VRBAS Media

Oznaka: Njemačka

  • Na većinu javnih mjesta u Njemačkoj moguće je samo sa korona-potvrdom

    Na većinu javnih mjesta u Njemačkoj moguće je samo sa korona-potvrdom

    U Njemačkoj od ponedjeljka su na snazi nova pravila za suzbijanje koronavirusa, odnosno “3G pravila” pod sloganom “Geimpft, Genesen oder Getestet” što znači “vakcinisan, oporavljen ili testiran”.

    Prema sporazumu između centralna vlada i savezne države, koje su odgovorne za njenu implementaciju, stanovnici Njemačke koji su primili dvije doze vakcine protiv koronavirusa, preboljeli bolest ili imaju negativan testa sada će se moći kretati u velikoj mjeri slobodno. Nova pravila povećat će pritisak na one koji još nisu vakcinisani.

    Dugo su ljudi u Njemačkoj bili zbunjeni Covid pravilima koja su se razlikovala od regije do regije. Međutim, od ovog ponedjeljka svako ko želi ići u zatvoreni restoran ili kafić, u kino ili posjetu u bolnicu ili staračkom domu mora biti potpuno vakcinisan ili pokazati dokaz da se oporavio od Covida odnosno imati negativan test.

    Od sada će stvari biti kompliciranije za one koji se još nisu vakcinisali. Treba im negativan test na koronavirus, koji ne može biti stariji od 24 sata. Oni koji žele odsjesti u hotelu, a nisu vakcinisani ili imaju dokaz da su se oporavili od infekcije morat će obaviti novi test svaka tri dana.

    Gdje će se primjenjivati ​​pravilo 3G?

    Ljudi u Njemačkoj morat će se naviknuti na češće pokazivanje dokaza o vakcinaciji, oporavku ili negativnom testu na koronavirus.

    Mogu postojati male razlike među državama, ali općenito potvrde će trebati za ulazak u kino, pozorište, zabavni park, muzej ili galeriju. Isto tako, građani neće moći boraviti u zatvorenom prostoru restorana ili kafića, odlaziti u teretanu ili kod frizera bez bez potvrde ili negativnog testa.

    Pravilo 3G neće se primjenjivati ​​na trgovine, benzinske pumpe, apoteke, kao i na lokalni i međugradski javni prijevoz.

    Nova pravila ravila za hotele i drugi smještaj

    U sklopu novih pravila koja su stupila na snagu, nevakcinisani ljudi morat će pokazati negativan test prilikom boravka u hotelima i ponavljati to svaka tri dana.

    Također, će postojati posebna pravila za klubove u većini regija. Prema novim ograničenjima Sjeverne Rajne-Vestfalije, svakome ko želi ići u klubove ili diskoteke bit će potreban negativan PCR test ako nije vakcinisan ili nema potvrdu o prebolovanoj bolesti.

    Država Hessen i Baden-Württemberg također dozvoljavaju nevakcinisanim ljudima da uđu u klubove sa PCR testom.

    Sve države će imati sistem u funkciji, a do sada je u mnogim regijama bio potreban 3G dokaz, ali se proširuje i prelazi na nacionalnu regulativu.

  • Koja koalicija bi se mogla domoći vlasti u Njemačkoj?

    Koja koalicija bi se mogla domoći vlasti u Njemačkoj?

    Multidisciplinarna organizacija “Novi treći put”, think tank iz Srbije, koja se između ostalog bavi političkom analizom u nedavno objavljenom tekstu tematizira pitanje formiranja buduće vladajuće koalicije u Njemačkoj.

    Ovogodišnja izborna kampanja dosta se vodi oko ličnosti koje bi trebalo da nasljede odlazeću kancelarku Merkel, a manje oko programskih detalja. Uprkos fokusu na mane i vrline potencijalnih nasljednika, nerijetko se ignoriše jedno važno pitanje. To pitanje su potencijalne vladajuće koalicije, koje budućim kancelarima mogu ograničiti ili proširiti polje delovanja, navodi se u analizi.

    Zahvaljujući velikom broju relevantnih partija i komplikovanom izbornom sistemu, parlamentarna matematika često postaje komplikovana. Podrška između partija je trenutno prilično ravnomjerno raspoređena, te pravljenje koalicija između samo dvije stranke postaje sve teže. Za mjesec dana, u Bundestagu će glavne vijesti biti pregovori i dogovori stranačkih lidera. Nakon prethodnih izbora 2017, iako je podrška partijama bila dosta koncentrisanija, sastavljanje vlade je bio veoma dug proces.

