VRBAS Media

Oznaka: OHR

  • OHR: Prijedlog rješenja državne imovine krajem ljeta ili početkom jeseni

    OHR: Prijedlog rješenja državne imovine krajem ljeta ili početkom jeseni

    Sljedeće sedmice trebao bi biti održan treći sastanak stručnjaka za pitanje državne imovine koju je osnovao Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR) uz podršku Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), potvrđeno je Feni iz OHR-a.

    Radna grupa formirana je sa zadatkom da prikupi set stručnih mišljenja i informacija kako bi Parlamentarnoj skupštini BiH pružila pomoć u rješavanju pitanja državne imovine, a očekuje se da bi preporuke mogle biti proslijeđene Parlamentarnoj skupštini BiH već krajem ljeta ili početkom jeseni.

    Iz OHR-a navode da je planirano da Radna grupa, koju čine ugledni domaći i međunarodni pravni stručnjaci, svake dvije sedmice održava redovne radne sjednice, na kojima vrši procjenu različitih tehničkih i pravnih aspekata vlasništva, korištenja i upravljanja državnom imovinom, te analizu različitih modela upravljanja imovinom, uključujući i primjere iz međunarodne prakse.

    Prihvatljivo i održivo rješavanje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti jedan je od pet ciljeva koje je Vijeće za provedbu mira utvrdilo u okviru Programa 5+2, ali na odluku institucija BiH i bh. političara kojom bi se riješilo pitanje državne imovine čeka se već 28 godina, podsjećaju iz OHR-a.

    “Rješavanje ovog pitanja pruža pravnu sigurnost i uspostavlja pozitivan ambijent za domaće i strane investitore, što vodi ka ostvarivanju ekonomskog rasta i otvaranju novih radnih mjesta, čime se doprinosi ostvarivanju većih javnih prihoda, a to dovodi do pružanja kvalitetnijih usluga građanima. Rješavanje pitanja državne imovine donosi korist za sve, niko nije na gubitku”, smatraju u OHR-u.

    Na pitanje planira li OHR na sličan način pomoći u rješenju i drugih pitanja koja se tiču ispunjavanja ciljeva Programa 5+2, iz OHR-a kažu da rezultati u smislu provedbe tog programa trebaju biti ostvareni domaćim naporima, a to vrijedi i za državnu i vojnu imovinu, ali i za vladavinu prava, fiskalnu održivost ili završetak provedbe Konačne odluke za Brčko.

    “Ovakav pristup još više dobija na značaju ukoliko ga posmatramo kroz prizmu Bosne i Hercegovine kao zemlje s kandidatskim statusom za članstvo u Evropskoj uniji i njene obaveze da provede reforme, a zemlja ostvari napredak na putu ka članstvu na osnovu vlastitih nastojanja”, naveli su iz OHR-a u odgovoru Feni.

    Pitanje državne imovine ponovo je aktuelizirano nakon što su predstavnici vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska počeli knjižiti državnu imovinu na entitet iako se to strogo protivi odlukama Ustavnog suda BiH koji je već u nekoliko presuda jasno naglasio da je pitanje državne imovine u nadležnosti države te se ono može rješavati samo u okvirima Parlamentarne skupštine BiH.

    Predstavnici nekoliko probosanskih političkih stranaka iz opozicije i pozicije potpisali su potom zajedničku izjavu kojom su pozvali političke aktere u BiH da prestanu s destruktivnim politikama i prihvate odluke Ustavnog suda BiH da je jedino država Bosna i Hercegovina nasljednik državne imovine koja je pripadala bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

    U opisu državne imovine, koji je dao Ustavni sud BiH, jasno stoji da državna imovina ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje služe javnoj vlasti, nego je državna imovina i „javno dobro“ (morska voda, morsko dno, riječna voda, riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna i prometna mreža, prometna infrastruktura), koje prioritetno služe svim ljudima u državi.

    Iako u izjavi političkih predstavnika nisu navedene nove već poznate činjenice, ona je naišla na oštro protivljenje poslanika iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji su burno reagirali i zaprijetili da neće učestvovati u radu državnih institucija, što je praksa koju koriste u slučajevima kada neke procese smatraju udarom na taj bh. entitet.

    Nova koaliciona vlast na državnom nivou formirana je u januaru ove godine nakon održanih parlamentarnih izbora u oktobru 2022. godine i to je bio prvi ozbiljan izazov s kojim su se suočili na početku svog mandata.

