Oznaka: Njemačka

  • Bijes njemačkih veterana u Avganistanu: Nećemo da vjerujemo da smo uzalud ginuli

    Bijes njemačkih veterana u Avganistanu: Nećemo da vjerujemo da smo uzalud ginuli

    Talibani i dalje napreduju. Sada su osvojili i Kandahar, drugi po veličini grad u Avganistanu. Veterani njemačkog Bundesvera iz Avganistana kažu da se zbog onoga što se događa u toj zemlji osjećaju “ekstremno usrano”.

    Iz Avganistana stalno stižu nove, sve lošije vijesti: talibani su osvojili i Kandahar, grad od pola miliona stanovnika na jugu zemlje. Ali još veći šok za njemačke veterane bio je pad Kunduza i praktično čitavog sjevera Avganistana koji se u početku smatrao “mirnim područjem”, piše DW.

    “Kod veterana je ovo izazvalo emocionalni potres”, kaže Volf Gregis, bivši vojnik, koji je sad autor knjiga i profesor pedagogije u Rostoku. To se prije svega odnosi na Kunduz: “Nijedno drugo mjesto u Avganistanu nije tako blisko povezano s palim njemačkim vojnicima.”

    Baš u provinciji Kunduz njemački vojnici imali su najviše gubitaka. Tamo su se takođe zbili i događaji koji su praktično obilježili poimanje njemačke javnosti o ratu u Avganistanu.

    “Tamo su njemački vojnici prvi put, i to u velikom stilu, naučili šta je borba i šta je umiranje u ‘asimetričnom ratu’. I kakav je to užas”, kaže Gregis.

    Najkrvavija godina Bundesvera
    Na početku misije njemačke vojske u Kunduzu taj region važio je za jedan od najbezbjednijih u Avganistanu. Njemačka je tamo 2003. preuzela komandu nad regionalnim timom za obnovu zemlje, “Provincial Reconstruction Teams” (PRT), kako se to u žargonu NATO zove. Ali već u junu te godine četiri njemačka vojnika su poginula u napadu na autobus, a od 2006. su i borbe postale žešće. Gregis kaže da je Kunduz “stavio na iskušenje smisao njemačke misije u Avganistanu”.

    Ta provincija je bila poprište nekoliko užasnih događaja: u septembru 2009. jedan njemački oficir naredio je da se izvrši vazdušni napad na kamion-cisternu koja se zaglavila na putu. Ali oko tog kamiona okupilo se mnoštvo civila i više od stotinu njih je poginulo. Njemački oficir to naravno nije namjeravao.

    Godinu dana kasnije, njemački vojnici sve češće su ulazili u bitke s talibanima. Još uvijek se pamti takozvana bitka na Veliki petak u aprilu 2010. kad je jedna njemačka patrola pala u zasjedu. Borba je trajala devet sati, tri njemačka vojnika su poginula, a osam je ranjeno. Na kraju ih je spasila vazdušna podrška američkog helikoptera.

    Tako je počela, kako to u njemačkoj vojsci zovu, “najkrvavija godina u istoriji” Bundesvera. Na tom položaju ostali su sve do 2013. kad su preseljeni u kamp kod Mazar i Šarifa, zapadno od Kunduza.

    U gotovo dvije decenije misije njemačke vojske u Avganistanu poginulo je ukupno 59 njemačkih vojnika.

    “Sve se moglo predvidjeti, čitava katastrofa”
    Sada njemački veterani gledaju kako su talibani jednostavno pregazili glavni grad pokrajine u kojoj su bili. Kod mnogih je to izazvao šok i bijes.

    “Teško je to opisati”, kaže Andreas Egert. On je 2013. završio svoju sedmu i posljednju smjenu u Avganistanu i lično je poznavao neke od kolega koji su tamo poginuli.

    Danas je predsjednik pokrajinskog ogranka Udruženja njemačkih veterana (BDV) i kaže: “Mnogo toga nam prolazi kroz glavu, tuga, ali i bijes. Bijesan sam na talibane zbog toga što ljude tamo opet stavljaju pod svoj jaram, ali sam bijesan i na odluku njemačke vlade i Ministarstva obrane. Sve se to moglo predvidjeti, čitava ova katastrofa.”

    “Osjećam se ekstremno us*ano”, jasno kaže Johanes Kler, bivši podoficir Bundesvera, koji je napisao i knjigu o svojim misijama u Avganistanu 2010. i 2011. “Mi smo tamo ostavili našu krv, znoj i suze. Naši drugovi su tamo ubijeni. Sve je moglo da se predvidi, a najkasnije poslije 2014. kad su povučene borbene jedinice i kad je postalo jasno da snage Avganistana nisu u stanju samostalno da izađu na kraj sa situacijom.”

    “Ostavili smo ih same”
    Kler se najviše boji za bezbjednost ljudi koji su pomagali njemačkim vojnicima dok su bili u Avganistanu. “Mi smo sada opet kod kuće, ali Avganistanci su u životnoj opasnosti, pogotovo oni koji su sarađivali sa Zapadnjacima. To čini stvari još gorim. I ja sad sedim ovdje i ništa ne mogu da uradim.”

    Bivši podoficir Bundesvera ipak se slaže da se nije moglo izbjeći potpuno povlačenje zapadnih snaga iz Avganistana. I on je uvjeren da je misija postala svojevrstan “alibi”.

    “Zato i jesam tako bijesan. Osnovni problem Avganistana odavno je poznat. Bio je poznat i prije 2010. kad sam ja bio tamo. Ali on se nikada nije dosljedno rješavao.”

    To kako Kler sumira rezultate misije u Avganistanu bolno liči na iskustva Amerikanaca u ratu u Vijetnamu šezdesetih: u Avganistanu je NATO stalno mijenjao strategije uz nadu da će neka od njih biti i efikasna. A pošto misija nije bila omiljena kod kuće, na Zapadu, mnoge vlade, uključujući i Njemačku, nikada nisu do kraja stale iza nje.

    Sve to je dovelo do povlačenja borbenih jedinica 2014. “Bilo je potpuno jasno da pozitivni efekti koje smo mi postigli, neće potrajati. Na kraju se može reći da smo izdali svu tu veliku muku i posao koji smo tamo obavili. Ali prije svega smo izdali ljude u Avganistanu”, kaže Johanes Kler.