    Iz tog razloga, analiziranje potencijalnih postizbornih koalicija zaslužuje naročitu pažnju. Koliko god podrška između stranaka flukturiala od januara ove godine do avgusta, postoje jasne granice između stranaka koje mogu ili ne mogu da sarađuju i u teoriji. S obzirom da relevantnih partija koje će izvesno završiti u Bundestagu ima čak šest, broj međusobih mogućih kombinacija je veliki.

    Ko sa kim može da sarađuje?

    Koliko god politika bila vještina mogućeg, određene političke saradnje ostaju u domenu fantastike. Iako se nekada matematički koalicije mogu lako sklopiti, vrijednosne razlike između partija mogu biti značajna brana takvom sabiranju. Trenutno postoje dvije relevatne partije u Nemačkoj sa kojima je politička saradnja kontroverzno pitanje za javnost i birače.

    Prva takva stranka je svakako Alternativa za Nemačku (Afd), koja je postala parlamentarna nakon izbora 2017. U pitanju je stranka tvrde desnice, koja se istakla po antimigrantskoj retorici, najvećim dijelom zaslužnoj za njen ubedljiv ulazak u Bundestag prije četiri godine. Međutim, sa ovom antisistemskom partijom ostale stranke ne žele da sarađuju, s obzirom da je kontroverzna i da politička pozicija tvrde desnice u Nemačkoj budi dodatne alarme.

    Druga partija, koja je značajno prihvatljivija za saradnju, ali ipak kontroverzna, je Ljevica (Linke). Ova stranka svoje porijeklo vodi iz Istočne Nemačke i vladajuće komunističke partije u jednopartijskom DDR-u. Iako reformisana i pojačana brojnim autentičnim ljevičarima iz Zapadne Nemačke, poput Oskara Lafontena, predstavlja politički uteg za koalicione partnere. Ona se često ne slaže sa spoljnopolitičkim konsenzusom, ima radikalne prijedloge, a određeni funkcioneri imaju profesionalno porijeklo u istočnonjemačkom zloglasnom Štaziju.

    Ljevica zbog navedenih razloga je nemoguć koalicioni partner za partije desno od centra, kao što su liberalni FDP ili demohrišćanski CDU/CSU. Ljeve stranke, kao što su socijaldemokrate (SPD) ili zeleni, mogu da sarađuju sa ovom strankom, ali radije izbjegavaju. U regionalnim parlamentima, kao što su Bremen, Berlin ili Tiringija, zajedno čine vladajuću većinu, međutim na nacionalnom nivou nisu najpopularniji partner.

    Ostale partije mogu međusobno sarađivati, ali sa određenim programskim rezervama i kompromisima. Kada se analiziraju prethodni redovi, može se zaključiti da najveći koalicioni potencijal imaju zeleni i socijaldemokrate, nešto manji liberali i demohrišćani, mali Ljevica, a gotovo nikakav desničarska Alternativa za Nemačku.

    Moguće koalicije

    Ukoliko bismo potencijalnu kompoziciju Bundestaga gledali u odnosu na aktuelne ankete, dvočlane kombinacije partija bi bilo korisno isključiti. Iako je ova forma bila najčešći oblik vlasti od 1945. do danas, zbog političke fragmentacije je sve manje moguća. Kombinacija demohrišćana i socijaldemokrata, demohrišćana i liberala ili socijaldemokrata i zelenih, trenutno djeluju neizvodljivo. Iako je prva bila garant stabilnosti, a druge dvije su ideološki najlogičnije i najkompatibilnije, u svakoj od njih bi falio barem jedan partner. Trenutno isto važi za kombinaciju zelenih i demohrišćana, koja je zastupljena u regionalnom parlamentu u Baden-Vitenbergu.

    Prva zaista moguća koalicija je takozvana “Jamajka koalicija”, nazvana po bojama zastave ove države. Crni (demohrišćani), žuti (liberali) i zeleni (zeleni) su ovoj formi koalicije već na vlasti u Šlezvig-Holštajnu i djeluje da ta koalicija na regionalnom nivou funkcioniše. Međutim, pregovori o ovoj formi koalicije propali su 2017, nakon što su liberali na čelu sa Kristijanom Lindnerom napustili pregovore.