  • Kina i Rusija mogu zatražiti zatvaranje OHR-a

    Kina i Rusija mogu zatražiti zatvaranje OHR-a

    Ni Kina niti Rusija ne priznaju autoritet Kristijana Šmita i mogu zatražiti prijevremeno zatvaranje OHR-a u debati ovog mjeseca, saopšteno je na sajtu Savjeta bezbjednosti UN uoči sjednice zakazane za 10. maj na kojoj će biti održana redovna, šestomjesečna rasprava o situaciji u BiH.
    U saopštenju je navedeno da uloga OHR-a ostaje ključno pitanje za Savjet bezbjednosti.

    Kao jedna opcija za Savjet pominje se razmatranje “predsjedničke izjave” kojom se predlaže revizija buduće uloge OHR-a u zamjenu za priznanje Šmitovog legitimiteta od Kine i Rusije.

    Drugo važno pitanje je potreba da se razmotre pitanja u vezi sa “sve većim nacionalističkim i separatističkim akcijama i retorikom”.

    Šmitova uredba od 27. februara, kojom se suspenduje zakon Narodne skupštine Republike Srpske o imovini koju koriste vlasti Republike Srpske, biće ključni pokazatelj spremnosti rukovodstva Srpske da ospori autoritet OHR-a i odlučnosti Šmita da sprovede naredbe ako Republika Srpska odluči da pruži otpor, piše u saopštenju.

    “Članovi Savjeta mogu razmotriti izdavanje predsjedničke izjave kojom se potvrđuje kontinuirana relevantnost Dejtonskog sporazuma i pozivaju sve strane da se uzdrže od retorike i akcija koje izazivaju podjele”, navedeno je u saopštenju.

  • OHR formirao Radnu grupu za pitanje državne imovine

    OHR formirao Radnu grupu za pitanje državne imovine

    Kancelarija visokog predstavnika, uz podršku Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, formirao je Radnu grupu eksperata, kao dio procesa tehničkih konsultacija o državnoj imovini.

    Radna grupa ima zadatak da na nivou eksperata obavi pravnu analizu različitih aspekata koji se odnose na raspodjelu imovine između države i drugih nivoa vlasti.Prva radna sjednica u okviru procesa tehničkih konsultacija održana je danas u Sarajevu.

    Radna grupa, koju čine ugledni domaći i međunarodni pravni stručnjaci, organizovaće redovne radne sastanke na kojima će njeni članovi obaviti procjenu različitih tehničkih i pravnih aspekata vlasništva, korištenja i upravljanja državnom imovinom, te analizirati različite modele upravljanja tom imovinom, uključujući i primjere iz drugih zemalja.

    Cilj Radne grupe je da sakupi niz stručnih mišljenja i informacija kako bi Parlamentarnoj skupštini pružila pomoć u provođenju aktivnosti usmjerenih na rješavanje pitanja državne imovine, piše N1.

    Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između državnog i drugih nivoa vlasti prvi je cilj Programa 5+2 i obaveza vlasti u BiH na čije rješavanje se već dugo čeka.

  • OHR: Institucije BiH su mjesto za političke rasprave, nema potrebe da ih se brani oružjem

    OHR: Institucije BiH su mjesto za političke rasprave, nema potrebe da ih se brani oružjem

    Ured visokog predstavnika reagovao je na intervju reisa Huseina Kavazovića u kojem je rekao da ukoliko institucije BiH budu ugrožene bit će potrebno braniti “zemlju i oružjem”. Iz OHR-a smatraju da su institucije BiH mjesto za političke rasprave i da nema potreba da ih se brani oružjem.

    “Ured visokog predstavnika, kao i sam visoki predstavnik, izuzetno poštuje reisu-l-ulemu Kavazovića”, saopćeno je iz OHR-a.

    Dodaju da osobe koje su odgovorne za promicanje pozitivnog razvoja u BiH trebaju naglasiti da nema ničeg što bi situaciju u 2023. godini moglo povezati sa “užasnim okolnostima 1992”.

    “Institucije Bosne i Hercegovine su mjesto za političke rasprave. Nema potrebe da ih se brani oružjem. Postoji snažno i održivo opredjeljenje, kako na međunarodnom tako i na domaćem nivou, u pogledu funkcioniranja institucija”, navodi se.
    Smatraju da sva pitanja i rasprave trebaju biti riješeni konkretnim demokratskim mjerama i u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma.

  • Dodik: Zatvoriti OHR i vratiti se na poštovanje Ustava BiH

    Dodik: Zatvoriti OHR i vratiti se na poštovanje Ustava BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da je krajnje vrijeme da OHR bude zatvoren i da treba odbaciti sve što je visoki predstavnik ikada uradio i vratiti se na vladavinu prava i poštovanje Ustava BiH.