    “Zašto im nismo pomogli?”
    Ni Andreas Egert iz Udruženja veterana nema lijepe riječi za politiku Berlina. Prije misije se naveliko govorilo da se “sloboda i bezbjednost Njemačke i Evrope brane na Hindukušu”. Ali takve izjave su brzo utihnule. “Naša ministarka odbrane kaže da odluka o povlačenju nije imala alternativu. Slažem se, nije bilo alternative, ali ta odluka je mogla drugačije da se pripremi”, kaže Egert. “U stvari, užasno sam tužan jer sam tokom mojih misija tamo upoznao mnogo sjajnih Avganistanaca i znam da oni sada moraju da strahuju za svoj život. Ili su ga možda već izgubili…”

    Još više je bijesan na “političku džunglu” koja se opet stvorila posljednjih nedjelja u raspravi o davanju azila ljudima iz Avganistana koji su radili za njemačku vojsku – prevodiocima, vodičima i drugima. Njima su prijetili i prije nego što je Kunduz pao, ali njihovi zahtjevi za dobijanje azila u Njemačkoj su “potonuli” u njemačkoj birokratiji – neki će možda reći i u političkoj ravnodušnosti. Dok to govori Egert se jedva uzdržava: “Mislim da postoji međunarodna odgovornost, jer je sve lako moglo da se predvidi”.

    Da li je bilo uzalud?
    “Ostavljanje na cjedilu” boli njemačke veterane Klera i Egert između ostalog i zato što su uvjereni da su Avganistanci “više voljeli Nijemce nego američke vojnike”. Egert ima utisak da je Bundesver bio konstruktivniji i da se ponaša “manje vojnički”.

    “Znali su da smo njihovoj zemlji donijeli određenu stabilnost i radna mjesta, i bili su prijateljski naklonjeni prema nama.” Ali ni Egert nema velikih iluzija: “Naravno da se ne može isključiti mogućnost da smo imali posla i s ljudima koji su sarađivali i sa talibanima.”

    I dok s gorčinom prati kako talibani nadiru, Egert želi da vjeruje da njegovi drugovi koji su tamo izgubili život ipak nisu uzalud poginuli. “Ne verujem da je sve bilo uzalud. Mislim da je sve to ipak promijenilo neke stvari. Poginuli vojnici su svojim životima branili slobodu Nijemaca, a u Avganistanu smo nešto promijenili u glavama tih ljudi. Mi smo bili tamo za vrijeme čitave jedne generacije.”

    Veterani su uvjereni da bi međunarodna zajednica i dalje trebalo da se zalaže za bezbjednost u Avganistanu. “Za nekoliko godina ćemo opet biti tamo i počećemo ispočetka, kako bismo obnovili uništenu zemlju”, misli Egert.

    Uporište Bundesvera u Kunduzu 2013. je predato Vladi Avganistana. Njemačke jedinice su se povukle na svoje novo komandno mjesto u Mazar i Šarifu na zapadu zemlje, a krajem juna ove godine Avganistan je napustio i posljednji njemački vojnik.

  • Merkel najavila nova pravila u Njemačkoj od 11. oktobra

    Merkel najavila nova pravila u Njemačkoj od 11. oktobra

    Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da će od 11. oktobra obustaviti besplatno testiranje na Covid i tražiti od građana ili da se vakcinišu, ili da imaju negativan test na koronu ili potvrdu da su preboljeli Covid ako žele da uđu u restoran, domove za stare osobe ili fitnes centre.

    Kako je rekla nakon razgovora sa pokrajinskim liderima o suzbijanju pandemije, Njemačka mora da ubrza vakcinaciju kako bi izbjegla preopterećivanje zdravstvenog sistema.

    “Loša vijest je da je stopa vakcinacije usporila”, rekla je ona danas novinarima.

    Ona je izrazila nadu da će se vakcinacija ponovo ubrzati nakon ljetnih odmora.

  • Sve više njemačkih pokrajina vakcine baca u smeće

    Sve više njemačkih pokrajina vakcine baca u smeće

    Budući da potražnja pada, a rok trajanja je ograničen, sve više nemačkih pokrajina vakcine baca u smeće.

    Sada je plan da se višak pokloni siromašnjijim zemljama – ali samo vakcine na bazi vektora, piše “Dojče vele”.

    Od početka pandemije, Bavarska je bacila ukupno 53.000 doza vakcine, od kojih je više od polovine “prijavljeno kao odbačeno” samo u julu. “Porast količine bačenog cepiva tokom leta je direktna posledica pada spremnosti stanovništva na cepljenje”, saopštilo je bavarsko Ministarstvo zdravstva na upit nemačkog javnog servisa.

    I u Baden-Virtembergu je rok trajanja 4000 doza cepiva AstraZeneka istekao krajem jula, zbog čega su one “propisno uništene”, kako piše tamošnje Ministarstvo zdravstva.

    Slične su akcije s sprovođene i u drugim nemačkim saveznim pokrajinam.

    Ove sada bačene vakcine su već bile isporučene centrima za cepljenje. Nejasno je koliko je doza cepiva bilo odstranjeno kao neupotrebljivo u privatnim medicinskim ordinacijama, jer lekari to ne moraju nikome prijavljivati.

    Višak vakcina kojima nije prošao rok upotrebe, pokrajine vraćaju saveznoj vladi. Budući da je trenutno potražnja vakcina znatno manja od ponude, savezno Ministarstvo zdravstva je najavilo da će “tokom augusta” prestati da pokrajina isporučuje količine na koje imaju pravo po ključu – broj stanovnika. Ubuduće će se pokrajinama isporučiti samo ona količina koju naruče.

    Sada – donacije

    Sada, kada je domaće stanovništvo podmireno, Nemačka je najavila da će narednih dana isporučiti 1,3 miliona doza AstraZeneke inicijativi COVAX koja distribuira cepiva siromašnijim zemljama. Savezno ministarstvo je takođe najavilo da će tokom augusta odustati od daljnjih narudžbi vakcine Džonson & Džonson – u korist drugih evropskih zemalja.

    Nemačka je još 7. jula odlučila da 30 miliona doza vakcina AstraZeneka i Džonson & Džonson donira trećim zemljama. 80 posto toga je namenjeno COVAX -u, dok će se 20 posto dati direktno pojedinim zemljama.

    Vakcine iz Bajontek-Fajzer i Moderna se neće distribuirati u druge zemlje – držaće se u centralnom skladištu vakcina za celu Nemačku.

    Na međunarodnom planu, EU trenutno donira relativno malo vakcina siromašnijim zemljama. Prema internom izveštaju EU od 2. augusta, SAD su do sada dale 59,8 miliona doza u 45 zemalja. U sledećih nekoliko sledi slijedi još 20 miliona doza.

    Kina je već donirala 24,2 miliona doza za 71 zemlju. EU je donirala samo za 36 zemalja 7,9 miliona doza, od čega 3,3 miliona putem COVAX -a.

    Krajem prošle sedmice Žozep Borel je kritikovao činjenicu da EU sa svojim do sada oskudnim isporukama u Afriku i Latinsku Ameriku rizikuje da u tamošnjim zemljama izgubi uticaj u odnosu na Kinu.