    Problem u ovom sastavu bi bili značajno suprotni interesi pro-biznis FDP-a i pro-ekološke Zelene stranke, gde CDU/CSU više naginje poziciji liberala. Ova vlada bi mogla biti pro-EU koalicija, koja želi brzu tehnološku transformaciju i koja bi kroz tehnologiju bila usmjerena i na smanjenje zagađenja. Međutim, tenzije između liberala i zelenih ne bi trebalo isključiti kao teret.

    Druga moguća koalicija bi bila takozvana “Semafor koalicija”, nazvana po bojama svjetala na semaforu. Ovaj sastav bi podrazumijevao crvene (socijaldemokrate), žute (liberale) i zelene (zeleni) i nije nepoznanica, jer u regionu Rajna-Palatinat socijaldemokratska premijerka Malu Drajer već uspješno vlada na ovaj način. Na nacionalnom nivou ova koalicija još nije isprobana, ali ne bi predstavljala veliko iznenađenje, jer će matematički biti izvjesno moguća.

    Ukoliko bi se sastavila, karakterisao bi je također jasan proevropski stav, ali i izvesno izraženo usklađivanje sa američkom spoljnom politikom, naročito oko ruskog pitanja i ljudskih prava u Kini. Ono što bi također predstavljalo prepreku je suviše ljevičarski sastav koalicije za program i birače FDP-a. Njemački liberali više vole da se pragmatično pomjeraju ka desnici i tako prikupljaju razočarane glasače CDU/CSU, poput bogatijih slojeva ili preduzetnika. U ovom sastavu trpjeli bi ozbiljne kritike desne opozicije, a verovatno bi svoj protržišni i fiskalno odgovorni program morali da razvodnjavaju zbog koalicionih partnera.

    U opticaju je također i neobična koalicija demohrišćana, socijaldemokrata i zelenih, gde bi se aktuelni vladajući sastav dopunio ekolozima. Ovaj slučaj bi predstavljao vladu konsenzusa koja teži reformama uz veliku parlamentarnu većinu, ali bi izvjesno doveo do brzog rasta raznorodne opozicije zbog političke kartelizacije. Predstavlja veliki rizik, s obzirom da je tzv. “velika koalicija” CDU-SPD već dovela do pada podrške obje stranke.

    Ne bi trebalo u potpunosti isključiti i mogućnost da se sastavi koalicija socijaldemokrata, zelenih i Ljevice, ukoliko parlamentarni mandati to dozvole. Za dovoljan broj mandata kroz ovakvo sabiranje šanse su nešto manje, ali nisu u potpunosti nemoguće. Problem sa ovom kompozicijom parlamentarne većine bi bila spomenuta kontroverznost Ljevice, naročito u sferi spoljne politike. Ova stranka predstavlja veliki problem u odnosima sa Briselom i Vašingtonom, te će verovatno biti posljednja opcija u parlamentarnoj matematici.

    Šta je moguće očekivati?

    Ukoliko aktuelne ankete posmatramo kao hipotetičke izborne rezultate 26. septembra, brojne matematičke mogućnosti su u igri. Čak i kada se u razmatranje uključi ideološka srodnost i sposobnost za koalicionu saradnju, mogućnosti su široke.

    Ono što se odmah može zaključiti je da ukoliko dođe do promjene odnosa snaga i dvočlane koalicije postanu moguće, one će biti prvi izbor. Ovaj vid udruživanja je najlakši za dogovaranje, svakodnevno funkcionisanje i sprovođenje predizobrnih obećanja u djelo. Tročlane koalicije, koje uključuju i partije ljevice i partije desnice, komplikuju sva tri navedena elementa udruživanja i zajedničkog rada. Ukoliko koalicije demohrišćana i zelenih ili socijaldemokrata i zelenih dobiju dovoljnu potrebnu većinu, ne bi trebalo imati dilemu da će odmah biti sastavljene.

    Trenutno dosta realističniji scenario su pak tročlane koalicije, koje bi kombinovale neke od stranaka ljevice (SPD, Zeleni, Levica) sa nekim od stranaka desnice (CDU/CSU i FDP). Među ovim mogućim kompozicijama vlasti, najrealističnije ipak djeluju “Semafor” i “Jamajka” koalicije, u kojima očigledno fukcionalna vlada ne bi bila moguća bez zelenih i liberala, ironično solidnih programskih rivala.

