VRBAS Media

Oznaka: OHR

  • Dodik tvrdi – Šmit negira; “Nije nametnuto”

    Dodik tvrdi – Šmit negira; “Nije nametnuto”

    Kancelarija Visokog predstavnika u BiH ponovo je reagovala na tvrdnje srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika.

    Naime, Dodik je rekao da je Visoko sudsko i tužilačko veće (VSTV) BiH nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun.

    Kako su odgovorili iz OHR-a, formiranje VSTV-a nije nametnuto, nego je sporazumno dogovoreno između dva entiteta i države Bosne i Hercegovine.

    “Entitetske nadležnosti su u ovoj oblasti pravosnažno prenesene na Bosnu i Hercegovinu putem sporazuma koji su potpisali entiteti i država u skladu sa članom III 5. Ustava BiH. Usledilo je donošenje Zakona o VSTV-u, koji je 2004. godine usvojila Parlamentarna skupština BiH”, kazali su iz OHR-a.

    Dodali su da je Ustavni sud BiH razmotrio Zakon o VSTV-u i zaključio da je taj zakon u potpunosti usklađen s Ustavom BiH.

  • OHR: BiH nikada nije dostavila prijevod Dejtonskog sporazuma, Hrvatska i Srbija jesu

    OHR: BiH nikada nije dostavila prijevod Dejtonskog sporazuma, Hrvatska i Srbija jesu

    Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini tvrde da Bosna i Hercegovina Francuskoj još nije dostavila prijevod Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Istaknuto je da su to učinile Hrvatska i Srbija kao potpisnice ovog sporazuma čija će uskoro biti 26. godišnjica.
    “Sporazumom o utvrđivanju teksta aneksa Općeg okvirnog sporazuma za mir na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, potpisanim u Parizu 14. decembra 1995., predviđeno je da će svaka od strana potpisnica francuskoj vladi dostaviti odgovarajuću jezičku verziju. Francuska vlada je dobila nacrt prijevoda na hrvatski jezik od Hrvatske i na srpski od tadašnje Savezne Republike Jugoslavije. Međutim, iz Bosne i Hercegovine nije dostavljen nacrt prijevoda na bosanski jezik”, podsjetili su u OHR-u.

    Poručili su da sporazum na engleskom jeziku ostaje jedina zvanična verzija, sve dok Bosna i Hercegovina ne dostavi nacrt prijevoda.


    Podsjećamo, profesor ustavnog prava i jedan od članova bosanskohercegovačke delegacije na pregovorima u Daytonu Kasim Trnka je u septembru prošle godine razgovoru za Klix.ba izjavio da je Ministarstvo vanjskih poslova Francuske bilo obavezano da koordinira na prijevodu ovog sporazuma. Tvrdi da se prijevod na srpski jezik razlikuje od prijevoda na ostala dva jezika.

  • Rusija protiv nove izjave članova PIK-a koji su dali podršku mandatu visokog predstavnika

    Rusija protiv nove izjave članova PIK-a koji su dali podršku mandatu visokog predstavnika

    Članovi Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIK) ponovo su danas dali podršku, kako navode, autoritetu i mandatu visokog predstavnika kao čuvara implementacije civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok se Rusija nije pridružila ovoj izjavi.

    -Uloga visokog predstavnika je ključna da bi BiH ispunila pet plus dva uslove i nakon toga završila sa međunarodnom supervizijom, približavajući se EU – saopštio je PIK, ističući i svoju podršku postojanju BiH kao jedinstvene i suverene države koja se sastoji od dva entiteta i Brčko distrikta.

    Članovi Upravnog odbora PIK-a su naveli da glavna odgovornost za postizanje ovih ciljeva leži na vlastima i institucijama BiH, te su pozvali sve nivoe vlasti da preuzmu odgovornost i ispune mandat koji su im dali glasači.

    -Potrebna je veća politička volja da se postigne napredak na polju zajedničkih ciljeva i premoste podjele. Retorika ili djela koja dovode do destabilizacije i podjela, uključujući podrivanje državnih institucija i reformi koje su pružile stabilnost, finansijsku dobrobit i funkcionalnost za sve u BiH, moraju prestati – navodi se u saopštenju.