  • Ljevica raste u Njemačkoj, Olaf Scholz favorit za kancelara

    Ljevica raste u Njemačkoj, Olaf Scholz favorit za kancelara

    Najnovije istraživanje javnog mijenja pokazuje da je podrška birača njemačkim Socijaldemokratima (SPD) izjednačena sa Zelenima te je moguće da će SPD-ov popularni kandidat za kancelara voditi trostranačku koalicijsku vladu nakon izbora 26. septembra u Njemačkoj.

    Prema istraživanju Insa koje je proveo Bild am Sontag, podrška SPD-u je na 18 posto, što ukazuje po prvi put u ovogodišnjoj izbornoj kampanji da bi većinu na izborima mogla osvojiti trostranačka koalicijska vlada, predvođena ljevicom.

    Naime, Zeleni također imaju podršku od 18 posto, a Slobodni Demokrati (FDP) 12 posto, pokazalo je to istraživanje. Zajedno bi imali podršku 48 posto birača i većinu za “koaliciju semafor”, nazvanu tako prema njihovim bojama (crveno-žuto-zeleno).
    Istraživanje pokazuje i da je podrška konzervativcima koje vodi kancelarka Angela Merkel na 26 posto. Desničarski AfD ima 11 posto podrške, a ljevičarski Linke 7 posto. Sve ostale stranke ukupno imaju 8 posto podrške.

    Merkel, na vlasti od 2005. godine, najavila je povlačenje nakon izbora. Armin Laschet, konzervativni kandidat koji bi trebao naslijediti Merkel na kancelarskom mjestu, pretrpio je pad podrške nakon što je snimljen kako se smije tijekom nedavne posjete gradu pogođenom teškim poplavama.

    Insa istraživanje pokazuje i kada bi se direktno birao kancelar, SPD-ov kandidat Olaf Scholz imao bi najveću podršku, 27 posto. Ta je podrška u zadnjih sedam dana uvećana za pet postotnih bodova.

    Podrška Laschetu kreće se na 14 posto, što je jedan postoni bod više nego što osvaja kandidatkinja Zelenih Annalena Baerbock, koju podržava 13 posto ispitanika.

  • Njemački mediji donose nove detalje afere koja protresa Volkswagen

    Njemački mediji donose nove detalje afere koja protresa Volkswagen

    odinama bjesni oštar sukob između Volkswagena i jednog od njegovih najmoćnijih dobavljača. Na kraju izgori jedan automobil i ugasi se život jednog menadžera VW-a. Ugledni Die Zeit donosi tekst pod naslovom Pogled u Wolfsburški ponor.

    Kad je 10. augusta 2020. vatra obasjala nebo u donjosaksonskom selu Rottorf, vatrogasci su u početku pretpostavljali da se radi o velikom požaru. Ipak, kada su stigli do vatre, zatekli su zapaljen automobil. Unutra leš. Radilo se o menadžeru VW-a Christianu M. Nekoliko dana kasnije cijelom zemljom se proširila vijest o smrti Christiana M. On je bio ključna osoba u jednom o najvećih industrijskih sukoba posljednjih godina, duboko umiješan u borbu između globalne Volkswagenove grupe i jednog od njenih najvažnijih dobavljača Preventa. Malo prije njegove smrti postalo je poznato da je M. snimio zvučne snimke sastanaka interne strategije u VW-u na kojima se raspravljalo o tome kako postupati s dobavljačem. Strogo tajni dokumenti su stigli u Prevent. “Da li je mrtvac krtica”, upitala je NDR nakon požara u Rottorfu. Priča podsjeća na mafiju na Siciliji, a ne na automobilsku kompaniju u pokrajini Donja Saska.

    Sredinom jula javno tužilaštvo u Braunschweigu je objavilo rezultate svoje istrage o smrti Christiana M. U skladu s tim, može se pretpostaviti: “netipično samoubistvo”. M. je pokušao dovući automobil do nasipa i tako se ubiti. Prema izvještaju, suha trava se pomoću ispušnog sistema automobila zapalila, vatra je zahvatila vozilo. M. je preminuo od trovanja dimom. Istražitelji su svoje rezultate detaljno opisali u saopštenju za javnost, jer su se već ranije pojavile špekulacije o uzroku smrti, uključujući i one unutar VW grupe. Ovim nagađanjima je sada došao kraj. No, sukob između Volkswagena i Preventa još uvijek je u jeku. To je bitka za ugovore i utjecaj, za pravila cijele industrije i radi se o mnogo novca. Samoubistvo u provinciji rasvjetljava dramu s mnogo gubitnika i malo pobjednika, koja preuređuje tržište vrijedno milijarde dolara.

    Bosanac postaje Donjosaksonac

    Korijeni ovog sukoba sežu u sedamdesete godine prošlog vijeka, u tvornici u Sarajevu, gdje jugoslavenska vlada sarađuje s VW-om u proizvodnji automobila. Ovdje počinje uspon Nijaza Hastora do jednog od najbogatijih ljudi u današnjoj Bosni i Hercegovini, čija je kompanija izazvala najvećeg proizvođača automobila na svijetu.

    Ko je ovaj čovjek? Nihad Imamović, opušteni gospodin u ranim 70-im godinama i jedan od najstarijih partnera Nijaza Hastora, može puno reći o ovome. Do penzionisanja je bio poslovni partner u carstvu Hastor. Oni su i danas prijatelji, kaže Imamović na sastanku u Sarajevu. Jednog jutra prošlog proljeća rekao je za ZEIT kako je Hastor, čovjek iz Goražda u istočnoj Bosni, mogao postati jedan od najutjecajnijih menadžera u svjetskoj automobilskoj industriji. Imamović objašnjava da je Hastora upoznao u TAS-u 1977. godine. To je bio zajednički poduhvat jugoslavenske državne kompanije i VW-a. “Imali smo zajedničku kancelariju”, kaže Imamović. Njih dvojica su dobavljali dijelove iz cijele Jugoslavije za izradu Golfa, koji je montiran u fabrici TAS-a. Još i danas, kaže Imamović, telefonira sa svojim starim prijateljem svake sedmice. Opisuje Hastora kao biznismena stare škole: “Radi 24 sata dnevno i uvijek razmišlja o tome kako se stvari mogu poboljšati”.

    Imamović opisuje prekretnicu koja se desila 1988. godine. U to vrijeme Hastor postaje šef ureda TAS-a u Wolfsburgu. Za Hastora je to bio početak karijere koja oduzima dah.

    Kada je izbio rat u njegovoj domovini, Hastor putuje na relaciji između Njemačke i Balkana. Vodi firme koje proizvode za VW. Osnovao je njemačku podružnicu za jednu od tih firmi, Prevent. Njegova prva vlastita kompanija.

