VRBAS Media

Oznaka: OHR

  • OHR razmatra nametanje izmjena Izbornog zakona BiH?

    OHR razmatra nametanje izmjena Izbornog zakona BiH?

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, uoči razgovora sa predstavnicima pojedinih političkih partija održao je sastanke sa predstavnicima nevladinog sektora, a u vezi sa izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

    Prema nezvaničnim informacijama fokus razgovora biće na presudi Ljubić te tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje bi doprinijele integritetu izbornog procesa, međutim spekuliše se da bi teme mogle biti i formiranje vlasti nakon izbora, nadležnosti Doma naroda Parlamenta BiH te ovlaštenja predsjednika Federacije BiH koji je na određen način od strane međuanrodne zajednice već optužen da blokira imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH.

    Šmit bi na temu izmjena Izbornog zakona danas trebao razgovarati sa Nerminom Nikišićem, predsjednikom SDP-a, Fahrudinom Radončićem, predsjednikom SBB BiH, Edinom Fortom liderom NS-a i Elmedinom Konakovićem, predsjednikom NiP-a.

    Pojedini zvaničnici iz ovih stranaka već su istakli da do njih dolaze informacije o tome da će Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH i to kako bi se ispunile želje HDZ-a.

    “Učestali pozivi iz različitih međunarodnih krugova. Tačno je sve što se pojavilo u medijima. Visoki predstavnik se konsultuje o namjeri da izađe u susret HDZ-u izmjenama koje se odnose na formiranje vlasti. Vrijednosno potpuno pogrešno. Uvođenje nove diskriminacije na pomolu”, napisao je Saša Magazinović iz SDP-a na svom Twiter nalogu.

    Na temu izmjena, tačnije nametanja Izbornog zakona BiH OHR je juče razgovarao i sa kabinetom Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, a zaključeno je da će Komšićev kabinet dostaviti OHR-u zahtjeve za ocjenom ustavnosti koje se odnose na izborni proces i Izborni zakon.

    Iz Komšićevog kabineta je saopšteno da je Komšić prema Usatvnom sudu BiH uputio zahtjev za ocjenu ustavnosti koji se odnosi na način odlučivanja i nadležnosti domova naroda, posebno sa stanovišta pokretanja vitalnog interesa, koji predstavlja alat za blokade.

    U samom OHR-u danas nisu bili raspoloženi za ragovor i na pitanja novinara samo su odgovrili da u ovom trenutku ne mogu da komentarišu “medijske spekulacije”.

  • OHR: Ustavni sud BiH spriječio nepopravljivu štetu

    OHR: Ustavni sud BiH spriječio nepopravljivu štetu

    OHR pozdravlja usvajanje privremene mjere Ustavnog suda BiH kojom se stavlja van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, saopšteno je na Twitter nalogu ove institucije.

    Kako su istakli, usvojenom mjerom sprječavaju se ozbiljne, dalekosežne i potencijalno nepopravljive štete koje bi u konačnici ugrozile sistem zdravstvene zaštite građana.

    U tvitu su pozdravili i mjeru o stavljanju van snage Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o republičkoj upravi do donošenja konačne odluke Suda u ovom predmetu.

  • Šulić jasan “Nisam promijenio stav o prisustvu predstavnika OHR skupštinskim sjednicama”

    Šulić jasan “Nisam promijenio stav o prisustvu predstavnika OHR skupštinskim sjednicama”

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić izjavio je danas u Banjaluci da nije promijenio stav o prisustvu predstavnika OHR skupštinskim sjednicama.

    Moj stav je poznat odranije i neće biti promijenjen. Kristijan Šmit nema legitimitet i pravo da poziva narodne poslanike u Srpskoj na bilo kakvo djelovanje i mijenjanje odluka. Legalno smo izabrani poslanici i degutantno je pričati o Šmitu – rekao je novinarima Šulić.

    On je istakao da je Narodna skupština Republike Srpske razmatrala Nacrt zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu, a Vlada Srpske već dostavlja određena zakonska rješenja o ovom i ostalim pitanjima.

