Oznaka: Njemačka

  • Eksplozija u Minhenu, ima povrijeđenih

    Eksplozija u Minhenu, ima povrijeđenih

    Tri osobe povrijeđene su danas kada je na gradilištu kod željezničke stanice u Minhenu eksplodirala bomba iz Drugog svjetskog rata, prenose njemački mediji.

    Eksplozija se dogodila na gradilištu Njemačkih železnica kod mosta Donersberger, saopštili su vatrogasci.

    Prasak se čuo nekoliko kilometara od mesta eksplozije, prenosi Bild.

    Željeznički saobraćaj je obustavljen, a policija je blokirala oblast oko mjesta eksplozije.

    Policija: Eksplodirala stara avionska bomba
    Stara avionska bomba eksplodirala je na mostu blizu glavne željezničke stanice u Minhenu, potvrdila je policija naTwitteru.

    Iz policije navode da je troje ljudi povrijeđeno, a vatrogasna jedinica ističe da se kod jednog lica radi o težim povredama.

    Nakon eksplozije suspendovan je rad glavne željezničke stanice, saopštila je željeznička kompanija “Dojče ban”.

    Za sada nije poznato koliko će trajati obustava saobraćaja, prenosi Rojters.

  • Nova njemačka vlada želi više radnika, konzulati uvode lutriju – evo šta to znači za ljude iz BiH

    Nova njemačka vlada želi više radnika, konzulati uvode lutriju – evo šta to znači za ljude iz BiH

    Dok nova njemačka vlada, koja bi uskoro trebalo da bude formirana, najavljuje ukidanje rokova za zapošljavanje nekvalifikovane radne snage sa zapadnog Balkana i generalno povećanje doseljavanja radnika iz našeg regiona, ambasade i konzularna predstavništva Njemačke na zapadnom Balkanu uvode sistem lutrije, jer su pretrpani zahtjevima koje ne mogu stići obraditi.

    Naime, od danas će se zainteresovani za rad na nekvalifikovanim poslovima u Njemačkoj sa zapadnog Balkana, koji se žele zaposliti preko Pravila za zapadni Balkan, morati prijaviti na sistem lutrije kako bi pokušali dobiti termin za vizu.

    Istovremeno, nova vlada ne samo da želi nastaviti s doseljavanjem radne snage, nego želi ukinuti ograničenja od 25.000 zahtjeva godišnje, koje je uvela sadašnja vlada na čelu s Angelom Merkel, ali i olakšati doseljavanje radnika i u ostalim kategorijama, poput izdavanja plave karte.

    U Ambasadi Njemačke u Sarajevu novinare Nezavisnih uputili na obavještenje na njihovom sajtu, a u kojem se zainteresovane strane obavještavaju na koji način mogu ući u doboš za izvlačenje termina za predavanje dokumentacije za dobijanje vize.

    “Postupak izvlačenja će biti održan u 51. kalendarskoj sedmici u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu pod nadzorom više osoba. Nakon toga će izvučene osobe još u decembru 2021. biti obaviještene od strane Ambasade kada je njihov termin u januaru 2022. Sve registracije koje su izvršene od 1. do 17. decembra 2021. će učestvovati u postupku izvlačenja. Dakle, ranije izvršena registracija nema prednost u odnosu na onu koja je uslijedila kasnije u periodu od 1. do 17. decembra 2021”, objašnjavaju oni.

    To znači da svi koji su već dobili termine neće moći pristupiti u Ambasadu, nego će morati okušati sreću putem doboša i nadati se da će njihovo ime biti izvučeno, čime će steći pravo da mogu da predaju dokumentaciju.

    Iako nismo uspjeli zvanično saznati šta je razlog uvođenja ovog neobičnog načina za zakazivanje termina, iz ranijih razgovora i izazova s kojima se suočava njemačka administracija i u ambasadama i u Njemačkoj, može se zaključiti da je osnovni razlog nedostatak osoblja koje obrađuje ove zahtjeve.