    Prvobitno, Prevent je pravio zaštitnu odjeću, kaže prijatelj iz ranih dana koji, za razliku od Nihada Imamovića, ne želi da ga zovu njegovim imenom kada govori o Hastoru. Hastor je brzo obučio krojačice da šiju presvlake za sjedala. Inžinjer iz Sarajeva poznavao je zanat, imao je kontakte s dobavljačima u bivšoj Jugoslaviji i poznavao je ključne ljude u Wolfsburgu. Hastor je bio na pravom mjestu u pravo vrijeme. “Brzo je postao pouzdan partner. Prema motu: ‘Želite 50 presvlaka za sjedala, dobit ćete 50. Želite 500 presvlaka za sjedala? Napravit ću vam 500”, kaže prijatelj. Kad je goveđa koža za automobilske presvlake postala rijetka tokom krize BSE-a, Hastor je nabavio kožu iz svih dijelova Evrope. Na kraju je pokrenuo vlastitu kožaru u Bosni i Hercegovini. Rad nije bio organiziran na sastancima, već onako kako je posao zahtijevao. Ovako to opisuju bivši rukovoditelji.

    Jedna od rijetkih objavljenih fotografija Nijaza Hastora prikazuje ga 1997. zajedno sa Špancem Franciscom Javierom Garcio Sanzom, Volkswagenovim dugogodišnjim šefom nabavke. Na slici je Sanz treći put zaredom proglasio Prevent dobavljačem godine. U to vrijeme Volkswagen je sklapao sve više vanjskih ugovora, od kojih je Hastor posebno profitirao zbog svoje blizine grupi. Sve više je postajao Donjosaksonac nego Bosanac. Njegovi sinovi, Damir, danas 40-ogodišnjak, i njegov brat Kenan, koji je tri godine stariji, školovali su se u Wolfsburgu, a kasnije su se pridružili kompaniji koja je u to vrijeme imala više od 20 podružnica. U to je vrijeme Volkswagenovo povjerenje u “Hastore” doseglo takav nivo da je Hastor preuzeo i restrukturirao dobavljače koji nisu uspjeli, a nakon konsultacija s Volkswagenom. Prevent je rastao, prodaja se povećavala, a Volkswagen je pouzdano dobijao svoje dijelove. Model je radio godinama, situacija u kojoj su svi profitirali. Godine 2009. Prevent je ponovo preuzeo francuskog dobavljača stražnjeg dijela i bočnih prozora koji su ušli u ekonomske poteškoće. “Gubili su dva miliona eura iz mjeseca u mjesec”, kaže tadašnji menadžer Preventa.

    Neposredno prije toga, Hastor je predao posao svojoj dvojici sinova. Mlada braća pogledala su svako poslovno područje – i očito su u slučaju gubitaka reagirali dosljednije od svog oca. Godine 2011. su kompaniju iz Francuske ponovno prodali međunarodnom finansijskom ulagaču. Tadašnji menadžeri Preventa još se sjećaju reakcije menadžera za nabavke Garcíe Sanz: “Doveli ste gangstere u kuću”. Hastorov prijatelj Nihad Imamović kaže: “Mislim da su problemi počeli kada je Hastor počeo kupovati kompanije izvan Bosne”. Prevent, mali dobavljač presvlaka za sjedala, već je postao kompanija s nekoliko hiljada zaposlenih pod vodstvom Nijaza Hastora. Njegovi su sinovi oformili Prevent u konglomerat s podružnicama i firmama – kćerkama širom Evrope, u Brazilu i SAD-u. “Sinovi su posebno tražili kompanije koje su bile velike u poslovanju s VW-om i kojima nije išlo dobro”, kažu upućeni iz Preventa. Dobavljač je reorganizirao kompaniju, često na štetu radne snage te pregovarao o cijenama s VW-om. Mnoge kompanije bile su jedini dobavljači vrlo specifičnih komponenti u opskrbnom lancu Volkswagena – s odgovarajućom tržišnom snagom. Volkswagen je godinama imao koristi od takozvanog jedinstvenog izvora (op.a. single sourcing u automobilskoj industriji nabavke). Sinovi Hastora su ipak okrenuli ploču – i iskoristili svoju novu moć u pregovorima s VW -om.

    Vrh Volkswagena bio je prisiljen reagirati. Bio je to početak svađe.

    Proizvodne linije u zastoju

    Godine 2013. visoki menadžeri i pravnici u projektnoj skupini “Elefant” razgovarali su o tome kako bi se saradnja s Preventom mogla reorganizirati. Volkswagen je prvi put shvatio koji je konglomerat uzgajan desetljećima. Zbog svoje ogromne veličine, usporedba sa slonom bila je očita, a sada ju je trebalo „izrezati na kriške“, kako je jedan od sudionika nazvao cilj grupe. U početku to nije značilo razbijanje, već prodiranje u složenu strukturu Preventa. Od tada će dobavljač biti pomno promatran u Wolfsburgu. Početkom 2015. menadžeri VW-a vidjeli su kako je Prevent grupa kupila brazilskog dobavljača Keiper, proizvođača sjedišta, preko svoje holandske podružnice Eastern Horizon. Njihov glavni kupac: Volkswagen. VW-u će se odmah naplatiti veći troškovi. Kada Volkswagen nije izmirio te obaveze, Keiper je nekoliko puta u 2015. prekinuo isporuke brazilskoj tvornici VW. Ista se stvar dogodila brazilskoj podružnici VW-a godinu dana kasnije s Fameqom, dobavljačem metalnih dijelova, nakon što je grupa Prevent sedmicama ranije kupila kompaniju. Eastern Horizon preuzima i dobavljača od VW-a u Schönheideu u Saskoj: tvrtku ES Automobilguss.

    Početkom 2016. četiri podružnice Preventa, uključujući prvu njemačku, privremeno su prestale isporučivati Volkswagenu. No, skandal s dizelskim motorima u to vrijeme bjesni u Wolfsburgu, a cijela grupa je na rubu ponora. Problemi s isporukom s Preventom uglavnom utječu na brazilsko tržište što je značilo da se oko 100.000 vozila ne može proizvesti. Slučaj u to vrijeme nije bio prioritet.

