VRBAS Media

Oznaka: OHR

  • Christian Schmidt danas preuzima dužnost visokog predstavnika u BiH

    Christian Schmidt danas preuzima dužnost visokog predstavnika u BiH

    Christian Schmidt danas će od Valentina Inzka preuzeti dužnost visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

    U Sarajevu će biti priređena primopredaja funkcije, a planirano je i da se tokom dana sastane sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Izgledno je da član Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorad Dodik (SNSD) neće prisustvovati sastanku jer mu nije prihvatljivo imenovanje Schmidta za novog visokog predstavnika.

    U posjeti Bosni i Hercegovini je i državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Njemačke Miguel Berger.

    Schmidt je u Bosnu i Hercegovinu došao u petak, 30. jula. Prvo je posjetio Mostar, a dan poslije je došao u Sarajevo gdje se susreo sa gradonačelnicom ovog grada Benjaminom Karić (SDP) i američkim ambasadorom Ericom Nelsonom.

    Dužnost visokog predstavnika preuzima u trenutku velikih političkih tenzija izazvanih Inzkovom odlukom da zakonski zabrani negiranje genocida.

  • Kristijan Šmit od danas obavlja dužnost visokog predstavnika

    Kristijan Šmit od danas obavlja dužnost visokog predstavnika

    Nijemac Kristijan Šmit od danas zvanično stupa na dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

    Na ovoj poziciji on zamjenjuje Austrijanca Valentina Incka.

    Šmit je u Bosnu i Hercegovinu doputovao u petak.

    Podsjećamo, protiv imenovanja Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika bila je Rusija.

    Uoči dolaska u Bosnu i Hercegovinu Šmit je u intervjuu za “Deutsche Wele” rekao da misli da se moraju razjasniti tri pitanja.

    “Prvo: Ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomata. Upozoravam da poneka moja rečenica možda neće biti diplomatski stesana ali će biti jasna. Kao prvo, moram istaknuti da izleti, napravljeni posljednjih godina, poput razmjene teritorija kao jedne vrste rješenja ili načina smirivanja potencijalnih sukoba na zapadnom Balkanu, ne važe. Takva ideja, da jedna manjina bude zamijenjena drugom, nije održiva. Stoga o narušavanju (mijenjanju) teritorijalnog integriteta država zapadnog Balkana ne može biti ni govora”, upozorio je.

    Drugo pitanje je kako se može poboljšati funkcionalnost države u zemlji velikoj poput Donje Saske, s manjim brojem stanovnika od Berlina, ali s preko 137 ministarstava? Na kojim poljima ljude možete ohrabriti? Gdje stvari morate pojednostaviti?

    “I treće: Kada 70 posto mladih ljudi iz BiH – ako su točne brojke kojima raspolažem – radije negdje drugdje idu tražiti svoju budućnost – onda to nije dobro. Moramo više gledati na mladu generaciju, kako mi u EU, tako i visoki predstavnik i svi zajedno. Jer, nije dovoljno igrati samo na kartu sijedih ljudi. Ja igram na kartu mlade generacije”, rekao je Šmit.

  • Dvije trećine građana ocjenjuju situaciju u pravosuđu BiH nezadovoljavajućom

    Dvije trećine građana ocjenjuju situaciju u pravosuđu BiH nezadovoljavajućom

    Dvije trećine građana procjenjuju trenutnu situaciju u pravosuđu Bosne i Hercegovine nezadovoljavajućom, pokazalo je istraživanje percepcije građana o stanju u pravosuđu koje je za potrebe Ureda visokog predstavnika provela agencija Ipsos.

    Istraživanje je provedeno u martu 2021. godine na reprezentativnom uzorku građana BIH starosti 15 i više godina.

    Prema ovom istraživanju, većina građana BiH bi podržala Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH ili visokog predstavnika da interveniše u pravosuđu ako bi takva intervencija bila usmjerena na uklanjanje korumpiranih sudija i tužilaca.

    Dvije trećine građana BiH smatra da je potrebno vraćanje stranih sudija i tužilaca u Sud i Tužilaštva BiH.

    Sedam od deset građana BiH, podržava visokog predstavnika da u skladu sa svojim ovlastima sankcioniše tužioce koji ne postupaju po krivičnim prijavama u razumnom roku (drže ih u ladici, vode predmet u zastaru).

