VRBAS Media

Oznaka: OHR

  • OHR je zakuvao krizu, OHR mora i iznaći rješenje

    OHR je zakuvao krizu, OHR mora i iznaći rješenje

    Krizu u BiH ne mogu riješiti poliitke “koje su to kuvale godinama. Na kraju je došao Valentin Incko koji je stavio šibicu u taj kotao i stanje je opasnije nego se čini”, kazao je Bosić.

    Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić (SDS) kaže da ova kriza u BiH imati velike posledice i rješenje je jedino u kancelariji visokog predstavnika u BiH, koje je to i prouzrokovala.

    On je gostujući u Danu uživo N1 televizije, rekao da krizu ne mogu riješiti ovi koji su na vlasti u BiH, jer su to poliitke “koje su to kuvale godinama”.

    “Na kraju je došao Valentin Incko koji je stavio šibicu u taj kotao i stanje je opasnije nego se čini”, kazao je Bosić, naglašavajući da je OHR prouzrokovao svojom odlukom ovu krizu koja odgovara vladajućim strankama u BiH.

    On je mišljenja da novi visoki predstavnik u BiH bez obzira što nema legitimitet mora iznaći rješenje za ovo stanje.

    “Da li će ukinuti Inckovu odluku, u što ne vjerujem, ali mora naći način kako da se iz ovog izađe”, kazao je Bosić.

    On je rekao da nema ništa protiv i da nije izneđen što iza kulisa razgovore vode ljudi iz SDA i SNSD-a.
    “Oni to stalno rade”, kaže Bosić i dodaje da to njima i odgovara jer na taj način homogenizuju svoje biračko tijelo.

    Za jučerašnju sjednicu Predstavničkog doma u Parlamentu BiH, koja je održana bez srpskih predstavnika je kazao da je ličila na “komemoraciju”.

    Što se tiče odlaska presjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića u Njujrok, Bosić je rekao da je to problematično jer je otišao bez saglasnosti Predsjedništva BiH.

    “Odlazak Komšića bez saglasnosti Predsjedništva je problematično, jer su prekršene sve procedure Predsjendištva. Time je dato pravo onima koji smatraju da je BiH nemoguća država”, kazao je Bosić.

    Kada jednom prekršite, konstatuje on, onda možete i svaku drugu proceduru da prekršite i onda ulazite u sferu neregulisanih odnosa i pravila.

  • OHR odgovorio Komšiću: Šmit nije stao ni na jednu stranu

    OHR odgovorio Komšiću: Šmit nije stao ni na jednu stranu

    Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) negirali su danas izjavu predsedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, da se Kristijan Šmit stavio na jednu stranu.

    “Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nije stao ni na čiju stranu već je govorio o situaciji i opisao različite stavove”, saopšteno je iz OHR za N1.

    Iz OHR su podsjetili da je Šmit u nedjelju učestvovao na Konferenciji Njemačkog atlantskog društva, koja je imala za cilj da upozna učesnike s posebnim karakteristikama političkog i izbornog sistema BiH kako bi se dobila podrška za BiH.

    “Visoki predstavnik je zahvalio Komšiću koji je dao značajan doprinos ovoj konferenciji svojom izjavom putem video linka. Visoki predstavnik je govorio o situaciji i opisao različite stavove, pri čemu je napomenuo da su trenutni razgovori o reformi izbornog zakona teški”, navodi se u saopštenju i dodaje:

    “On nije stao ni na čiju stranu, a predložio je da se zajednički radi kako bi se na vrijeme započeli razgovori o zakonu ili izmjenama zakona, prije održavanja izbora 2022. godine. Visoki predstavnik poziva zakonodavna tijela u BiH da sprovedu preporuke ODIHR/GRECO -a i Venecijanske komisije i prezentuju paket izbornih reformi koji je u skladu s demokratskim principima i odlukama Evropskog suda za ljudska prava i odlukama Ustavnog suda BiH koje se odnose na izbore”, navode iz OHR-a.

    Istakli su da svaki zakon treba da poštuje principe Opšteg okvirnog sporazuma za mir.

    Komšić je ranije danas poslije sastanka sa ambasadorima zemalja EU rekao da je ponovio svoj stav o izjavama Šmita i naveo kako je Vlada Njemačke kazala da ne mijenja svoju politiku prema BiH ni milimetra.

  • Zaharova: OHR se pretvorio od mehanizma za rješavanje problema do izvora problema

    Zaharova: OHR se pretvorio od mehanizma za rješavanje problema do izvora problema

    Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova govorila je o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i stanju u Upravnom vijeću za implementaciju mira (PIC).

    “U više smo navrata naglašavali da su naše kolege u Upravnom odboru Vijeća za provođenje Sporazuma o miru u Bosni i Hercegovini ranije odbacili kompromisno rješenje koje su predložili Moskva i Peking, a čiji je cilj bio osiguranje neophodnog međunarodno-pravnog legitimiteta visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, te su se odlučili za ‘imenovanje’ bez presedana njemačkog kandidata Christiana Schmidta, zaobilazeći Vijeće sigurnosti UN-a i u odsustvu konsenzusa po ovom pitanju kako unutar međunarodne zajednice, tako i među samim bosanskohercegovačkim stranama. Nažalost, Balkan nije imao sreće u tom smislu koliko često zapadne zemlje ignorišu odluke i mehanizme Vijeća sigurnosti UN-a”, rekla je.

    Zaharova je naglasila da se bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a – Christian Schmidt ne može smatrati visokim predstavnikom.