    Poslanik PDP Igor Crnadak rekao je da opozicija nema šta komentarisati Šmita, koji, kako tvrdi, nije najveća prijetnja za Srpsku i Narodnu skupštinu, nego oni što ne sprovode što izglasaju, odnosno vladajuća većina.

  • OHR “Centralna banka BiH nikada nije bila međuentitetska institucija”

    OHR “Centralna banka BiH nikada nije bila međuentitetska institucija”

    OHR se oglasio se oglasio na zvaničnom Tviter nalogu gdje je demantovao navode kako je Centralna banka BiH međuentitetska institucija, kao i to da je visoki predstavnik ikada donio zakon o njenom statusu.

    entralna banka BiH nikada nije bila međuentitetska institucija niti je visoki predstavnik ikada donio zakon o njenom statusu. Centralna banka BiH je državna institucija osnovana Aneksom 4 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – navode iz OHR.

    Iz OHR su ponovili kako je Ustavom BiH konkretno Parlamentarna skupština BiH zadužena da utvrdi nadležnosti Centralne banke BiH.

    – Ustavom BiH konkretno je zadužena Parlamentarna skupština BiH da utvrdi nadležnosti Centralne banke BiH, što je Parlamentarna skupština BiH i učinila 1997. godine, usvajanjem Zakona o Centralnoj banci BiH – dodali su iz OHR.

    OHR je reagovao na tvrdnju kako je “Centralna banka BiH osnovana Dejtonskim mirovnim sporazumom, kao zajednička banka RS i FBiH, ali da su visoki predstavnici ukinuli tu strukturu i prenijeli upravljanje Centralnom bankom BiH na zajedničke institucije”. Takođe u toj tvrdnji je navedeno kako “prema Ustavu, Predsjedništvo je nadzorni organ, odnosno tijelo koje nadzire rad CBBiH”.Podsjetimo, član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik je predložio da se dva entiteta hitno dogovore o izmjenama Zakona o Centralnoj banci BiH, koja bi potom odštampala 400 miliona evra, koliko ima rezervi, prenosi Avaz.

  • OHR pisao Šuliću: Neprihvatljiv postupak, dužni ste omogućiti naše prisustvo na sjednici

    OHR pisao Šuliću: Neprihvatljiv postupak, dužni ste omogućiti naše prisustvo na sjednici

    Nakon što je juče potpredsjednik NSRS-a Denis Šulić rekao da predstavnicima OHR-a nije dozvolio da prisustvuju sutrašnjoj posebnoj sjednici Skupštine o povlačenju nadležnosti s nivoa BiH na nivo entiteta, oglasili su se iz ureda OHR-a u Banjoj Luci.

    Kako je u pismu upućenom Šuliću napisala zamjenica Visokog predstavnika Christiana Schmidta i šefica kancelarije u Banjoj Luci Marianne Berecz, njegov stav je neprihvatljiv.
    “Ovo je jasno nepoštovanje Dejtonskog sporazuma. Vjerujem da ćete ispoštovati svoju obavezu iz Dejtonskog sporazuma i osigurati nesmetan rad predstavnika OHR-a na današnjoj sjednici u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma”, stoji u pismu Berecz.

    Podsjećamo, Šulić je juče rekao da smatra da je za njega nedopustivo da OHR ili bilo koja druga kancelarija na ovaj način komunicira s Narodnom skupštinom RS-a.
    “S obzirom na činjenicu da u BiH ne postoji visoki predstavnik pa samim tim ni njegova kancelarija, ne vidim bilo kakav osnov za njihovo prisustvo posebnoj sjednici. Osim toga, samo obraćanje Narodnoj skupštini u imperativu je nešto što ne mogu prihvatiti”, rekao je Šulić.