    Jedan od problema je i ogroman broj zahtjeva za azil lica pristiglih u Njemačku na posljednjem migratornom talasu, pa su službe pretrpane zahtjevima izbjeglica i azilanata koji se nalaze u Njemačkoj i u postupku su dobijanja azila i dobijanja papira za radne dozvole za one kojima je azil odobren.

    Podsjećanja radi, Njemačka je i uvela Pravilo za zapadni Balkan 2015. godine kako bi rasteretila azilski sistem Njemačke.

    Drugi mogući razlog je zabrinutost Njemačke da bi preveliki odliv radne snage sa zapadnog Balkana mogao oslabiti države u regionu i dovesti do ozbiljne ekonomske i socijalne krize, a što bi onda imalo i negativne posljedice po EU.

    Osim što nova vlada, koju će predvoditi socijaldemokrata Olaf Šolc, želi ukidanje ograničenja za doseljavanje nekvalifikovanih radnika, oni žele plavu kartu proširiti i na nefakultetska zanimanja, što bi dodatno olabavilo pravila za doseljavanje stručne snage, koja su regulisana Zakonom o doseljavanju stručne radne snage, koji je usvojen prošle godine.

    Pretpostavka je da će sav ovaj dodatni posao pasti na pleća postojećeg osoblja u ambasadama i njemačkim službama za rad, pa se novouvedena lutrija može shvatiti kao indirektno upozorenje Vladi Njemačke da su na izmaku snaga.

    U prilog tome može poslužiti i činjenica da je Vlada Njemačke, odnosno Ministarstvo rada, obećalo preuređenje konzularnih predstavništava, modernizaciju rada i uklanjanje uskih grla kako bi se olakšala obrada zahtjeva, ali se čini da ove mjere, po svemu sudeći, nisu urodile plodom.

    Takođe, Vlada Njemačke je suočena s velikim pritiskom udruženja poslodavaca koji godinama upozoravaju da ne mogu naći potrebnu radnu snagu na tržištu Njemačke i EU.

    Vlada Merkelove je oklijevala da izađe u susret poslodavcima jer su se bojali ekstremno desničarske opozicije Alternative za Njemačku, koja je u proteklih nekoliko izbornih ciklusa preotela dio glasača njemačkim konzervativcima, a jedan od glavnih izbornih slogana njemačkih neonacista je neutemeljena tvrdnja da vlada Merkelove ukida radna mjesta Nijemcima kako bi zapošljavala strance.

  • Njemački ministar uoči dolaska u Sarajevo: Situacija u BiH je prijetnja miru u cijeloj Evropi

    Njemački ministar uoči dolaska u Sarajevo: Situacija u BiH je prijetnja miru u cijeloj Evropi

    Njemački ministar za Evropu u okviru ministarstva vanjskih poslova i član SPD-a Michael Roth večeras dolazi u BiH, a uoči polaska poručio je da je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini frustrirajuća i predstavlja prijetnju miru i stabilnosti u cijeloj Evropi.

    “Pozivi na otcjepljenje i potezi za slabljenje države povlačenjem iz državnih institucija su neodgovorni i neprihvatljivi. Oni odvlače pažnju od stvarnih zadataka kojima bi se politički lideri trebali baviti, a to je provođenje zaostalih reformi neophodnih za veću konvergenciju s EU.”, kazao je.

    Roth kaže da je hitno potreban napredak u ovoj oblasti u interesu građana zemlje i njenog ekonomskog razvoja.

    “Njemačka čvrsto stoji na strani svih onih u Bosni i Hercegovini koji rade za demokratsku i evropsku budućnost svoje zemlje kao države koja prihvaća vladavinu prava. Želio bih da ohrabrim i ohrabrim sve takve pojedince da istraju u svojim nastojanjima”, zaključio je.