    “Ovaj naš stav nije doživio nikakvih promjena. Njegovo djelovanje u ovom svojstvu je, posebno uz upotrebu ‘vanrednog instrumentarija’ (tzv. bonska ovlašćenja), nelegitimno, stvara opasnost od negativnih posljedica za postkonfliktnu stabilizaciju u Bosni i Hercegovini, sposobno je potkopati sve postignuto u ovom smjeru za četvrt stoljeća, proturječi načelima Dejtonskog sporazuma i ugrožava njihovu primjenu”, dodala je.

    Zaharova je rekla da kao država garant Mirovnog sporazuma za BiH i članica Upravnog odbora, Ruska Federacija potvrđuje svoju neupitnu podršku temeljnim načelima ovog ključnog međunarodno-pravnog dokumenta za osiguranje mira i stabilnosti na Balkanu, a to je jednakost tri konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlašćenjima, dijalog, kompromis i konsenzus među njima.

    “Vanjski protektorat nad suverenom i nezavisnom Bosnom i Hercegovinom u obliku visokog predstavnika odavno je nadživio svoju korist. Ovaj stav nam nije od jučer. Ova institucija se pretvorila od mehanizma za rješavanje problema do izvora problema. Sudbinu zemlje trebaju određivati isključivo njeni narodi, bez uplitanja i učenja izvana. Kao i do sada, spremni smo za konstruktivnu saradnju sa svim zainteresovanim stranama kako bismo unaprijedili pozitivnu agendu za Bosnu i Hercegovinu zasnovanu na dejtonskim principima”, zaključila je Zaharova.

  • Čeka se prvi konkretan potez visokog predstavnika

    Čeka se prvi konkretan potez visokog predstavnika

    Prvi konkretan potez novog visokog predstavnika još se čeka. Federacija se nada sankcionisanju političara u Srpskoj zbog blokade BiH, dok iz Berlina stižu nezvanične poruke da od sankcija neće biti ništa.

    Šta se može očekivati od Kristijana Šmita i da li je moguće da prekine praksu nametanja rješanja u BiH, koju su uveli njegovi prethodnici? Tim prije što je od Valentina Incka naslijedio nametnutu izmjenu Krivičnog zakona BiH kojim zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, zbog koje su sve političke partije iz Srpske odlučile da bojkotuju rad u institucijama BiH.

    U prevodu, Šmit je bačen u žarište nove političke krize u BiH, uskraćen za podršku stalnih članica SB UN, Rusije i Kine.

    Spekulacije
    U političkim kuloarima spekuliše se mnogo o Šmitovim mogućim potezima – dok jedni strahuju da bi mogao da dirne u entitetsko glasanje i druge mehanizme kojima RS može da se zaštiti u institucijama BiH, drugi su uvjereni da će visoki predstavnik sve karte baciti na pravosuđe, na način da će procesuiranjem za korupciju (a nije da nema osnova) biti sklonjeni političari koji koče tzv. reforme i napredak.

    – Kancelarka Merkel osigurala je punu podršku Savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokog predstavnika za BiH. Tokom razgovora fokus je bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa evroatlantskih integracija – saopšteno je iz OHR nakon što se Šmit, prvi put u novoj ulozi, sastao s njemačkom kancelarkom i šeficom partije iz koje i sam dolazi.

    Društvo im je pravio bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko.

    Za razliku od ovog saopštenja, u kome nije mnogo rečeno, više se očekuje od nedavne posjete Angele Merkel Rusiji. Nisu rijetki oni koji misle da će Berlin i Moskva uspjeti da se dogovore o tome da Rusija ipak ne sapliće Šmita u BiH, iako ga zvanično ne priznaje, sve zarad viših geopolitičkih interesa dvije zemlje. Da li je zaista tako, vidjećemo u narednom periodu.Međutim, Ana Trišić Babić, savjetnica srpskog člana Predsjedništva BiH za spoljnu politiku, smatra da je stanje u Avganistanu u potpunosti preokrenulo pažnju EU, kojoj je to sada prioritet na relacijama s Vašingtonom, Moskvom i Pekingom.

    – Od svakog novog diplomate u BiH uvijek smo slušali da idemo nekim ubrzanim putem. Međutim, činjenica je da za nas niko toliko nije bio zainteresovan da pokrene bilo kakav dijalog, da realno postavi stvari. Sa Šmitom je to dodatno komplikovano jer ga dvije stalne članice SB UN ne priznaju. To je sada jedna vrsta međunarodnog spora, šta god neko mislio o tome. Šmitu nimalo nije jednostavno – kaže Trišić Babićeva za Srpskainfo.

    Podsjeća da u Srpskoj postoji jedinstven stav da se ne priznaje legitimitet novom visokom predstavniku, jer nije došao rezolucijom SB UN.

    – On još nije tražio sastanak s bilo kim, što znači da na neki način poštuje taj stav RS. Ne vidim da nam idu neka prosperitetna vremena. Odavno se iz Banjaluke čuje da je ključ da se domaći akteri u BiH dogovore, da na istinskom Dejtonskom sporazumu naprave unutrašnji dogovor. U konkrenoj situaciji to je zaista teško očekivati jer stranke iz FBiH otvoreno govore da očekuju da neko sa strane riješi njihove probleme – kaže ona.

    Temeljna priprema
    Politički analitičar iz Beograda, Dušan Janjić, ocjenjuje da se prilikom dolaska Šmita vidi mnogo temeljnija priprema oko njegove uloge u BiH, u odnosu na neke prethodnike, naročito Miroslava Lajčaka „koji je došao i otišao kao svaki birokrata“.

