VRBAS Media

Oznaka: Njemačka

  • Kandidati za njemačkog kancelara danas u posljednjoj izravnoj debati

    Kandidati za njemačkog kancelara danas u posljednjoj izravnoj debati

    Poslije 16 godina s kancelarske dužnosti odstupa Angela Merkel, nakon četiri uzastopne izborne pobjede.

    Sedmicu prije nego što će Nijemci izaći na birališta, troje kandidata za kancelara suočit će se u posljednjoj izravnoj televizijskoj debati u nedjelju.

    Armin Lašet (Laschet), kandidat konzervativnih demokršćana, boriće se da sustigne kandidata socijaldemokrata (SPD) Olafa Šolca (Scholza), koji trenutno vodi u anketama.

    Nedavna su ispitivanja javnog mnijenja pokazala da je SPD nekoliko bodova ispred CDU/CSU -a, stranke kancelarke Angele Merkel, s podrškom od oko 25 posto.

    Prema anketama na trećem su mjestu Zeleni s kandidatkinjom Analenom Berbok (Annalena Baerbock).

  • Njemačka proglasila BiH državom visokog rizika: Ovo su nova pravila za ulazak u zemlju

    Njemačka je 12. septembra zbog pogoršane epidemiološke situacije ponovo proglasila Bosnu i Hercegovinu državom visokog rizika zbog čega su uvedena nova pravila za ulazak državljana ove zemlje.

    Od 12. septembra 2021. godine ćete prije ulaska u Njemačku morati ispuniti digitalnu prijavu ulaska – Einreiseanmeldung.

    Ulazak iz zemalja koje nisu u EU, Šengenu i drugim kojima Njemačka omogućava neometan ulazak je moguć je samo za potpuno vakcinisane osobe u bilo koju svrhu (uključujući posjete ili turizam).

    Što se tiče BiH, uslov je da je osoba vakcinisana i da je prošlo najmanje 14 dana od druge doze. Za nevakcinisane osobe ulazak je još uvijek moguć samo u posebnim slučajevima. Preduslov je da postoji tzv. apsolutna potreba, prenosi Klix.ba.

    Putnici koji su bili u zoni visokog rizika ili varijanti virusa u posljednjih 10 dana moraju se prije dolaska u Njemačku registrovati na www.einreiseanmeldung.de i imati sa sobom dokaz o registraciji pri ulasku u zemlju.

    Osobe koje su putovale područjem visokog rizika ili područjem varijante virusa i tamo nisu imali zaustavljanje, mogu putovati Njemačkom i napustiti zemlju što je brže moguće ili u kontekstu pograničnog prometa – ljudi koji su bili u zoni visokog rizika ili zoni varijante virusa manje od 24 sata ili koji ulaze u Njemačku samo do 24 sata.

    Prilikom ulaska nakon boravka u rizičnom području ili zoni visokog rizika (ali ne u zoni varijante virusa) postoji i izuzetak za boravak kraći od 72 sata za posjete bliskoj rodbini (roditeljima, djeci), supružnicima i partnerima koji ne pripadaju istom domaćinstvu, kao i zajedničko starateljstvo.

  • Njemačka proglasila BiH visokorizičnom zemljom zbog širenja koronavirusa

    Njemačka proglasila BiH visokorizičnom zemljom zbog širenja koronavirusa

    Njemački Institut Robert Koch objavio je nove podatke o zemljama koje se označavaju visokorizičnim područjima s obzirom na rasprostranjenost i širenje koronavirusa.

    Između ostalog, Institut Robert Koch je saopćio kako su informacije o proglašenju visokorizičnih područja donesene u skladu s preporukama Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, a koje se odnose na proširenje liste visokorizičnih zemalja.

    U skladu s novim pravilima koja su na snagu stupila 12. septembra, na listu područja visokog rizika, kada je riječ o širenju koronavirusa, smješteni su Bosna i Hercegovina, Norveška, Grenada i Nikaragva.

    S druge strane, područja koja se više ne smatraju područjem visokog rizika su Argentina, Bolivija, Ekvador, Grčka (regije Krit i Južni Egej), Francuska (regije Korzika i Oksitanija), Namibija, Oman, Paragvaj i Peru.

    U skladu s uvrštavanjem novih država na listu visokorizični područja, Institut Robert Koch je ponovo naglasio pravila za ulazak u Njemačku, koja se tiču osoba koje su boravile u jednom od visokorizičnih područja.