    Upravni odbor PIK-a uputio je pohvalu, kako se navodi, visokom predstavniku za njegovu predanost angažmanu sa svim stranama, a pozdravljen je i njegov fokus na pitanje državne i vojne imovine, uz poziv svim političkim akterima da u potpunosti sarađuju sa OHR-om u pronalasku funkcionalnog rješenja u interesu BiH i njenih entiteta.

    Pozdravljena je i odluka Savjeta bezbjednosti UN o produženju mandata EUFOR-a na dodatnih 12 mjeseci.

    -Zajedno sa visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom, mi, članice Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira, ostajemo spremne da pomognemo i podržimo domaće aktere u njihovim nastojanjima da osiguraju mirnu, demokratsku i prosperitetnu budućnost za sve građane BiH – navodi se u saopštenju.

  • Reakcija Kovačevića na tvrdnje OHR da su šume nadležnost BiH

    Reakcija Kovačevića na tvrdnje OHR da su šume nadležnost BiH

    Na tvrdnje OHR da su šume u nadležnosti BiH, reagovao je Radovan Kovačević, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

    Halo influenseri, možda da pređete na Tiktok. Ovo je ipak malo ozbiljnija mreža – poručio je Kovačević na Tviteru, na kome je u posljednje vrijeme Kancelarija visokog predstavnika aktivnija više nego u ranijem periodu.

    Po pravilu, OHR prvo citira Dodikove izjave, a onda na njih reaguje.

    – Ustavni sud BiH je utvrdio da šume i šumsko zemljište na cijeloj teritoriji BiH predstavljaju javno dobro koje spada pod državnu imovinu, što je u isključivoj nadležnosti države BiH – naveli su iz ovaj put iz OHR.

  • Poruka iz OHR-a: Šume su isključiva nadležnost BiH

    Poruka iz OHR-a: Šume su isključiva nadležnost BiH

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da šume i šumsko zemljište na cijeloj teritoriji BiH predstavljaju javno dobro koje spada pod državnu imovinu, što je u isključivoj nadležnosti države BiH, poručeno je danas iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH.

    “Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće, i stoga trebaju biti implementirane”, ističe se u saopštenju.

    Kao odgovor na tvrdnju da “šume spadaju u nadležnost Federacije BiH i Brčko Distrikta” i da “Republika Srpska ima pravo da raspolaže svojom imovinom”, iz OHR-a kažu kako upravljanje šumama i šumskim zemljištem od strane entiteta i Brčko distrikta nije bilo predmet spora pred Ustavnim sudom.

    “To se pitanje stoga treba regulisati zakonom na državnom nivou koji treba usvojiti u Parlamentarnoj skupštini BiH”, dodaje se u saopštenju.

    Ustavni sud BiH je u septembru ove godine utvrdio da pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske nisu u skladu sa Ustavom BiH, i to u dijelu u kojem se navodi da su šume vlasništvo Republike Srpske.

    Odluka je izazvala reakciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, koji je pozvao da “svi donosioci odluka u Narodnoj skupštini Republike Srpske ponište sve što je van Ustava i Dejtonskog sporazuma”.

  • Džaferović: Najvažnije je da se mandat EUFOR-a produžava, a OHR ostaje i to sa Bonskim ovlastima

    Džaferović: Najvažnije je da se mandat EUFOR-a produžava, a OHR ostaje i to sa Bonskim ovlastima

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović koji boravi na ekonomskom forumu u Azerbejdžanu prokomentarisao je i jučerašnje događaje u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija poručivši da je se dešava ono što je već bilo poznato.

    Podsjetimo, u Vijeću sigurnosti je usaglašen tekst rezolucije o produženju mandata EUFOR-a, s tim da će se iz rezolucije izbaciti rečenice gdje se spominje OHR s obzirom da Rusija i Kina ne priznaju Christiana Schmidta kao visokog predstavnika.