    Janjić podsjeća da je Šmit pripadao krugu političara koji su zajedno s Angelom Merkel radili na 13 tačaka Briselskog sporazuma između Beograda i Prištine. Kako kaže, važi za političara koji ima jasan plan i koji prati njegovo izvršavanje.

    – Očigledno je da je njegov mandat da se promjenom Izbornog zakonodavstva, to je ta prva godina, održavanjem novih izbora, stvori slobodniji prostor u BiH u kome bi došli na vlast ljudi koji tu nisu samo po etnonacionalističkom kriterijumu. Tako bi nacionalne manjine dobile šansu, ali i oni poput Željka Komšića, koji je dobio glasove druge zajednice – kaže Janjić za Srpskainfo.

    Kada je riječ o najnovijoj krizi, Janjić smatra da je rukovodstvo RS, uz pratnju opozicije, otišlo do tačke koja se zove secesionistički zakon. Kao što je poznato, usvojen je zakon o nepriznavanju Inckovog nametnutog zakona, ali još nije stupio na snagu jer su Bošnjaci uložili veto. Prelomiće Ustavni sud Srpske, a možda i BiH.

    Dušan Janjić
    – Kako sada iz toga izaći, a ne biti ponižen? Mora neko da vam da spas, jer ako vas i Šmit i Bošnjaci satjeraju u ćošak, to ne valja. Ne mogu da pomognu ni Rusija ni Kina; samo Šmit. To je dogovoreno s Amerikancima i Merkelovom, koja će da obavi razgovore koje treba s Putinom. Rješenje mora da bude, ne oko čina kažnjavanja, nego kako sada RS izvući iz faze secesionizma. Mora da bude neka nova odluka, novi zakon ili dogovor. Tu mora da se uključi Srpska, mora da se vrati u institucije i da uredi zakon. Kakav će tekst da bude, to je stvar vještine onih koji budu predstavljali RS u tim timovima – smatra Janjić.

    Prema njegovim riječima, u pozadini ove „dimne zavjese“ zaboravlja se da je Savjet ministara BiH i ranije bio u blokiran, a da za to „nije odgovoran samo Dodik, nego i SDA“.

    – Po meni je jako važno šta će turski predsjednik Erdogan uraditi u komunikaciji s predsjednikom SDA, Bakirom Izetbegovićem. Da li će “izboksovati” njegovo povlačenje, jer očigledno je prošlo doba SDA, raspada se preko Zvizdića. Mora se formirati novi Savjet ministara BiH i svi će na tome raditi. Siguran sam da će Erdogan podstaći Bakira da omogući s bošnjačke strane prestanak blokade, a onda ćemo vidjeti čvrstinu RS. Jer novi Savjet ministara može da bude sa i bez Dodikovih ljudi, a može da utiče i na novu većinu u RS. To može da bude i kraj sadašnje vlade RS – zaključuje Janjić.

  • Rusi se ponovo oglasili o visokom predstavniku: Schmidt nema legitimitet

    Rusi se ponovo oglasili o visokom predstavniku: Schmidt nema legitimitet

    Ambasade Rusije u Bosni i Hercegovini ponovo se oglasila o imenovanju Christiana Schmidta, navodeći da on “nije legitiman kao visoki predstavnik”. Isti stav nedavno je zauzela i Kina.

    “Prije svega, željeli bismo naglasiti principijelni stav Narodne Republike Kine, zasnovan na međunarodnom pravu, čija je potporna struktura Organizacija ujedinjenih nacija. U kritici našeg koraka vidimo da mnogim nedostaje razumijevanja specifičnosti aktivnosti Upravnog odbora, uključujući postupak imenovanja visokog predstavnika”, navodi se u reakciji Ambasade Rusije.

    Kako navode, čitav niz dokumenata – Opći okvirni sporazum za mir u BiH, rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, dokumenti Vijeća za provedbu mira i njegovog Upravnog odbora i, na kraju krajeva, ustaljena praksa, predviđa sljedeću proceduru za izbor visokog predstavnika.

    “Upravni odbor (ranije na nivou ministara vanjskih poslova, zatim na nivou političkih direktora, sada smatraju da je dovoljan nivo ambasadora u Sarajevu) vršio je – isključivo putem konsenzusa – izbor kandidata za visokog predstavnika, koji je zatim bio potvrđen rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Upravo na toj proceduri su uvijek, to naglašavamo – uvijek – insistirali naši zapadni partneri. I jasno je zašto. Svaki put su morali dobiti odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a kako bi visoki predstavnik mogao koristiti cijeli arsenal svojih ovlaštenja”, stoji u reakciji.

    Što se tiče konsenzusa, podsjećaju da je ova procedura bila ispoštovana čak i prema Paddy Ashdownu, sa čijom se kandidaturom Moskva u početku nije slagala. No, kao rezultat mukotrpnog diplomatskog rada, bio je postignut sporazum.

    “Pritom, retrospektivno, Paddy Ashdown, blago rečeno, za nas nije bio idealan. Što se tiče odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, upravo naše zapadni kolege su se ‘probudile’ kada su vidjeli da Christian Schwarz-Schilling nema odgovarajuću rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a. Onda je bio smišljen oblik razmjene pisama između generalnog sekretara UN-a i predsjednika Vijeća sigurnosti UN-a kao ‘placebo’ kako bi barem na taj način osigurali njegovu legitimnost. Sada je ovaj presedan izvrnut i iskorišten kao navodni dokaz da nema potrebe za rezolucijom za Christiana Schmidta”, navode iz Ambasade Rusije.
    Dodaju da razumiju ovu “specijalnu operaciju”.