    No, tada je Prevent kupio sljedeću tvrtku, Car Trim, proizvođača presvlaka za sjedala koja je u to vrijeme bila blisko povezana s Volkswagenom i njegovom podružnicom Porsche. U ljeto 2015. Volkswagen je s tom tvrtkom naručio Porsche Cayenne i VW Touareg. Posao od vise stotina miliona dolara. Ubrzo nakon preuzimanja od strane Preventa, Volkswagen je raskinuo ugovore. Navodno je nezadovoljstvo Car Trimom fermentiralo već duže vrijeme. No, umjesto da odustanu – kao i mnogi drugi dobavljači – Prevent menadžeri ispisuju dvije fakture: jednu za 30 miliona eura za VW AG, drugu za 25 miliona eura za Porsche. Rok plaćanja bio je 31. jul 2016. “Novac uopšte nismo mogli prebaciti jer račun nije pokazivao koje smo usluge trebali platiti”, rekla je osoba koja je u to vrijeme bila upoznata s procesima.

    Budući da VW odbija platiti, slijedi sljedeći nivo eskalacije. Novostečeni ES Automobilguss iz Saske izdao je 4. augusta 2016. obustavu isporuke. Sudski nalog Regionalnog suda u Braunschweigu nije izvršen, a uprava Preventa je zatim zatvorila kompaniju. Pisani ugovori o opskrbi ionako nisu postojali, tvrde advokati Preventa. “S ovim prekidom isporuke bilo je jasno da ćemo ostati na suhom, a proizvodne linije u zastoju”, kažu danas iz Volkswagen grupe. Do tada je ovo bio nezamisliv proces: dobavljač se buni protiv globalne korporacije.

    Odvjetnici i najviši menadžeri iznova i iznova pregovaraju, a konferencijske sobe u Ritz-Carltonu u Wolfsburgu na kraju se iznajmljuju s pogledom na praznu tvornicu Volkswagen. Nakon još jedne duge noći pregovora, tvrtke se dogovaraju, prestaje zamrzavanje isporuke, Volkswagen i Prevent odriču se naknade, a suradnja se nastavlja. No, čak ni ljudi okupljeni u Ritz-Carltonu ne vjeruju u to. Jedan od njih rekao je danas ZEIT -u: “Pitanje kako ćemo se ubuduće nositi s Preventom bilo je pitanje bez odgovora”. I jedno je tada bilo jasno: uprava Volkswagena ne želi ponovno biti pritisnuta na ovaj način.

    Volkswagen uzvraća udarac

    Sljedećih mjeseci tajna radna skupina se uvijek sastaje srijedom, prvo na jedanaestom, a zatim na sedmom spratu VW-ovog nebodera na Wolfsburškom kanalu Mittelland. Jezgru čini desetak ljudi različitih veličina, ovisno o temi. Redovito su prisutni korporativni advokati, glasnogovornici novinara i nabavnici poput Christiana M. Naziv grupe: Projekt 1. Cilj: uništiti Prevent. Prije svega, Projekt 1 ispituje kako smjesta osporiti kompromis (op.a iz avgusta 2016) poznat interno kao “hitna nagodba” s Preventom. Oni koji su uključeni nisu sasvim opušteni. “Od samog početka postojao je strah da bi neko mogao slušati”, kaže jedan od sagovornika ZEIT-a. Zapravo, objavljeni su izvaci iz povjerljivih dokumenata, a ZEIT ih je također imao. Prema tome, na dan dogovora s Preventom, 23. augusta 2016., Upravni odbor VW Grupe propisuje »izradu cjelovite strategije usmjerene na budućnost za suočavanje sa situacijom u Evropi«. Kasniji prezentacijski slajdovi ispunjavaju nejasan plan projekta 1 životom: moguća „kontrola Prevent grupe“ do februara 2018. VW je u tu svrhu odvojio više od 200 miliona eura kako bi se riješio omraženog dobavljača i pronašao alternative. Jedini rizik: “Prevent će vjerojatno tražiti odštetu”. U međuvremenu, sinovi Hastora nastavljaju svoju strategiju bez razmišljanja i već pripremaju sljedeće preuzimanje. Ovaj put riječ je o dobavljaču Grammeru, proizvođaču autosjedišta. U iscrpljujućim pregovorima, VW sprečava Prevent da preuzme Grammer i dionice idu kineskom ulagaču. Javni spor oko preuzimanja bez presedana je u inače tajnovitoj automobilskoj industriji. “Stalno smo mijenjali automobile i telefone jer smo se bojali da će nas Prevent nadzirati”, rekao je tada angažirani odvjetnik Grammera na upit. Za to još uvijek nema nikakvih dokaza.

    Volkswagen, s druge strane, zapravo naređuje nadzor management-a Prevent-a u sklopu Projekta 1, što je vidljivo iz revizijskog izvještaja VW Grupe, a rezultati špijunaže se šalju novom izvršnom direktoru Herbertu Diessu i mnogim drugim članovima uprave. U rezultatima pravnog ureda navedene su fotografije zaposlenika Grupe Prevent, kao i podaci članova obitelji koji su bili slobodno dostupni na društvenim mrežama. “Usluge trećih lica” korištene su za „uspostavljanje kontakta s ljudima“ iz okruženja menadžera. Volkswagen grupa špijunirala je Prevent.

    Krtica je razotkrivena

    U martu 2018. godine je došao taj trenutak. Volkswagen raskida ugovor za snabdijevanje sjedišta s Preventovom podružnicom TWB – Prevent iz Hagena, a također raskida i mnoge druge ugovore s Preventom i njegovim podružnicama, uključujući one s ES Automobilgussom i Car Trimom. Od tada se ta oba preduzeća spore na sudu. Radi se o različitim postupcima koji se tiču zakonitosti otkaza ugovora i naknade štete. Nijedna strana nije spremna učiniti ustupak, tako da je moguće da će na kraju Savezni sud pravde odlučiti.

    U julu prošle godine, web-portal Business Insider izvijestio je da je “špijun” snimio oko 50 sati snimaka s internih sastanaka Projekta 1 u Volkswagenu. Urednici sa zadovoljstvom citiraju sjednice na kojima menadžeri VW-a razmišljaju o vršenju pritiska na Prevent preko bivšeg kancelara Gerharda Schrödera i njegovih odnosa s Rusijom te sprečavanju daljnjih preuzimanja dobavljača putem Preventa. U jednom od članaka autori opisuju autora snimaka toliko precizno da ga Volkswagen može razotkriti: Christian M.

    Kao nabavnik, Christian M. pregovarao je o cijenama i količinama isporuke s Preventom. Od kraja 2019. godine, otprilike šest mjeseci prije smrti, on će raditi na odjeljenju za usklađenost poslovanja (op.a. Compliance) – premješten je na vlastiti zahtjev, kako kažu iz kompanije. Prije toga, dugo je bio na bolovanju.

