VRBAS Media

Oznaka: OHR

  • Pred Šmitov dolazak “Strah od novih sukoba i zastoja”

    Pred Šmitov dolazak “Strah od novih sukoba i zastoja”

    Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za “Glas Amerike” da je Šmitovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u Bosni i Hercegoivini, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.


    Njemački političar Kristijan Šmit postaće novi međunarodni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini 1. avgusta, naslijedivši Valentina Incka, austrijskog zvaničnika koji je tu funkciju obavljao 12 godina. Kancelarija visokog predstavnika (OHR) međunarodni je entitet koji nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine.

    Nakon što je Incko podnio ostavku 27. maja, Šmita je imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC), tijelo od 11 članova, uključujući i SAD, koje visokom predstavniku pružaju političke smjernice. Protiv je bila samo jedna članica – Rusija.

    Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za “Glas Amerike” da je Šmitovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u Bosni i Hercegoivini, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.

    “S jedne strane imate visoki rizik”, rekla je Majda Ruge, viša saradnica za politiku u Evropskom savjetu za spoljne odnose u Berlinu. “Rusija nije pristala na odluku upravnog odbora PIC-a da odobri nominaciju i tome se vrlo jasno protivi”.

    Ruska ambasada u Bosni i Hercegovini saopštila je da bi imenovanje Šmita trebalo da zvanično potvrdi Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, navodeći na svojoj web stranici da “u suprotnom nijedan imenovani neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet niti će se smatrati visokim predstavnikom”.

    Savjet bezbjednosti je 29. juna, na zahtjev Rusije, održao sjednicu po ovom pitanju. Rusija je saopštila da bi Savjet bezbjednosti trebalo da potvrdi imenovanje rezolucijom – na koju bi, inače, Rusija kao stalna članica mogla da uloži veto. Druge zemlje su se usprotivile toj ideji, napominjući da je jednoglasna podrška Savjeta poželjna, ali ne i pravno potrebna.

    Kako Savjet bezbjednosti nije glasao, postalo je jasno da će Šmit preuzeti funkciju u avgustu. Kao odmazdu, neki se stručnjaci plaše, Rusija bi mogla da stavi veto na obnavljanje mandata EUFOR-a u novembru.

    EUFOR je vojna misija u Bosni i Hercegovini koja nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma i sastoji se od oko 600 vojnika. Savjet bezbjednosti svake godine obnavlja mandat EUROFOR-u, a ako to ne učini, to bi moglo da stvori nove krize.

    “Da li je vrijedan ovog rizika, zaista bi zavisilo od toga šta radi Kristijan Šmit i od toga šta je njemačka vlada odlučila da učini da bi ga podržala u tim naporima. Takođe postoji mogućnost da ne bude promjena, da ostane više po starom, što takođe nije malo vjerovatno”, rekla je Ruge.

    Tanja Domi, profesorica u Školi međunarodnih i javnih odnosa na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, koja je radila za misiju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH – rekla je da bi SAD i Britanija već trebalo da razmišljaju o tome kako spriječiti taj scenario “ne za mjesec dana” već “sada”.

    Rusija se godinama zalaže za zatvaranje OHR-a i tradicionalno se protivi odlukama i saopštenjima PIC-a.

    Ruski ambasador u Bosni i Hercegovini, Igor Kalabuhov, često kaže da više od 25 godina nakon Dejtonskog sporazuma, Bosni i Hercegovini više nije potreban međunarodni nadzor. U martu je, obraćajući se BH novinarima u Banjaluci, rekao: “Ovaj institut mora biti zatvoren nakon 25 godina kako bi sve stranke u Bosni i Hercegovini mogle imati mogućnost da se same dogovore o budućnosti zemlje”.

    Na tom položaju Rusija podržava Srbe, čiji je političar Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva BiH, često vrijeđao Incka i više puta prijetio otcjepljenjem Republike Srpske.

    “Svi stoje okolo i gledaju, a opet se ništa nije promijenilo”, rekla je Domi.

    PIC je 2008. uspostavio takozvanu “Agendu 5 + 2” – zahtjeve koje vlasti Bosne i Hercegovine moraju da ispune da bi OHR bio ukinut. Mnogi od ovih ciljeva još nisu postignuti, uključujući jaču vladavinu prava i raspodjelu imovine između države i ostalih nivoa vlasti.

    Stručnjaci rekli su za “Glas Amerike” da nije pravo vrijeme za zatvaranje OHR-a, a plašili su se novih sukoba i većeg političkog zastoja što bi zemlju učinilo još manje funkcionalnom.

