VRBAS Media

Oznaka: Njemačka

  • Radnici iz BiH ponovo mogu u Njemačku

    Radnici iz BiH ponovo mogu u Njemačku

    Radnici sa zapadnog Balkana se, nakon pauze koja je prouzrokovana pandemijom kovida-19, ponovo mogu prijaviti za rad u Njemačkoj.

    Naime, kako nam je potvrdio Dominik Erentraut, zamjenik glavnog portparola Saveznog ministarstva za rad i socijalnu zaštitu Njemačke, od 4. jula su praktično sva ograničenja ukinuta, i kad je u pitanju Pravilo za zapadni Balkan i drugi programi za zapošljavanje naših radnika u toj zemlji.

    “Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova je usljed pandemije kovida-19 i na nivou EU ograničilo ulazak iz trećih država. Ova ograničenja su od strane Ministarstva unutrašnjih poslova za BiH ukinuta 4. jula i ni za jednu od šest zemalja obuhvaćenih Pravilom za zapadni Balkan više ne postoje ograničenja. Time su ponovo omogućena zapošljavanja u Njemačkoj putem Pravila za zapadni Balkan. Međutim, treba naglasiti da je u svakom trenutku ponovo moguće uvođenje ograničenja, u zavisnosti od razvoja situacije izazvane pandemijom”, objasnio je Erentraut.

    Kada je riječ o Pravilu za zapadni Balkan, pojasnio nam je da ono nikad nije bilo ukinuto, posebno ne nakon što je, kako je naglasio, početkom godine ponovo produženo na period od tri godine, odnosno do kraja decembra 2023. godine.

    “Ovo pravilo obuhvata i BiH, a jedina novina u odnosu na prethodno Pravilo je uvođenje ograničenja od 25.000 koje se odnosi na sve države, koje, osim BiH, još obuhvataju Albaniju, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju”, rekao nam je on.

    Kada je riječ o eventualnom otvaranju novih radnih mjesta u Njemačkoj, zasad ne postoje adekvatni podaci. Kako nam je objašnjeno, s obzirom na to da pandemija još traje, njemački poslodavci u ovom trenutku ne mogu procijeniti kakve će biti potrebe na tržištu rada u narednim mjesecima, pa se zasad ne oglašavaju. Mi smo uputili i pitanje Njemačkom savezu poslodavaca, ali nam ni nakon pet dana nije stigao odgovor, što potvrđuje tezu da još nisu voljni da se u ovom trenutku o eventualnim potrebama javno izjašnjavaju.

    Osim toga, kako nam je rečeno, Njemačka veliku pažnju poklanja inicijativi “malog Šengena”, kojim želi zadržati radnike u regionu i stvoriti zajedničko regionalno tržište, kako bi se region naknadno lakše integrisao u EU.

    Inače, prije nekoliko dana su na njemačkoj televiziji gostovala sva tri kandidata za kancelara Njemačke nakon što će se ove godine Angela Merkel povući u političku penziju. Armin Lašet, iz njene partije i najizgledniji njen nasljednik, Olaf Šolc, kandidat njemačkih socijaldemokrata, i Analena Berbok, kandidatkinja Zelenih, potvrdili su da će podržati i dalje raditi na integraciji zapadnog Balkana u EU, što je važna poruka za cijeli region.

    Kao i do sada, moći će se zapošljavati svi radnici bez obzira na formalne kvalifikacije koji mogu da dokažu da ih poslodavac u Njemačkoj želi zaposliti. Oni će s adekvatnim dokumentima morati otići u Ambasadu Njemačke i podnijeti zahtjev za vizu.

    U Ambasadi Njemačke u Sarajevu kažu da se sve adekvatne informacije nalaze na njihovoj web-stranici.

  • Merkelova pred kraj mandata promijenila stav o migrantima

    Merkelova pred kraj mandata promijenila stav o migrantima

    Njemačka kancelarka Angela Merkel, pred kraj svog mandata, očigledno je promijenila svoju politiku prema migrantima.

    Dok je u migrantskoj krizi 2015. govorila “prebrodićemo to”, danas poručuje “ne možemo sve da primimo”.

    Merkel je, na tradicionalnoj ljetnoj konferenciji za štampu, pred odlazak na odmor, na pitanje da li smatra moralnom obavezom prijem izbjeglica iz Avganistana, kao što je to činila 2015. godine sa Sirijcima, kada je govorila o “humanitarnom imperativu”, poručila da je Njemačka primila već veliki broj Avganistanaca.

    “Moraćemo drugačije pristupiti tom pitanju”, kazala je ona.

    Merkelova je istakla da Njemačka ne može sve kompenzuje šta se dešava u Avganistanu.

    “Ne možemo da riješimo sve tamošnje probleme prijemom ljudi”, objasnila je ona.

