Oznaka: Njemačka

  • Olaf Scholz je novi kancelar Njemačke

    Olaf Scholz je novi kancelar Njemačke

    Njemački Bundestag izabrao je danas Olafa Scholza za novog kancelara ove zemlje, koji je naslijedio Angelu Merkel nakon 16 godina vladavine.

    Sholz, koji je lider Socijaldemokrata, na ovom mjestu zamjenit će dosadašnju kancelarku Angelu Merkel iz CDU-a. On će predvoditi vladu u koaliciji sa Zelenim i Slobodnim demokratama, čime se okončava 16 godina konzervativne vladavine Merkel.
    Scholz (63), koji je bio vicekancelar i ministar finansija u Merkelinoj odlazećoj vladi, dobio je čistu većinu od 395 glasova poslanika u donjem domu parlamenta Bundestaga, rekao je predsjednik Bundestaga Baerbel Bas.

    Scholz, koji je klimnuo glavom noseći masku za lice i mahnuo dok je dobio ovacije poslanika, dobio je bukete cveća od lidera poslaničkih grupa.

    Nakon što ga je u dvorcu Bellevue nominirao predsjednik Frank-Walter Steinmeier, Scholz će se vratiti u parlament kako bi položio zakletvu pred poslanicima.


    Merkel će poslijepodne kancelariju predati novom lideru najveće evropske ekonomije, koja se suočava s brutalnim četvrtim talasom zaraze koronavirusom.

    Merkel, koja je sa galerije za posjetioce gledala skupštinsku sednicu zajedno sa bivšim kancelarom Gerhardom Schroederom, dobila je aplauz poslanika kada ju je predsjednik parlamenta Baerbel Bas prozvao.

    Nakon što je vodila Njemačku 16 godina i 16 dana, Merkel je za dlaku propustila da postane kancelarka s najdužim stažom, zaostavši za Helmutom Kohlom za samo 10 dana.

    Scholz preuzima vlast u vrijeme sve veće diplomatske neizvjesnosti u Evropskoj uniji — uključujući provokacije Rusije i Bjelorusije i prijetnje vladavini prava iz Poljske i Mađarske.

  • Weber: Nova vlada u Njemačkoj napraviće zaokret u odnosima prema Srbiji

    Weber: Nova vlada u Njemačkoj napraviće zaokret u odnosima prema Srbiji

    Viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu Bodo Weber smatra da se dolaskom nove koalicione vlade u Njemačkoj može očekivati preokret u odnosu prema Srbiji.

    On je gostujući u programu Newsmax Adria kazao kako očekuju drugačiji odnos prema vlastima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, s naglaskom na jačanje demokratskih principa i vrijednosti vladavine prava.

    Weber kaže kako će Zeleni utjecati na snažnije zalagnje njemačke vlade za nastavak evropskih integracija Balkana, čak do otvorenih svađa s predsjednikom Francuske Emanuelom Macronom zbog njegove blokade..

    Kazao je i da se može očekivati ozbiljno resetovanje pregovora Srbije i Kosova, ali i novi odnos Berlina prema Vučićevoj vlasti u Srbiji, s naglaskom na demokratskim principima i vrijednostima vladavine prava.

    Ranija vlada Angele Merkel imala je blizak odnos s Aleksandrom Vučićem i njegovom desnom populističkom vlašću u Beogradu.

  • Olaf Scholz sutra postaje kancelar Njemačke: Ovo su imena koja će činiti novu njemačku vladu

    Olaf Scholz sutra postaje kancelar Njemačke: Ovo su imena koja će činiti novu njemačku vladu

    Nakon 16 godina vladavine Angele Merkel, Njemačka će u srijedu dobiti novog kancelara. Poslije nekoliko sedmica napornih pregovora, “semafor” koalicija je potpisala koalicioni sporazum, a predsjednik SPD-a Olaf Scholz zvanično će sutra položiti zakletvu i postati novi kancelar.

    Iako su se lideri nove koalicije koju čine SPD, FDP i Zeleni još prije nekoliko sedmica dogovorili o planu rada nove vlade, konačni ulazak u vlast i koalicioni sporazum prema pravilima morali su odobriti članovi stranaka.
    Na vanrednim kongresima SPD-a i FDP-a koji su održani u subotu i nedjelju, stranački zvaničnici su se izjasnili za ulazak u vlast, a u ponedjeljak je istu odluku donijeli i više od 100.000 članova stranke Zelenih koji su se o tome da li podržavaju ulazak ove stranke u “semafor” vladu izjašnjavali na desetodnevnom glasanju.