    Dodik je istakao da u BiH nema visokog predstavnika, da je to još jedna od izvrnutih stvari u zemlji koja ne može da nađe svoj način postojanja ni više decenija od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

    On je dodao da najveći nered ipak unosi onaj koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik, koga nije imenovao Savjet bezbjednosti UN, niti potpisnice Aneksa 10.

    “Sva priča Zapada o tome kako se radi o vladavini prava pada u vodu na ovom primjeru koji je bespravno nasilje koje čini Zapad uvjeren da samo mjera najgoreg za nas ovdje postoji kao optimalno stanje stvari”, dodao je Dodik.

    Dodik je naveo da je stanje sa aktuelnim koji sebe naziva visokim predstavnikom opisano u tekstu “Frankfurter algemajne cajtunga”, koji potvrđuje sve ono što u Srpskoj godinama ponavljaju, a to je da se radi o kolonijalnoj upravi, da je to kolonizator koji ima ovlaštenja koja nigdje nisu propisana.

    “Da stvar bude još gora, u tom članku se ne pominje Evropa koja sebe vidi kao pravnu tekovinu tradicije i iskustva, daje BiH status kandidata sa visokim predstavnikom. Gotovo apsurd do apsurda”, dodao je on.

    Dodik je napomenuo da na kraju teksta “Frankfurter algemajne cajtunga” novinar veoma jasno govori o tome da je funkcija visokog predstavnika veoma dobro plaćena.

    “Koliko ja znam, 24.000 evra mjesečno, bez poreza ni ovdje, ni tamo odakle dolazi, sa dodatnim putnim troškovima, dodatnim osiguranjem za nesiguran život na nesigurnoj teritoriji. Kad skupite sve i pravo da mu je plaćeno da odlazi u svoje mjesto stanovanja, to je oko 40.000 evra mjesečno i što je najgore sve su to prepisuje kao pomoć nama u BiH”, dodao je Dodik.

    Dodik je rekao da je to jedno političko praznovjerje, ljudsko ludilo, te da je gotovo nemoguće razumjeti šta je cilj svega toga i zašto od BiH prave takvu vrstu priče.

    “S druge strane, mislim da je krajnje vrijeme da se OHR zatvori. Ne postoji OHR, postoji osoblje visokog predstavnika koje je on pretvorio u snažnu kancelariju još za vrijeme Pedija Ešdauna koja je imala tada 750 ljudi koji su nametali rješenja i nametnuli više od 280 zakona u BiH, tvrdeći da je to demokratski potrebno i da je to demokratski model ponašanja”, naveo je Dodik.

    On je naglasio da je u svemu tome apsolutno jasno da visoki predstavnik nije imao nikakva prava da nametne zakone.

    Dodik je rekao da takozvani Savjet za sprovođenje mira /PIK/ ne postoji u Dejtonskom sporazumu i da nije tijelo koje može da propisuje bilo šta, pa ni da širi ovlaštenja visoki predstavnika.

    “Visoki predstavnik je strana potpisnica Aneksa 10. On se lažno predstavlja kao predstavnik međunarodne zajednice, on to nije. On nije uveden odlukama međunarodne zajednice, nego Aneksom 10. I sve su to apsurd do apsurda koji ovdje nekako preživljavaju u lažnoj namjeri da opet taj koji je lažan nametne lažne zakone”, rekao je Dodik i dodao da je to neodrživo.

    On je naveo da PIK nije ovlašten da visokom predstavniku daje ovlaštenja i da je to “blef koji živi protivustavno već 24-25 godina”.

    “I mi sada ovde treba da aplaudiramo tim njihovim blefovima. Ako se tome suprotstavite, onda prolazite veoma loše, onda vas kažnjavaju i uvode sankcije i mnogo čega drugog”, naveo je Dodik.

    On kaže da je dosljednost pravu naroda u Republici Srpskoj na status koji ima Dejtonskim sporazumom stvar odnosa ne samo prema Srpskoj i srpskom narodu, nego i odnosa prema budućnosti i odnosa koji treba da izgradi njen pravi status.

    “Mi treba da odbacimo sve što je visoki predstavnik ikada uradio i da se vratimo na vladavinu prava, na poštovanje Ustava BiH. Treba da odbacimo sve ono što su ikada uzeli Republici Srpskoj na ovaj ili onaj način, a u suštini nasiljem, ovakvim ili onakvim, i političkom nesaglašnošću i mehanizmima koji su predviđeni da se mijenjaju ustavne pozicije koje nisu poštovane, nego su nametane”, rekao je Dodik.

    On je ukazao da je visoki predstavnik u BiH nametao zakone, a onda je tražio da se to usvoji, a sada kada više ne može da prođe taj blef onda korisite Ustavni sud.