    Osobe koje dolaze iz Bosne i Hercegovine u Njemačku će tako morati poštovati određena pravila koja se odnose na obavezu registracije koju provjerava prijevoznik, a po potrebi i njemačka policija.

    “Putnici koji su prethodno boravili u zoni visokog rizika moraju sa sobom ponijeti test, vakcinaciju ili potvrdu o oporavku od koronavirusa”, navodi se.

    Ljudi koji su boravili na rizičnim područjima također moraju nakon dolaska u Njemačku otići u izolaciju na 10 dana.

    “Karantin se može prekinuti ukoliko se putem portala za ulazak u Njemačku podnese jedan od tri dokaza kojima osoba potvrđuje da trenutno ne boluje od koronavirusa, da se oporavila od korone ili da je vakcinisana protiv koronavirusa”, navodi se.

  • Njemački konzervativci dosegli rekordno loš rejting pred parlamentarne izbore

    Njemački konzervativci dosegli rekordno loš rejting pred parlamentarne izbore

    Njemačka politička koalicija kršćanskih demokrata (CDU/CSU) prvi put u njemačkoj poslijeratnoj historiji po objavljenim anketama spala je ispod 20 posto podrške birača, prema Forsa istraživanju.

    Socijaldemokrati (SPD), predvođeni vicekancelarom i ministrom finansija, Olafom Scholzom, su vodeći u anketama sa oko 25 posto, piše portal Euractiv. Istovremeno, Zeleni su na 17 posto podrške, a liberalni FDP je porastao za jedan poen na 13 posto. Krajnje desni AfD ima podršku od 11 posto birača, a ljevičarska straka Die Linke je na 6 posto.

    To znači da niti jedna kombinacija od dvije stranke neće imati većinu za sastavljanje vlade nakon izbora 26. septembra, niti crveno-zelena ni velika koalicija ni liberalna crno-žuta koalicija.

    Nekoliko trostranačkih koalicija bilo bi moguće nakon izbora ako bi postigli rezulate koji su u skladu sa trenutnim anketama – savez lijevih stranaka (SPD-Zeleni-Die Linke), “semafor koalicija” (SPD-Zeleni-FDP) i opcija CDU-Zeleni-FDP ili SPD-CDU-FDP.

    Historijski loši rezultati u anketama su samo dodatni udarac u mjesecu koji je bio težak za konzervativnog kandidata za kancelara Armina Lascheta.

    Kontinuirano nizak rejting konzervativnog bloka kancelarke Angele Merkel doveo je do toga da je pojačala kampanju, hvaleći Lascheta kao važnog garanta stabilnosti na posljednjoj redovnoj sjednici njemačkog parlamenta, dok je u isto vrijeme bila jako kritična prema Scholzu.

    “U pitanju su ključne ekonomske i poreske odluke koje će odrediti budućnost naše zemlje, broj radnih mjesta”, rekla je Merkel, dodajući da je Laschet jedini kandidat sposoban formirati “umjerenu vladu koja će voditi našu zemlju u budućnost”.

    Merkel je također kritizirala Scholza jer je koristio izraz “zamorci” kad je govorio o ljudima vakcinisanim protiv koronavirusa.

  • Angela nije rekla “zbogom”, ali to je bio oproštaj

    Angela nije rekla “zbogom”, ali to je bio oproštaj

    Kancelarka Angela Merkel održala je vjerovatno posljednji govor u parlamentu i preporučila Armina Lašeta iz svoje stranke – za svog nasljednika, budućeg kancelara. Da li će to pomoći njemu i konzervativnim strankama Unije?

    Nije rekla “zbogom”, ali svejedno je to bio oproštaj. Jer ako se ne dogodi ništa nepredviđeno, Angela Merkel je posljednji put govorila u parlamentu kao kancelarka. Ona je to učinila kao šefica vlade – i kao političarka CDU u jeku predizborne kampanje.

    Savezni izbori 26. septembra su “odlučni za našu zemlju u ovim najtežim vremenima”. I nije svejedno ko vlada ovom zemljom. Građani mogu da biraju: Vladu, koju bi činili SPD i Zeleni, stranke koje bi pristale da vladaju u koaliciji sa Ljevicom ili u najmanju ruku ne isključuju takvu mogućnost.