    “Svaki put dosljedno ističemo da su se visoki predstavnik i njegova kancelarija odvojili od Dejtonske agende, da se Dejtonski instrumentarij koristi kao ‘paravan’ za provedbu sebične geopolitičke agende koja ne odražava težnje čitavog bosanskohercegovačkog društva. Zato se OHR pretvorio u ‘robota’ koji je odavno izgubio dejtonsku ulogu strpljivog posrednika u procesu stabilizacije. Optuženi smo da pokušavamo destabilizirati situaciju u BiH. Ali upravo najnoviji primjer svojevoljne izmjene u krivičnom zakonodavstvu jasno pokazuje ko destabilizira situaciju, pritom ne samo u BiH, već i daleko izvan njenih granica. Zapravo, destabilizacijom se bavi taj ko grubo krši međunarodno pravo i Dejtonski sporazum – direktno ili posredno”, navodi se u saopćenju.

    Na kraju Rusi navode da nisu protiv Christiana Schmidta.

    “Cijenimo njegovu političku težinu, uzimamo u obzir znanje i iskustvo poslovanja ‘na balkanskom smjeru’. Ali prema Christianu Schmidtu nije ispoštovan princip konsenzusa pri predlaganju njegove kandidature, niti je dobijeno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a. Stoga je za nas nelegitiman kao visoki predstavnik”, zaključuje se.

    Podsjetimo, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) imenovao je Schmidta 27. maja za novog visokog predstavnika, a na dužnost je stupio 1. augusta. Jedinstven stav međunarodne zajednice, izuzev Rusije i Kine, jeste da za njegovo imenovanje nije potrebno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a.

  • BiH daleko od zatvaranja OHR-a

    BiH daleko od zatvaranja OHR-a

    Iako je od uspostavljanja agende 5+2 za zatvaranje OHR-a prošlo više od 12 godina, prema tvrdnjama iz OHR-a, nijedan od pet ciljeva nije ispunjen.

    Kao svoj osnovni zadatak, ali i kao što proističe iz rezolucije njemačkog Bundestaga, osnovni cilj novog visokog predstavnika Kristijana Šmita je ispunjavanje agende 5+2 i zatvaranje OHR-a.

    Na stranici OHR-a, u dijelu koji se bavi izvještajima visokog predstavnika Savjetu bezbjednosti UN-a, izlistano je svih pet ciljeva, a prema onom što je navedeno, nije ispunjen nijedan, čak ni ona dva za koja se u javnosti i u medijima generalno mislilo da su odavno ispunjeni, a koji se odnose na ispunjavanje odluke Arbitražnog suda za Brčko i ostvarivanje fiskalne održivosti. Osim toga, kao peti cilj navedena je vladavina prava i usvajanje Nacionalne strategije za ratne zločine, koja je u proteklom periodu usvojena, ali u OHR-u naglašavaju da u implementaciji strategije nije bilo vidljivog napretka.

    Podsjećanja radi, preostala dva cilja odnose se na rješavanje pitanja državne i vojne imovine. Što se tiče dva uslova, jedan se odnosi na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je jedini u potpunosti ispunjen, dok se drugi odnosi na puno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Što se tiče državne i vojne imovine, navedeno je da RS ne želi da poštuje odluke Ustavnog suda BiH o tome da su nekretnine poput šuma, jezera, rijeka i drugih prirodnih objekata državno, a ne entitetsko vlasništvo.

    “Inicijativi delegata u Vijeću naroda RS o zaustavljanju primjene Zakona o šumama do odluke Ustavnog suda su slijedile žestoke javne izjave više političara iz RS, koji tvrde da ova inicijativa direktno krši Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma zbog toga što i dalje pogrešno tvrde da on ovu nadležnost dodjeljuje entitetima”, tvrde u OHR-u.

    I za neispunjavanje cilja koji se odnosi na Brčko, OHR opet krivca vidi u Republici Srpskoj.

    “Nažalost, kao i proteklih godina, komemoracija 9. januara ‘Dana RS’ (navodnici su u tekstu OHR-a) je organizovana na bazi odluka vlasti RS kao dio ukupnih komemoracija RS. Kao takva, komemoracija u Brčkom nije u skladu s Finalnom odlukom o Brčko distriktu koji predviđa obaveze oba entiteta da ne koriste svoja ovlaštenja unutar granica distrikta”, naglasili su u OHR-u.

    I kada je riječ o cilju o fiskalnoj održivosti, u OHR-u tvrde da trendovi u Fiskalnom savjetu BiH i u Upravnom odboru Agencije za indirektno oporezivanje daju razlog za zabrinutost da li ove institucije mogu da obavljaju svoju ustavnu dužnost. Kao jedan od razloga navedena je tužba RS protiv UIO zbog duga FBiH iz 2009. i 2010, a kao negativan trend vide nepostizanje sporazuma s Međunarodnim monetarnim fondom o novom aranžmanu.

    Na pitanje “Nezavisnih novina” šta je ispunjeno kada je riječ o agendi 5+2, u OHR-u su nam odgovorili da je sve navedeno u izvještajima koje su svi visoki predstavnici do sada podnosili Savjetu bezbjednosti UN-a.