    Ukoliko se jedan od ova dva scenarija dogode, na nemačkoj političkoj sceni će se desiti novina. Tri partije će imati vlast i moraće da se dokažu da uprkos razlikama mogu voditi Njemačku napred, a da ne razočaraju svoje različite birače i njihove interese. Djeluje kao težak cilj, ali ne bi trebalo imati previše pesimizma, jer i njemačke partije i njemački birači zaista polažu nade u kompromis, a ne u preveliku polarizaciju i ideološki puritanizam.

  • DW: Greške u koracima Angele Merkel

    DW: Greške u koracima Angele Merkel

    Angela Merkel odlazi u penziju i ostavlja teško nasljeđe u odnosima s Ukrajinom. U Kijevu joj mnogi s pravom prebacuju i blokiranje ulaska u NATO, i izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2, pišu mediji.

    Neobično velike zastave Njemačke i Ukrajine koje su postavljene za konferenciju za novinare Angele Merkel i Vladimira Zelenskog u nedjelju u Kijevu, trebalo je da simbolišu veliko prijateljstvo. Kancelarka je ukrajinskom predsjedniku direktno rekla: “Mi smo prijateljski povezani”.

    Pa ipak, to prijateljstvo je na kraju političke karijere Angele Merkel stavljeno na veliko iskušenje.

    Ukrajina ovog utorka slavi tri decenije nezavisnosti od Sovjetskog Saveza. Više od polovine tog vremena Merkel je bila kancelarka. Zelenski bi sigurno volio da ona prisustvuje proslavi, ili da je u ponedjeljak bila na samitu Krimske platforme – novog foruma čiji je cilj da aneksiju ukrajinskog poluostrva vrati u centar međunarodne pažnje.

    Ali ne, Merkel je smišljeno došla dan ranije. To nije poseban gest prema Rusiji, već njen oprobani politički stil – da se nikad ne odredi do kraja.

    Ukrajina ima mnogo da zahvali kancelarki. Razumije se da je od Zelenskog dobila “Orden slobode”. Tokom njenog mandata Ukrajina je doživjela najteže trenutke svoje mlađe istorije – aneksiju Krima i rat u Donbasu. Kao kancelarka najuticajnije zemlje EU, Merkel je igrala glavnu ulogu u uvođenju sankcija Rusiji.

    No, ukupni bilans njene istočne politike je šarolik. Na kraju njime prije može da bude zadovoljan Vladimir Putin. Tokom kancelarkinog mandata nisu ispunjene baš sve Putinove želje po pitanju Ukrajine, ali mnoge jesu.

    Na samitu NATO 2008. u Bukureštu, Merkel se, zajedno s tadašnjim francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem, izjasnila protiv prijema Ukrajine u alijansu. U Kijevu joj s pravom prebacuju da time na nju pada dio krivice za kasnije događaje na Krimu i u Donbasu. Rusija je shvatila signal da NATO neće štititi Ukrajinu.

    Pod posredstvom Merkel i idućeg francuskog šefa države Fransoa Olanda, u Minsku su 2015. potpisani mirovni sporazumi koje je Rusija, s izvjesnim pravom, proglasila za svoju pobjedu. Tokom prošlonedjeljnih posjeta Moskvi i Kijevu, Merkel je rekla da se ti sporazumi ne poštuju, da i danas ginu ukrajinski vojnici. Stanje na istoku Ukrajine uporedivo je s tempiranom bombom.

    Na kraju, baš pred političku penziju kancelarke, zaoštrila se svađa o gasovodu Sjeverni tok 2 koji kreće u rad. Njime Rusija zadaje težak ekonomski udarac Ukrajini, jer novi gasovod čini izlišnim tranzit gasa preko susjedne zemlje. Sjeverni tok 2 je vjerovatno najveća greška Angele Merkel u politici prema evropskom istoku.

    Kancelarka je podržavala projekat i nikad nije htjela da ga upotrijebi kao najjače sredstvo prinude protiv Rusije. Za to su postojali razlozi, poput istorijske odgovornosti – na to je Merkel podsjetila kad je položila vijence na grobove Neznanih vojnika u Moskvi i Kijevu.

    Ulogu su imali i poslovni interesi i Socijaldemokrate kao koalicioni partneri u Vladi. Berlin stalno pokušava da ostane u kontaktu s Moskvom, kako bi se lakše rješavale krize širom svijeta. U Kijevu su tu činjenicu dugo potcjenjivali i nadali se da će gasovod biti stopiran.

    Takve njemačke posebnosti u Kijevu mnogi ne razumiju, uključujući i predsjednika Zelenskog. Zato stalno traže isporuke oružja od Njemačke, i stalno bivaju odbijeni. Istorijska odgovornost Njemačke tu ne ostavlja manevarskog prostora zvaničnom Berlinu.