    Građani Federacije BiH bi podržali Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH ili visokog predstavnika da interveniše u pravosuđu, ako bi takva intervencija bila usmjerena na uklanjanje korumpiranih sudija i tužilaca.

    Oni također smatraju da je potrebno vraćanje stranih sudija i tužilaca u Sud i Tužilaštva BiH.

    S druge strane, građani Republike Srpske i Distrikta Brčko ne podržavaju visokog predstavnika u sankcionisanju tužilaca koji ne postupaju po krivičnim prijavama u razumnom roku.

  • Oglasili se iz OHR: Blokada institucija BiH korak u pogrešnom smjeru

    Oglasili se iz OHR: Blokada institucija BiH korak u pogrešnom smjeru

    Svaki postupak političkih stranaka kojim bi se paralizovale institucije BiH bio bi korak u pogrešnom smjeru i “medvjeđa usluga” građanima koje te stranke tvrde da predstavljaju, saopšteno je večeras iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) povodom odluke političkih partija iz RS da ne učestvuju u radu institucija BiH zbog odluke visokog predstavnika Valentina Incka da nametne zakon o zabrani negiranja genocida.OHR očekuje od svih političkih stranaka da poštuju Ustav BiH i osiguraju nesmetano funkcionisanje državnih institucija i izvršavanje njihovih ustavnih i zakonskih ovlaštenja – rečeno je iz OHR za Radio slobodna Evropa (RSE).

    S tim u vezi, mora se napomenuti da je budžet institucija BiH trebalo da bude usvojen u decembru prošle godine, a to još uvijek nije učinjeno – dodaju iz OHR-a.

    Predstavnici političkih stranaka iz RS donijeli su odluku da od ponedjeljka 26. jula neće učestvovati u radu i odlučivanju državnih institucija u BiH, odnosno u Parlamentu BiH, Savjetu ministara i Predjsedništvu BiH, dok se ne riješi pitanje nametnutog zakona o zabrani negiranja genocida u BiH.

  • Da li je uopšte moguće ispunjenje famoznog programa koji je uslov za odlazak OHR-a iz BiH: Pet plus dva jednako beskonačno

    Da li je uopšte moguće ispunjenje famoznog programa koji je uslov za odlazak OHR-a iz BiH: Pet plus dva jednako beskonačno

    Od kraja rata, uz brojna neslaganja o organizaciji države, jedan od najvećih problema i kamen spoticanja bio je dalji opstanak institucije visokog predstavnika u BiH.

    Protektorat međunarodne zajednice ozvaničen Dejtonskim sporazumom imao je cilj da u prvim poslijeratnim godinama nadgleda implementaciju mirovnog ugovora i održava mir u BiH. Ipak, svojim djelovanjem češće su prekrajali dogovor postignut 1995. godine kojim je okončan rat, pa je i pitanje odlaska ove institucije postavljano sve češće.

    Prvih godina međunarodna zajednica nije mnogo marila, ali kako je i pritisak bio jači, po starom dobrom običaju, date su mrvice nade u vidu famoznog “programa 5+2” koji daje uslove koji moraju biti ispunjeni kako bi kancelarija visokog predstavnika bila zatvorena.

    Oni su osmišljeni na takav način da ne postoji jednostavna i prosta mjera kojom bi se moglo odrediti njihovo ispunjenje, a skoro svaku tačku tog programa moguće je tumačiti na različite načine. Kao i mnoga pravila koja je međunarodna zajednica nametnula. Umjesto da postanu motiv liderima da više i jače rade na ispunjenju uslova, koji u svojoj suštini vode napretku, pravila su dodatno posvađala narode, a stvorena je situacija da je uvijek neko nezadovoljan. Iz ove perspektive, reklo bi se, već viđen i dobro oproban recept.

    Dolazak novog visokog predstavnika, njemačkog diplomate Kristijana Šmita, opet je jače pokrenuo priču o neophodnosti odlaska stranih protektora iz BiH i ostavljanju države na upravljanje domaćim liderima. Prvi put, ovakvu priču zvanično je podržala je Rusija, a u Savjetu bezbjednosti UN pridružila im se i Kina. Odgovor Zapada dvjema silama bio je isti onaj koji se već deceniju i po ponavlja domaćim liderima, a to je da će “OHR otići kad se ispuni program 5+2”.