    “Kako je visoki predstavnik Kristijan Šmit izjavio, njegov cilj je da promoviše dijalog i podstakne političare da zemlju pokrenu naprijed, sprovedu program 5+2 kako bi omogućili BiH da izađe iz faze međunarodne supervizije”, rekli su oni za “Nezavisne novine”.

    U Republici Srpskoj poručuju da ništa od ovog nije tačno i da visoki predstavnik, čiji legitimitet ne priznaju, radi na štetu RS i tvrde da je Ustavni sud BiH zavisan od OHR-a zbog ponašanja troje stranih sudija i bošnjačkih sudija, te zahtijevaju njegovu reformu.

    U posljednjem izvještaju koji je Republika Srpska podnijela Savjetu bezbjednosti naglašeno je da visoki predstavnik i podriva integritet Ustavnog suda BiH putem ex parte komunikacije i drugim spoljnim uticajima na strane sudije.

    Osim toga, objašnjeno je da bi pitanje državne imovine bilo davno riješeno da se visoki predstavnik nije upleo zajedno u sprezi s Ustavnim sudom BiH.

    Kako OHR vidi agendu 5+2
    Ciljevi za zatvaranje OHR-a:
    Državna imovina – nije ispunjeno Vojna imovina – nije ispunjeno Brčko distrikt – djelimično ispunjeno Fiskalna održivost – djelimično ispunjeno Poštovanje vladavine prava – nije ispunjeno

    Uslovi za zatvaranje OHR-a:
    Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – ispunjeno Poštovanje Dejtonskog sporazuma – nije ispunjeno

  • Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik, dobio je podršku Angele Merkel, njemačke kancelarke, i njene vlade u obavljanju njegove dužnosti.

    Iako je i odranije bilo poznato da je upravo najuži krug saradnika Angele Merkel predložio i dogovorio ovo imenovanje s međunarodnim partnerima, činjenica da je Merkelova organizovala zvaničan sastanak, zatim ga na formalan način najavila u medijima i poslije sastanka izdala saopštenje u kojem je eksplicitno potvrdila podršku Šmitu znači ogroman vjetar u leđa Šmitu koji se u BiH suočava s problemima s kojima se nijedan njegov prethodnik nije morao suočavati – blokada i bojkot dijela domaćih političkih snaga i nepriznavanje od strane zvanične Moskve i Pekinga.

    “Deutsche Welle”, njemački servis za inostranstvo koji se finansira iz budžeta Ministarstva spoljnih poslova Njemačke, objavio je zanimljivu analizu u kojoj ističe da će Merkelova u Moskvi, u koju dolazi sutra, tražiti ili podršku Putina za Šmitov mandat ili makar da mu ne smeta u njegovom poslu. Slične ocjene su iznosile i “Nezavisne novine” proteklih sedmica i mjeseci, pozivajući se, uglavnom, na izvore bliske Berlinu.

    “Moskvi je potreban Berlin, koji je ostao među najpouzdanijim, ako ne i jedini, partner unutar Rusiji veoma važne EU. Vladimir Putin mora da bude zahvalan Angeli Merkel zbog uzdržanosti Berlina kada su u pitanju nove sankcije Brisela Kremlju. A tu je naravno i njemački diplomatski uspjeh: spasavanje gasovoda Sjeverni tok II, što je Berlin uspio da progura, uprkos ogromnom otporu zemalja poput Poljske, s kojom Njemačka takođe ima osjetljive odnose”, navodi DW.

    “Nezavisne novine” su od naših izvora indirektno saznale da će Njemačka od Rusije tražiti pomoć da se umiri nezadovoljstvo u BiH izazvano odlukom Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, da nametne odredbe o kažnjavanju negiranja genocida u Krivičnom zakonu BiH.

    Međutim, kako se čini, Rusija je u komfornoj poziciji, jer Šmit neće imati uspješan mandat ako ne dovede za isti sto sve faktore u BiH, čak i ako mu Moskva ne bude pravila direktno probleme na način da osporava njegov legitimitet, s obzirom na to da je jasno da su se Berlin i Brisel odlučili da ne posežu za sankcijama.

    S druge, pak, strane, kao što primjećuje i DW, Rusija i te kako treba Njemačku, i bilo bi iznenađenje ako bi se Rusija oglušila da makar malo pripomogne Šmitu, posebno u kontekstu njemačkih političkih napora na Balkanu, a koji su, prvenstveno, vezani za zajednički ekonomski prostor u regionu od kojeg bi i Moskva mogla imati velike koristi.

    Za Farisa Kočana, političkog analitičara i istraživača na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, prijem za Šmita kod Merkelove je i simboličan povratak Njemačke na zapadni Balkan u institucionalnom smislu, za koju kaže da je još primijećena ne samo kao vodeća država u EU, nego i država koja ima ekonomsku i političku snagu da obezbijedi napredak regiona. I on smatra da će ključ za uspješnost ili neuspješnost Šmitove misije u BiH biti njegova mogućnost da se nametne kao faktor kojeg će prihvatiti svi dijelovi bh. političkog spektra.

    “Pitanje ostaje do koje mjere je funkcija visokog predstavnika bitna bh. društvu i do koje mjere on još uživa legitimitet u društvu za provođenje različitih politika. Od propalih prudskih i butmirskih procesa je sama funkcija visokog predstavnika sve manja i manja u društvu, a i pitanje je kako će Šmit svoja ovlaštenja i mandat iskoristiti da vidi BiH u širem kontekstu, ne samo vezano uz dnevnopolitičku borbu”, ističe Kočan za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da će najbitnije za Šmita biti da obezbijedi da BiH ne bude izolovana u regionu, kroz njeno uključivanje u “mali Šengen”.

