se nove odluke u vezi s evropskom perspektivom regiona mogu očekivati na redovnom zasjedanju Evropskog savjeta u decembru.

    Podsjećanja radi, Evropski savjet, vrhovno političko tijelo EU sastavljeno od predsjednika i premijera država članica, sastaje se četiri puta godišnje: u martu, junu, oktobru i decembru, i tada donosi ključne strateške odluke, poput nastavka procesa proširenja.

    S obzirom na to da dosadašnja praksa u BiH pokazuje da je teško da do decembra bude uspostavljena nova vlast, teško je očekivati da BiH dobije kandidaturu prije martovskog zasjedanja, osim ako Evropski savjet ne odluči da spusti kriterijume, za šta se već zalaže nekoliko zemalja članica, ali to nije dovoljno jer se odluke na ovom tijelu donose konsenzusom.

    Golob je rekao da je Slovenija na sebe preuzela obavezu da lobira za nastavak proširenja, uz napomenu da je zastoj u proširenju proizveo apatiju u cijelom regionu.

    “Radujem se što se Njemačka vraća na vrh pristupnog procesa kroz aktiviranje Berlinskog procesa. Moramo razmisliti i o tome kako možemo ideje francuskog predsjedavanja EU o široj Evropi iskoristiti za jačanje pristupnog procesa. Ovo će dugo trajati i zato moramo tražiti male uspjehe, s kojima možemo nagraditi zemlje ako pokrenu prave korake u smislu pravne države. To su kriterijumi na koje ne možemo zatvoriti oči”, rekao je Golob, referišući se na ideju Emanuela Makrona, francuskog predsjednika, da EU i ostale zemlje u Evropi formiraju političku zajednicu.

    U Savjetu za regionalnu saradnju, tijelu EU i zemalja zapadnog Balkana, kažu za “Nezavisne novine” da je za njih najvažnije da se region kreće ka regionalnim integracijama.

    “Pravac regionalnih programa je jasan, a to je veća regionalna integracija zasnovana na četiri slobode po modelima EU, kojom se nadopunjuje integracija našeg regiona u EU”, ističu oni. Napomene radi, četiri slobode se odnose na slobodno kretanje ljudi, usluga, robe, kapitala, a na ta četiri stuba zasniva se zajedničko tržište EU, koje je osnova evropskih integracija.

    Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, kaže da pozdravlja dodatno naglašavanje posvećenosti Njemačke Berlinskom procesu, ali da to ne znači da će kandidatski status doći sam od sebe.

    “Za dobijanje kandidatskog statusa domaće vlasti će morati da urade domaću zadaću i da prestanu međusobno da se ucjenjuju. Definitivno će se proširenje EU morati revitalizovati, ali ćemo sasvim sigurno sačekati da prođe duga i hladna zima. Novembar mi se čini da nije trenutak niti za jedan od navedenih procesa”, rekla je Topićeva za “Nezavisne novine”.

  • Šolc: samit u novembru podsticaj berlinskom procesu

    Šolc: samit u novembru podsticaj berlinskom procesu

    Samit zapadnog Balkana biće održan u novembru u Berlinu kako bi se dao novi podsticaj takozvanom Berlinskom procesu, najavio je njemački kancelar Olaf Šolc, saopštila je Vlada te države.

    Šolc je, nakon sastanka sa premijerom Slovenije Robertom Golobom u Berlinu tokom kojeg je jedna od tema bilo i proširenje EU na zapadni Balkan, rekao da bi mogao da bude postignut dogovor o daljim konkretnim koracima za evropske integracije regiona.

    On je istakao da je zapadnom Balkanu 2003. godine obećana brza i realna EU perspektiva, ali da se od tada malo toga dogodilo, prenijela je slovenačka agencija STA.

    Šolc je naglasio da bi NJemačka i Slovenija voljele da sarađuju na davanju novog podsticaja procesu pristupanja zapadnog Balkana EU.

    Berlinski proces je diplomatska inicijativa povezana sa budućim proširenjem EU.

  • Golob poručio Scholzu: Zemlje Zapadnog Balkana su 20 godina u evropskoj čekaonici, to je predugo

    Golob poručio Scholzu: Zemlje Zapadnog Balkana su 20 godina u evropskoj čekaonici, to je predugo

    Premijer Slovenije Robert Golob boravi u prvoj bilateralnoj posjeti Njemačkoj, a danas se u Berlinu sastao sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Tokom posjete, Golob je govorio i o potrebi da se ubrza proces integracije država u Evropsku uniju.

    Premijer Slovenije tokom današnje posjete je istakao kako je Njemačka najvažniji vanjskotrgovinski partner Slovenije, a od priznanja nezavisnosti i njen najveći prijatelj i saveznik.

    Ključne poruke koje je Golob poslao tokom prve bilateralne posjete njemačkom kancelaru Olafu Scholzu su da postoje sinergije između evropskih zemalja koje se mogu iskoristiti kako bi kontinent ovu zimu preživio bez prisilnih redukcija, uz adekvatnu uštedu plina.

    “Da bi se to postiglo, Evropska unija mora raditi zajedno, ujedinjena. Moramo učiniti sve da smanjimo ovisnost o fosilnim gorivima, pri čemu su ulaganja u solarnu energiju i energiju vjetra izuzetno važna”, istakao je Golob.