    Veliki broj ljudi, ali ni nove generacije političara, nisu dobro ni upoznati s tim šta je program 5+2, već po sluhu razaznaju da je to neki uslov koji je pred narode u BiH stavila međunarodna zajednica, a koje je, kao i brojne druge, nemoguće ispuniti. I takvo laičko ili manje studiozno razmišljanje nije daleko od ostine.

    Politički direktori Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira su na sastanku u Briselu 26. i 27. februara 2008. godine utvrdili zahtjeve koje organi BiH treba da ispune prije zatvaranja OHR-a.

    Ovi zahtjevi su jasno postavljeni i odobreni od strane Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIK), a organi BiH već su ih prethodno prihvatili. Ciljevi koje organi BiH treba da ispune prije zatvaranja OHR-a su prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti, prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu, potpuna implementacija Konačne odluke za Brčko, fiskalna održivost promovisana putem Sporazuma o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava UIO i osnivanje nacionalnog fiskalnog vijeća, zaživljavanje vladavine prava demonstrirano putem usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje Zakona o strancima i azilu i usvajanje državne strategije za reformu sektora pravosuđa.

    Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je utvrdio dva uslova koje treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a, a to su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira zasnovana na punom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    • Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je redovno na svojim sastancima od februara 2008. godine vršio uvid u pomake ostvarene u pogledu realizacije programa 5+2. Iako su u nekim oblastima ostvareni pomaci, hronično neslaganje vodećih političkih stranaka dovelo je do zastoja koji je spriječio punu realizaciju programa – stoji na stranici OHR-a.

    Šta znače uslovi?

    Na prvi pogled većina uslova je ispunjena, ali zbog mogućnosti dvojakog tumačenja, može se reći da nisu. Prevedeno, na kraju, konačan sud daje međunarodna zajednica. Na ovu činjenicu ukazuje i politikolog Vojislav Savić, koji u izjavi za “Glas Srpske” kaže da ovaj program nije ništa više nego par okvirnih teza čije ispunjavanje nije moguće definisati do kraja.

    • Uzmimo za primjer drugu stavku iz ovog “+2” dijela koja se odnosi na “pozitivnu procjenu situacije” od strane Upravnog odbora PIK-a. Šta to uopšte znači? Sve i da ispunite sve druge uslove, uvijek neko može doći i kazati kako situacija nije zadovoljavajuća i sve pada u vodu. Uvijek se ostavlja prostor da se narodi u BiH “vuku za nos”, nema tu ničega konkretnog – ističe Savić.

    On dodaje da visoki predstavnik već dugo vremena nema nikakvu suštinsku potrebu za svojim djelovanjem, što znači da i ispunjavanje svih ovih tačaka može proći isto sa njim i bez njega.

    • Kancelariju OHR-a treba zatvoriti, a narodi koji žive ovdje preko svojih izabranih predstavnika u entitetskim i institucijama na nivou BiH treba da preuzmu potpunu odgovornost za funkcionisanje države – zaključuje Savić.

    Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) jedini je do kraja ispunjen uslov za zatvaranje OHR-a. SSP je potpisan 16. juna 2008. godine u vrijeme kada je na čelu Savjeta ministara BiH bio potpredsjednik SNSD-a i aktuelni član Kolegijuma Doma naroda BiH Nikola Špirić.

    On za “Glas Srpske” kaže da činjenica da je 13 i po godina nakon što su utvrđeni uslovi za okončanje mandata visokog predstavnika u BiH u potpunosti praktično ispunjen samo jedan od tih uslova jasno govori da BiH nije suverena zemlja.

    • BiH je navođena zemlja i poligon za osmatranje regiona. Problem je što su oni koji su postavili te uslove isti oni koji traže liderstvo u BiH, a liderstvo je više od dvije i po decenije u njihovim rukama, a ne u rukama domaćih političara. Sve dok bude tako, neće biti napretka na evropskom putu – kaže Špirić.

    On dodaje da se vrhunac licemjerja međunarodnih zvaničnika ogleda u tome što sebi pripisuju zasluge bez preuzimanja odgovornosti.