    Njemački ministar za Evropu Michael Roth boravit će u Sarajevu na političkim razgovorima od 30. novembra do 2. decembra, a njegovi sagovornici bit će ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, predstavnici tročlanog Predsjedništva BiH, visoki predstavnik Christian Schmidt i predstavnici civilnog društva.

    Njegovi razgovori će se, kako je najavljeno, fokusirati na trenutnu političku situaciju i izglede zemlje za pridruživanje EU.

    Roth će se sastati i sa zastupnicima u Parlamentu Bosne i Hercegovine, a diskusije će se usredsrediti na teme kao što su reforme potrebne za veću konvergenciju sa EU i posljedice trenutnog političkog zastoja.

  • Scholz namjerava od februara uvesti obaveznu vakcinaciju protiv korone u Njemačkoj

    Scholz namjerava od februara uvesti obaveznu vakcinaciju protiv korone u Njemačkoj

    Budući njemački kancelar Olaf Scholz zalaže se za uvođenje obavezne vakcinacije protiv koronavirusa za sve Nijemce već od februara naredne godine, rekavši da “gaji simpatije prema takvoj uredbi”.

    Kako prenosi Politico, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika bliskog novom njemačkom kancelaru, ovakvu mjeru morao bi odobriti njemački Bundestag, što prema njegovim riječima znači da bi obavezna vakcinacija mogla doći početkom februara naredne godine.

    Njemačka kampanja vakcinacije zaostaje za drugim zemljama EU poput Portugala, Španije, Italije ili Irske, sa 68,5 posto stanovništva koje je u potpunosti vakcinisano protiv koronavirusa.

    Scholzova Socijaldemokratska partija lijevog centra i njena dva koaliciona partnera, Zeleni i Slobodne demokrate, predstavili su koalicioni sporazum prošle sedmice, kada je također najavio planove za ograničeni mandat vakcine za zdravstvene i druge osnovne radnike.

    Ipak, Scholz, koji bi sljedeće sedmice trebao biti zvanično izabran za kancelara, već se suočava s pritiskom da uvede strože mjere usred porasta broja slučajeva koronavirusa u Njemačkoj i širenja novog soja omikron.

    Nekoliko premijera njemačkih saveznih država već se izjasnilo za obaveznu vakcinaciju, poput bavarskog Markusa Södera koji je u nedjelju rekao da je to “jedina šansa” da se okonča pandemija.

    Stephan Weil, premijer Donje Saksonije, rekao je u utorak da će “obavezna vakcinacija spasiti od toga da se hiljade ljudi ponovo bori za život u jedinicama intenzivne njege sljedeće zime”.

    Austrija je prva zapadna zemlja koja je najavila obaveznu vakcinaciju protiv koronavirusa, koja bi trebalo da stupi na snagu u februaru.

  • Kakvu će politiku prema zapadnom Balkanu voditi nova njemačka vlada: Rusofobiju Berbokove osjetiće i Srbi

    Kakvu će politiku prema zapadnom Balkanu voditi nova njemačka vlada: Rusofobiju Berbokove osjetiće i Srbi

    Srpski narod na prostorima BiH mogao bi da bude kolateralna šteta nemačke spoljne politike, a pogotovo nakon što funkciju ministra inostranih poslova ove zemlje i zvanično preuzme Analena Berbok iz Zelenih, koja je do sada zagovarala ekstremnu atlantističku i antirusku politiku.

    Kaže ovo za “Glas Srpske” profesor i politički analitičar Srđa Trifković, podsjećajući da je dosadašnja politička platforma Zelenih redovno bila i antisrpska, a što se manifestovalo nebrojeno puta u bliskoj istoriji, pogotovo u vrijeme Joške Fišera.

    • Sa ideološkog stanovišta od nje ne treba očekivati nikakve velike zaokrete. Ta njena rusofobija ide toliko daleko da se čak protivi puštanju u rad ruskog gasovoda “Severni tok 2”. I taj jedan negativni naboj sigurno će na svojoj koži osetiti i Republika Srpska. Zbog svega toga, vlasti Srpske treba da što više marginalizuju ulogu Kristijana Šmita u BiH, jer će on upravo od nje dobijati instrukcije i naloge kako da se ponaša i koje diplomatske korake da preduzima – kaže Trifković.