    Ivana Stradner, naučna saradnica sa Američkog instituta za preduzetništvo u Vašingtonu, rekla je da je razlog ponašanja Rusa njihov cilj da spriječe dalje širenje Evropske unije i NATO-a. Rusija već nije zadovoljna time što su se dvije zemlje Zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, pridružile NATO-u i žele da spriječi Bosnu i Hercegovinu da učini isto, rekla je ona.

    U martu 2021. godine ruska ambasada u Bosni saopštila je: “U slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, naša zemlja moraće da reaguje na takav neprijateljski korak”.

    Kompletan tekst pročitajte na portalu Glas Amerike.

  • Turković: Još nije vrijeme za zatvaranje OHR-a

    Turković: Još nije vrijeme za zatvaranje OHR-a

    Bisera Turković, ministar spoljnih poslova BiH, održala je govor pred Savjetom bezbjednosti UN tokom rasprave o BiH ističući da još nije vrijeme za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika.

    “Želim da svima kažem da BiH jedva čeka kada će se zatvoriti Ured visokog predstavnika. Nažalost, taj dan još nije stigao. Iako vidimo napredak u određenim oblastima, mnogo toga moramo uraditi”, istakla je Turković.

    Prošle godine BiH i svijet su obilježile 25. godina mirovnog sporazuma, podsjetila je.

    “Moramo nastaviti jačati institucije na državnom nivou. Naša pažnja mora biti usmjerena ka tome. 27. maja PIC je imenovao novog visokog predstavnika”, kazala je Turković navodeći da nije vrijeme za zatvaranje OHR-a.

    “Od najveće je važnosti da OHR i visoki predstavnik nastavi raditi s ljudima i institucijama Bosne i Hercegovine, kao i s međunarodnom zajednicom, kako bi osigurali kontinuirani napredak Bosne i Hercegovine ka postizanju prosperitetne i djelotvorne demokratije, čvrsto na svom put ka evroatlantskim integracijama”, kazala je Turkovićeva.

  • Cvijanović: Visoki predstavnik i OHR umanjuju kapacitet EU

    Cvijanović: Visoki predstavnik i OHR umanjuju kapacitet EU

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da visoki predstavnik, koji je prevaziđena kategorija, i OHR umanjuju kapacitet EU da se u BiH nametne kao istinski partner s kojim treba da se pregovara i dogovara.

    Cvijanovićeva je istakla da je i te kako došlo vrijeme da u BiH bude ugašen OHR, a da sagovornik postane EU.

    Ona smatra da je o visokom predstavniku, koji nije potreban BiH, dobro raspravljati na način da li je potreban ili nije, a ne sa aspekta novih imenovanja.

    Cvijanovićeva je rekla da bi na večerašnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN trebalo raspravljati o tome da se imenovanje visokog predstavnika vrati u okvire i procedure, te navela da je, osim prvog imenovanja visokog predstavnika, sve ostalo bilo pogrešno – bez onoga što je propisao Dejtonski mirovni sporazum.

    “Tamo bi bio red da se prvo raspravlja o tome kako se imenuju visoki predstavnici, a isto tako je Savjet bezbjednosti mjesto gdje svaka od članica može dati svoj stav i da nešto blokira ako nije saglasna sa tim”, rekla je Cvijanovićeva novinarima na Jahorini.

    Ona je napomenula i da su upravo zbog takvog mehanizma, gdje može da se blokira određena stvar, sve ove godine zaobilažena imenovanja na propisani način.

    Prema njenim riječima, to bi mogla da bude slobodna sfera u kojoj slobodni strijelci u okviru određenog Savjeta za sprovođenje mira (PIK) daju svoje mišljenje i predlažu nekoga.

    “Svjesna sam da je visoki predstavnik dejtonska kategorija, ali i da je prevaziđena kategorija i da bismo unutrašnjim dijalogom trebali da umrtvimo tu poziciju u potpunosti, a ako već postoji negdje napisana da znamo da je ona zaista ograničena i svedena na minimum ili dovedena do brisanja. Ali, da nam je potrebna – nije nam potrebna”, naglasila je predsjednik Srpske.

    Ona je dodala da je razočarana kada čuje predstavnike EU da kažu da još nije došlo vrijeme za gašenje OHR-a.

    “Poseban problem je da iz BiH nema nikakve saglasnosti po pitanju ovih, a i mnogih drugih pitanja i da ovdje imamo slobodne strijelce koji izlaze samostalno i iznose određene tobože stavove institucija, a to su lična ili partijska mišljenja. Kao što smo imali često priliku da vidimo postupanje ministra inostranih poslova Bisere Turković i mnogih drugih koji daju sebi za pravo da pišu pisma ili iznose stavove ili šalju izvještaje, a da iza toga nije stala institucija koja je po Ustavu zadužena da se bavi spoljnom politikom, a to je Predsjedništvo BiH”, napomenula je Cvijanovićeva.