    • Ako ima uspjeha, onda je to njihova zasluga, a ako nema, onda su za to odgovorni domaći zvaničnici. To je licemjerno i bezobrazno – kaže Špirić.

    Ispunjeni uslovi

    Politički analitičar Radomir Nešković podsjeća da je Upravni odbor PIK-a na nivou političkih direktora u februaru 2008. godine postavio ciljeve i uslove koji se moraju ispuniti kako bi se zatvorio OHR, ističući da su u roku od godinu dana ispunjena četiri uslova.

    • Vlasti u BiH na svim nivoima su prihvatile te 5+2 ciljeve i uslove i odmah se pristupilo njihovom ispunjavanju. Cilj u kojem se govori o zaživljavanju vladavine prava je ispunjen na način da je odmah usvojena Državna strategija za ratne zločine, koja doduše nije primijenjena, ali je usvojena, što je postavljeno kao cilj. Usvojen je i Zakon o strancima i azilu i pristupilo se reformi pravosuđa, tako da je taj cilj praktično odmah ispunjen – objašnjava Nešković.

    Uporedo s tim, nastavlja on, polovinom juna te godine potpisan je i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, čime je ostvaren još jedan cilj, a 2009. godine usvojen je amandman na ustav o Brčkom, čime je ispunjen i taj cilj.

    • Bez obzira na to što još uvijek postoji supervizor za Brčko, taj cilj naslovljen sa “Potpuna implementacija konačne odluke za Brčko” je ispunjen, a supervizor, koji je zamjenik visokog predstavnika, postojaće na papiru dok postoji OHR – smatra Nešković.

    Prema njegovim riječima, ispunjen je i cilj koji se odnosi na fiskalnu održivost, jer je utvrđena stalna metodologija za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava od PDV-a i formiran Fiskalni savjet BiH.

    • To u suštini znači da su četiri tačke, odnosno tri cilja i jedan uslov ekspresno ispunjeni. Zapelo je na prva dva cilja koja se odnose na vojnu i državnu imovinu. Postignuti sporazum o vojnoj imovini, u kojem se govori o perspektivnoj i neperspektivnoj vojnoj imovini, ne smatra se održivim rješenjem, a kao što znamo nije riješeno ni pitanje državne imovine, odnosno pitanje raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti. Znači, tamo gdje se stalo prije 13 godina nalazimo se i sada – ocjenjuje Nešković.

    On ističe da je glavni od pet ciljeva i dva uslova za zatvaranje OHR-a onaj uslov koji kaže da UO PIK-a mora dati pozitivnu procjenu situacije u BiH zasnovanu na punom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    • To je uslov koji praktično sintetizuje sve ciljeve i uslove, ali cilj ili uslov o kojem se ne govori, a čije ispunjavanje će u suštini označiti zatvaranje OHR su evropske integracije. PIK će tu pozitivnu procjenu situacije dati kada BiH nepovratno bude u procesu evropskih integracija – zaključuje Nešković.

    Dodatni uslovi

    Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Vitomir Popović kaže da uslovi stavljeni u program 5+2 predstavljaju dodatne uslove na putu ka Evropskoj uniji.

    • Ovdje se radi o provlačenju politike pojedinih zemalja članica PIK-a, koje pokušavaju da budu dominantne na ovim prostorima. To je vrlo opasna priča i stavljanje ovakvih uslova gdje će te zemlje ili sam visoki predstavnik procijeniti da li su ispunjeni uslovi je izvan svake pameti – rekao je Popović.

    On dodaje, uzimajući u obzir ovu činjenicu, da je jasno da su uslovi ili besmisleni ili su stavljeni svjesno kako bi se onemogućio napredak ili ulazak BiH u EU.

    Ipak, ukazuje na činjenicu da su velike sile sada podijeljene u vezi sa ulogom i budućnosti visokog predstavnika u BiH, te da bi novonastala situacija mogla prouzrokovati da put ka ispunjenju uslova bude nešto lakši ili da, u zavisnosti od odnosa velikih sila, bude popuštanja na određenim pitanjima.