    Ove riječi su jasni preokret u politici prema migrantima kada je Njemačka svojim otvorenim granicama i pozivom donijela probleme drugim evropskim zemljama, u kojima su se zatekli migranti po zatvaranju njemačkih granica.

    Ta politika dovela je i do ograničavanje slobode putovanja unutar Šengena, pošto su sve zemlje, a tako i Njemačka, postavile kontrole na svojim granicama u cilju zaustavljanja migranata.

  • SAD i Njemačka postigle sporazum kojim će biti omogućen završetak plinovoda “Sjeverni tok 2”

    SAD i Njemačka postigle sporazum kojim će biti omogućen završetak plinovoda “Sjeverni tok 2”

    Prema zvaničnicima iz Berlina i Washingtona, Sjedinjene Američke Države i Njemačka postigle su sporazum kojim se dopušta dovršetak ruskog plinovda, koji očekuju da će sporazum objaviti u srijedu, čime će se okončati godine napetosti između dva saveznika.

    Bidenova administracija će se odreći dugogodišnjeg protivljenja Washingtona plinovodu Sjeverni tok 2, što predstavlja promjenu američkog stava. Time su završavena višegodišnja nagađanja o sudbini projekta. Njemačka će se prema sporazumu složiti da će pomoći Ukrajini u energetskim projektima i diplomaciji.

    Američki zvaničnici u prethodne dvije predsjedničke administracije usprotivili su se Sjevernom toku 2 iz straha da će to pojačati ekonomski i politički utjecaj Moskve u Evropi. Plinovod će Kremlju omogućiti da poveća evropsku zavisnost o ruskom prirodnom plinu, a zatim ga koristiti za ucjenu američkih saveznika, rekli su kritičari. Takve optužbe Rusija je odbacila.

    Predsjednik Biden, tražeći tješnje veze s Evropom, a posebno s Berlinom, odrekao se američkih sankcija protiv ruske kompanije Nord Stream 2 AG, registrovane u Švicarskoj, i njenog izvršnog direktora u maju, što je nagovijestilo promjenu američkog stava.

    Zvaničnici su kazali da se Biden nastavlja protiviti naftovodu i smatra ga potezom Kremlja da proširi svoj utjecaj na druge, međutim, savez s Evropom je najučinkovitiji način da se suprotstavi Moskvi.

  • Njemačke vlasti pod vatrom kritika zbog smrtonosnih poplava

    Njemačke vlasti pod vatrom kritika zbog smrtonosnih poplava

    Njemačke vlasti našle su se u utorak pod vatrom kritika zbog smrtonosnih poplava koje su zahvatile velike dijelove zemlje u prošloj sedmici, ostavljajući najveću evropsku ekonomiju razorenu katastrofom.

    Dok je kancelarka Angela Merkel otputovala u zonu katastrofe, drugi put, pojavila su se učestala pitanja kako su se pripremile lokalne i nacionalne vlasti za poplave.

    “Pojavila su se upozorenja o gomilama mulja i nabujalim vodama koje su se kretale prema tim ljudima i tim se upozorenjima nije bavilo na način na koji se trebalo baviti”, izjavio je Julian Reichelt, urednik Bilda, njemačkih najtiražnijih novina, u diskusiji na online panelu.

    Dok se zemlja nalazi samo deset sedmica od nacionalnih izbora, poplave su dovele u pitanje upravljačke sposobnosti njemačkih čelnika u kriznim situacijama, a opozicioni političari tvrde da broj poginulih otkriva neke manjkavosti u pripremama za suočavanje s poplavama.

    “Za neke ljude koji žive ovdje to predstavlja užasnu situaciju. Mnoge kuće su tako uništene da se u njima ne može boraviti. Jedina utjeha je solidarnost među ljudima”, izjavila je Merkel tokom posjete.

    U poplavama je poginulo više od 160 ljudi u Njemačkoj, a vodene bujice su harale selima, odnoseći kuće, ceste i mostove.

    Vladini zvaničnici odbacili su sugestije da su učinili premalo za pripremu, i tvrde da su sistemi upozoravanja funkcionirali. Parlamentarna komisija za unutrašnju politiku trebala bi se sastati naredne sedmice kako bi raspravljali koliko je dobro sistem funkcionirao, prenosi Reuters.

  • SAD i Njemačka rješavaju spor oko Sjevernog toka 2

    SAD i Njemačka rješavaju spor oko Sjevernog toka 2

    Sjedinjene Države i Njemačka objaviće idućih dana dogovor kojim rješavaju dugogodišnji međusobni spor oko Sjevernog toka 2, vrijednog 11 milijardi dolara, rekli su za Reuters izvori upoznati s tim pitanjem.