    Aluziju Merkelove na crveno-crveno-zelenu koaliciju koja je prema sadašnjim anketama matematički moguća, članovi Ljevice komentarisali su glasno i podrugljivo.

    “Samo govorim istinu”, odgovorila je kancelarka i hvalila svog mogućeg nasljednika Armina Lašeta (CDU) koji stoji za Saveznu vladu “koja našu zemlju vodi u budućnost sa mjerom i sredinom puta”.

    “Sram vas bilo!” čuli su se glasni povici iz redova Ljevice upućeni Angeli Merkel.

    “Bože, kakva drama”, uzvratila je Merkelova.

    Članica Bundestaga je više od 30 godina i ne zna gdje bi trebalo razgovarati o takvim pitanjima, ako ne ovdje.

    “Ovo je srce demokratije i upravo ovdje se o tome razgovara”, dodala je Merkelova.

    Tako emotivna Merkelova rijetko je viđena u parlamentu.

    A razloga za to ima: prema anketama, CDU i CSU stoje loše kao nikada do sada – samo 20 odsto Nijemaca bi glasalo za njih. Nakon 16 godina sa kancelarkom Angelom Merkel, konzervativci bi dakle mogli da završe u opoziciji.

    Olaf Šolc se zahvaljuje “gospođi doktor Merkel”

    Olaf Šolc, kandidat za kancelara socijaldemokrata, u početku je govorio o pandemiji korone: vlada, članovi parlamenta, građani bili su suočeni sa najvećim izazovom od ujedinjenja zemlje.

    “Zajedno smo se držali kao cijela država, ali – želim da istaknem – držali smo se zajedno kao Vlada”, kazao je Šolc.

    I zato na kraju ove legislature želi da kaže: “Hvala lijepo i Vama na saradnji, gospođo doktor Merkel!”

    I koliko god je ovu debatu u prvih nekoliko minuta karakterisala oštra retorika predizborne kampanje – Merkel i Šolc su kod teme “Korona” bili složni. S obzirom na sve veći broj infekcija, oboje su promovisali vakcinicaju: “Vakcinacija nam vraća slobodu”, rekla je kancelarka.

    “Vakcinišite se”, apelovao je njen mogući nasljednik na mnoge neodlučne.

    Virolozi smatraju da je neophodno da se vakciniše najmanje 85 odsto stanovništva kako bi se dugoročno uspješno obuzdala pandemija. Trenutno je potpuno vakcinisano 61,5 odsto stanovništva Njemačke.

    Međutim, osim borbe protiv korone, nakon četiri godine zajedno na vlasti, između konzervativaca i socijaldemokrata nema zajedništva.

    “Još jedna Savezna vlada pod vođstvom CDU/CSU koštala bi Njemačku prosperiteta i radnih mjesta”, povikao je Olaf Šolc u plenarnu salu i dobio oduševljen aplauz iz redova SPD.

    U vezi saradnje sa Ljevicom, koju je pomenula Merkel, on je uzvratio indirektno – tako što je još jednom iznio svoju privrženost prema NATO. Ljevica, s druge strane, teži ukidanju NATO i bezbjednosnom partnerstvu koje uključuje Rusiju.

    Na kraju svog govora, Šolc je reako da je uvjeren da će uspjeti da naslijedi Angelu Merkel i direktno se obratio biračima: “Vi odlučujete kako će naše društvo ići dalje”.

    Analena Berbok: “… dragi gledaoci”

    Analena Berbok takođe želi da postane savezna kancelarka i ne pozdravlja samo svoje kolege u plenarnoj sali, već i “gledaoce” – Feniks, kanal javnog servisa direktno je prenosio debatu u Bundestagu.

    Kandidatkinja Zelenih takođe naglašava da su izbori za Bundestag “ključni”. Zašto?

    “Zato što će se odlučiti da li sljedeća Savezna vlada još uvijek može aktivno uticati na klimatsku krizu ili ne”, rekla je ona.

    Ona je optužila sadašnju koaliciju CDU, CSU i SPD da je učinila premalo za životnu sredinu. Konkretno, ona kritikuje, prema njenom mišljenju, prekasno napuštanje proizvodnje uglja 2038. godine.

    Armin Lašet i još jednom upozorenje da se na sarađuje sa Ljevicom

    Potom je za govornicu stupio kandidat za kancelara CDU Armin Lašet. Iako nije član Bundestaga, prisustvuje sjednicama Bundestaga kao premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije. U plenarnoj sali su rezervisana mjesta za predstavnike svih 16 njemačkih saveznih pokrajina.