    • Velika je stvar što su dvije supersile, Rusija i Kina, otvoreno tražile ukidanje OHR-a i što poštuju nadležnosti SB UN. Više nemamo dominaciju jedne sile, već imamo podijeljeno mišljenje u ovom najvažnijem političkom tijelu. Taj pritisak nešto znači i za buduće događaje. Jer SAD će sada morati biti spremne na ustupke. Mislim da, čak i dolazak novog visokog predstavnika ne znači mnogo, jer on će biti samo blijeda kopija onog što je OHR bio nekada i njegove odluke neće značiti ništa – zaključuje Popović.

    Posljednji visoki predstavnik

    Radomir Nešković kaže da će novoimenovani visoki predstavnik vjerovatno biti posljednji i radiće na ispunjavanju dva preostala cilja.

    • Savjet bezbjednosti UN nije usvojio rezoluciju Kine i Rusije o okončanju mandata OHR-a, što znači da je preovladao stav koji zagovaraju SAD i Velika Britanija. To je stav da se mandat OHR-a veže za ispunjavanje uslova o kojima govorimo, umjesto da se veže za vremenski rok, što su zagovarale Rusija i Kina – kaže Nešković.

    On objašnjava da je time praktično dat primat stavu koji zagovaraju SAD da Savjet bezbjednosti UN nema ništa sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i da je PIK zadužen za Dejton.

  • OHR odbacuje manipulacije da je Inzkova odluka usmjerena protiv jednog naroda

    OHR odbacuje manipulacije da je Inzkova odluka usmjerena protiv jednog naroda

    Ured visokog predstavnika odbacuje svaku vrsta potencijalnih manipulacija kojima bi se tvrdilo da su ovi amandmani koje je danas donio visoki predstavnik Valentin Inzko usmjereni protiv jednog od tri naroda.

    “Visoki predstavnik je jasno rekao da njegove intervencije u Krivičnom zakonu nemaju nikakve veze s kolektivnom krivicom, navodeći da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi dobri narodi. Izmjene Zakona se odnose na individualnu odgovornost, te se unaprijed odbacuje svaka vrsta potencijalnih manipulacija kojim bi se tvrdilo da su ovi zakonodavni amandmani usmjereni protiv jednog od tri naroda”, odgovoreno je Feni iz Ureda visokog predstavnika.

    Ovo je bio komentar na najava člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da će RS pokrenuti proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštva, SIPA-e) na terotiriji RS-a nakon što je visoki predstavnik Inzko proglasio izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida.

  • Budžet OHR-a je usvojen! Kristijan Šmit ipak neće moći da računa na više novca

    Budžet OHR-a je usvojen! Kristijan Šmit ipak neće moći da računa na više novca

    Kancelarija visokog predstavnika u narednoj fiskalnoj godini neće dobiti povećanje budžeta, iako su to tražili od članica Savjeta za sprovođenje mira i od Savjeta bezbjednosti UN.

    Naime, kako je za Nezavisne potvrđeno u OHR-u, budžet OHR-a u novoj fiskalnoj godini, koja počinje od 1. avgusta i traje do 31. jula naredne godine, iznosiće oko 5,32 miliona evra, koliko je iznosio i budžet koji ističe do kraja mjeseca. To znači da Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik, koji u mandat ulazi s pojačanom podrškom svih članica Savjeta za provođenje mira, osim Rusije, neće moći da računa na više novca.

    Prema ovoj informaciji, najveći dio troškova za Šmitovu kancelariju snosiće EU, koja će platiti oko 2,7 miliona evra. Iza EU slijedi Amerika, koja će platiti oko 1,1 milion evra, dok će Japan, koji je na trećem mjestu, izdvojiti oko pola miliona evra. Na četvrtom mjestu je Ujedinjeno Kraljevstvo, koje će za OHR izdvojiti oko 350.000 evra. Kanada i Organizacija islamskih zemalja će platiti po otprilike 150.000 evra, dok će Rusija za Šmitov rad izdvojiti oko 60.000 evra.

    S obzirom na to da je Rusija pristala da plati troškove za rad OHR-a, mada se radi o simboličnom iznosu, znači da ta zemlja do daljeg podržava rad te institucije. Međutim, ostaje otvoreno pitanje hoće li zvanična Moskva i narednih godina nastaviti da finansira rad ove institucije.