    Ipak, prema njegovom mišljenju, za razliku od nekog ranijeg perioda, Njemačka nema više adekvatnih sredstava prisile da takve stvari olako sprovode “na terenu”.

    Slično mišljenje dijeli i politički analitičar Dragan Petrović, navodeći da je Berbokova u postizbornoj kombinatorici partija sigurno najlošiji izbor za srpski narod na Balkanu.

    • Problematičan je taj njen atlantistički i bolesni antiruski stav, ali hajde da vidimo kakav će novi spoljni kurs, pa i onaj prema zapadnom Balkanu, zauzeti Olaf Šulc, novi nemački kancelar – kaže Petrović.

    Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije kaže kako je ubijeđen da će nakon dolaska Berbokove na mjesto ministra inostranih poslova Njemačke ova zemlja postati lider u nametanju unitarne države u BiH, dodajući da je sa istorijskog stanovišta to dosta problematično.

    Smatra i da Berlin, ali i briselska administracija ne vode računa o istorijskom razvoju Balkana, te da u BiH postoji sukob civilizacija, gdje Srbi neće da budu pod dominacijom muslimana, koji kao svog lidera vide turskog predsjednika Tajipa Erdogana.

    • Ako je cilj Zapada da dobije islamsku državu BiH, onda će nastaviti da vodi takvu politiku. Ako je, pak, cilj da održi hrišćansko stanovništvo u BiH, moraće da vodi drugačiju politiku – rekao je Zečević, navodeći da ono što je dobro jeste što pristalice zaštite nacionalnih identiteta u Evropskoj uniji imaju mnogo više razumijevanja za Srbe u BiH.

    U fokusu Kina i Rusija

    Potpredsjednica Zelenih Analena Berbok biće nova ministarka spoljnih poslova Njemačke i time i prva žena na toj funkciji. Očekuje se da će 40-godišnja Berbokova stupiti na dužnost početkom decembra u sklopu vladine koalicije formirane sredinom prošle sedmice zajedno sa socijaldemokratama i liberalima. Ona je u svom prvom obraćanju najavila da će zauzeti odlučniji stav prema Kini i Rusiji, stavljajući poštovanje ljudskih prava i vladavine prava u centar njemačke diplomatije.

  • Tusk: Gasovod “Sjeverni tok 2” je najveća greška Angele Merkel

    Tusk: Gasovod “Sjeverni tok 2” je najveća greška Angele Merkel

    Bivši predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk je odluku o izgradnji gasovoda “Sjeverni tok 2” nazvao najvećom greškom odlazeće njemačke kancelarke Angele Merkel, tokom konferencije za medije u nedjelju.

    “Iz perspektive interesa Evropske unije, Sjeverni tok 2 je loš projekt” rekao je Tusk, prenijela je Poljska novinska agencija PAP.

    Tusk je također naveo da je Merkel to prepoznala u razgovoru koji su vodili ranije.

    Dodao je da je Merkel bila “bespomoćna pred upornim lobiranjem koje stoji iza njemačkih poslovnih interesa”.

    “Učinio sam sve što sam mogao da EU bude manje zavisna od ruskog gasa, uključujući uspostavljanje energetske unije”, rekao je Tusk.

    Poljska je bila jedan od najglasnijih kritičara gasovoda, tvrdeći da on predaje Moskvi u ruke ključni utjecaj na zemlje centralne i istočne Evrope. Tusk je i ranije iznosio otvorene kritike protiv Merkel zbog tog projekta.

    Prema Tuskovim riječima, Nizozemska, Austrija i Mađarska su bile za projekt, dok je Češka imala neutralan stav.

  • Bajden oprezan – plaši se njemačke reakcije?