    Prema javnim izvještajima, tim korporativne sigurnosti kompanije VW odvodi Christiana M. u mračnom autobusu VW-a iz kuće njegovih roditelja. U narednom razgovoru u sjedištu u Wolfsburgu, navodno je brzo priznao optužbe. Međutim, nije se izjasnio o tome zašto je napravio snimke. Ujutro, 10. augusta, postoji još vijesti o Christianu M.: Business Insider izvještava da je nekoliko sedmica ranije kuća “špijuna” spaljena. Državno tužilaštvo provodi istragu. Došaptava se: Radi li se „možda i o mnogo novca“ i hoće li osigurani iznos uskoro biti isplaćen M.-u? Na kraju, M. neće u očima javnosti biti samo špijun, već možda i varalica. Ta sumnja se do danas nije potvrdila. Činjenica da tokom požara nije bio kod kuće i nije bio u mogućnosti ugasiti plamen nije više igrala nikakvu ulogu.

    U večernjim satima gori automobil M-a. Prema navodima državnog tužilaštva, prije smrti je napisao više oproštajnih pisama.

    Prevent osniva nove poslovnice

    Barbaros Arslan je 18. juna 2021. godine poslao e-mail saradnicima. Arslan je jedan od najvažnijih menadžera Preventa i osoba je od povjerenja Hastorovih sinova. Pozivnica ide i njima, također. Predmet e-maila glasi: Svečano otvaranje DAT B. “U maloj i lijepoj grupi” tako stoji u poruci, želite poslati znak povjerenja. “DAT B” znači tradicionalna hamburška pekara Dat Backhus. Preuzimanje je dio Preventove nove strategije. Prošlog decembra firma je objavila da je Volkswagen kroz otkaze u Prevent grupaciji „uništio više od 4.000 radnih mjesta u Njemačkoj“. U ljeto 2021. godine, od firmi kao što su TWB ili ES Automobilguss, preostale su samo ljuske, jer su one likvidirane ili će to biti. Prevent se sada seli u druge industrije – između ostalih i prehrambenu industriju. S holding kompanijom, Hastori su preuzeli nesolventni lanac pekara Dat Backhus s više od 1000 zaposlenika, i prije svega su ga “oživljavali” , kako to menadžeri Preventa ponekad zovu. Između kriški svježe pečenog hljeba, Arslan govori i o velikim planovima. “Već tragamo za zaduženim firmama, dobavljačima pića i drugim proizvođače hrane”. U pandemiji mnoge su firme upale u probleme i umjetno su održavane u životu uz državnu pomoć. Pitanje koje još nije razjašnjeno: Je li Christian M. imao podupirače? Ko bi osim Preventa mogao biti zainteresovan za snimke? Iz Volkswagen lanca se čuje da su njihovi vlastiti istražitelji pretpostavili da M. nije bio organizator snimki. Čak i prije nego što je Christian M. bio izložen, Prevent je porekao bilo kakvu umiješanost u snimke.

    Pozadina priče

    Ubrzo nakon smrti menadžera VW-a Christiana M. prošlog ljeta, jedan je doušnik kontaktirao ZEIT, koji je dobro poznavao M. Sumnjao je da je M. počinio samoubistvo, pa je čak sumnjao i na ubistvo po narudžbi. Uostalom, M. je u to vrijeme bio ključna osoba u velikom sukobu između VW Grupe i dobavljača Preventa, koji je uključivao stotine miliona eura. ZEIT je dobio slične informacije iz Bosne i Hercegovine. Glasine ove vrste proširile su se čak i unutar Volkswagen grupe. Ipak, naše istraživanje posljednjih mjeseci u Njemačkoj i Bosni nije dalo nikakve dokaze za ovu teoriju. Krajem jula javni tužilac u Braunschweigu također je utvrdio da je M. počinio samoubistvo.

  • Njemačka pooštrila mjere za ulazak u državu, važit će za sve građane starije od 12 godina

    Njemačka pooštrila mjere za ulazak u državu, važit će za sve građane starije od 12 godina

    Ministarstvo zdravstva Njemačke propisalo je nove mjere koje građani moraju ispunjavati od 1. augusta prilikom ulaska u ovu državu, a odnose se na testiranje kao i certifikate kojima će građani moći dokazati da su vakcinisani ili se oporavili od koronavirusa.

    Prema novim mjerama, od 1. augusta 2021. godine sve osobe starije od 12 godina morat će predočiti važeći certifikat o tome da li su negativni na koronavirus, da li su prebolovali koronavirus ili su vakcinisani protiv ovog virusa.

    Iako su se ovi certifikati do sada odnosili samo na građane koji u Njemačku dolaze avionom, od 1. augusta ove mjere važit će i za cestovni, željeznički i drugi saobraćaj. Dakle, od sada će se ovo pravilo primjenjivati na sve vrste ulaska u Njemačku.

    Zašto se ponovo mijenja propis o ulasku?

    Kako se navodi na stranici Ministarstva zdravstva Njemačke, Savezna vlada se odlučila na uvođenje dodatnih mjera prilikom ulaska u zemlju kako bi se smanjio rizik od infekcija u ovoj državi.

    “Uz vakcine je lakše putovati. Svi useljenici koji imaju više od 12 godina moraju biti u mogućnosti dostaviti jednu od potvrda koje će se od sada tražiti na granicama”, saopćili su iz ministarstva.

    Je li brzi test dovoljan za obavezno testiranje pri ulasku?

    Ministarstvo zdravstva Njemačke naglasilo je na zvaničnoj stranici kako brzi antigenski test jeste dovoljan i prema novim pravilima za ulazak u državu. Građani u Njemačku mogu ući s negativnim rezultatom PCR ili brzog antigenskog testa. U slučaju antigenskih testova, on može biti star najviše 48 sati, a PCR testovi 72 sata.

    Kada je riječ o djeci mlađoj od 12 godina, prema novim mjerama Ministarstva zdravstva Njemačke nije potreban nikakav ranije navedeni certifikat za ulazak u Njemačku.

  • Njemačka poslala ratni brod u Južno kinesko more prvi put nakon skoro 20 godina

    Njemačka poslala ratni brod u Južno kinesko more prvi put nakon skoro 20 godina

    Njemačka je u ponedjeljak poslala ratni brod u Južno kinesko more po prvi put u skoro dvije decenije, pridružujući se drugim zapadnim zemljama u širenju vojnog prisustva u regiji u jeku rastućih zapadnih briga zbog kineskih teritorijalnih ambicija.

    Kina tvrdi da polaže pravo na velike dijelove Južnog kineskog mora, i uspostavila je vojne ispostave na vještačkim otocima u vodama s bogatim gasnim resursima i ribljim fondom.

    Američka mornarica, u iskazivanju sile zbog kineskih teritorijalnih pretenzija, redovno obavlja operacije “slobodne plovidbe” u kojima njeni brodovi prolaze blizu nekima od spornih otoka. Kina se protivi tim američkim misijama, tvrdeći da one ne pomažu u promoviranju mira ili stabilnosti.