  • Šulić: OHR-u nije dozvoljeno da prisustvuje sjednici Narodne skupštine RS

    Šulić: OHR-u nije dozvoljeno da prisustvuje sjednici Narodne skupštine RS

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić rekao je da predstavnicima OHR nije dozvolio da prisustvuju sutrašnjoj posebnoj sjednici Skupštine o vraćanju nadležnosti oduzetih Republici Srpskoj.
    – Kancelarija OHR poslala je službi Narodne skupštine obavještenje da će njihov predstavnih prisustvovati sjednici. Napominjem da to nije bio ni zahtjev, ni molba, već obavještenje. Kao predsjedavajući, obavijestio sam ih da im to nije dozvoljeno – rekao je Šulić.

    Šulić napominje da je za njega nedopustivo da OHR ili bilo koja druga kancelarija na ovaj način komunicira sa Narodnom skupštinom.

    – S obzirom na činjenicu da u BiH ne postoji visoki predstavnik pa samim tim i njegova kancelarija ne vidim bilo kakav osnov za njeihovo prisustvo posebnoj sjednici. Osim toga, samo obraćanje Narodnoj skupštini u imperativu je nešto što ne mogu prihvatiti – rekao je Šulić.

    Predsjedavajući Narodne skupštine je istakao da je predstavnicima Kancelarije Evropske unije dozvoljeno prisustvo sjednici.

    – Predstavnici Kancelarije Evropske unije su se obratili Narodnoj skupštini, uz puno uvažavanje, molbom da prisustvuju sjednici i mi smo im to dozvolili. Republika Srpska uvažava Evropsku uniju i spremna je na razgovor sa svima koji uvažavaju Republiku Srpsku. Drago mi je što će predstavnici Kancelarije Evropske unije moći da prisustvuju ovoj važnoj sjednici – naglasio je Šulić, prenosi RTRS.

    Šulić je rekao da će mediji iz Republike Srpske direktno prenositi sjednicu i da zaposlenici bivše kancelarije visokog predstavnika mogu, kao i svi ostali građani, na taj način pratiti prenos skupštine.

  • Jedni žele da se zakoni donose u parlamentu, a drugi u OHR: Političari i dalje lome koplja oko sporne Inckove odluke

    Jedni žele da se zakoni donose u parlamentu, a drugi u OHR: Političari i dalje lome koplja oko sporne Inckove odluke

    Blokada institucija na nivou BiH ulazi u peti mjesec, a političari iz Republike Srpske ostaju pri ranijem stavu da će ona trajati sve dok se ne povuče sporna Inckova odluka koja se tiče dopune Krivičnog zakona BiH vezano za zabranu negiranje genocida i ratnih zločina.

    Srpski političari od ranije upozoravaju da se kriza nastala nametanjem izmjena Krivičnog zakona BiH može riješiti na dva načina ili da OHR promijeni svoju odluku o nametanju ili da se predstavnici naroda sami dogovore o prihvatljivom tekstu zakona, ali da se prethodno „Inckova odluka“ stavi van snage.

    Predsjednik PDP Branislav Borenović ovih dana je ponovio da je neophodno da se sporna Inckova odluka stavi van snage, kako bi se pokrenula inicijativa da se kroz razgovor i dogovor relevantnih domaćih političkih struktura donese Krivični zakon kroz Ustavom propisanu proceduru u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    – Povlačenje iz primjene sporne Inckove odluke bi podrazumijevalo otpočinjanje unutrašnjih dogovora o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona koji bi bio prihvatljiv za sve parlamentarne političke subjekte, a time bi se mogli steći uslovi da se rad zajedničkih institucija BiH vrati u normalne tokove – istakao je Borenović.

    Njegovo mišljenje dijele i drugi srpski političari koji su do sada u više navrata predlagali isto.

    S druge strane, za većinu bošnjačkih političara, tako nešto je neprihvatljivo. Umjesto stavljanja van snage Inckove odluke, većina predlaže da se zakon prvo usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH, da bi nakon toga mogao biti mijenjan, što je za srpske političare neprihvatljivo.