    “Nema tu ništa novo. Koliko ja vidim u ovom trenutku, kada je u pitanju usaglašenost stavova vezano za rezoluciju Vijeća sigurnosti, bit će produžen mandat vojnim snagama EUFOR-a u BiH i to je glavna stvar. OHR ostaje u svom kapacitetu, ostaje sa Bonskim ovlaštenjima, sa svim onim mehanizmima koji su propisani odgovarajućim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Ono što je novina kod usvajanja ove rezolucije, ako bude usvojena kako danas stvari stoje da neće u rezoluciji biti pomenut OHR kao što je to bilo svih dosadašnjih godina kada se produžavao mandat EUFOR-a. Ovo što se događa u Vijeću sigurnosti je ustvari ono što mi proživljavamo u BiH proteklih 10–15 godina jer mi nismo imali proteklih desetak godina nikakvih ozbiljnijih intervencija visokog predstavnika osim one kada je u pitanju zakon o zabrani negiranja genocida”, istakao je Džaferović.

    On tvrdi da ono što je za nas najvažnije je da se pokrenu mehanizmi unutar zemlje i unutar međunarodne zajednice kako bi se u samoj BiH i njenom sistemu izgradili mehanizmi kojima će biti moguće otklanjati blokade, sprečavati bojkote i kojima će se moći omogućiti da institucije BiH nesmetano, neovisno od bilo koga normalno funkcionišu.

    “To je posao koji nas čeka unutar BiH. Mislim da je sada vrijeme kada vrlo ozbiljno treba da promišljamo o izgradnji vlastitih mehanizama i uz pomoć međunarodne zajednice unutar same BiH. Kada će se to desiti ne znam, OHR postoji u BiH, postojat će i u budućnosti, ali je očigledno da i ova rezolucija Vijeća sigurnosti oslikava ono stanje djelotvornosti OHR-a kakvo je bilo proteklih desetak godina. Za mene, a i po međunarodnim dokumentima, OHR je potpuno legalan, legitiman i tu nema dileme, ima mogućnosti da koristi Bonska ovlaštenja, ali znate da određene članice, pogotovo neke od stranih članica Vijeća sigurnosti UN-a osporavaju OHR. Nisu u pravu, ali stvari stoje tako“, istakao je Džaferović.

    Na pitanje kako bi Rusija mogla prokomentarisati pomoć Azerbejdžana u snabdjevanju plinom, Džaferović je kazao kako smatra da je u interesu cijelog svijeta da postoji saradnja u okviru ukupne međunarodne zajednice.

    “Korist od Azerbejdžanskog plina imat će prije svega BiH, ja sam dužan da vodim računa o interesima BiH i mislim da to ne bi trebalo da bude smetnja ikome na svijetu. Mi u BiH koristimo i ruski plin, tu nema ništa nepoznato. Mislim da bi bilo značajno i da niko ne bi trebao da ima ništa protiv konkurencije”, kazao je.

    Osvrnuo se Džaferović i na trenutnu situaciju u BiH, gdje su građani u strahu da bi moglo doći do sukoba, te kazao kako su vlasti iz entiteta Republika Srpska “bespotrebno pokrenule tu kampanju unutar BiH”.

    “To se mora zaustaviti i ja sam uvjeren da nećemo doći u situaciju da stvari eskaliraju i da idemo u stanje sigurnosne prijetnje u BiH“, poručio je, te dodao i kako su SAD veliki prijatelji BiH i kako nema dileme da nastoji pomoći našoj zemlji da izađe iz krize.

    Džaferović će biti i jedan od govornika Foruma koji se ove sedmice održava u Bakuu, u Azerbejdžanu, a kojem je tema Svijet poslije pandemije, te je kazao kako je jedno sigurno, a to je da svijet nakon pandemije sigurno neće biti isti.

    “Neke krizne situacije su se dešavale i prije pandemije, pandemija samo ubrzala, ono što je najvažnije i što smo mogli naučiti je da niko sam ne može odnijeti pobjedu ni nad jednim izazovom pred kojim se svijet suočava. I prije pandemije smo imali krizu, svijet mora zajedno raditi i zajedno se boriti protiv izazova. Pandemija ne poznaje ni entitete ni narode ni države, ona pogađa cijeli svijet. Pitanje je hoćemo li svi otići u propast ili ćemo svi zajedno raditi da nam bude bolje. Trebamo prestati da sami sebi kopamo grob, početi da radimo zajedno i da koristimo nauku i naučna saznanja”, zaključio je Džaferović.