    Eru Angele Merkel, koje se bliži kraju, opisao je kao “16 dobrih godina za Njemačku”.

    Kao dokaz, on se, između ostalog, poziva na broj nezaposlenih: trenutno ih je 2,6 miliona, u odnosu na pet miliona 2005. kada se završilo vladanje prve i do sada jedine crveno-zelene Savezne vlade, koja je 1998. formirana pod kancelarom Gerhardom Šrederom (SPD).

    Armin Lašet je govorio 35 minuta – to je bio daleko najduži govor u trosatnoj debati o “situaciji u Njemačkoj”. Konačno, poput Angele Merkel na početku, kritikovao je činjenicu da SPD i Zeleni nisu isključili koaliciju sa Ljevicom.

    Nije tako teško reći “ne” i “nećemo praviti koaliciju sa njima”, kaže kandidat za kancelara CDU/CSU, izazivajući time podsijmeh i smijeh iz redova Ljevice.

    Sve će biti učinjeno kako bi se “osiguralo da u Njemačkoj ne dođe crveno-crveno-zelenog saveza”, rekao je Lašet.

    Sporedne uloge za FDP i AfD

    Osim Zelenih, opozicione stranke su na ovom zasijedanju Bundestaga imale samo sporedne uloge. Jer alternativa za Njemačku (AfD), Slobodne demokrate (FDP) i Ljevica nemaju izgleda da u prvoj vladi poslije Angele Merkel savezni kancelar bude iz njihovih redova.

    Ipak – sa izuzetkom AfD, sve te pomenute stranke mogu manje ili više da se nadaju da će biti članovi koalicije koja će vladati Njemačkom.

  • Talibani traže “snažan i službeni” odnos s Njemačkom

    Talibani traže “snažan i službeni” odnos s Njemačkom

    Novi talibanski vladari Afganistana traže diplomatsko priznanje i finansijsku pomoć Njemačke, rekao je njemačkim novinama portparol tog pokreta.

    “Želimo snažne i službene diplomatske odnose s Njemačkom”, rekao je Zabihullah Mudžahid za list Welt am Sonntag.

    Naveo je da bi talibani također željeli od Berlina finansijsku podršku, humanitarnu pomoć i saradnju u zdravstvu, poljoprivredi i obrazovanju, kao i od drugih zemalja.

    “U prošlosti su Nijemci uvijek bili dobrodošli u Afganistan. Nažalost, onda su se pridružili Amerikancima, ali to je sada oprošteno”, rekao je Mudžahid novinama.

    Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas isticao je mogućnost da Berlin obnovi razvojnu pomoć Afganistanu ako talibani formiraju široku i inkluzivnu vladu, između ostalih uslova.

    Njemačka je zatvorila svoju ambasadu u Kabulu i prekinula razvojnu pomoć nakon što su talibani prošlog mjeseca preuzeli vlast. Međutim, obećala je humanitarnu pomoć za zbrinjavanje izbjeglica u Afganistanu i okolici koja će biti dostavljena putem humanitarnih organizacija.

    Evropska unija, kao cjelina, usaglasila je ove sedmice uslove pod kojima će raditi sa talibanima u ograničenom kapacitetu.

    Oni uključuju da talibani garantuju da Afganistan neće pružati utočište za teroriste koji bi mogli planirati napade na druge zemlje kao u prošlosti; poštivanje ljudskih prava, posebno prava žena; uspostavljanje inkluzivne vlade; neometan pristup humanitarnoj pomoći te dozvolu stranim državljanima i ugroženim Afganistancima da napuste zemlju, javlja dpa.

  • Njemački stručnjaci objavili da bi kraj pandemije koronavirusa mogao doći za šest do devet mjeseci

    Njemački stručnjaci objavili da bi kraj pandemije koronavirusa mogao doći za šest do devet mjeseci

    Pandemija koronavirusa prestaće za šest do devet mjeseci, život će se na proljeće potpuno normalizirati, a sva ograničenja postati će posve nepotrebna. Riječ je o najnovijoj stručnoj procjeni njemačkih ljekara.

    Dašak optimizma ususret još jednom jesenskom valu zaraze prenijeli su gotovo svi njemački mediji, a vijest je u javnost preko “Rheinische Posta” lansirao čovjek koji je u Njemačkoj formalno na čelu ljekarske branše, odnosno njihove strukovne organizacije.