    Večeras bi, po našem vremenu, u Njujorku trebalo da bude održana sjednica Savjeta bezbjednosti na kojoj bi Rusija tražila da se krajem jula naredne godine OHR zatvori. Rusiju u namjeri zatvaranja OHR-a podržava i Kina, ali je ta zemlja prije dvadesetak godina samoinicijativno napustila rad Savjeta za sprovođenje mira, tijela koje imenuje visokog predstavnika.

    Velika Britanija je do sada svoj doprinos davala kroz EU, ali, kako nam je juče pojašnjeno u ambasadi te zemlje u Sarajevu, odlučeno je da od ove fiskalne godine svoj doprinos daju samostalno.

    Podsjećanja radi, Nezavisne su imale nezvaničnu informaciju, koju su objavili, da budžet OHR-a neće biti povećan, a razlog što je došlo do manjeg kašnjenja u donošenju odluke leži u činjenici da nije bilo jasno na koji način će Ujedinjeno Kraljevstvo učestvovati u finansiranju rada ove institucije, ali nezvanično saznajemo takođe i da je i u samom OHR-u došlo do kašnjenja u pripremi budžeta.

    Činjenica da Šmit neće moći računati na više novca može značiti i to da se on neće previše oslanjati na infrastrukturu OHR-a, već da će pokušati iskoristiti svoj uticaj za posredovanje, a OHR koristiti kao platformu. Valentin Incko, sadašnji visoki predstavnik, često se žalio da smanjeni budžet ne omogućava efikasan rad njegove kancelarije. On se više puta žalio Savjetu bezbjednosti UN da je budžet kojim raspolaže nizak.

    “Tokom mog mandata, budžet OHR-a je smanjen za 53 odsto, a osoblje za 58 odsto. Iako je organizacija pretrpjela značajne rezove, nivo poslova ostao je isti. Kako se budžet smanjuje, sve je teže dalje smanjivati troškove, a istovremeno zadržati isti nivo ekspertize i kapaciteta”, napisao je Incko u izvještaju koji je u maju ove godine podnio Savjetu bezbjednosti.

    U rezoluciji Bundestaga, u kojoj je podržan rad OHR-a i novog visokog predstavnika iz Njemačke do zatvaranja kancelarije, prije nešto manje od mjesec dana, traženo je da se Šmitu da budžet koji će mu omogućiti da svoj posao obavlja na adekvatan način. Kako stoji u dokumentu koji su podržale CDU/CSU njemačke kancelarke Angele Merkel, Socijaldemokratska stranka, koja je u vladajućoj koaliciji i Liberali, traži se da se na nivou EU obezbijedi uska koordinacija između evropskih institucija i OHR-a, kao i da se u budžetu za OHR-a obezbijedi dovoljno finansijskih sredstava za uspješno sprovođenje mandata Šmita, odnosno ispunjavanje agende 5+2 za zatvaranje OHR-a. Inače, protiv ovog dokumenta glasali su predstavnici njemačke ekstremne desnice AFD, kao i Ljevičari, a Zeleni su bili uzdržani.

  • Američki predstavnik u Vijeću sigurnosti UN-a: Schmidt preuzima dužnost 1. augusta, OHR ostaje

    Američki predstavnik u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda Richard M. Mills rekao je da večeras da njegova zemlja daje punu podršku novom visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

    On je ovo kazao nakon što je Vijeće sigurnosti odbacilo prijedlog rezolucije Moskve i Pekinga u kojoj se pozivalo na zatvaranje OHR-a.
    Mills, koji je zamjenik američkog ambasadora u UN-u, rekao je da Sjedinjene Američke Države podržavaju imenovanje Schmidta. Rekao da je SAD neće podržati tekst koji narušava Dejtonski sporazum, zbog čega večeras nisu glasali za predloženu rezoluciju.


    Dodao je da je Schmidta imenovao Upravni odbor (UO) Vijeća za provedbu mira (PIC) 27. maja.

    “Sve članice UO-a su prihvatile imenovanje Scmidta, osim Rusije. Odluke Upravnog odbora ne moraju biti jednoglasne. Schmidt će preuzeti dužnost 1. augusta i Vijeće sigurnosti UN-a nema ulogu u njegovom imenovanju”, naveo je Mills.