    Bajden oprezan – plaši se njemačke reakcije?

    Administracija predsednika SAD Džozefa Bajdena je protiv inicijative Kongresa o uvođenju novih sankcija Severnom toku 2, piše Hil.

    Bez obzira na nedavno stupanje na snagu sankcija protiv kompanija Transadrija i broda Marlin koji su radili na projektu gasovoda, američki senatori nastavljaju sa pozivima za uvođenje strožih mera protiv Severnog toka 2. Ipak, Bela kuća je oprezna prema ovakvim inicijativama, jer se plaši reakcije Nemačke, prenosi Sputnjik.

    “Ovo je težak trenutak za Bajdena, jer predsednik želi da bude oprezan po pitanju ekonomskih interesa Nemačke, ali se nalazi pod pritiskom zbog sve borbenije pozicije Moskve prema Ukrajini”, piše list.

    Kako pišu mediji, državni sekretar Entoni Blinken pozvao je da se blokira usvajanje amandmana na nacrt vojnog budžeta koji se tiče sankcija protiv operatera gasovoda Nord strim 2 i drugih kompanija koje učestvuju u testiranju i sertifikaciji gasovoda. Štaviše, njenim autorima, senatorima-republikancima Džejmsu Rišu i Tediju Kruzu odbijeno je glasanje povodom njihove inicijative zbog “neidentifikovanih proceduralnih prepreka u Predstavničkom domu”.

    Ipak, kongresmeni će nastaviti da insistiraju na usvajanju amandmana, dok samo glasanje obećava da će biti vrlo teško, posebno za predstavnike Demokratske stranke koji podržavaju sankcije i sada su došli u sukob sa stavom Bajdenove administracije, zaključuje Hil.

  • Sjeverni tok 2 bi mogao da počne sa radom i bez sertifikata? Kazna – “ne više od milion evra”

    Sjeverni tok 2 bi mogao da počne sa radom i bez sertifikata? Kazna – “ne više od milion evra”

    Gasovod Sjeverni tok 2 mogao bi, pod određenim okolnostima, da počne da radi i pre završetka procesa sertifikacije, piše nemački list Handelsblat.

    Izvori na koje se poziva list ukazali su da postoje takvi primeri da su gasovodi puštani u rad pre nego što su dobili sertifikat, podsećajući na projekte NEL i EGL 401, prenosi Sputnjik.

    Prema procenama nemačke federalne mrežne agencije (BNA) u takvoj situaciji kazna bi iznosila “ne više od milion evra”.


    “To je prihvatljiva suma. Investicije u izgradnju Severnog toka 2 mere se desetinama milijardi evra”, navode autori članka, dodajući da bi ovakav scenario mogao da bude privlačan operatoru gasovoda imajući u vidu visoke cene gasa.

    “Zahvaljujući tome Gasprom će uštedeti na isplatama za tranzit gasa preko Ukrajine”, ističe list.

    BNA, međutim, smatra da su raniji presedani neuporedivi sa ruskim projektom.

    Podsećanja radi, u toku je proces sertifikacije Nord strim 2 AG kao nezavisnog operatera gasovoda.

    Proces se odvija u dve faze: prvo nemački regulator pravi nacrt odluke a potom ga procenjuje Evropska komisija. Čitav proces bi mogao da traje nekoliko meseci. Berlin je od Moskve već dobio čitavu dokumentaciju.

    Nemačka Federalna mrežna agencija je već izdala dozvolu poljskoj kompaniji PGNiG za učešće u sertifikaciji, a zahtev za učešće u ovom procesu podnela je i Kompanija Operater GTS Ukrajine (OGTSU).

    Varšava takođe želi da isprati da operater odgovara zahtevima Trećeg energetskog paketa EU, kojima se podrazumevaju kompanije koje se bave proizvodnjom i transportom gasa.