    “Ako mu uspije svoj mandat vezati na to da se bavi više ili manje uslovima koje BiH mora doseći da bude spremna za integraciju u EU, onda će vjerovatno biti uspješniji i u odnosima s političkom elitom u BiH. A samu podršku će mu nuditi Njemačka i sigurno i EU, tako da takvi sastanaci ohrabruju, kada dođemo do pitanja bitnosti i funkcije OHR-a u BiH”, smatra on.

  • Rusija protiv OHR-a, a finansira njegov rad

    Rusija protiv OHR-a, a finansira njegov rad

    Iako se Rusija protivi novom visokom predstavniku, ta zemlja i dalje učestvuje u finansiranju rada OHR-a s oko 1,2 procenta od ukupnog budžeta.

    Prema našim saznanjima, Rusija bi željela da članice Savjeta za sprovođenje mira postignu dogovor o zatvaranju OHR-a, ali da ostane još neko vrijeme da funkcioniše PIC, kao forum na kojem bi zemlje članice mogle da nadgledaju sprovođenje Dejtonskog sporazuma.

    “Nezavisne” su u više navrata pisale da su Rusija i Njemačka načelno dogovorile da Kristijan Šmit postane novi visoki predstavnik, a o tome su, prema našim saznanjima, početkom aprila lično razgovarali Angela Merkel, njemačka savezna kancelarka, i Vladimir Putin, ruski predsjednik. Navodno, kako saznajemo, Putin je Merkelovoj saopštio da je pitanje novog visokog predstavnika pitanje kojim se bavi Sergej Lavrov, ministar inostranih poslova Rusije.

    Iako su nam naši sagovornici negirali da je postignut dogovor o tome da ne bude sankcionisanja, već da Šmit pokuša stvari rješavati dijalogom, zanimljiva je činjenica da Šmit prema svim stranama pokazuje fleksibilnost i razumijevanje, što se pokazalo i u ponedjeljak vještim razrješenjem krize u vezi s imenovanjem nove uprave Centralne banke BiH.

    Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke i dobra poznavateljka njemačke politike, kaže za “Nezavisne” da ni ona nije očekivala da će novi visoki predstavnik pribjeći sankcionisanju, iako se to u dijelu ovdašnje javnosti očekivalo.

    “Mislim da bi to bilo dodatno dolijevanje ulja na vatru. Prednost je u ovom trenutku data dijalogu, što u nekom drugom trenutku neće značiti da će biti slučaj. Sam visoki predstavnik je rekao da može biti i neugodan, što svakako uključuje i primjenu nepopularnih mjera koje ima”, smatra ona. Dodala je da se Šmit i dalje pokušava suočiti s nasljeđem svog prethodnika i smanjiti omraženost i neprihvatanje u dijelu BiH.

    Inače, više izvora nam je potvrdilo da je Šmit bio upoznat s namjerom bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka da nametne zakon o genocidu, i da je njegov stav bio da Incko na to kao visoki predstavnik ima pravo, ali da privatno nije bio sretan zbog te odluke. Naime, iako Njemačka, kako nam je objašnjeno, jako polaže pažnju na pitanja ratnog nasljeđa i potrebe poštovanja žrtava i neslavljenja ljudi osuđenih za ratne zločine, smatra se da ovaj potez neće donijeti praktičnu korist, a može izazvati samo podjele.

    Visoki izvori su nam u više navrata ukazali da Rusija neće napraviti ozbiljne probleme Šmitu i da će najbolji dokaz biti činjenica, kako nam je rečeno, to da Rusija neće uložiti veto u Savjetu bezbjednosti na produžetak mandata EUFOR-a, već da će se otpor samo manifestovati u demonstraciji mišića.

    Ranije smo već pisali, a to se u međuvremenu i potvrđuje, da Njemačka želi da prizna pravo Rusiji na njene interese u Evropi, dok SAD i dalje decidno odbijaju da priznaju to pravo Rusiji, zbog čega ona svojim potezima želi da pokaže da je prisutna i da je se pita, ali da ne želi da ugrozi svoje odnose s Njemačkom. U jednom trenutku, kako nam je rečeno, na stolu je bila opcija da se Srbiji prizna status vojne neutralnosti u zamjenu za to da Rusija prepusti region zapadnog Balkana Zapadu, ali da je stvar zapela u vezi s Krimom, koji je Rusiji izuzetno važan. Bivši američki predsjednik Donald Tramp je, kako smo već pisali, uz posredstvo jedne zapadnoevropske zemlje geografski bliske zapadnom Balkanu bio spreman da uključi i Krim u razgovore, ali je Njemačka, uz tradicionalni američki spoljnopolitički establišment, ovu ideju spriječila jer je uključivala razmjenu teritorija između Beograda i Prištine, smatrajući da bi to bio opasan presedan u Evropi.

  • OHR i PIK jednostranim odlukama urušavaju BiH

    OHR i PIK jednostranim odlukama urušavaju BiH

    Da li međunarodna zajednica kroz funkciju visokog predstavnika urušava političko-pravni poredak u BiH pod izgovorom da doprinosi miru, suživotu i demokratiji, pitanje je koje postavljaju mnogi u posljednje vreme.

    Novi visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je, nakon što je zvanično preuzeo funkciju šefa OHR, kazao da BiH mora biti u fokusu međunarodne zajednice i da je on u BiH došao da bi u ime međunarodne zajednice provodio mir.