    Ironija je u tome što baš Rusija iz kancelarkinih ruku dobija moćno oružje u vidu Sjevernog toka 2 – oružje koje se može upotrijebiti ne samo protiv Ukrajine, već i protiv cijele Evrope. Tu je Zelenski nesumnjivo u pravu.

    Berlin je, doduše, obećao Vašingtonu da će upravo to sprečiti, i da će obezbijediti da dio ruskog gasa i dalje ide preko Ukrajine kada isteknu aktuelni ugovori 2024. godine. Ali, do ovog trena to još nije siguran posao.

    Stoga je razumljivo kada Zelenski na konferenciji za novinare jedva može da sakrije razočarenje. Kad Merkel ode, Kijev će se nadati ustupcima Njemačke, posebno kod pitanja članstva u NATO. Ali te nade će biti uzaludne.

    Ko god da naslijedi Merkel u Kancleramtu, teško da će raskinuti s tradicijama njemačke spoljne politike. Isto važi i za sankcije protiv Moskve, nepriznavanje aneksije Krima i nastavak tranzita gasa preko Ukrajine.

  • Ministar zdravlja Njemačke: Nema zaključavanja vakcinisanih

    Ministar zdravlja Njemačke: Nema zaključavanja vakcinisanih

    Ministar zdravlja Njemačke Jens Špan obećao je da u toj zemlji neće biti novog zaključavanja za vakcinisane građane.

    Špan je za javni servis ARD, na pitanje da li će na jesen biti novog zaključavanja odgovorio: “Za vakcinisane i izlječene toga sigurno neće biti”.

    On smatra razumnim putem da vakcinisani i izliječeni mogu da uživaju izvjesne prijednosti.

    Prije njega je portparol njemačke vlade Štefen Zajbert rekao da vakcinisani mogu da računaju na zaključavanje samo ako se pojavi novi soj korone koji bi bio rezistentan na vakcine.

    “Vakcinisanima mogu reći da, iako sada rastu brojke, neće biti promjene. I to važi i za izliječene. Pod uslovima širenja delta virusa vakcinisani ne moraju računati na nova ograničenja”, kazao je on.

  • Njemačka umjesto lokdauna uvodi pravilo “3G”

    Njemačka umjesto lokdauna uvodi pravilo “3G”

    Savezna država i njemačke pokrajine donijele su zajedničku odluku da od ponedjeljka (23. avgusta) građani neće moći u kafanu ili bioskop ako nemaju dokaz o vakcinaciji, negativnom testu ili o preležanom kovidu.

    Pristup javnim prostorijama u Njemačkoj od ponedjeljka (23. avgusta) imaju samo osobe koje su vakcinisane, negativno testirane ili su preležale bolest pa imaju potvrdu da su ozdravile. Prema dogovoru savezne države i pokrajina, ova pravila važe za klinike, domove za stare osobe, teretane, bazene, frizerske salone, hotele, restorane i razne priredbe.

    Ovo pravilo se zove “3G” pošto na njemačkom sve tri riječi – vakcinisan, testiran i ozdravio – počinju slovom “g” (geimpft, getestet, genesen).

    Prošle subote je incidencija za sedam dana – broj oboljelih na 100.000 stanovnika – prvi put od maja premašila 50. Najveći skok broja novozaraženih ima Sjeverna Rajna-Vestfalija, tamo je 99,2 novih slučajeva kovida na 100.000 stanovnika u posljednjih sedam dana, dok je na drugom mjestu Berlin. U glavnom gradu Njemačke ta brojka iznosu 67,3.

    Njemački prosjek je u ponedjeljak ujutru skočio na 56,4.

    Ponovo više pacijenata u bolnicama
    Raste i broj pacijenata oboljelih od kovida koji moraju da se zbrinu u bolnicama. Naročito su pogođene osobe koje imaju između 35 i 59 godina. Skoro sve nove infekcije je prouzrokovao zarazniji delta soj.

    Prema podacima Instituta “Robert Koh” ljudi koji imaju potpunu vakcinacionu zaštitu manje često se zaraze, a oni koji se ipak razbole veoma rijetko imaju teži oblik bolesti. Doduše, od februara se uprkos vakcinaciji zarazilo više od 13.000 ljudi. Ali samo 2,4 odsto pacijenata koji imaju između 18 i 59 godina, a liječe se na stanicama intenzivne njege, vakcinisani su u potpunosti.