    On je podsjetio da su uslovi za zatvaranje OHR-a jasno naznačeni 2008. godine u agendi 5+2.

    “Ovi uslovi nisu ispunjeni. Hitne reforme u BiH su neophodne. Nacionalistička retorika i dalje je prisutna i ometa napredak”, rekao je Mills, te dodao da će biti nastavljena komunikacija s OHR-om.

  • Kineski predstavnik se stavio na stranu Rusije: OHR nema legitimitet

    Kineski predstavnik se stavio na stranu Rusije: OHR nema legitimitet

    Kineski ambasador u UN Geng Šuang rekao je da žali zbog toga što nacrt rezolucije o BiH koju su predstavile Kina i Rusija Vijeću sigurnosti nema podršku, napominjući da visoki predstavnik nema legitimitet jer nije izglasan produžetak njegovog mandata.

    Šuang je istakao da ignorisanje Vijeća sigurnosti UN-a i forsiranje imenovanja Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH može imati negativan efekat.
    On je pred glasanje o nacrtu rezolucije Rusije i Kine o ukidanju funkcije visokog predstavnika u BiH rekao da imenovanje visokog predstavnika bez saglasnosti Vijeća sigurnosti dovodi u pitanje autoritet tog tijela.

    Geng je naglasio da ne postoji stvarna potreba za visokim predstavnikom u BiH, jer se time dovodi u pitanje suverenitet i integritet BiH. Prema njegovim riječima, važno je da se poštuju aspiracije naroda, uz napomenu da Kina podržava BiH.


    Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo je večeras rezoluciju koju su predložile Rusija i Kina a kojom bi se ukinuo Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).

    Za rezoluciju su glasale samo Rusija i Kina. Ostalih 13 članica Vijeća sigurnosti bile su suzdržane. Kako je ranije najavljeno, rezolucijom koju su predložile Rusija i Kina nakon 31. jula 2022. ukida se OHR u BiH.

  • Ruski predstavnik zaprijetio: Potezi zapadnih kolega mogu potkopati mirovni sporazum u BiH

    Ruski predstavnik zaprijetio: Potezi zapadnih kolega mogu potkopati mirovni sporazum u BiH

    Ruski predstavnik u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda Dmitry Polyanskiy zaprijetio je večeras “zapadnim kolegama” da ne podržavaju novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, za kojeg je rekao da je nelegitiman.

    Polyanskiy, koji je otpravnik poslova ruske misije u UN-u, obratio se na sjednici nakon što je Vijeće odbacilo prijedlog rezolucije Rusije i Kine koja je predviđala ukidanje OHR-a od naredne godine.
    “Žalimo što večeras Vijeće sigurnosti nije usvojilo rezoluciju kao i to što kandidat Christian Schmidt nije odobren u Vijeću sigurnosti UN-a. Upozoravamo da bilo koji potez kolega da se proba zaobići Vijeće sigurnosti o ovom pitanju nije samo nelegalan već i opasan”, rekao je Polyanskiy.


    Kako je dodao, nakon što je Valentin Inzko dao ostavku, ova pozicija je upražnjena, te “ne postoji drugo legalno objašnjenje onoga što se desilo”.

    “Pozivamo zapadne kolege da ne usložnjavaju situaciju. Upozoravamo kolege u Vijeću da ne poduzimaju daljnje destruktivne korake i naročito da ne podržavaju nelegitimne kandidate za mjesto visokog predstavnika. Takve kratkoročne akcije mogu samo iskomplicirati unutrašnju političku situaciju u BiH i mogu uništiti dostignuća međunarodne zajednice u posljednjih 25 godina, što može potkopati mirovni sporazum”, rekao je ruski predstavnik.

    Američki predstavnik u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda Richard M. Mills rekao je da večeras da njegova zemlja daje punu podršku novom visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

    PORAZ RUSIJE I KINE
    Američki predstavnik u Vijeću sigurnosti UN-a: Schmidt preuzima dužnost 1. augusta, OHR ostaje
    On je ovo kazao nakon što je Vijeće sigurnosti odbacilo prijedlog rezolucije Moskve i Pekinga u kojoj se pozivalo na zatvaranje OHR-a.