    – Nije lako postići dogovor o nekim pitanjima. Zato sam tu, kako bih u ime međunarodne zajednice provodio mir i kako bih pomogao, građanima, konstitutivnim narodima i ostalima kako bi ostvarili uravnotežen mir – izjavio je Šmit.


    Zemlje koje su dio međunarodne zajednice i koje su učestvovale u svim sukobima na ovim prostorima govore o održavanju mira u BiH, što je paradoksalno. Smatra ovo predsjednik Narodne partije Srpske Darko Banjac, koji kaže za Srpskainfo da su dosadašnje odluke visokih predstavnika u BiH dokaz da će i Šmit najvjerovatnije donositi odluke koje će mijenjati političko-pravnu strukturu BiH.

    – U posljednjih 20 godina visoki predstavnici su mimo međunarodnog prava i Dejtonskog sporazuma donosili odluke. Nema nijedan međunarodni akt kojim se odobrava da jedan čovjek može donositi zakone, smjenjivati i zabranjivati nekome politički rad, odnosno oduzimati građanska prava, jer po kojoj konvenciji, po kojem međunarodnom aktu vi nekome možete zabraniti da nema zdravstveno osiguranje, penziono itd. – navodi Banjac.

    “Nema nazad”
    Podsjeća da su visoki predstavnici u posljednjih 20 godina nametali promjene Ustava i određene zakone, te iz toga proizilazi Banjčevo mišljenje da će oni učiniti sve da promijene političko pravnu strukturu BiH, jer su je i do sada mijenjali.


    – Znajući iz iskustva, jasno je da će djelovanje međunarodne zajednice biti na štetu Srpske i srpskog naroda. Iz toga razloga Srpska se ne smije povući ni jednog milimetra. Došli smo uza zid i više ne možemo nazad, tako da nam predstoji težak period, mnogo političke borbe i mnogo toga ćemo morati izdržati kako bismo sačuvali Srpsku – tvrdi Banjac.

    Iako ubijeđen da dio međunarodne zajednice želi promjenu ustavne strukture BiH, Banjac se nada da Šmit neće potezati za tako teškim odlukama koje, kako kaže, neće i ne može prihvatiti Republika Srpska.

    – Dio međunarodne zajednice želi da govori kako mi treba da živimo na ovim prostorima i paradoksalno je da jedan čovjek dođe i smjenjuje. Priča se da će Šmit postupati po demokratskim principima. Po kojim to principima, ako mi biramo svoje predstavnike na demokratskim izborima i onda jedan čovjek dođe i smijeni predstavnike svojom odlukom? Gdje se to može raditi i koji to sistemi poznaju? To poznaju sistemi teške autokratije – kategoričan je Banjac.

    Silom do demokratije
    Profesor međunarodnih odnosa i bezbjednosti na FPN, Miloš Šolaja, kaže za Srpskainfo da je u skladu sa izvornim mandatom visokog predstavnika pozicija šefa OHR bila više usmjeravajuća savjetodavna pozicija, ali je izmijenjena uvođenjem bonskih ovlašćenja u decembru 1997. godine.

    – Međunarodna zajednica preuzela je nakon Hladnog rata od onoga što je bila karakteristika Istočnog bloka, a to je ta ideologizacija problema i slijepo vjerovanje da se sila i čisti institucionalizam omogućiti da se u BiH uvede demokratija – objašnjava Šolaja.

    On je stava da su bonska ovlašćenja zamrznut proces demokratskog sazrijevanja.

    – To je tako i mi se danas sporimo oko tih stvari, upotrebe sile, upotrebe institucija, nekih bonskih ovlašćenja, da li je to u skladu sa zakonom ili nije. Mislim da tranzicija u BiH, zbog nepostojanja suštinskih baznih opredjeljenja definisanih nekim demokratski donesenim Ustavom, još nije počela – kazao je Šolaja.

    Klipovi u točkovima
    Međunarodna zajednica je primjer kako jednoj zemlji ne treba pomagati, kaže delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić (SNSD).

    – Vidjeli smo kroz djelovanje visokog predstavnika, a preko njega i međunarodne zajednice i Upravog odbora PIK-a, da smo danas u takvoj situaciji gde vidimo da je međunarodna zajednica učinila sve da ova zemlja ne napravi korak unapred svjesno optužujući domaće političare, a pri tome ubacujući klip u točkove da bi bilo šta BiH mogla napraviti – kaže Majkićeva za Srpskainfo.

    Ponavlja da je ključna odgovornost za stanje u ovoj zemlji na međunarodnoj zajednici.

    Dušanka Majkić
    – Da nije bilo njih Bakir Izetbegović ne bi mogao da se ponaša tako kako se ponaša, zato što očekuje da će mu oni u nekom trenutku priskočiti u pomoć i ispuniti ono što on traži. Svjedoci smo da je sa ovakvim ponašanjem međunarodna zajednica postala primjer kako ne treba da se pomaže nijednoj zemlji u svijetu – jasna je Majkićeva.

    Nada se da je Srpska posljednjim potezima jasno rekla – dosta.

    – Dosta je bilo. Sve što ste učinili, učinili ste protiv nas i protiv ove zemlje u koju ste došli kao da pomognete – ocijenila je Majkićeva.

    Podjele još veće
    Potpredsjednica PDP i narodna poslanica Jelena Trivić smatra da nametanje bilo koje teme izvana neće doprinijeti miru, suživotu i demokratiji u BiH.