    Američki predsjednik Džo Bajden i njemačka kancelarka Angela Merkel na prošlosedmičnom sastanku nisu uspjeli riješiti nesuglasice oko tog podmorskog plinovoda, koji bi dnom Baltičkog mora trebao dopremati 55 milijardi kubika plina iz ruskih nalazišta, ali su se složili da se Moskvi ne smije dopustiti da energiju koristi kao oružje protiv svojih susjeda.

    Dogovor se sada nazire, piše Reuters, i to nakon razgovora američkih i njemačkih zvaničnika o zabrinutosti SAD-a da će plinovod, koji je 98 posto dovršen, povećati zavisnost Evrope od ruskog plina i uskratiti Ukrajini obilne tranzitne takse koje sada ubire za ruski plin koji se pumpa kroz postojeći cjevovod i šalje Evropi.

    Sporazum bi, nastavlja Reuters, trebao spriječiti američke sankcije protiv projektne kompanije “Nord Stream 2”, koja stoji iza gradnje plinovoda.

    Pojedinosti sporazuma nisu dostupne, ali neki izvori tvrde da će uključivati ​​obaveze obje strane za povećanjem ulaganja u energetski sektor Ukrajine kako bi se nadoknadile bilo kakve negativne posljedice novog cjevovoda za tu zemlju.

    “Izgleda dobro”, rekao je jedan od izvora, koji je govorio pod uslovom da ostane anoniman, jer razgovori još traju. Taj izvor očekuje sklapanje sporazuma idućih dana. Drugi izvor rekao je da su se dvije strane približile sporazumu koji će umanjiti američku, kao i zabrinutosti Ukrajine.

    Američki predsjednik Bajden odlučio je još u maju ukinuti sankcije protiv “Nord Streama 2”, objasnivši da je projekt pri kraju te da bi nastavak sankcija mogao naštetiti američkim odnosima s Evropom.

    Na prošlosedmičnom sastanku s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel Biden je ponovio zabrinutost zbog izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2.

    Sjedinjene Države žele da Njemačka pronađe način kako osigurati da Rusija ne može koristiti plinovod za nanošenje štete Ukrajini ili drugim saveznicima u istočnoj Evropi.

    Rusija, pak, ističe da je Sjeverni tok 2 čisti komercijalni projekt te da nije politički obojen i usmjeren protiv interesa bilo koje zemlje, a američku politiku otežavanja izgradnje stavlja u kontekst nastojanja SAD-a da svoje viškove plina plasira na unosno evropsko tržište.

  • Pojavio se toksični mulj u Njemačkoj, prijeti epidemija kolere

    Pojavio se toksični mulj u Njemačkoj, prijeti epidemija kolere

    Poplave koje su pogodila dijelove zapadne Evrope ubila je najmanje 189 ljudi, a stotine se i dalje vode kao nestale.

    Desetine hiljada ljudi napustilo je domove, a mnogi još uvijek nemaju pristup električnoj energiji i vodi za piće.

    Poplave, izazvane rekordnim kišama, prvo su zahvatile dijelove Zapadne Njemačke, a zatim susjedne Belgije i Holandije.

    Nakon što se nivo vode rijeke Mas popeo na nivo koji u posljednjih stotinu godina nije viđen u subotu, nekoliko područja na jugu Holandije i dalje je u evakuaciji. Samo u gradu Venlu, smještenom tik uz rijeku, 10.000 ljudi moralo je da napusti svoje domove.

    Nakon povlačenja vode, Nijemci se sada suočavaju sa velikim naslagama blata i toksičnim muljem koje bi moglo potaknuti novi talas epidemija, prenosi Bild.

    “To znači da postoji veliki rizik da se ljudi zaraze od gotovo svega, teoretski bi moglo biti čak i kolere i poliomijelitisa”, kaže higijeničar Klaus-Diter Zastrov za Bild.

    “Morate računati sa svim bolestima. Snabdijevanje čistom vodom je sada izuzetno važno”, dodaje Zastrov.

  • Britanci čak devet dana prije katastrofalnih poplava upozorili Nijemce

    Britanci čak devet dana prije katastrofalnih poplava upozorili Nijemce

    Britanska hidrologinja Hannah Clocke tvrdi da je Njemačka devet dana prije razornih poplava upozorena na ovu elementarnu nepogodu.

    To je izjavila za list Sunday Times.

    “Njemačka je devet dana uoči izlijevanja rijeka obaviještena o prvim naznakama moguće katastrofe, a 24 sata prije je dobila podatke gdje će se desiti poplave”, kazala je Clocke, koja je i među autorima Evropskog sistema za upozorenje od poplava (EFAS).

    Naglasila je da joj je ukazano i na mogućnost izlijevanja rijeke Ahr i to 24 sata prije poplava. Na području koje je poplavila ova rijeka poginulo je više od 100 osoba.