  • Rusija prekrižila sve dijelove u kojima se pominju OHR i Visoki predstavnik, Schmidtu ne dopuštaju da govori pred Vijećem sigurnosti

    Rusija prekrižila sve dijelove u kojima se pominju OHR i Visoki predstavnik, Schmidtu ne dopuštaju da govori pred Vijećem sigurnosti

    Ruske diplomate u Ujedinjenim nacijama insistiraju da se iz rezolucije o produženju mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini izbace svi dijelovi u kojima se pominje OHR i funkcija Visokog predstavnika za BiH. To je vidljivo i iz radnog materijala koji posljednjih dana “kruži” među diplomatama u Ujedinjenim nacijama, a iz kojeg je vidljivo da Ruska Federacija insistira da se u novoj rezoluciji, koja bi trebala biti razmatrana početkom novembra, ne pominje ni OHR niti Visoki predstavnik. Prema informacijama Istrage, Ruska Federacija je obavijestila ostale članice Vijeća sigurnosti UN-a da će glasati za rezoluciju samo pod uslovom ako iz nje, budu izbačeni “sporni” dijelovi o OHR-u. Osim toga, Ruska Federacija insistira da se Christianu Schmidtu zabrani obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a, i tom zahtjevu će, prema informacijama Istrage, biti udovoljeno. Vijeću sigurnosti bi se, kako saznajemo, umjesto Schmidta, trebao obratiti prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Distrikt Brčko Michael Scanlan. No, sada se vratimo rezoluciji kojom bi mandat EUFOR-a u BiH trebao biti produžen za još 12 mjeseci.

    “Uzimajući u obzir izvješća visokog predstavnika, uključujući njegovo posljednje izvješće od 28. oktobra 2020.”, navedeno je u prekriženom pasusu.

    Kako je veći dio nove rezolucije preuzet od one prošlogodišnje, križanje ovog pasusa je potpuno razumljivo, jer se ova rečenica odnosi na prošlogodišnje obraćanje visokog predstavnika Valentina Inzka Vijeću sigurnosti UN-a, nakon kojeg je 9. novembra 2020. godine donesena odluku o produžavanju mandatata EUFOR-a u BiH za još 12 mjeseci.

    “Ponavljajući svoje pozive nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini da poduzmu potrebne korake za završetak programa 5+2, koji je i dalje neophodan za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, što je potvrđeno u priopćenjima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, ponovo potvrđujući odredbe koje se odnose na Ured visokog predstavnika kako je navedeno u njegovim prethodnim rezolucijama i dodatno potvrđujući članak V. Aneksa 10. Mirovnog sporazuma u vezi s konačnim ovlastima Visokog predstavnika na kazalištu u tumačenju civilne provedbe Sporazuma”, piše u, za Rusku Federaciju, “spornim” tačkama ove rezolucije.

    Tako su prekrižene sve riječi koje se odnose na OHR i Visokog predstavnika, što se može vidjeti i u dokumentu u prilogu.

    Preostale tačke ovog dokumenta za Rusiju nisu sporne. Evo šta u njima piše.

    U okviru tačke PP15 naglašava se “hitnost provedbe odluka Europskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine” koje se odnose na izborno zakonodavstvo. Dalje se ističe “zabrinutost zbog političkih zastoja u BiH i blokade državnih institucija” , kao i zabrinutost zbog nastavka “polariziranja nekonstruktivnih politika, postupaka i retorike u Bosni i Hercegovini, uključujući one kojima se dovodi u pitanje suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”. Pod tačkom PP19 se naglašava “potreba da Bosna i Hercegovina pojača napore u pogledu funkcioniranja i neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, te borbe protiv terorizma i sprječavanja radikalizacije”, te se pozitivnim ocjenjuje usvajanje revidirane Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U draftu rezolucije se ističe da su se “vlasti Bosne i Hercegovine do sada pokazale sposobnima nositi se s prijetnjama sigurnom i sigurnom okruženju”, ali i to da “situacija u regiji i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti”. Stoga “pozdravljaju spremnost EU-a za održavanje vojne operacije EU-a (EUFOR ALTHEA) u Bosni i Hercegovini od novembra 2021. godine”.