    Washington je postavio suprotstavljanje Kini u središte svoje politike nacionalne sigurnosti, i nastoji okupiti partnere protiv onoga što naziva kineskom sve agresivnijom ekonomskom i vanjskom politikom.

    Zvaničnici u Berlinu saopćili su da će se njemački brodovi držati uobičajenih turističkih ruta. Ne očekuje se, ipak, da fregata otplovi kroz Tajvanski moreuz, odustajući od još jedne redovnih američkih aktivnost koje osuđuje Peking.

    Berlin je, ipak, jasno poručio kako njegova misija služi da naglasi da Njemačka ne priznaje kineske teritorijalne pretenzije.

    Njemačka ministrica odbrane Annegret Kramp-Karrenbauer otputovala je u luku Wilhelmshaven to kako bi posmatrala fregatu Bayern kako kreće n sedmomjesečno putovanje tokom koga će također proći i kroz Australiju, Japan, Južnu Koreju i Vijetnam.

    Očekuje se da brod uplovi u Južno kinesko more sredinom decembra, postajući prvi njemački ratni brod koji je ušao u tu regiju od 2002., prenosi Reuters.

  • DW: Kakav će biti spoljnopolitički kurs Njemačke nakon Merkelove?

    DW: Kakav će biti spoljnopolitički kurs Njemačke nakon Merkelove?

    Kraj vladavine Angele Merkel vrlo vjerovatno će donijeti i određene promjene u spoljnoj politici Njemačke. Ali, šta dolazi nakon Merkel?

    Ovo je pogled na ciljeve u spoljnoj i bezbjednosnoj politici njemačkih stranaka.

    Rusija
    Spoljnopolitička tema broj jedan, koja bi mogla da zadaje glavobolje budućoj njemačkoj vladi jeste politika prema Rusiji.

    Angela Merkel se držala dvostruke strategije: pritisak plus dijalog. Isto tako bi nastavio i kandidat Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Armin Lašet. I njemu, ali i Socijaldemokratskoj partiji (SPD), teško da bi palo na pamet da dovede u pitanje dovršetak izgradnje spornog gasovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru.

    Angela Merkel je na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti izjavila: “Na osnovu molekula gasa ne možete da vidite da li je transportovan kopnenim ili morskim putem. U tom smislu je u redu da se projekat nastavi”.

    Zeleni međutim smatraju da je izgradnja tog gasovoda politička greška koja će omogućiti da Putin ojača, a EU oslabi. Taj stav nisu promijenili ni nakon sporazuma njemačke vlade sa SAD.

    Liberalna stranka FDP zahtijeva da se napravi pauza u izgradnji i zato će biti zanimljivo da se posmatra kako će se ponašati ti skeptici ako eventualno budu postali dio nove savezne vlade, a gasovod već bude završen.

    Sve u svemu: najmekši kurs prema Moskvi imaju Alternativa za Njemačku (AfD) i Ljevica, a Zeleni najtvrđi.

    Nije isključeno i da će se u izbornoj kampanju još jednom iskopati stari tvitovi kandidata CDU za kancelara Armina Lašeta. On je nakon aneksije Krima od strane Rusije 2014. govorio o “opštem anti-putinovskom populizmu” u Njemačkoj. I to nije bila jedina Lašetova izjava koja mu je donijela oznaku onoga ko “ima razumijevanja za Putina”.

    Kina
    I u slučaju Kine pokazuje se isti obrazac, kao i kada je riječ o Rusiji. Zaoštravanje kursa zahtijevaju prije svih Zeleni, i to zbog kršenja ljudskih prava. CDU i SPD su za to da se nastavi po ustaljenom principu.

    U odnosu prema Kini, koja je istovremeno i konkurent i partner, najvjerovatnije će se nastaviti s balansiranjem. Vašington traži od Berlina oštriji odnos prema Pekingu. Istovremeno, težnja da se toj zemlji popušta najizraženija je kod AfD i Levice – iako ni kod jedne ni kod druge stranke njihov stav u suštini nije najjasniji.

    Evropska unija
    Šef AfD Jerg Mojten i počasni predsjednik te stranke Aleksander Gauland su izjavili: za AfD je cilj izbornog programa “Degzit”, dakle izlazak Njemačke iz Evropske unije. Sve druge stranke jaku Njemačku vide samo u okviru EU.

    Demohrišćani, SPD, Zeleni i FDP žele da EU učine sposobnijom za djelovanje.

    NATO
    Raspustiti NATO – to ljevica odavno zahtijeva. Ta stranka želi da se NATO transformiše u, kako stoji u njihovom izbornom manifestu, “kolektivni sistem bezbjednosti uz učešće Rusije”. Ali za tako nešto teško da mogu da pronađu partnere na njemačkoj političkoj sceni, jer nijedna druga stranka NATO ne dovodi u pitanje.

    Ali kada je riječ o novcu, tu se mišljenja razlikuju. Demohrišćani i FDP izričito su za to cilj bude da se za odbranu izdvaja dva odsto bruto društvenog proizvoda. Zeleni to odbijaju. SPD je po tom pitanju podijeljena, ali je interesantno da u ovoj kampanji oni to ne osuđuju izričito, kako je to bilo pred izbore 2017.

    Bundesver
    Čak i ako se Bundesver, nakon što je okončana intervencija u Avganistanu, vrati “korijenima”, odnosno odbrani zemlje i saveznika u NATO, slanje vojnika u misije u inostranstvu će se nastaviti – na žalost Ljevice, koja bi najradije okončala sve misije. AfD nije toliko kategorična po tom pitanju, iako smatra da je misija u Maliju bila greška.

    Sve druge stranke smatraju da su intervencije u inostranstvu neophodne. Posebno je zanimljivo to da su Zeleni u svom izbornom programu ublažili svoj dugogodišnji stav po pitanju upotrebe naoružanih bespilotnih letjelica. One bi u određenim situacijama mogle bolje zaštiti vojnike, navodi se u njihovom programu. Neki to vide kao signal koji Zeleni šalju ka CDU, odnosno da koalicija te dvije stranke ne bi trebalo da bude sporna kada je riječ o pitanjima odbrane. Ali, na unutrašnjem planu, ideja o takvoj koaliciji izazvala bi burne rasprave.

  • Njemačka planira uvesti obavezno testiranje za sve nevakcinisane koji se vraćaju u zemlju

    Njemačka planira uvesti obavezno testiranje za sve nevakcinisane koji se vraćaju u zemlju

    Njemački ministar zdravstva Jens Spahn (CDU) rekao je da predlaže uvođenje mjera prema kojima bi se svako ko se vraća u Njemačku s godišnjeg odmora morao testirati na koronavirus.