    Da li je moguće očekivati da dođe do dogovora o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da se “Inckov zakon” stavi van snage?

    Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Snježana Novaković Bursać za Srpskainfo ističe da je skeptična po pitanju bilo kakvog dogovora.

    – Posljednji zakon je samo kap u već dosta prepunoj čaši. Smatramo da je ključni problem u ovoj priči sama činjenica da je nekome palo na pamet da donese zakon mimo institucija, čiji je to zadatak. Drugi problem je taj što dio političke javnosti i aktera u BiH prihvataju takvu praksu. Postavlja se pitanje čemu uopšte parlamenti, ako je moguće da neki stranac dođe u zemlju i nametne zakon, a onda i da neko tako nešto prihvati – ističe Bursaćeva.

    Ona dodaje da je nametanje zakona ključni problem u cijeloj priči, dok je sam sadržaj zakona za srpske političare sekundaran.

    Bursaćeva ističe da je neprihvatljiv prijedlog bošnjačkih političara da se zakon, koji je nametnuo Incko, prvo usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH, da bi nakon toga mogao biti mijenjan.

    – Ako prihvatate da razgovarate o tome, dakle prihvatili ste da to postoji. Drugim riječima prihvatate da se takva praksa nastavi i ubuduće. To je ključni problem i političke i suštinske prirode – kaže Bursaćeva.

    Da bi se „Inckov zakon“ trebao staviti van snage i otvoriti dijalog unutar Parlamentarne skupštine BiH oko izmjena Krivičnog zakona, slaže se i poslanik HDZ u Predstavničkom domu PS BiH, Predrag Kožul, koji kaže da je protiv bilo kakvih nametanja.

    On ističe da dogovore i zakone treba prepustiti domaćim političarima.

    – Parlament je jedino mjesto gdje se trebaju donositi zakonska rješenja u ovoj državi, kao i u svim drugim državama. To je naš stav oko svih zakonskih rješenja, ne samo oko ovoga. Nije ovo prvi nametnuti zakon. Međutim, treba imati u vidu da je svaki nametnuti zakon doneo probleme u funkcionisanju ove države – naglašava Kožul.

    Za razliku od njega, zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika DF u Predstavničkom domu PS BiH, Zlatan Begić ne dijeli takvo mišljenje.

    On kaže da je „sramota“ takav uslov uopšte postavljati kako bi se odblokirao rad institucija BiH.

    – Riječ je o presuđenom genocidu i presuđenim ratnim zločinima. Ako nama treba u 21 vijeku da se bilo ko u ovoj državi protivi zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, onda to dovoljno govori o dnu koje je ovo društvo dotaklo. Nije se uopšte smjelo doći u poziciju da neko negira genocid i ratne zločine – kaže Begić.

    On ističe da se ne slaže sa povlačenjem Inckovog zakona jer su „političari u BiH dokazali da nisu zreli da tako nešto sami izglasaju“.

    Prošlo je, kaže Begić, 26 godina od rata i ako za to vrijeme nisu mogli doneti takav jedan zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH, neće moći to učiniti ni u buduće.

    Poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu PSBiH, Damir Arnaut kratko je poručio da Inckovu odluku može izmjeniti samo novi visoki predstavnik, Kristijan Šmit.

    – Čuo sam da u nekim ambasadama postoji ideja da Šmit nametne odgodu primjene Inckove odluke kako bi dao vremena domaćim snagama da usaglase neki tekst, ali ne znam detalje. Ako bi se to desilo, to bi se svakako moglo riješiti jedino unutar institucija BiH – istakao je Arnaut, ne otkrivajući druge detalje.

  • Amerika snažno podržava visokog predstavnika u BiH

    Amerika snažno podržava visokog predstavnika u BiH

    SAD snažno podržavaju visokog predstavnika u BiH, njegovu kancelariju i njen mandat da nadgleda civilnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
    Ovo je saopšteno iz Bijele kuće poslije sastanka savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džejka Salivena i Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg RS ne priznaje.