    Institut “Robert Koh” je od početka pandemije registrovao 3,9 miliona oboljelih osoba. Mlađe osobe koje su zakoračile u treću deceniju života – a broj vakcinisanih među njima je posebno mali – obolijevaju od kovida deset puta više u odnosu na ljude koji imaju između 65 i 84 godine.

    Tempo vakcinisanja se prošle nedjelje u Njemačkoj znatno usporio. U punom obimu vakcinisano je 58,8 odsto ljudi, a 63,9 odsto s najmanje jednom dozom.

    Sa “3G” kroz jesen i zimu
    Pokrajinski premijer bavarske Markus Zeder (Hrišćansko-socijalna unija, CSU) ne želi više da se orijentiše samo na osnovu incidencije: “Na osnovu visoke vakcinacione kvote, metodologija koje se primjenjivala u prava tri talasa, dakle incidencija, nije više odgovarajuća”, rekao je Zeder za minhenske medije. On se zalaže za to da se mnogo više uzme u obzir situacija u bolnicama i da se napravi “neka vrsta bolničkog semafora” koji će označavati crvenu liniju.

    Njemački ministar zdravstva Jens Špan (Hrišćansko-demokratska unija, CDU) isključio je mogućnost da se ljudima koji su potpuno ozdravili ili vakcinisanim osobama ubuduće ograničavaju kontakti i izlasci. On je dodao da je cilj da se kroz jesen i zimu prođe bez dodatnih mjera, uz pomoć pridržavanja poznatih pravila o boravku u javnom prostoru – distanci, higijeni i maskama – kao i uz pomoć pravila “3G” u zatvorenim prostorijama, i naposlijetku uz geslo “vakcinisanje, vakcinisanje, vakcinisanje”.

    Ministar privrede Peter Altmajer (CDU) izjavio je za medijsku grupu iz Esena: “Prema svemu što sada znamo, možemo da izbjegnemo novo zatvaranje za vakcinisane i one koji su ozdravili.”

    Sličnu izjavu je dala i njemačka ministarka Kristine Lambreht (Socijaldemokratska partija Njemačke, SPD). Ona je za nedjeljno izdanje lista Velt rekla da isključuje novi lokdaun ili posebne zakone o vanrednom stanju, za nju je to nezamislivo. “To jedva da bi se moglo opravdati kada je većina stanovništva vakcinisana”, rekla je ona.

    Pravilo “3G” izazvalo je nezadovoljstvo ugostitelja i hotelijera. Menadžerka udruženja ove branše (Dehoga) Ingrid Hartges, smatra da će sprovođenje ovih mjera biti zahtjevno, i da preti smanjivanje prihoda.

  • Armin Laschet: Ako ja budem njemački kancelar nikada više neće biti lockdowna

    Armin Laschet: Ako ja budem njemački kancelar nikada više neće biti lockdowna

    Uprkos sve lošijim rezultatima u anketama Kršćansko-demokratske unije (CDU), njihov kandidat za kancelara Armin Laschet i dalje očekuje da će CDU i CSU biti uspješni na izborima. Na pitanje o novom zaključavanju u Njemačkoj, šef CDU -a ima jasan odgovor.

    Laschet je u intervjuu za njemački “Bild”, kategorički isključio daljnje zatvaranje u slučaju da postane kancelar. “Nikada više zaključavanje” zaključak je šefa CDU -a u intervjuu za njemački “Bild”.

    “Nadam se da ćemo ostvariti daljnji napredak u vakcinaciji, da više nećemo imati ograničenja za one koji su vakcinisani i, prije svega, da više nećemo biti zatvoreni. To je jasna izjava. Ako ja budem kancelar obećavam da više neće biti lockdowna”, kazao je Laschet.

    Dodao je da mjere koje se donose na temelju same incidence više nemaju smisla.

    “Ali to je još uvijek u Zakonu o zaštiti od infekcija. Još uvijek postoji incidenca od 50 osoba. Iako svi znaju da 50 nije isto kao prije godinu dana jer je određen broj ljudi vakcinisan”, dodaje Laschet.

    Naglasio je da se Zakon o zaštiti od infekcija u Njemačkoj mora promijeniti vrlo brzo.

    “Razgovarao sam o tome sa saveznim ministrom zdravlja Jensom Spahnom. Trebamo rješenje koje mjeri i hospitalizaciju – odnosno stepen onih koji se zaista razbole. To također mora biti uključeno u Zakon o zaštiti od infekcija”, zaključuje Laschet.