    Prognozu da će pandemija Covida-19 prestati u proljeće 2022. i da će se život tada vratiti u nekadašnje normalne okvire šef udruženja njemačkih ljekara Andreas Gassen temelji na činjenici da stopa vakcinisanih (barem u Njemačkoj i većini evropskih zemalja) permanentno raste, te da će nastaviti rasti i u narednim mjesecima, prenosi Slobodna Dalmacija.

    Tome pridodaje i visok postotak ljudi koji su preboljeli koronavirus te su naoružani još većim nivoom antitijela. Gassen tvrdi da njegov stav o kraju pandemije zastupaju i brojni poznati njemački naučnici, pogotovo oni epidemiološke struke.

    “U jesen će se ponovno povećati broj infekcija, no ja u medicinskim krugovima ne vidim nikakve velike zabrinutosti da bi se zdravstveni sistem mogao urušiti”, rekao je Gassen.

    Njegova je procjena da će broj ozbiljnih komplikacija ove bolesti ostati znatno ispod onoga kojemu su svjedočili prošle zime.

    “Situacija u kojoj se nalazimo prikladna je za znatno više spokoja, no ne baš tolikoga da iznova postanemo lakomisleni”, riječi su uglednog njemačkog ljekara.

    Gassen se izjasnio i u prilog odluke da u skoroj budućnosti u Njemačkoj više ne bude općih i za sve obaveznih epidemioloških mjera. Ljudi bi trebali sami odlučiti šta žele dobrovoljno učiniti kako bi se zaštitili, pa i hoće li nositi masku ili ne, rekao je. Savezna i pokrajinske vlade po njemu bi pametno postupile ako u narednim mjesecima ne budu donosile odluke o zatvaranju i mjerama, kako ne bi bespotrebno uznemiravale građane.

    U Njemačkoj je dosad više od 61 posto ukupnog stanovništva dobilo obje doze vakcine, a više od 65 posto barem jednu. Povrh toga, već početkom iduće godine u Njemačkoj je najavljen početak vakcinisanja čak i novorođenih beba.

    Glavni sekretar Njemačkog udruženja za intenzivnu njegu i hitnu medicinu, pedijatar Florian Hoffmann, najavio je za početak 2022. raspoložive vakcine za sve dobne skupine, pa i novorođenčad. Trenutno se privode kraju studije i testiranja vakcina Biontecha i Moderne za djecu mlađu od 12 godina, na koju se planira primijeniti smanjena doza.

  • Bild: Njemačka uvodi obaveznu vakcinaciju na mala vrata

    Bild: Njemačka uvodi obaveznu vakcinaciju na mala vrata

    Dok se svuda u svijetu raspravlja da li je moguće uvesti obaveznu vakcinaciju protiv korona virusa, Njemačka je očigledno riješila da to učini na “mala vrata”.

    Njemački “Bild” tvrdi da su se CDU/CSU i SPD dogovorile da se poslodavcima u određenim preduzećima i institucijama da mogućnost da pitaju za status vakcinacije, kao i da nevakcinisane ne zapošljavaju, odnosno premjeste na drugo radno mjesto.

    To proizilazi iz dokumenta koji su vladajuće partije uputile Odboru za zdravstvena pitanja, koji će ga iduće nedjelje proslijediti Bundestagu.

    U dokumentu, tvrdi list, stoji da status vakcinacije može biti korišćen kao obrazloženje za odluku u vezi sa radnim odnosom, kao i vrstu i način zapošljavanja.

    Nova mogućnost, koju dobijaju poslodavci, treba da bude na snazi sve dok traje vanredna korona situacija, koju je Bundestag prošle nedjelje produžio na tri mjeseca.

    Inače ta pravila treba da važe prije svega za klinike, ljekarske ordinacije, obdaništa, zatvore, domove za njegu i starije osobe, kao i institucije.

  • Posjeta Merkelove je poruka da je Srbija lider u regionu

    Posjeta Merkelove je poruka da je Srbija lider u regionu

    Dolazak odlazeće nemačke kancelarke Angele Merkel u Srbiju, što je najavio predsednik Aleksandar Vučić, poruka je da je naša država lider u ovom regionu, ocenjuju sagovornici Kurira.