    “Ovlašćuju se članice koje djeluju putem ili u suradnji s EU-om da uspostave za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci, počevši od datuma donošenja ove rezolucije, multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljednika SFOR-a pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje ispunit će svoje misije u vezi s dokazanim Aneksom 1-A i Aneksom 2 Mirovnog sporazuma u suradnji s prisutnošću NATO-a u skladu s dogovorima između NATO-a i EU-a”, navedeno je u draftu rezolucije koja će biti razmatrana na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

    Podsjećamo, ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov ove je sedmice izvijestio pojedine bh. zvaničnike da njegova država suštinski podržava produženje misije EUFOR-a Althea, ali da teško može podržati predloženi tekst rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a ukoliko on bude obuhvatao i ulogu Visokog predstavnika Christiana Schmidta.

    Prema informacijama Istrage, Rusija traži da Vijeće sigurnosti glasa o njihovoj staroj rezoluciji o Visokom predstavniku za BiH, a u kojoj je navedeno da mandat šefa OHR-a traje samo jednu godinu i da mu se ukidaju bonske ovlasti. Izjašnjavanje o toj rezoluciji bio je preduslov za obraćanje Christiana Schmidta. Kako, za sada, nije udovoljeno tom zahtjevu, odlukom Ruske Federacije koja u Vijeću sigurnosti ima pravo veta, Christianu Schmidtu neće biti dopušteno obraćanje.

  • Kalabuhov: Aktivnosti imenovanog visokog predstavnika nisu zakonite

    Kalabuhov: Aktivnosti imenovanog visokog predstavnika nisu zakonite

    Rusija smatra da aktivnosti jednostrano imenovanog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita nisu zakonite, izjavio je ambasador Rusije u Sarajevu Igor Kalabuhov.

    On je za ruski list “Izvestija” napomenuo da nedostatak saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN sa neodobrenom odlukom zapadnih partnera da imenuje Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH znači da njegovo imenovanje nije odobreno.

    Kalabuhov je rekao da je stav Rusije dobro poznat, a to je da je “vrijeme visokog predstavnika prošlo”, uz podsjećanje da Moskva odavno zagovara ukidanje te funkcije, prenio je TASS.

    Govoreći o prisustvu NATO-a u regionu, ambasador Rusije naglasio je da u BiH nema saglasnosti u vezi sa potencijalnim pridruživanjem Alijansi, te da Moskva vjeruje da se evropska stabilnost može osigurati samo stvaranjem zajedničkog evropskog bezbjednosnog sistema, a ne kroz proširenje Sjeveroatlantskog saveza.

    “Smatramo da se takva stabilnost, ne samo pojedinačnih država već Evrope uopšte, može obezbijediti isključivo stvaranjem zajedničkog sistema evropske bezbjednosti, a ne proširivanjem NATO-a, koji je ostao instrument Hladnog rata”, dodao je Kalabuhov.

    TASS podsjeća da su BiH i Srbija jedine zemlje na Balkanu koje se još nisu prodružile NATO-u.

  • OHR reagovao na izjave Dodika “Ni pod kojim okolnostima neće se dozvoliti prekrajanje granica BiH”

    OHR reagovao na izjave Dodika “Ni pod kojim okolnostima neće se dozvoliti prekrajanje granica BiH”

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit naglašava da ni pod kojim okolnostima neće dozvoliti prekrajanje granica Bosne i Hercegovine, čiji je teritorijalni integritet zagarantovan Opštim okvirnim sporazumom za mir i međunarodnim pravom.