  • U Njemačkoj obustavljen željeznički saobraćaj zbog štrajka mašinovođa

    U Njemačkoj obustavljen željeznički saobraćaj zbog štrajka mašinovođa

    Mašinovođe u Njemačkoj odbili su jučerašnju ponudu “Deutsche Bahna” u pregovorima o platama, a akcija sindikata GDL zahvatila je jutros i putnički sektor.

    Štrajk je počeo u subotu, 21. augusta, ali je do sada bio zahvaćen samo teretni željeznički saobraćaj. Akcija je proširena na putnički sektor do srijede u 2 sata iza ponoći.

    Putnici će morati da se pripreme za velike restrikcije, prenijela je agencija DPA.

    Glavni željeznički operator nada se da će moći da obavi četvrtinu polazaka na dužim relacijama i da u ključnim oblastima ima po jedan polazak na svaka dva sata.

    “Deustche Bahn” je napomenuo da će se situacija razlikovati od regiona do regiona.

    Članovi sindikata već su bili u štrajku ranije ovog mjeseca, što je poremetilo saobraćanje vozova na dugim relacijama i rad gradskih željeznica.

  • Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik, dobio je podršku Angele Merkel, njemačke kancelarke, i njene vlade u obavljanju njegove dužnosti.

    Iako je i odranije bilo poznato da je upravo najuži krug saradnika Angele Merkel predložio i dogovorio ovo imenovanje s međunarodnim partnerima, činjenica da je Merkelova organizovala zvaničan sastanak, zatim ga na formalan način najavila u medijima i poslije sastanka izdala saopštenje u kojem je eksplicitno potvrdila podršku Šmitu znači ogroman vjetar u leđa Šmitu koji se u BiH suočava s problemima s kojima se nijedan njegov prethodnik nije morao suočavati – blokada i bojkot dijela domaćih političkih snaga i nepriznavanje od strane zvanične Moskve i Pekinga.

    “Deutsche Welle”, njemački servis za inostranstvo koji se finansira iz budžeta Ministarstva spoljnih poslova Njemačke, objavio je zanimljivu analizu u kojoj ističe da će Merkelova u Moskvi, u koju dolazi sutra, tražiti ili podršku Putina za Šmitov mandat ili makar da mu ne smeta u njegovom poslu. Slične ocjene su iznosile i “Nezavisne novine” proteklih sedmica i mjeseci, pozivajući se, uglavnom, na izvore bliske Berlinu.

    “Moskvi je potreban Berlin, koji je ostao među najpouzdanijim, ako ne i jedini, partner unutar Rusiji veoma važne EU. Vladimir Putin mora da bude zahvalan Angeli Merkel zbog uzdržanosti Berlina kada su u pitanju nove sankcije Brisela Kremlju. A tu je naravno i njemački diplomatski uspjeh: spasavanje gasovoda Sjeverni tok II, što je Berlin uspio da progura, uprkos ogromnom otporu zemalja poput Poljske, s kojom Njemačka takođe ima osjetljive odnose”, navodi DW.

    “Nezavisne novine” su od naših izvora indirektno saznale da će Njemačka od Rusije tražiti pomoć da se umiri nezadovoljstvo u BiH izazvano odlukom Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, da nametne odredbe o kažnjavanju negiranja genocida u Krivičnom zakonu BiH.

    Međutim, kako se čini, Rusija je u komfornoj poziciji, jer Šmit neće imati uspješan mandat ako ne dovede za isti sto sve faktore u BiH, čak i ako mu Moskva ne bude pravila direktno probleme na način da osporava njegov legitimitet, s obzirom na to da je jasno da su se Berlin i Brisel odlučili da ne posežu za sankcijama.

    S druge, pak, strane, kao što primjećuje i DW, Rusija i te kako treba Njemačku, i bilo bi iznenađenje ako bi se Rusija oglušila da makar malo pripomogne Šmitu, posebno u kontekstu njemačkih političkih napora na Balkanu, a koji su, prvenstveno, vezani za zajednički ekonomski prostor u regionu od kojeg bi i Moskva mogla imati velike koristi.

    Za Farisa Kočana, političkog analitičara i istraživača na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, prijem za Šmita kod Merkelove je i simboličan povratak Njemačke na zapadni Balkan u institucionalnom smislu, za koju kaže da je još primijećena ne samo kao vodeća država u EU, nego i država koja ima ekonomsku i političku snagu da obezbijedi napredak regiona. I on smatra da će ključ za uspješnost ili neuspješnost Šmitove misije u BiH biti njegova mogućnost da se nametne kao faktor kojeg će prihvatiti svi dijelovi bh. političkog spektra.