    Političari i ostali građani su kritikovali sistem uzbune smatrajući da je on zakazao. Kritike je uputio i glasnogovornik vladajuće Socijaldemokratske partije (SPD) Karl Lauterbach u razgovoru za list Rheinische Post. Prema njegovim riječima, Njemačka je bila loše pripremljena za poplave, baš kao što je bila loše pripremljena za pandemiju koronavirusa. Poručio je da se to mora promijeniti jer će se dešavati više katastrofa.

    Nadležni se pravdaju uvjeravajući da su na vrijeme obavijestili stanovništvo. Čelnik Saveznog ureda za zaštitu i pomoć Armin Schuster tvrdi da nije moguće precizno utvrditi na kojim mjestima će rijeke poplaviti.

    U poplavama koje su pogodile zapad Njemačke poginulo je najmanje 189 osoba, a više od hiljadu ljudi se vodi kao nestalo. Pričinjena je ogromna materijalna šteta.

  • Nekoliko njemačkih elektrana pogođeno poplavama, štete milionske

    Nekoliko njemačkih elektrana pogođeno poplavama, štete milionske

    Nekoliko elektrana kojima upravlja njemački proizvođač električne energije RWE pogođeno je jakom poplavoma štete su milionske, navodi kompanija.

    Proizvodnja električne energije u elektrani Weisweiler u blizini Eschweilera je u smanjenom obimu, saopštio je RWE.

    Otvoreni kop, koji postrojenju obezbjeđuje lignit, poplavljen je u četvrtak.

    Iako se situacija stabilizovala kako opadaju nivoi vode, još nije jasno kada bi se radovi u rudniku i proizvodnja električne energije mogli vratiti u puni kapacitet, navodi se u saopštenju, prenosi DPA.

    Elektrane RWE u regijama Eifel, Moselle, Saar i Ruhr takođe su zatvorene. U pogonu su bila samo dva postrojenja.

  • U Njemačkoj broj poginulih u poplavama porastao na 133

    U Njemačkoj broj poginulih u poplavama porastao na 133

    Broj žrtava poplava u Njemačkoj i Belgiji porastao je na 133, saopćila je njemačka policija.

    Spasioci danas nastavljaju potragu za nekoliko stotina nestalih na zapadu Njemačke, nivo vode i dalje je visok, a brojne kuće nastavljaju da se ruše usljed najveće prirodne katastrofe u posljednjih 50 godina.

    Oko 90 ljudi poginulo je u okrugu Ahrweiler južno od Kelna, a iz grada Wassenberg sinoć je evakuisano oko 700 mještana.

    U posljednjih nekoliko dana, usljed poplava su najugroženije njemačke pokrajine Rajna-Palatinat i Sjeverna Rajna-Vestfalija, gdje su prekinute linije za komunikaciju i snabdijevanje električnom energijom.

    Poplave su se dogodile i u dijelovima Belgije i Nizozemske. U Belgiji je do sada preminulo najmanje 20 ljudi.

    Njemačke vlasti saopštile su juče da je najmanje 103 ljudi smrtno stradalo u poplavama.

  • Više od 125 stradalih u poplavama u Njemačkoj i Belgiji, spasioci cijelu noć tragali za nestalima

    Više od 125 stradalih u poplavama u Njemačkoj i Belgiji, spasioci cijelu noć tragali za nestalima

    Spasioci tragaju za stotinama nestalih nakon što je historijska poplava pogodila Njemačku i Belgiju te odnijela najmanje 125 života.

    Broj smrtnih slučajeva u Njemačkoj je najmanje 106 dok je u Belgiji stradalo 20 osoba, posljednji su podaci njihovih vlasti. Najviše umrlih usljed poplava je u njemačkoj pokrajini Rajna-Palatinat gdje su stradale 63 osobe.

    U ove dvije države se traga za 1.300 osoba. Spasioci su tokom petka navečer pokušavali da dođu do ljudi koji žive u udaljenim njemačkim selima kako bi im pružili osnovne potrepštine i potrebnu pomoć.

    Hiljade osoba je ostalo bez doma nakon što im se, usljed jake kiše, voda izlila u kuće i stanove. Usljed bujice, brojni automobili su uništeni, a na zapadu Njemačke, južno od Bona, uništene su i električne mreže s obzirom na trenutnu katastrofu. Slična je situacija i u nekim drugim dijelovima država.
    Evropska meteorološka agencija je upozorila na mogućnost velikih poplava zbog najave obilne kiše koja je nivo rijeka dovela do nezapamćene granice, do koje nisu došle u 500, ćak i 1.000 godina.

    Osim Njemačke i Belgije, poplave su pogodile i Luksemburg, Nizozemsku i Švicarsku. Ova ogromna nepogoda koja je snašla zapadni dio Evrope aktuelizirala je problem klimatskih promjena na koji aktivisti već godinama intezivno upozoravaju.