  • Nova njemačka vlada želi BiH i Balkan u EU

    Nova njemačka vlada želi BiH i Balkan u EU

    Nova koalicija u Njemačkoj, koja će vladati naredne četiri godine, potpisala je koalicioni sporazum u kojem su najavili da će raditi na ubrzanju evropskih integracija zemalja zapadnog Balkana.

    Kao što smo prethodnih mjeseci i pisali, akcenat je mnogo značajnije stavljen na sprovođenje reformi i jačanje pravne države kao osnovni preduslov za napredak u evropskim integracijama nego što je to ranije bio slučaj.

    Naime, dosadašnja vlada, predvođena kancelarkom Angelom Merkel, u praksi nije previše insistirala na reformi pravne države, više se fokusirajući na ekonomsko približavanje zapadnog Balkana EU, kao što je, na primjer, inicijativa Berlinski proces, koja se u koalicionom sporazumu ne spominje.

    Što se tiče BiH, naglasili su da podržavaju opstanak zemlje i prevazilaženje etničkih podjela.

    “Podržavamo napore na održavanju trajnog mira u BiH, zasnovanom na očuvanju teritorijalnog integriteta”, naglasili su oni.

    U sporazumu nije spomenut visoki predstavnik Kristijan Šmit, pa ostaje da se vidi u narednim sedmicama kako će se nova vlada ponašati u tom smislu. Ono što se očekuje je da će nastaviti davati podršku visokom predstavniku, s obzirom na to da je i u odlazećoj vladi SPD, glavna stranka nove koalicije, držala resor spoljnih poslova.

    Kada se radi o zapadnom Balkanu, zanimljiv je još jedan detalj iz koalicionog sporazuma, u kojem ističu da će se proces pristupanja odvijati paralelno s procesom reformisanja spoljne politike EU. Ovaj stav se donekle razlikuje od stava odlazeće vlade, koja proširenje nije toliko eksplicitno stavljala u kontekst evropske spremnosti za proširenje. Ovaj stav je sličan stavu Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, koji je tražio prvo reformisanje EU, pa tek onda nastavak proširenja.

    Nova vlada će, po svemu sudeći, uvesti i još jednu novinu u odnosu na dosadašnju, koja se na prvi pogled ne čini toliko značajnom, ali koja će u praksi imati veliki uticaj na dalje procese pristupanja. Naime, nova vlada želi reformu Evropskog savjeta na način da se odluke u vezi sa spoljnom i bezbjednosnom politikom više ne donose jednoglasno, već kvalifikovanom većinom. Ukoliko bi ovakva reforma prošla, to znači da bi za EU bilo puno jednostavnije da donosi mjere kad je u pitanju zapadni Balkan. Nova koalicija takođe želi da Kancelariju visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbjednost EU, u kojoj sada sjedi španski diplomata Žozef Borel, pretvori u ministarstvo spoljnih poslova EU, a takođe želi se ojačati uloga Evropskog parlamenta, koja je u sadašnjoj konfiguraciji uglavnom simbolične prirode.

    Za BiH i zapadni Balkan će još jedna predložena mjera imati velike posljedice. Naime, u koalicionom sporazumu stoji da će biti ukinuto ograničenje za doseljavanje radne snage sa zapadnog Balkana, kao i da će se olakšati ne samo migracije u Njemačku, već i dobijanje stalnog boravka i drugih povlastica za migrante.

    Tanja Topić, banjalučka analitičarka i dobra poznavateljka njemačke spoljne politike, smatra da će ovaj jači akcenat na vladavinu prava djelimično biti ostvaren i zahvaljujući činjenici da su uz SPD u vladu ušli i Zeleni.

    “Očekujem dublju posvećenost i više pažnje proširenju. To ne znači da će oni zatvarati oči pred svim demokratskim devijacijama unutar zemalja Balkana. Opredjeljenje nove vlade prema BiH je iskazano veoma jasno – očuvanje teritorijalnog integriteta i prevazilaženje etničkih podjela. Sve druge političke tendencije u BiH mogle bi se sudariti sa sankcijama ma koliko to unazadilo pristupanje BiH EU”, kaže ona.