    Kako piše Berliner Morgenpost, Spahn traži da se testiraju svi, bez obzira iz koje zemlje dolaze i na koji način ulaze u zemlju. Prema trenutnim mjerama prilikom ulaska u Njemačku, testirati su se morali samo oni koji idu avionom i koji dolaze iz područja gdje je zabilježena visoka incidenca novozaraženih.

    Ovakve mjere podržava i bavarski premijer Markus Söder (CSU), koji također želi da se pooštere mjere za one koji se vraćaju u Njemačku. Nove mjere bi se odnosile na sve one koji nisu vakcinisani protiv koronavirusa.

    Podsjećamo, institut Robert Koch zabilježio je u posljednjih mjesec veći broj novozaraženih u Njemačkoj. Prema rezultatima njihovog istraživanja deset posto svih novozaraženih su osobe koje su se u Njemačku vratile sa godišnjih odmora.

  • Njemačka uskoro dvoklasno društvo?

    Njemačka uskoro dvoklasno društvo?

    Šef ureda kancelarke Angele Merkel Helge Braun je pomenuo mogućnost ograničenja sloboda za nevakcinisane osobe – i pokrenuo raspravu o tzv. privilegijama za vakcinisane. Posebno opozicione stranke negoduju zbog toga.

    S obzirom na sve veći broj infekcija koronom, ljudi koji se nisu vakcinisali moraju očekivati ​​stroža ograničenja, rekao je šef kancelarkinog ureda Helge Braun. “Vakcinisani će sigurno imati više slobode od onih koji nisu vakcinisani”, rekao je ovaj demohrišćanski političar za list “Bild am zontag” (BamS). Ukoliko broj inficiranih nastavi da raste bez obzira na sve koncepte testiranja, nevakcinisani ljudi bi morali da smanje svoje kontakte, smatra Braun. “To može da znači da određene ponude poput posjeta restoranima, bioskopima i stadionima više neće biti moguće za one koji nisu vakcinisani jer je rizik od zaraze prevelik.”

    Braun brani načelo dvije klase
    Na pitanje da li bi to bilo zakonski dopušteno, Braun je odgovorio “da” – država je, kaže, dužna da zaštiti zdravlje svojih građana. “To uključuje zdravstveni sistem koji zimi ne mora ponovo da odgađa operacije ljudi oboljelih od raka zbog liječenja oboljelih od korone. A to uključuje i zaštitu onih koji nisu vakcinisani.”

    Šef kancelarkinog ureda, koji rijtko kad govori bez prethodnih konsultacija s kancelarkom Angelom Merkel, boji se povećanja broja zaraženih prije svega zbog, kako kaže, brzog širenja delta soja korone, piše DW.

    Braun je osim toga govorio i o školama: ako incidencija i dalje bude rasla, biće vrlo teško zadržati infekcije van škola. “Za mene je stvar jasna: roditelji, nastavnici, domari i vozači školskih autobusa, svi bi morali da se vakcinišu. Ako su sve ove grupe vakcinisane, rizik za decu je manji.”

    Za i protiv
    Stručnjak Socijaldemokratske stranke (SPD) za zdravlje, Karl Lauterbah, podržava Braunov stav. “Nažalost, moramo računati sa značajnim porastom broja slučajeva kada se ljudi vrate s odmora i na jesen počnu da više borave u zatvorenom. Tada više neće biti moguće izjednačavanje testiranih osoba sa vakcinisanim i onima koji su preležali bolest”, rekao je Lauterbah za list “Zidojče cajtung”.

    Neće nam preostati “ništa drugo nego da pristup prostorima u kojima se okuplja više ljudi ograničimo samo na one koji su se oporavili i koji su vakcinisani”, smatra ovaj političar. On naglašava i da je potrebno ovu raspravu voditi sada, “jer to nije rasprava za vruću fazu savezne predizborne kampanje”.

    I predsjednik Zelenih Robert Habek je sklon ideji da se vakcinisanima pruži veća sloboda nego onima koji to nisu. “U trenutku kada je svima ponuđena vakcinacija, solidarnost izgleda ovako: ne morate se vakcinisati, ali ne možete očekivati ​​da se svi drugi odreknu slobode jer niste vakcinisani”, rekao je Habek.

    Savezni ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer (CSU) izjasnio se protiv obaveznog vakcinisanja, ali je podržao Braunovu ideju o većoj slobodi vakcinisanih. “Ovo nije diskriminacija onih koji nisu vakcinisani”, rekao je Zehofer u intervjuu za RTL/NTV. On kaže da poštuje pravo nekoga da se odluči protiv vakcinisanih iz ličnih razloga. “Ali nevakcinisana osoba takođe mora da shvati da moramo zaštititi društvo u cjelini.”

    Sa druge strane, ovoj inicijativi se suprotstavlja Armin Lašet, demohrišćanski kandidat za kancelara. U intervjuu za javni servis ZDF on je naglasio: “Ne vjerujem u obaveznu vakcinaciju, a ne vjerujem ni u indirektan pritisak na ljude da se vakcinišu.”

    Načelo da se mora biti ili vakcinisan, ili testiran ili oporavljen, po njegovom mišljenju je i dalje ispravno.

    “U slobodnoj državi postoje prava za sve, ne samo za određene grupe”, naglasio je predsjednik Demohrišćana (CDU). Prioritet mora biti da se što veći broj građana ubijedi u potrebu za vakcinisanjem. “Ako na jesen utvrdimo da je procenat vakcinisanih još uvijek prenizak, moraćemo da razmišljamo kako dalje. Ali ne sada”, rekao je Lašet.

    Kritike pljušte
    U strankama ima različitih stavova o ovoj temi. Šef poslaničkog kluba SPD Rolf Micenih takođe je kritikovao Brauna. “Nećemo promijeniti ponašanje pojedinaca prijetnjama”, rekao je on.

    A potpredsjednik Bundestaga Volfgang Kubicki (Liberalna stranka – FDP) kaže da bi Braunov prijedlog predstavljao “uvođenje obveznog vakcinisanja na mala vrata”, te da je on “očito protivustavan”. Ostvarivanje osnovnih prava po njemu ne može trajno da zavisi od ponašanja koje je ured kancelarke definisao kao ispravno. Šef Liberala Kristijan Lindner rekao je: “Ako od vakcinisanih, negativno testiranih i onih koji su ozdravili ne prijeti opasnost, onda za vakcinisane, negativno testirane i one koji su ozdravili ne mogu biti predviđena ograničenja sloboda.”

    Čelnica poslaničkog kluba desničarske Alternative za Njemačku (AfD) Alis Vajdel optužila je šefa kancelarkinog ureda da dijeli društvo na građane prvog i drugog reda.