    “Dovode nam opet Nijemce da oni nama govore kako treba i šta treba da se uređuje”, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, kada izvršite uvid u Ustav, onda vidite da je to sve antiustavno, da nema nikakvo uporišta u Ustavu, ali oni to guraju do kraja očigledno u želji da naprave unitarnu BiH.

    “Ovo je najbolji put da BiH jednog dana i ne bude, bez obzira šta oni od toga i tako smatrali. Nemoguće je pristati da se Ustavni sud ponaša inkvizicijski, kriminalno, protivustavno, tamo nekoliko ljudi sjedi da bi oni navodno kreirali svoj liberalni pristup u svijetu”, istakao je Dodik.

    On je naveo da je njihova uloga isključivo da se upute u tekst Ustava, da vide da li ima jasna rečenica koja ukazuje na to da je nešto u redu ili nešto nije u redu.

    “Međutim, oni kreiraju, pišu Ustav i nastavljaju tu sramotnu praksu visokog predstavnika. A ambasadori iz SAD, Evrope, Britanije dure se i dižu noseve kad im nešto prigovoriš na tu temu. Živimo gotovo isti život već 20 godina”, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, oni očigledno računaju da njihovo istrajavanje u gluposti može da riješi pitanje BiH koje je nametnuto.

    “Ova BiH je nametnuta, ova BiH ne pripada nama, ova BiH ne pripada Dejtonu. Nama pripada dejtonska BiH, a ne američka ili britanska ili evropska volja njihovih ambasadora, a pogotovo njihovih visokih predstavnika i njihovih sudija u Ustavnom sudu”, istakao je Dodik.

  • Radno u OHR-u: Traži se model da se zaobiđe Lendo i formira novi saziv Vlade FBiH

    Radno u OHR-u: Traži se model da se zaobiđe Lendo i formira novi saziv Vlade FBiH

    Nakon što se imenovano rukovodstvo Federacije BiH (Lidija Bradara, Refik Lendo i Igor Stojanović) nije uspjelo dogovoriti ko će biti predsjednik, a ko potpredsjednici entiteta, u OHR-u su počele konsultacije o izmjenama Ustava FBiH kojim bi se omogućilo imenovanje novog saziva Vlade FBiH.

    Sada će se u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH glasati o tome ko će biti predsjednik, a ko potpredsjednici, uslijedit će nova prepreka na putu ka izboru premijera i kompletiranja nove Federalne vlade.
    Za imenovanje novog saziva Vlade FBiH potrebno je da saglasnost da i predsjednik i oba potpredsjednika, a prema dosadašnjim najavama jasno je da Refik Lendo (SDA) neće pristati da potpiše odluku o vlasti bez SDA, pravdajući to činjenicom da njegova stranka ima većinu u Klubu Bošnjaka Doma naroda te generalno brojem glasova.

    Prema planu koji ima OHR, Christian Schmidt sada navodno namjerava nametnuti nove izmjene Ustava Federacije BiH kojim bi omogućilo formiranje Vlade Federacije BiH bez potpisa Refika Lende (SDA), budućeg potpredsjednika Federacije iz reda bošnjačkog naroda.

    Da se pregovori vode sa predstavnicima stranaka okupljenih oko Osmorke potvrdio je Elvir Karajbić iz SDP-a kazavši da se u zgradi OHR-a vrše konsultacije visokog predstavnika sa predstavnicima stranaka a u vezi nastale situacije oko formiranja Vlade FBiH.

    “Predsjednik Nikšić i zastupnik Dizdar razgovaraju ispred SDP-a sa Međunarodnim organizacijama. Vi znate da OHR razgovara sa svojim političkim partijama i nije sporno da su bili određeni kontakti sa OHR-om. Oni razgovaraju sa svima. Za detalje trebate pitati predsjednika i one koji su išli na razgovor”, kazao je.

    OHR, saznaje Istraga.ba, ima problem da jasno definiše odluku koju bi nametnuo, jer bi se takvim izmjenama oslabila pozicija HDZ-a.

    Prva opcija, koja je OHR-u predložena iz SDP-a, je to da formiranje Vlade Federacije BiH može blokirati predsjednik ili onaj potpredsjednik koji dobije podršku 2/3 kluba naroda kojem pripada.

    To bi, u praksi značilo da bi Refik Lendo mogao blokirati imenovanje Vlade Federacije BiH ukoliko ga podrži 16 od ukupno 23 delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH. Ista situacija je, naravno, i sa Lidijom Bradarom u Klubu Hrvata i Igorom Stojanovićem iz Kluba Srba. Međutim, protiv ovakve vrste izmjene je HDZ BiH, jer bi, ukoliko ovo bude “trajno rješenje”, pozicija te stranke bila oslabljena.