    Ovo je za Fenu izjavio portparol OHR Mario Brkić, odgovarajući na pitanje kako visoki predstavnik gleda na najavu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o proglašenju nezavisnosti Republike Srpske u roku od pola godine, te kakav bi stav zauzeo visoki predstavnik ako bi se Dodik odlučio na takav korak, odnosno da li smatra da je potrebna neposredna reakcija Savjeta za implementaciju mira (PIK).

    Brkić navodi da visoki predstavnik Šmit još jednom potvrđuje neupitnu opredijeljenost Upravnog odbora Savjeta za provođenja mira za očuvanje teritorijalnog integriteta i temeljne strukture države Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta.

    – On podsjeća da, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, entiteti imaju svoju ustavnu poziciju unutar države Bosne i Hercegovine, nemaju pravo na otcjepljenje od Bosne i Hercegovine i da oni postoje samo na osnovu Ustava BiH – prenio je Brkić Šmitovu poruku.

  • Bonska ovlaštenja Šmitu posljednja, a Sarajevu prva opcija: Šta bi BiH donijela smjena funkcionera i nova nametanja zakona

    Bonska ovlaštenja Šmitu posljednja, a Sarajevu prva opcija: Šta bi BiH donijela smjena funkcionera i nova nametanja zakona

    Kristijan Šmit je poručio da su bonska ovlaštenja alati koji mu stoje na raspolaganju. Milorad Dodik je odgovorio da „negdje čak i priziva“ da se on tako ponaša, jer bi se u tom slučaju suočio s „definitivnim odlukama Narodne skupštine“.

    Posljednji put tzv. bonska ovlaštenja korištena su 23. jula, kada je tada odlazeći visoki predstavnik, Valentin Incko, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH koje predviđaju zatvorske kazne za one koji negiraju sudske presude, a posebno „genocid u Srebrenici“.

    Posljedice su do sada najveća politička kriza u BiH: predstavnici RS ne učestvuju u odlučivanju Savjeta ministara, Predsjedništva i PS BiH, a Narodna skupština donijela je zakon o nepriznavanju nametnute odluke Incka, kao i izmjene Krivičnog zakonika RS kojima se onaj ko Republiku Srpsku nazove „genocidnom“ šalje u zatvor. Za razliku od Inckovih izmjena KZ BiH, koje su objavljene u „Službenom glasniku BiH“, izmjene zakona u Srpskoj još nisu stupile na snagu jer su Bošnjaci pred Ustavnim sudom RS pokrenuli zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

    Inckov nasljednik, Kristijan Šmit (koga ne priznaju Rusija, Kina i RS), nije zaprijetio da će djelovati tako što će nametati zakone ili smjenjivati funkcionere, ali se, u nekoliko dosadašnjih intervjua, tih „ovlaštenja“ nije ni odrekao.

    Šta bi za BiH značilo ako bi i njemački diplomata nastavio da nameće rješenja, odnosno kako bi mogle da izgledaju „definitivne odluke“ NSRS? U drugom slučaju, svi misle da bi RS pošla putem neke vrste nezavisnosti, dok je u slučaju nametanja zakona prvi na spisku Izborni zakon BiH, koji bi Hrvatima obezbijedio legitimno političko predstavljanje, prvenstveno u Predsjedništvu BiH. U Sarajevu, iz koga svaki dan pozivaju OHR da reaguje, priželjkuju da „bonska ovlaštenja“ znače smjenu Milorada Dodika ili neke druge sankcije prema političarima u RS.

    Aleksandar Savović, izvršni direktor Centra za ekonomske, pravne i društvene analize iz Banjaluke, kaže da ne treba isključiti mogućnost da bi Šmit mogao iskoristi bonska ovlaštenja. Ali, ukoliko bi se odlučio na to, Savović je siguran da to ne bila jedna odluka, usmjerena ka jednoj strani, već niz odluka koje bi napravile, prema njegovom mišljenju, politički haos na svim stranama.