    Salivan i Šmit naglasili su zajedničku posvećenost očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, a razgovarali su i o važnosti funkcionalnih institucija, koje pružaju usluge građanima.

    Među temama razgovora bilo je i obezbjeđivanje stabilnosti i vladavine zakona, kao i pružanje osnove za mir i ekonomske prilike za sve ljude u Bosni i Hercegovini, prenio je Tanjug.

    Saliven i Šmit, takođe, su se složili da je neophodno suprotstaviti se korupciji i podržati građansko društvo.

  • U OHR-u spremni na potez koji bi mogao dodatno produbiti krizu u BiH, iz Srpske jasna poruka: Imovina nije Šmitova briga

    U OHR-u spremni na potez koji bi mogao dodatno produbiti krizu u BiH, iz Srpske jasna poruka: Imovina nije Šmitova briga

    Ni OHR ni visoki predstavnik nemaju pravo da preuzimaju ulogu zakonodavca niti formiraju radne grupe za izradu zakona koji se odnosi na upravljanje i korišćenje državne imovine, a ako se, ipak, odluče na taj potez, samo će produbiti krizu u BiH.

    Stav je to sagovornika “Glasa Srpske” nakon što su se pojavile spekulacije da je OHR, odnosno Kristijan Šmit sa pozicije visokog predstavnika, pod uticajem Savjeta za primjenu mira u BiH (PIK), počeo proces formiranja ekspertske grupe koja ima za cilj da pomogne u izradi zakona o upravljanju i korišćenju državne imovine BiH.

    Pitanje imovine godinama je pod lupom domaćih i stranih predstavnika u BiH, a formalno-pravno nije ugašena ni zajednička komisija, formirana od predstavnika Savjeta ministara, vlada Srpske i FBiH, te drugih kojih se tiče ova oblast sa obje strane međuentitetske linije. Uz to, situaciju i političke odnose zakomplikovale su i pojedine odluke Ustavnog suda BiH i raniji potezi međunarodnog faktora.

    Ipak, pojedini mediji, pozivajući se na informacije iz OHR-a, objavili su da je Šmit, a u skladu sa agendom “pet plus dva”, odnosno ciljevima koje institucije treba da ispune prije zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika, krenuo u proces formiranja ekspertske grupe.

    Činiće je, prema navodima, domaći i strani stručnjaci, iako, navodno, zadaci grupe još nisu do kraja definisani, a načelno za cilj imaju da pomognu institucijama – Parlamentu u Sarajevu da donese zakon o upravljanju i korišćenju državne imovine, što je naloženo presudama.

    Redovni profesor ustavnog prava iz Banjaluke Milan Blagojević kaže da “tzv. Savjet za primjenu mira u BiH nije osnovan nijednim izvorom međunarodnog prava niti unutrašnjeg prava”.

    • Ni Povelja UN niti bilo koja konvencija UN, a ni Dejtonski sporazum ne dozvoljavaju postojanje tog savjeta. Zato nema pravo da bilo kojoj državi, pa ni BiH, postavlja bilo kakve uslove, a to znači ni tzv. uslove pet plus dva. Iz istih razloga nema pravo da ovlašćuje niti da poziva Kristijana Šmita da formira bilo kakve tzv. ekspertske grupe – rekao je Blagojević za “Glas”.

    OHR, dodaje, ni prema Dejtonskom sporazumu, a ni bilo kom drugom izvoru međunarodnog prava, ni prema Ustavu BiH, nema pravo da formira ovakve grupe. To, prema njegovim riječima, mogu da učine samo Parlament BiH, Savjet ministara ili Predsjedništvo BiH, ako smatraju potrebnim da se uopšte formira ova grupa.