    To je inače ideja o kojoj je prvi pisao Klix.ba, 1. februara ove godine, a o čemu se tačno radi možete pročitati ovdje.

    Druga opcija je da se nametne odluka kojom bi, faktički, bili postavljeni novi rokovi. Tako, ukoliko u određenom periodu predsjednik i potpredsjednici FBiH ne postignu dogovor (konsenzus), onda bi se broj potrebnih potpisa sa tri, smanjio na dva. No, i ovo rješenje ne ide u prilog HDZ-u BiH, zbog čega u OHR-u, ali i dijelu zapadnih ambasada smatraju da ovakvu odluku ne bi trebalo nametnuti.

    Treća varijanta je “ad hoc” odluka. Schmidt ne bi nametao izmjene Ustava FBiH,, već bi nametnuo jednokratnu odluku prema kojoj, samo za izbor nove Vlade u ovom izbornom ciklusu, ne bi bili potrebni potpisi predsjednika i dva potpredsjednika Federacije.

    Na taj bi način Schmidt obezvrijedio glas Refika Lende, potpredsjednika Federacije BiH iz reda Bošnjaka.

    Istraga navodi i da bi Schmidt prilikom donošenja jednokratne odluke naveo da zadužuje Parlament Federacije BiH da ovu odredbu ugradi u Ustav FBiH. Međutim, da bi se izmijenio Ustav FBiH potrebna je dvotrećinska većina u Parlamentu Federacije, to znači da takve izmjene nikad ne bi bile ugrađene u Ustav, niti bi se više ikada primijenile nakon bilo kojeg izbornog ciklusa.

    Treba istaći da ovakve izmjene ne odgovaraju HDZ-u Dragana Čovića i da oni sigurno neće pristati na ove izmjene Ustava FBiH koje bi ih u budućnosti mogle “skupo koštati”. Da ne podržava nove reakcije OHR-a, Dragan Čović je to već ponovio više puta ovog mjeseca.

    “Mislim da je Schmidt uradio ono što je trebao uraditi i ne mislim da treba djelovati po pitaju Ustava FBiH, mislim da imamo sve riješeno. Ako treba djelovati, treba uraditi za one koji antidjetonski djeluju. Iskreno, ne prizivam takve odluke”, kazao je.

  • Kalabuhov: Rusija za hitno ukidanje OHR-a

    Kalabuhov: Rusija za hitno ukidanje OHR-a

    Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da Rusija insistira na hitnom zatvaranju OHR-a jer više nije neophodan, a u samovolji Kristijana Šmita, koji nema potvrdu Savjeta bezbjednosti UN, vidi glavni faktor destabilizacije u BiH.

    Kalabuhov je ocijenio neprihvatljivim uplitanje spoljnih igrača u unutrašnje poslove BiH, te istakao da je uvjeren da je Dejtonski mirovni sporazum temelj BiH.

    On je naglasio da Rusija vidi BiH kao prijateljsku zemlju, te da računa na to da će rukovodstvo i ubuduće biti uzdržano u vezi sa antiruskim sankcijama.

    • Okončano je doba dominacije Zapada sa SAD na čelu, karakteristično po jednostranom nametanju ostalom svijetu pravila uz kršenje prava i sloboda pojedinih osoba, organizacija, država, čitavih regiona – ocijenio je Kalabuhov u autorskom tekstu za Glas Srpske.

    On je konstatovao da je trenutno u toku formiranje novog svjetskog poretka.

    • Odnosi između Rusije i Zapada nastavljaju da naglo degradiraju. Faktički je u toku hibridni rat SAD i Evrope protiv Rusije koji su Vašington i njegovi sateliti pripremali više godina – naglasio je Kalabuhov.

    On je naveo da će specijalna vojna operacija, koju je Rusija pokrenula s ciljem zaštite stanovništva sa ruskog govornog područja Donbasa, biće vođena dok se ne ispune postavljeni ciljevi, odnosno potpuno unište izvori prijetnji bezbjednosti Ruske Federacije i njenih građana.

    Kalabuhov je istakao da je uzrok energetske krize u Evropi pogrešna politika zapadnih država u oblasti energetike tokom privrednog obnavljanja u periodu nakon virusa korona, kao i pokušaju Vašingtona i Brisela da “kazne” Rusiju sankcijama i direktnom sabotažom kao što je bio slučaj sa projektima “Sjevernog toka”.