    – Naročito nametanje zakona po ovako osjetljivoj temi ne može doprinijeti stabilizaciji BiH, a ni regiona. Jasno je svima nakon nametanja zakona (od strane Valentina Incka, o zabrani negiranja genocida) da su podjele u BiH samo produbljene, a to će se odraziti i na regionalnu stabilnost – kaže Trivićeva.

    Dodaje da visoki predstavnici unazad nisu radili na tome da se postigne unutrašnji konsenzus po pitanju ključnih tema u BiH, nego su odluke nametali.

    – To je dovelo upravo do toga da i danas, 2021. godine, političari iz FBiH smatraju da Bosni i Hercegovini treba visoki predstavnik koji će nametati rješenja, a političari iz Srpske da tu kancelariju treba zatvoriti – zaključila je Trivićeva.

  • Kalabuhov: Šmit bez legitimiteta, ma koliko dovitljivo pokušavali tvrditi suprotno

    Kalabuhov: Šmit bez legitimiteta, ma koliko dovitljivo pokušavali tvrditi suprotno

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da se Rusija zalaže za poštovanje normi međunarodnog prava i da odsustvo saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN na imenovanje Kristijana Šmita njega lišava neophodnog legitimiteta da bude visoki predstavnik u BiH.

    Odgovarajući na pitanje da li imenovanje Šmita predstavlja pokušaj zapadnih partnera u Savjetu za sprovođenje mira da izoluju uticaj Ruske Federacije na Balkanu, Kalabuhov je rekao da se češće događa obrnuto jer je uticaj Rusije jači što više pokušavaju da je izoluju.

    “To je lako objasniti. Rusija se zalaže za poštovanje normi međunarodnog prava, a ne za izmišljanje mitskih pravila, oslanjajući se na ona kojim neki žele vladati svijetom”, rekao je Kalabuhov.

    On je izrazio uvjerenje da upravo odsustvo saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN na imenovanje Šmita njega lišava neophodnog legitimiteta, ma koliko dovitljivo pokušavali tvrditi suprotno.

    Na pitanje da li je BiH međunarodni protektorat, Kalabuhov je odgovorio da je, nažalost, stvarno stanje takvo da neke države, skrivajući se iza plašta “međunarodne zajednice”, pokušavaju ostvariti svoje sebične interese u BiH.

    “U isto vrijeme oni otvoreno manipulišu javnim mnjenjem, namjerno dovode do destabilizacije situacije u zemlji kako bi se igrali na neriješenim međusobnim zabrinutostima i strahovima”, rekao je ruski ambasador u BiH.

    POKUŠAVAJU DA OŽIVE OHR

    Kalabuhov je istakao da, usput, suprotno međunarodnom pravu i zdravom razumu, pokušavaju da ožive OHR, koji je izgubio svoju dodatnu vrijednost, pod izgovorom potrebe za ispunjavanjem utopijskih uslova.

    “Prema našem mišljenju, to je apsolutno nespojivo s licemjernim izjavama naših međunarodnih partnera o podršci suverenitetu BiH, dok oni čine sve kako bi zemlja bila što duže lišena takvog suvereniteta”, dodao je ambasador Rusije u BiH.

    U kontekstu destabilizacije, Kalabuhov je istakao nametanje izmjena Krivičnog zakona, kojim se, između ostalog, zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

    “To je već imalo takav uticaj na državu da čak ni najpronicljiviji analitičari ne vide načine kako se to može riješiti i tvrde da je nastala najuzavrelija kriza u postdejtonskom periodu”, naveo je Kalabuhov.

    POTREBNO VRIJEME DA SE BOLNA TEMA PREVLADA

    Prema njegovim riječima, činjenica je da, koliko god su bili visoki lični moralni kriteriji kojima se rukovodio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, sama tema je toliko bolna i bukvalno još krvari da se njeno prevladavanje i postizanje istinskog pomirenja ne može povezati s rokom završetka mandata.

    “Za to su potrebne decenije, ako ne i vijekovi. U suprotnom, radi se o podsticanju na mržnju, i to ne samo u BiH, već u čitavom regionu, što svi mi posmatramo”, naveo je ruski ambasador u BiH.

    Kad je riječ o međunarodnom vojnom prisustvu u BiH, Kalabuhov je rekao da je Rusija garant Dejtona, te da svojoj ulozi prisupa izuzetno odgovorno.

    “Za razliku od naših partnera, mi nastojimo obezbijediti da međunarodna zajednica, kako to proizlazi iz Mirovnog sporazuma, vodi mudru, dobro promišljenu i uravnoteženu politiku”, rekao je Kalabuhov, odgovarajući na tvrdnje pojedinih zapadnih analitičara da će Ruska Federacija u novembu onemogućiti produženje madata EUFOR-a u Savjetu bezbjednosti UN.

    Prema njegovim riječima, to se odnosi na sve aspekte situacije u BiH, ističući da Ruska Federacija analizira okolnosti u kontekstu nedavnih događaja.

    “Naravno da ćemo se dodatno oglasiti o odlukama koje će Rusija donijeti”, rekao je Kalabuhov.

    Govoreći o ekonomskoj saradnji, Kalabuhov je ukazao da upravo u razvoju odnosa sa BiH u cjelini i sa Republikom Srpskom posebno vidi svoj glavni zadatak.

    “Radimo na načinima da realizujemo mnoge zanimljive projekte vezane za političke kontakte, trgovinsku i ekonomsku saradnju, razvoj kulturnih i humanitarnih veza. Pretpostavljamo da će poboljšanje pandemijske situacije dati novi zamah ovim važnim inicijativama”, smatra Kalabuhov.