    • A nema potrebe za tim. Jer, Sporazum o sukcesiji imovine SFRJ, koji je ratifikovala BiH, u Aneksu A jasno propisuje da imovina BiH mogu biti samo one nepokretnosti koje su u katastru ili gruntovnici već bile upisane na SFRJ. Dakle, sve ostale nepokretnosti koje nisu ranije bile upisane na SFRJ jesu vlasništvo entiteta na čijoj se teritoriji nalaze. Sve ovo je toliko jednostavno da ne postoji potreba za ekspertima i tzv. ekspertskim grupama. A Kristijana Šmita treba da bude sramota to što se lažno predstavlja kao navodni visoki predstavnik, iako nije imenovan na to mjesto od Savjeta bezbjednosti UN kao isključivo nadležnog organa, saglasno Dejtonu, Aneksu deset, kao jedinom izvoru međunarodnog prava kada je o tom pitanju riječ – zaključio je Blagojević.

    Slično smatra i potpredsjednik Narodne skupštine RS Milan Petković.

    • Nema potrebe za formiranjem bilo kakve komisije u vezi sa imovinom u BiH, a ako bi se zvanično i krenulo u tom pravcu, samo bi dodatno dovelo do produbljivanja krize u vezi sa tim pitanjem – zaključio je Petković za “Glas”.

    PIK je još 2004. godine zatražio od BiH da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine, zbog čega je i formirana Komisija za državnu imovinu koja je, na papiru, još aktivna.

    Zabrane

    Visoki predstavnik je 2005. godine nametnuo tri zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Srpska je 2010. godine usvojila Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Srpske i pod zabranom je raspolaganja. Incko je 2011. obustavio njegovu primjenu, a godinu kasnije Ustavni sud BiH, odlučujući po zahtjevu Bošnjaka, stavio van snage taj zakon. Već je najavljeno da će taj, raniji republički zakon, ponovo pred poslanike.

  • OHR formira ekspertsku grupu za izradu zakona o državnoj imovini

    OHR formira ekspertsku grupu za izradu zakona o državnoj imovini

    Christian Schmidt je pod utjecajem PIC-a krenuo u proces formiranja ekspertske grupe koja ima za cilj pomoći u izradi Zakona o upravljanju i korištenju državne imovine Bosne i Hercegovine, saznaje Klix.ba.

    Schmidt je u skladu s agendom 5+2, odnosno ciljevima koje institucije BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a, krenuo u proces formiranja ekspertske grupe, koju će činiti kako domaći tako i strani stručnjaci, a koja će raditi na izradi zakona o državnoj imovini.

    “Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti”, jedan je od ciljeva Programa 5+2.

    Zadaci i ciljevi ekspertske grupe još nisu do kraja definisani, međutim, načelno imaju za cilj pomoći institucijama BiH, odnosno Parlamentarnoj skupštini BiH, da donese Zakon o upravljanju i korištenju državne imovine, a što je naloženo presudama Ustavnog suda BiH.

    Prema našim saznanjima, OHR traži nestranačke ljude koji nisu vezani politikom da pomognu u ovom procesu te je u tom smislu već održano nekoliko sastanaka na kojima se pokušava dogovoriti sastav komisija.

    Sve to dolazi u trenutku blokade državnih institucija od zastupnika iz Republike Srpske, predvođenih SNSD-om i Milorad Dodikom.

    Iako je inicijalno Dodik tvrdio da je razlog blokada donošenje Inzkovog zakona o zabrani negiranja ratnih zločina, odluka Ustavnog suda BiH kojom su šume i poljoprivredna zemljišta proglašeni državnom imovinom Bosne i Hercegovine, najvjerovatniji su razlog trenutne krize. Javnost je svjesna koliko vlasti RS-a i Srbije ističu značaj izgradnje HE Buk Bijela na Drini, kao i aerodroma u Trebinju.

    Podsjećamo, Ustavni sud BiH je u presudi kojom su osporene pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske, iz septembra ove godine, još jednom naglasio, pozivajući se na presudu 1/11, da Republika Srpska kao entitet nema ustavnu nadležnost za rješavanje pitanja državne imovine, dok se to ne riješi odgovarajućim zakonom na nivou BiH.