    • Zbog njihovih antiruskih sankcija zemlje koje nemaju vlastite izvore energije nemaju drugog izbora osim da se vrate na energente štetne po ekologiju. Na taj način dijalog o klimatskim promjenama je doživio kolosalan udarac – naglasio je Kalabuhov.
  • Poslanici Bundestaga uputili prijedlog rezolucije: Ukinuti OHR u BiH

    Poslanici Bundestaga uputili prijedlog rezolucije: Ukinuti OHR u BiH

    Poslanici stranke Alternativa za NJemačku /AfD/ uputili su Bundestagu prijedlog rezolucije “Stabilnost i bezbjednost za zapadni Balkan” u kojem se navodi da je proširenje EU na države Zapadnog Balkana nerealno, te da treba težiti privilegovanom partnerstvu po modelu Švajcarske i Norveške.
    “Zapadni Balkan je geopolitički nestabilan dio Evrope. Nedostatak ekonomske perspektive, postojanje kriminalnih i narko bandi, terorizam i etno-kulturni sukobi muče BiH, kao i Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i pseudo-državu Kosovo”, smatraju poslanici Bundestaga.

    Predlaže se da njemački Bundestag pozove Saveznu vladu da podrži i sarađuje sa Savjetom ministara protiv širenja radikalnog islama u BiH i regrutovanja terorista, na efikasnom krivičnom gonjenju i prevenciji radikalizacije u zemlji, te da zajedno sa državama potpisnicama Dejtonskog sporazuma provede jaku reformu BiH, stvarajući nezavisan i ravnopravan hrvatski entitet pored bošnjačkog i Republike Srpske.

    “Takođe, zajedno sa našim partnerima na nivou UN zalagati se za ukidanje Kancelarije visokog predstavnika kako bi BiH mogla odlučivati slobodno i suvereno, bez spoljnog miješanja o svom unutrašnjem poretku i razvoju, kao i vršiti pritisak na bošnjačke političke predstavnike da dozvole stranim sudijama Evropskog suda za ljudska prava u Ustavnom sudu BiH da budu zamijenjeni sudijama, državljanima BiH”, ističe se u prijedlogu rezolucije koji je u posjedu Srne.

    Poslanička grupa AfD ukazuje da politika prinudne centralizacije BiH, provođenje bošnjačkih interesa i ignorisanje prava Hrvata i Srba pojačava secesijske tendencije i samo vodi ka daljoj nestabilnosti.

    “Umjesto toga, federalnu strukturu BiH, koja je kodifikovana i usidrena u Ustavu BiH Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine, treba ojačati tako što će Hrvati formirati nezavisan entitet poput Republike Srpske za Srbe, što je hrvatska strana odavno zahtijevala. Nasilna bošnjačko-hrvatska zajednica u Federaciji BiH biće raspuštena.

    Nasilno ujedinjenje znači da Bošnjaci, koji čine relativnu većinu u BiH, odlučuju o hrvatskim predstavnicima u Predsjedništvu BiH. To nije demokratski i vodi ka rastućim tenzijama između etničkih grupa. Osim toga, antisuverena pozicija visokog predstavnika UN za BiH treba da bude ukinuta. Venecijanska komisija Savjeta Evrope saopštila je da su njena ovlaštenja ‘suštinski nespojiva sa demokratskim karakterom države i suverenitetom BiH'”, ističe se u prijedlogu rezolucije i podsjeća da od 2021. godine visoki predstavnik više nema nikakav legitimitet od Savjeta bezbjednosti UN.

    U prijedlogu rezolucije se ističe da je multikulturalni eksperiment EU propao i na Kosovu.

    “Nakon rata NATO saveza protiv Savezne Republike Jugoslavije /1999./, koji je bio u suprotnosti sa međunarodnim pravom, mnoge zapadne države su priznale jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova. U međuvremenu, Kosovom vlada nacionalistička partija Samoopredjeljenje pod premijerom /samoproglašenog Kosova Aljbinom/ Kurtijem, koja u svom programu predviđa stvaranje Velike Albanije povezivanjem Kosova sa Albanijom”, pojašnjava se u prijedlogu rezolucije.

    Da bi se uspostavio mir na Kosovu, smatraju poslanici AfD u Bundestagu, moraju se kratkoročno ojačati prava srpske manjine i prenijeti izvršna ovlašćenja na asocijaciju srpskih zajednica na sjeveru Kosova naseljenog Srbima.

    “Srpskim crkvama i manastirima, koje je opljačkala albanska mafija 2004. godine, nacionalnim svetinjama Srbije kao npr. svjetskoj baštini UN Visokim Dečanima treba dati eksteritorijalni status koji garantuju UN kako bi se obezbijedila njihova zaštita i integritet. Takođe, svaki pokušaj pritiska na matičnu državu Srbiju da li u kosovskom pitanju ili u slučaju sankcija Rusiji, nedopustivo je miješanje u unutrašnje stvari Srbije i treba najoštrije odbaciti”, ističe se u prijedlogu rezolucije.