    Bivši ambasador Milisav Paić ističe da se sa odlaskom Merkelove završava jedna stranica u istoriji Evrope i Nemačke, kao politički i ekonomski najjače evropske države.

    • Nemačka je zadržala jasan stav, a to je da je pitanje Kosova i Metohije, na neki način, završeno pitanje i da tu nema šta da se razgovara osim da dođe do međusobnog priznanja. Ali jedno je činjenica – Merkelova lično nije pritiskala Srbiju – kaže Paić i dodaje da su ti pritisci najčešće dolazili od poslanika u Bundestagu, ne samo po pitanju Kosova već i po pitanju Vojvodine.
      Paić ističe da poseta Merkelove predstavlja simbolično priznanje predsedniku Vučiću, jer je uspostavljen jedan vrlo dobar lični kontakt, što je više nego korisno.
    • Ova poseta je značajna jer će još jednom da pokaže značaj Srbije u evropskim relacijama i to je potvrda da je Srbija faktor stabilnosti i mira, kao i da je vodeća i centralna zemlja u našem području – navodi Paić.

    Dodaje da sada ostaje da se nadamo da će posle izbora nove nemačke vlade i kancelara da se nastavi taj politički dijalog i da ćemo u novom kancelaru imati partnera kao što je bila Merkelova.

    Naš sagovornik zaključuje da bez razvijene saradnje s Nemačkom ne bi bilo ni razvoja Srbije i tolikog ekonomskog rasta koji sada imamo.

  • Njemačka traži 400.000 radnika, priznala veliki broj diploma iz Bosne i Hercegovine

    Njemačka traži 400.000 radnika, priznala veliki broj diploma iz Bosne i Hercegovine

    Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Uprkos pandemiji, njemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije. BiH i Srbija su na vrhu te liste.

    Prošle godine Njemačka je potpuno ili djelimično priznala oko 44.800 stranih diploma, kažu podaci njemačkog zavoda za statistiku. To je pet posto više nego u 2019, uprkos pandemiji koja se 2020. obrušila na njemačku privredu.

    Priznato 3.600 diploma iz BiH

    Većina kvalifikovanih stranih radnika došla je iz evropskih zemalja van Evropske unije. Globalnu listu od oko 150 država predvodi Bosna i Hercegovina, a prati je Srbija. Naime, njemačke vlasti priznale su 3.600 zahtijeva za nostrifikaciju iz BiH i 3.400 iz Srbije. Na trećem mjestu je Sirija sa 3.100 priznatih zahtjeva.

    Kao i ranije, najviše se traže medicinari – oko dvije trećine priznatih diploma su iz te branše. To uključuje oko 15.500 njegovatelja i bolničara, kao i 7.600 ljekara. Njemački zvaničnici priznali su diplome još oko 3.300 učitelja i vaspitača, kao i nekih 2.500 inženjera.

    Iako broj priznatih zahtijeva raste, njemački statističari takođe primjećuju da je prošle godine manje ljudi zatražilo nostrifikaciju diplome – nekih tri posto manje nego 2019.

    Njemačka ministarka za obrazovanje Anja Karliček je ipak optimistična i kaže da je za veliki broj zahtijeva za nostrifikaciju zaslužan i novi zakon o migraciji stručnih radnika donijet u martu 2020. Novo zakonsko rješenje olakšava migrantima da se u Njemačkoj bave poslovima za koje su se školovali, piše Avaz.

    Broj radno sposobnog stanovništva opada

    – Od toga obje strane imaju koristi”, kaže ministarka.

    – Stručni radnici imaju bolje šanse da pronađu dobro radno mjesto koje im nudi sigurnost, gdje ih cijene, mjesto koje odgovara njihovim sklonostima i sposobnostima. U isto vrijeme, Njemačka dobija hitno potrebnu kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva – dodaje Karliček.

    Da je situacija hitna potvrđuje i predsjednik Njemačke agencije za zapošljavanje Detlef Šele, koji je ove nedjelje upozorio da će se ove godine u Njemačkoj broj radno-sposobnog stanovništva smanjiti za nekih 150.000, i da će taj deficit nastaviti da raste.

    – Potrebno nam je 400.000 imigranata godišnje, dakle mnogo više nego proteklih godina. Od njegovatelja, preko instalatera klima uređaja, do logističara i fakultetski obrazovanih ljudi. Radne snage će nedostajati u svim oblastima – rekao je Šele pozivajući vladu da interveniše.