    U Njujorku će večeras biti održana sjednica Savjeta bezbjednosti UN u okviru koje bi trebalo da budu održani sastanak i konsultacije o BiH.

  • Dodik uoči sjednice SB o novom visokom predstavniku “Srpska nema namjeru da sarađuje sa osobama sumnjivih mandata”

    Dodik uoči sjednice SB o novom visokom predstavniku “Srpska nema namjeru da sarađuje sa osobama sumnjivih mandata”

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u Beogradu da će Republika Srpska prihvatiti novog visokog predstavnika u BiH samo ukoliko on bude imenovan odlukom Savjeta bezbjednosti UN, te da RS nema namjeru da sarađuje sa osobama koja imaju sumnjive mandate.

    Dodik je uoči sjednice Savjeta bezbjednosti UN, u okviru bi trebalo da budu održani sastanak i konsultacije o BiH, rekao da je imenovanje Kristijana Šmita za viskog predstavnika “nakaradna situacija” i Srpska će se po ovom pitanju ponašati u skladu sa stavom Narodne skupštine.

    – Mi ćemo prihvatiti imenovanje samo ako je to odluka Savjeta bezbjednosti UN. Ako ne bude, ja ću vjerovatno imati priliku u okviru Predsjedništva da mu kažem da je on za nas neizabran i da on za nas nema značaj visokog predstavnika. Ako dođe na taj način, niko ne treba da sumnja da mu neću reći da Republika Srpska nema namjeru da sarađuje sa osobama koji imaju sumnjive mandate – rekao je Dodik novinarima u Beogradu.

    On je pojasnio da, prema međunarodnom pravu, Savjet bezbjednosti mora da donese relevantnu rezoluciju o imenovanju ličnosti za tako nešto.

    Vidimo da u posljednje vrijeme mnogi izbjegavaju tako nešto. Očigledno je da je sumnjivo njegovo imenovanje. Večeras imamo neku sjednicu Savjeta bezbjednosti na kojoj će se na to pitanje pokušati dati odgovor, ali sama formulacija pitanja govori o tome da neki žele da izbjegnu ili provuku uz minimalno činjenicu da je to, eto, samo bilo dnevnom redu – rekao je Dodik.

    Dodik je pojasnio da, prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visokog predstavnika biraju i usaglašavaju strane potpisnice, a relevantnom rezolucijom potvrđuje ga Savjet bezbjednosti, i nijedan drugi način nije poznat.

    – Dakle, Aneks 10 je sastavni dio međunarodnog akta koji se zove Dejtonski sporazum i nije ga bilo moguće drugačije promijeniti, osim da se sastanu svi oni koji su donijeli taj akt i uveli međunarodnog predstavnika – rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, međunarodni predstavnik nije uveden izvorno aktima Savjeta bezbjednosti nego Aneksom 10 strana potpisnica – Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije, Hrvatske i zajedničkih institucija BiH, i to precizno piše.

    – Ali, naravno arogancija moćnih, velikih ide da ignorišu i sami dokumente koje oni podržavaju. Postalo je cinično i degutantno da se oni koji najviše krše Dejtonski sporazum zaklinju u Dejton, a druge koji opet poštuju Dejton krive da ga krše – rekao je Dodik.

    U Njujorku će večeras biti održana sjednica Savjeta bezbjednosti UN u okviru koje bi trebalo da budu održani sastanak i konsultacije o BiH.

  • Berlin hoće da zatvori OHR

    Berlin hoće da zatvori OHR

    Tri najvažnije frakcije u Bundestagu zatražile su juče od Vlade Njemačke da zajedno s međunarodnom zajednicom radi na brzom ispunjavanju agende 5+2 za uspješno zatvaranje OHR-a.

    Kako stoji u dokumentu koji su ove tri frakcije podnijele za glasanje u Bundestagu, traži se da se na nivou EU obezbijedi uska koordinacija između evropskih institucija i OHR-a, kao i da se u budžetu za OHR obezbijedi dovoljno finansijskih sredstava za uspješno sprovođenje mandata Kristijana Šmita, novog visokog predstavnika, čije imenovanje su pozdravili.

    “Bundestag pozdravlja činjenicu da je kroz imenovanje njemačkog kandidata na poziciju visokog predstavnika BiH ponovo u pojačanom interesovanju međunarodne zajednice”, naglašeno je u prijedlogu za glasanje.