  • Niko ne prihvata nezakonita nametanja OHR-a

    Niko ne prihvata nezakonita nametanja OHR-a

    Nesporno je da nijedna etnička grupa, niti politička stranka u BiH principijelno ne prihvata nezakonito polaganje prava OHR-a da svoju volju nameće kao zakon, pa je konačno vrijeme da i međunarodna zajednica odustane od ove prevare, ističe se u dodatku 28. Izvještaja Vlade Republike Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti UN.

    Pravno gledano, OHR nema ovlašćenja ni po osnovu Dejtonskog sporazuma niti po osnovu bilo kog drugog izvora prava da donosi zakone u suprotnosti sa demokratskim ustavnim procedurama BiH, napominje se u dokumentu.

    U Izvještaju se ukazuje da su bošnjačke političke stranke, međutim, uvijek davale veliku podršku OHR-ovim prisvojenim diktatorskim ovlašćenjima zato što OHR uvijek postupa u skladu sa političkom agendom tih stranaka.

    Bijesna i prkosna reakcija bošnjačkih političkih stranaka na prijedlog njemačkog diplomate Kristijana Šmita naglašava činjenicu da je njihova podrška OHR-ovim diktatorskim ovlašćenjima sve vrijeme neprincipijelna, ističe se u Izvještaju.

    U Izvještaju je ocijenjeno da odbacivanje svih nastojanja da se dođe do izborne reforme predstavlja namjerno obespravljenje Hrvata i odbacivanje SDA samih principa koji su u osnovi Dejtonskog sporazuma.

    Razjarena i neukrotiva reakcija bošnjačkih političkih stranaka u BiH na vijest

    da Šmit planira da donese odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH na način koji ima za cilj da zaštiti hrvatska politička prava zagarantovana Dejtonskim sporazumom razotkriva nedostatak legitimiteta prisvojenih diktatorskih ovlašćenja OHR-a i neprincipijelno licemjerje bošnjačkih političkih stranaka i njihovih međunarodnih pomagača, piše u dodatku na Izvještaj.

    Nepopustljivost SDA ispoljena u vezi sa sprovođenjem odluke u predmetu “Ljubić” je, kako se ističe u dokumentu, izazvala dugotrajnu političku krizu u Federaciji BiH /FBiH/. U tekstu se dodaje da je sam vrh Hrvatske snažno podržao napore Hrvata u BiH da osiguraju ravnopravnost na koju imaju pravo prema Dejtonskom sporazumu.

    • Da bi BiH uspjela, bošnjački politički vrh mora konačno prestati da odbacuje dejtonski kompromis, jer uporno neprihvatanje Dejtona izaziva političke krize u BiH jednu za drugom – piše u dodatku Izvještaja.

    Podsjeća se da je SDA jasno stavila do znanja da ima za cilj postizanje ratnih ciljeva Armije Republike BiH /bošnjačke vojske/, kao da Dejtonski sporazum nikada nije potpisan.

    U Izvještaju se navodi da SDA preuzima kontrolu i nad svim ključnim polugama vlasti na nivou BiH kako bi jednostrano upravljala BiH suprotno odredbama Ustava o podjeli vlasti. Ovakvi koraci, kako je ocijenjeno u doukmentu, destabilizuju BiH pošto se grupe kojima su zaštita i autonomija zagarantovane Dejtonom.

    • Između ostalog, SDA ostvaruje dominaciju u brojnijem entitetu BiH, FBiH načinom izbora članova Doma naroda FBiH. Ovaj način omogućava da područja u kojima su Bošnjaci brojniji izaberu većinu srpskih članova i najmanje jednu trećinu hrvatskih članova – piše u Izvještaju.

    Izvještaj Savjetu bezbjednosti UN odnosi se na period maj-oktobar i u njemu, kao i u svojim dosadašnjim izvještajima, Vlada Republike Srpske izražava viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH, s ciljem razjašnjavanja stanovišta članovima Savjeta bezbjednosti i međunarodne zajednice.

    Izvještaj je dostupan na internet stranici Vlade Republike Srpske.

  • Uloga OHR-a bacila EU u drugi plan

    Uloga OHR-a bacila EU u drugi plan

    Uloga Evropske unije i ispunjavanje 14 ključnih prioriteta EU proteklih mjeseci skrenuti su u drugi plan nakon što je ponovo zaživjela uloga OHR-a time što je Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg u RS ne priznaju, nametnuo nekoliko važnih odluka kad je u pitanju Izborni zakon.