    “Pitanje ostaje do koje mjere je funkcija visokog predstavnika bitna bh. društvu i do koje mjere on još uživa legitimitet u društvu za provođenje različitih politika. Od propalih prudskih i butmirskih procesa je sama funkcija visokog predstavnika sve manja i manja u društvu, a i pitanje je kako će Šmit svoja ovlaštenja i mandat iskoristiti da vidi BiH u širem kontekstu, ne samo vezano uz dnevnopolitičku borbu”, ističe Kočan za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da će najbitnije za Šmita biti da obezbijedi da BiH ne bude izolovana u regionu, kroz njeno uključivanje u “mali Šengen”.

    “Ako mu uspije svoj mandat vezati na to da se bavi više ili manje uslovima koje BiH mora doseći da bude spremna za integraciju u EU, onda će vjerovatno biti uspješniji i u odnosima s političkom elitom u BiH. A samu podršku će mu nuditi Njemačka i sigurno i EU, tako da takvi sastanaci ohrabruju, kada dođemo do pitanja bitnosti i funkcije OHR-a u BiH”, smatra on.

  • Članovi Bundestaga traže objašnjenje zašto su zakazali njemački obavještajci

    Članovi Bundestaga traže objašnjenje zašto su zakazali njemački obavještajci

    Nakon što su talibani zauzeli Avganistan, članovi njemačkog parlamenta Bundestaga zatražili su danas objašnjenje zašto njemačka obavještajna služba nije predvidjela kolaps avganistanske vlade.

    Poslanik Bundestaga Andrea Lindholc iz konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) rekla je za DPA ​​da se pita zašto su savjeti Savezne obavještajne službe (BND) bili tako “pogrešni”.

    Lindholcova je jedna od devet članova parlamentarnog nadzornog odbora, tijela koje se sastaje tajno radi nadgledanja rada njemačkih obavještajnih službi u ime Bundestaga.

    “Zašto nije bilo moguće predvidjeti koliko će brzo talibani napredovati? Uz sve znanje koje su imali, zašto su pogrešno procijenili situaciju?”, upitala je ona.

    Kolega član Bundestaga Andre Han, takođe član panela, rekao je da želi da zna zašto je Savezna obavještajna služba bila tako potpuno neuspješna.

    “Očigledno su se u potpunosti oslanjali na Amerikance, koji u ovom slučaju takođe nisu imali pojma kako su se stvari brzo mogle dogoditi. Nisu imali svoje obavještajne podatke”, rekao je on.

    Čini se da je BND sada “potpuno ogoljen”, rekao je Han.

    “Šta mislite čemu služi takva strana obavještajna služba ako nije u stanju da generiše sopstvene obavještajne podatke i na vrijeme upozori saveznu vladu”, upitao je on.

    On je dodao da je BND imao dužnost da obavijesti saveznu vladu ili da joj da naznake o raspadu avganistanske vlade, ali je “očigledno potpuno promašio”.

    Han je objasnio da još ne može u potpunosti procijeniti neuspjeh obavještajnih podataka, ali BND očigledno “nije imao dovoljan pristup” da bi proslijedio informacije saveznoj vladi.

    “I to, naravno, dovodi u pitanje čitav tamošnji poduhvat”, rekao je on.

    On je podsjetio da se njegova Lijeva stranka oduvijek protivila umiješanosti Njemačke u Avganistan, ali da se sada mora ublažiti patnja avganistanskog naroda.

    “Ali, cjelokupna misija se takođe mora preispitati, uključujući i ulogu obavještajnih službi”, dodao je on.

  • Dramatičan rast broja novozaraženih u Njemačkoj

    Dramatičan rast broja novozaraženih u Njemačkoj

    U Njemačkoj je broj novozaraženih virusom korona za jedan dan dramatično porastao na više od 8.000, što je u toj zemlji posljednji put registrovano 21. maja.

    Zdravstvene ustanove prijavile su Institutu “Robert Koh” (RKI) 8.324 novozaražena u posljednja 24 sata, što je gotovo dvostruko više nego prethodnog dana.

    Tokom posljednja 24 sata preminule su 22 osobe, što je isto rast, imajući u vidu da je prije nedjelju dana bilo 14 umrlih zaraženih koronom.