    Osim toga, u dokumentu je osuđen genocid u Srebrenici, a kritika je usmjerena i na retoriku iz RS o odvajanju iz BiH i glorificiranju ljudi osuđenih za ratne zločine, kao i nacionalistička retorika.

    Što se tiče zadatka koji će Šmit imati kao visoki predstavnik, naglašena je potreba ograničene ustavne reforme, kako bi svi građani BiH, a ne samo oni koji pripadaju konstitutivnim narodima, dobili pasivno biračko pravo, a naglašeno je da ispunjavanje 14 prioriteta Evropske komisije ostaje centralni politički cilj.

    U dokumentu je poseban pasus posvećen zadacima koje će Šmit sprovoditi kao visoki predstavnik, što je posebno važno imajući u vidu da se radi o dokumentu iza kojeg stoje stranke koje čine Vladu Njemačke, a kojima pripada i sam Šmit.

    “Potrebno je da impuls kroz novo postavljenje na poziciji visokog predstavnika bude iskorišten u kombinaciji međunarodnog angažmana i odgovornosti lokalnih aktera, kako bi se skretnice usmjerile ka evropskoj budućnosti”, naglašeno je u ovom dokumentu. Ono što je takođe važno je da je naglašena važnost završavanja misije OHR-a, i to u uskoj koordinaciji s EU.

    Na istoj sjednici na kojoj se poslanicima u Bundestagu posljednji put na aktuelnom času obratila njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je naglasila da je potrebno da zbog aktivnosti Rusije u istočnom susjedstvu i na zapadnom Balkanu, EU nađe primjeren odgovor na izazove koje je stvorila Rusija.

    “Ja sam mišljenja da moramo tražiti direktan kontakt s Rusijom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nije dovoljno da s ruskim predsjednikom razgovara samo američki predsjednik Džo Bajden, što ja pozdravljam. EU mora stvoriti vlastite formate za razgovor, jer inače nećemo moći riješiti konflikte koji postoje”, rekla je Merkelova.

    Poslanicima se obratio i Šmit, koji je izrazio zadovoljstvo što će od 1. avgusta preuzeti poziciju visokog predstavnika u Sarajevu. On je izrazio zadovoljstvo što je Bajden na nedavnom samitu lidera EU u Briselu rekao da je dejtonski mir sveta obaveza za stabilnost u Evropi. On je pozdravio povratak SAD na međunarodnu scenu i dodao da će Evropljani dati doprinos, bilo na Baltiku ili Balkanu, ili bilo gdje drugdje u Evropi i u evropskom susjedstvu.

    “Zahvaljujem kancelarki i Vladi Njemačke za pojačan interes i inicijative prema zapadnom Balkanu”, rekao je Šmit. Dodao je da je svjestan težine zadatka koji prihvata, ali da će u te svrhe koristiti pametne alate koji su mu stavljeni na raspolaganje kroz Dejtonski sporazum.

    “Želim dati odlučujući doprinos da u regionu ne izbiju nestabilnosti i zato su mi na raspolaganju izvršne ovlasti ove kancelarije, koja je i dalje potrebna”, rekao je Šmit i dodao da je važna i politička prisutnost na ovoj poziciji, kako bi se na ovaj način zaštitio i teritorijalni integritet BiH, za koji je rekao da je kroz razne non pejpere proteklih mjeseci više puta dovođen u pitanje. Zločin u Srebrenici je nazvao monstruoznim genocidom, a spomenuo je da postoje i drugi zločini koji moraju ostati u kolektivnom sjećanju svih Evropljana kao upozorenje.

    “Ne samo zbog ovih užasnih iskustava, mi ne smijemo zaboraviti zapadni Balkan, taj ključni region Evrope, naš južni kampus raznolikosti. Naš pogled moramo usmjeriti ka tamo”, rekao je Šmit.

    Kao jedan od zadataka za dovođenje regiona u Evropu, Šmit je napomenuo da je potrebno izgraditi međustanice, kako članstvo u EU ne bi bilo utopija, već realnost.

    Imajući u vidu da je samo dan ranije Entoni Blinken, američki državni sekretar, Njemačku nazvao najvećim partnerom i prijateljem na svijetu, potvrđuje se sve ono što su “Nezavisne novine” proteklih mjeseci pisale o uskoj koordinaciji SAD i Njemačke u vezi sa Šmitovim imenovanjem. Osim toga, potvrdilo se i da je Njemačka bila najveći zagovarač samita između Bajedna i Putina, kao i činjenica da će SAD, EU i Rusija, uprkos značajnim razlikama između Istoka i Zapada, više sarađivati na stabilnosti u Evropi, što će se pozitivno odraziti i na zapadni Balkan.