    Iako se pitanja Izbornog zakona nalaze u 14 ključnih evropskih prioriteta, Mišljenje Evropske komisije, u kojem se prioriteti nalaze, ne predviđa da se tim pitanjem bavi OHR, nego Kancelarija specijalnog predstavnika EU u BiH.

    “OHR-u su dodijeljenja široka izvršna ovlaštenja da donosi zakone putem dekreta i smjenjuje javne zvaničnike i poznata su kao bonska ovlaštenja, koja su zadnji put korištena 2011. godine. Tako ekstenzivna međunarodna supervizija je u principu nekompatibilna sa suverenitetom BiH i samim tim sa članstvom u EU. Proces zatvaranja OHR-a traje od 2008. godine, a ishod zavisi od mnogo uslova”, navedeno je u Mišljenju. Napomene radi, mišljenje je izdato 2019. godine, dakle prije Inckovog zakona i naknadnih upotreba bonskih ovlaštenja od strane Šmita.

    Slučajno ili ne, jačim angažovanjem Šmita smanjena je uloga EU u BiH, pa se samim tim može postaviti pitanje u kojoj mjeri će vlasti u BiH biti motivisane da sarađuju s evropskim institucijama.

    Podsjećanja radi, EU i SAD su tijesnom saradnjom uoči prošlih lokalnih izbora uspjele postići dogovor glavnih stranaka u FBiH oko rješavanja pitanja izbora u Mostaru bez supervizije i međunarodnog nametanja, ali taj sporazum je doživio kritike stranaka s centralom u Sarajevu lijeve orijentacije. Te stranke su, uz intelektualnu elitu iz Sarajeva, tražile da se u igru vrati OHR, a kada je i Šmit, suočen s realnošću, zaključio da Izborni zakon treba da sadrži neke etničke elemente koje traže Hrvati, doživio sličnu kritiku kao i šef Delegacije EU koji je ohrabrio i doprinio postizanju Mostarskog sporazuma.

    Napomene radi, od 14 ključnih prioriteta riješeno je samo pitanje Mostara o kojem smo već govorili, uspostavljanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, takođe rezultat domaćeg dogovora, kao i nekoliko manjih iskoraka u vezi s reformom javne uprave.

    Nepovjerenje briselske administracije prema OHR-u može se vidjeti iz dokumenta iz marta ove godine, u kojem se odobrava finansiranje OHR-a u tekućoj budžetskoj godini, koja je trajala još samo tri mjeseca od datuma donošenje ove odluke. Iz nje se vidi da je EU, slučajno ili ne, kasnila s uplatom sredstava na račun OHR-a. Osim toga, u odluci se jasno kaže da je uplata u budžet OHR-a uslovljena poštovanjem programa EU u BiH, odnosno očekivanje da se OHR povinuje odlukama EU.

    “Svrha ove uplate u korist OHR-a od jula 2021. do juna 2022. je da se olakšaju aktivnosti OHR-a, a istovremeno da se osigura da aktivnosti OHR-a nisu u konfliktu sa zadacima i funkcijama EU, posebno onima koje se odnose na specijalnog predstavnika EU u BiH. Ova podrška će pomoći OHR-u da uz blisku saradnju i koordinaciju s EU radi na završetku njegovog mandata, a posebno kada je riječ o ispunjavanju 5+2 uslova i ciljeva za zatvaranje OHR-a”, navedeno je u odluci EU o zakašnjelom uplaćivanju sredstava za budžet OHR-a, iz čega se može zaključiti da je EU uplatila novac na račun OHR-a očekujući tranziciju OHR-a ka zatvaranju, a ne njegovo ponovno aktiviranje.

    Obratili smo se i Evropskoj komisiji, ali odgovor koji smo dobili je bio indirektan.

    “EU doprinosi budžetu OHR-a putem članarine u Savjetu za sprovođenje mira. Podrška EU ide ka tome da se omogući funkcionisanje OHR-a iz Treće komponente IPA, koja se odnosi na tematske prioritete jačanja svih aspekata dobrosusjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i međusobne saradnje, kao i kapacitet EU i njenih partnera da spriječe sukob i jačaju mir. Podrška EU će OHR-u omogućiti da u uskoj koordinaciji s Kancelarijom specijalnog predstavnika EU u BiH radi na završetku svog mandata”, objašnjeno nam je.

    Napomenuli su i da je EU od 2008. do prošle godine za OHR uplatila oko 51,5 miliona evra, te da se budžet vremenom sve više smanjivao. Napomene radi, EU sada uplaćuje polovinu ukupnog potrebnog novca za funkcionisanje OHR-a.