    – Ne bih rekao da bi bio balans nametanje izmjena Izbornog zakona BiH i eventualne sankcije prema političarima u RS. Ja bih to razdvojio. Nisam siguran da su sankcije u ovom trenutku realne, jer šta će međunarodna zajednica uraditi ukoliko RS kaže da nećemo poštovati tu odluku? Dokle će ići, hoće li nas uvesti u jedan ozbiljan sukob? Neće. Dakle, ne vjerujem da će se u tom pravcu ići, bar još jedan duži period, pod uslovom da političari značajno dodatno ne zaoštre situaciju – kaže Savović za Srpskainfo.

    Na konferenciji u Njemačkoj, početkom septembra, Kristijan Šmit je izjavio da, što se tiče bonskih ovlaštenja, njihovo korištenje može zamisliti tek u kontekstu sankcija “političara sklonih korupciji”. Budući da je on kasnije, u jednom od intervjua, rekao da neće smjenjivati političare umiješane u korupciju, postavlja se pitanje hoće li OHR, u tom slučaju, reagovati preko pritisaka na domaće pravosuđe, da konačno počne da radi svoj posao.

    – Mislim da bi potez u vidu sankcija ili smjena političara od strane OHR samo eskalirao situaciju i doveo do nastavka neizvjesnosti. Zbog toga mislim da se međunarodna zajednica mora skoncentrisati na popravljanje i reformu pravosuđa, jer su tu oni značajno odgovorni. Da su na taj način radili do sada, imali bi mnogo veću legitimnost, jer bi se skoncentrisali na uspostavljanje sistema, a ne davanje moći visokom predstavniku koji bi, eto, brzo mogao da im rješava stvari. To nikada nisu bile posljedice samo u BiH, nego je uvijek imalo širi uticaj na međunarodnu politiku, kao što, recimo, ima Kosovo. Zato ne vjerujem da će doći do nekih ozbiljnijih poteza još jedan duži period. Ako i bude odluka koje bi bile usmjerene ka određenim političkim liderima, više sam uvjeren da to neće dolaziti sa strane OHR nego sa strane pojedinih država i međunarodnih organizacija – kaže Savović.

    Kada je u pitanju potez bivšeg visokog predstavnika, Valentina Incka, Savović smatra da je to bila više lična odluka nego što je imao podršku Zapada, jer je uveo zemlju u ovakvu krizu bez bilo kakvih pozitivnih efekata na građane.

    Milan Sitarski, iz Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, naglašava da je Kristijan Šmit nekoliko puta poručio da su „bonska ovlaštenja“ njegova posljednja opcija. Sitarski kaže da ta ovlaštenja na prvo mjesto stavljaju samo „unitarističke snage koje uopšte ne mogu da razmišljaju o nekom ključu osim naredbodavnom i koji ne razumiju da su bonska ovlaštenja izuzetak, a ne pravilo“.

    – Šmit stalno prebacuje odgovornost za rješavanje svih kriza na ovdašnje političke aktere. Tako da mislim da je preuranjeno očekivanje primjene bonskih ovlaštenja. Za one koji su se radovali nametanju izmjena Izbornog zakona, hladan tuš je bio kada je Šmit postao prvi visoki predstavnik koji je izjavio da ovdje postoji sistemski problem sa legitimnim predstavljanjem Hrvata u Predsjedništvu BiH i drugim organima. Poslije toga su došle potpunio suprotne izjave, recimo od Željka Komšića. To je neka vrsta ponašanja razmaženog djeteta koje je očekivalo zasluženi poklon, a kada je vidjelo da ga neće biti, onda pripisuje onom od koga je očekivao poklon naklonjenost nekoj drugoj strani u političkom sporu – ilustruje Sitarski.

    Prema njegovim riječima, Šmit „načelno blagotvorno utiče na ovdašnja politička zbivanja time što razbija iluzije i nerelana očekivanja“.

    – Vidjeli smo da je svako korištenje bonskih ovlaštenja samo produbilo krize i stvorilo nove. Postoji tu i problem s nepriznavanjem legitimiteta Šmita od strane vlasti u RS, ali on je dovoljno iskusan diplomata koji može naći neki format komunikacije i sa njima, kako bi se barem nužni politički procesi odblokirali. Prije svega mislim na usvajanje izmjena Izbornog zakona, koji skandalozno kasni – kaže Sitarski za Srpskainfo.