    Naglasio je da EU mora nastaviti pomagati Ukrajini politički, vojno i humanitarno, a govorio je i o integraciji država Zapadnog Balkana u EU.
    “Zemlje Zapadnog Balkana su već 20 godina u evropskoj čekaonici. Ovo je predugo i stoga u ovim zemljama raste apatija. Njemačka i Slovenija će učiniti sve da pristupnom procesu daju novi zamah. I konkretan rezultat: članstvo u Evropskoj uniji”, poručio je Golob.

    Navodno bi samit država Zapadnog Balkana trebao biti održan u novembru ove godine u Berlinu.

  • Šolc bio na privatnoj žurki na kojoj je najmanje 9 djevojaka omamljeno drogom za silovanje

    Šolc bio na privatnoj žurki na kojoj je najmanje 9 djevojaka omamljeno drogom za silovanje

    Najmanje devet žena dobilo je drogu za silovanje na privatnoj zabavi kojoj su prisustvovali kancelar Olaf Šolc i poslanici, saopštila je njegova Socijaldemokratska partija (SPD).

    Portparol SPD potvrdio je za Frans pres pisanje berlinskog lista Tagešpiegel. Berlinska policija saopštila je da istražuju navode o teškim tjelesnim povredama nakon što je 21-godišnja žena podnijela prijavu nakon “ljetnje zabave jedne političke stranke”.

    “Savjetujem svim zainteresovanima da podnesu žalbu“, rekla je Katja Mast iz SPD-a.

    Portparol SPD nije isključio mogućnost da još žena prijavi da im je podmetnuta droga za silovanje.

    SPD je u srijedu uveče poslala mejl svima koji su bili pozvani na događaj u kojem osuđuje “monstruozan čin” koji su “odmah prijavili parlamentarnoj policiji”.

    Oko 1.000 ljudi pridružilo se kancelaru i poslanicima na tradicionalnoj ljetnjoj proslavi SPD-a uoči skupštinske pauze.

    “To je bio interni događaj. Mogli ste ući samo uz poziv”, rekao je portparol i dodao da “i dalje ima mnogo neizvijesnosti, policija istražuje”.
    Berlinska policija navodi da se žena koja je podnijela žalbu sutradan nije sjećala zabave zbog čega je i otišla na ljekarski pregled a onda i podnijela žalbu.

    Photo of the Remarkables mountain range in Queenstown, New Zealand.
    Žena je rekla policiji da je tokom događaja osjetila mučninu i vrtoglavicu nakon što je konzumirala hranu i bezalkoholna pića. Policija je saopštila da je do sada obaviještena o još četiri slučaja.

    Droga za silovanje može da zbuni i omami žrtve i učini ih nesposobnim da se brane od napada.

  • Šolc o štednji energije

    Šolc o štednji energije

    Njemački kancelar Olaf Šolc se prethodnih desetak dana bavio međunarodnim pitanjima, pre svega ukrajinskim ratom, na tri velika samita: EU, G7 i NATO.

    Sada se, pred letnju pauzu, ponovo okrenuo unutrašnjim problemima, ali je adresirao je i pitanje ne baš laskavog sopstvenog imidža u javnosti, prenosi dpa.

    Šolc je za ARD dao intevju u kome je odgovarao i na lična pitanja prispela kroz društvene mreže. U tom segmentu je rekao da sam ide u kupovinu, a znao i koliko koštaju pojedini artikli, poput maslaca i jagoda.

    Kancelar je priznao da ne želi da se tušira hladnom vodom da uštedi energiju. “Svako mora za sebe da odluči, šta smatra ispravnim u životu. Neki se uvek tuširaju hladnom vodom, jer veruju da je zdravo,” rekao je Šolc. “Da buden iskren, ja baš i ne.”

    Šolc je ocenio da vrtoglavi rast cena može da postane socijalna bomba i pozvao građane na veće jedinstvo, ali nije najavio neke konkretne mere za rasterećenje stanovništva.

    Šolc je samo rekao da je u ponedeljak pokrenuo koordinisanu akciju sa poslodavcima i sindikatima, za jasan signal “da će u Nemačkoj ponovo svi raditi ruku pod ruku, socijalni partneri i država”.

    Cilj dijaloga vlade sa socijalnim partnerima, naučnicima i centralnom bankom je konsultacija o koracima protiv inflacije. Odluka o dodatnim konkretnim rasterećenjima za sada nije u planu, rekao je kancelar, ukazavši da dosadašnje mere vredne 30 milijardi evra.

    “Upravo sada se sve te mere realizuju”, rekao je Šolc.

    On, međutim, nije krio da ga rastuće cene energenata duboko zabrinjavaju. “Kada cena grejanja odjednom poraste za par stotina evra, to mnogi naprosto ne mogu da izdrže. To je socijalna bomba.”

  • Šolc: NATO će slati oružje Ukrajini dok je to potrebno

    Šolc: NATO će slati oružje Ukrajini dok je to potrebno

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas u Madridu da će NATO saveznici nastaviti da snabdevaju Ukrajinu oružjem koliko god je to potrebno.

    “Dobro je što zemlje koje su ovde okupljene, ali i mnoge druge, daju svoj doprinos kako bi Ukrajina mogla da se odbrani, obezbeđivanjem finansijskih sredstava, humanitarne pomoći, ali i pružanjem oružja koje je Ukrajini hitno potrebno”, poručio je Šolc na samitu NATO u Madridu.