    S obzirom na to da će nova ministarka spoljnih poslova biti Analena Berbok iz Zelenih, kao što smo prije nekoliko sedmica i pretpostavljali, može se očekivati veći akcent na jačanju pravne države.

  • Njemačka prešla 100.000 preminulih, Šolc najavljuje obaveznu vakcinaciju

    Njemačka prešla 100.000 preminulih, Šolc najavljuje obaveznu vakcinaciju

    Njemačka je nadmašila sumorni rekord od 100.000 preminulih od kovida 19 i saopštila je o rekordno visokim ciframa broja zaraženih i sedmodnevne incidence.

    Broj preminulih od kovida 19 iz Instituta “Robert Koch” (RKI) za kontrolu bolesti objavljen u četvrtak ujutru iznosi 100.119.

    Broj zaraženih u 24 sata takođe je nadmašio 70.000 prvi put i zdravstvene službe javile su o 75.961 novozaraženoj osobi u proteklom danu. Ta cifra predstavlja rast s one od prije sedmicu dana od 65.371 novozaraženih.

    Posljednja sedmodnevna incidenca iznosi 419,7 – što je još jedan rekord od izbijanja pandemije. Ta cifra je omjer broja zaraženih na 100.000 ljudi u protekloj sedmici.

    Sve više jača podrška ideji o uvođenju obveznog vakcinisanja u Njemačkoj u trenutku dok socijaldemokrat Olaf Šolc, koji bi uskoro trebalo da postane novi kancelar, najavljuje obaveznu vakcinaciju za neke grupe radnika.

    Vakcinacija obavezna u nekim kategorijama?

    “Vakcina je put izlaska iz ove pandemije”, rekao je Šolc u srijedu novinarima prilikom predstavljanja programa nove tročlane vladajuće koalicije.

    “U objektima u kojima se pruža njega posebno osjetljivim grupama treba uvesti obveznu vakcinaciju”, kazao je budući njemački kancelar, obećavši da će biti ispitani praktični aspekti.

    U prošlosedmičnom susretu s kancelarkom u odlasku Angelom Merkel čelnici njemačkih pokrajina založili su se za to da savezna vlada hitno uvede obveznu vakcinaciju za zdravstvene radnike i one koji rade u socijalnoj zaštiti.

    Šolc je izložio plan u sedam tačaka kako bi Njemačka odgovorila na četvrti talas pandemije virusa korona, koji prate najveće brojke zaraze do sada i koji prijeti da će dovesti do preopterećenja bolnica.

    Skoro 70 posto ispitanih podržava obveznu vakcinaciju

    U međuvremenu javna podrška obveznoj vakcinaciji značajno je porasla, uz snažnu većinu koja odobrava takvu mjeru, pokazalo je ispitivanje YouGov objavljeno u srijedu.

    Ovaj institut navodi da je 69 posto ispitanih podržalo obveznu vakcinaciju, dok je 23 posto protiv takve mjere.

    Dvije sedmice ranije samo je 44 posto ispitanih u anketi za ovaj institut navelo da podržava obveznu vakcinaciju, dok ih je 27 posto bilo protiv.

    Vlada na odlasku ranije je odbacivala obveznu vakcinaciju, ali posljednjih dana njemački političari sve više govore u prilog uvođenju obvezne vakcinacije.

    Trenutno je 68,1 posto njemačke populacije vakcinisano s obje doze.

    Širom zemlje nevakcinisani se suočavaju sa sve više javnih restrikcija, poput zabrana ulaska u klubove, restorane, barove, pa i neke trgovine u pogođenim regijama.

    Od srijede su na snazi nova pravila po kojima ljudi moraju biti vakcinisani, preboljeti virus korona ili imati negativni test da bi došli na posao. Isto vrijedi za ulazak u vozove i autobuse.