    Ko će činiti novu vladu?

    Nakon što su članovi odobrili formiranje vlade, lideri stranaka Christian Lindner (FDP), Olaf Scholz (SPD) i Robert Habeck (Zeleni) danas su potpisali i konačni sporazum čime su stvoreni sve preduslovi za formiranje vlade na čijem će čelu biti Olaf Scholz.

    Pored kancelara Olafa Scholza, novu njemačku vladu činit će još 17 ministara što predstavlja jednu poziciju više nego što je to bio slučaj u odnosu na vladu kojom je rukovodila Angela Merkel.

    Prema dogovoru koalicionih partnera, SPD bi prema planu, pored pozicije kancelara, trebao dobiti i sedam ministarskih pozicija.

    Prema zvaničnim informacijama, SPD bi trebao preuzeti Ministarstvo rada i socijalnih pitanja kojim će upravljati Hubertus Heil, Ministarstvo zdravlja koje će pripasti Karlu Lauterbachu kojeg njemački mediji opisuju kao neugodnog političara i sposobnog epidemiologa.


    Socijaldemokratska partija dobit će i važan resor u vidu Ministarstva odbrane kojim će rukovoditi Christine Lambrecht. Ona je obavljala ministarske funkcije i tokom vladavine Angele Merkel te je učestvovala u radu kao ministrica pravde, ali i kao ministrica za porodična pitanja.

    Ministarstvo ekonomske saradnje i razvoja trebala bi preuzeti Svenja Schulze, Ministarstvo građevinarstva preuzet će Klara Geywitz, dok će poziciju šefa Kancelarije odnosno ministra za posebne poslove obavljati iskusni političar Wolfgang Schmidt.

    Kada je riječ o kadrovima SPD-a, najinteresantnija pozicija svakako jeste Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim će upravljati Nancy Faeser – prva žena u historiji koja će upravljati ovim resorom u Njemačkoj.


    Zeleni u diplomatiji

    Druga po brojnosti stranka kada je riječ o raspodjeli pozicija u novoj njemačkoj vladi svakako je stranka Zelenih koja će preuzeti vođenje pet ministarstava.

    Vjerovatno najvrijednija pozicija u ovoj raspodjeli snaga za Zelene predstavlja Ministarstvo vanjskih poslova koje će preuzeti predsjednica ove stranke Annalena Baerbock. Ona će na ovoj poziciji zamijeniti dosadašnjeg ministra i šefa njemačke diplomatije Heika Maasa (SPD).


    Kada je riječ o ostalim ministarstvima, Zeleni će upravljati i Ministarstvom za zaštitu klime i ekonomskim poslovima. Na ovoj poziciji također će se naći predsjednik stranke Robert Habeck koji će također “na papiru” biti upisan i kao zamjenik kancelara Olafa Scholza.

    Pozicija oko koje su se najviše “lomila koplja” i to baš unutar stranke Zelenih odnosi se na Ministarstvo poljoprivrede koje je tako nako višednevnih pregovora unutar stranke pripalo Cemu Özdemiru.

    Ministarstvo okoliša, prema posljednjim informacijama, trebalo bi pripasti Steffi Lemke, dok bi Ministarstvo za porodična pitanja, žene i mlade trebala preuzeti Anna Spiegel.

    Liberali “drže” finansije

    Na kraju, “žuta” stranka unutar “semafor” koalicije, tačnije FDP, trebala bi preuzeti četiri izuzetno važna ministarska mjesta. Baš kao što je i najavljeno još na početku pregovora, FDP će u novoj vladi preuzeti Ministarstvo finansija, a na ovoj poziciji će se naći predsjednik ove stranke Christian Lindner.

    Također, prema dogovoru stranaka, ukoliko bi se određene nepredviđene okolnosti dogodile njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, ali i njegovom zamjeniku Robertu Habecku, vođenje države preuzeo bi upravo Christian Lindner.


    Ministarstvo pravde preuzet će advokat Marco Buschmann, a Ministarstvo saobraćaja pripast će Volkeru Wissingu koji je također po struci advokat.

    Na kraju, FDP će dobiti i Ministarstvo obrazovanja, a kako je ranije najavljeno iz ove stranke, poziciju ministrice obrazovanja preuzet će Bettina Stark-Watzinger.

  • Njemačka mijenja politiku, biće posledica po Balkan?

    Njemačka mijenja politiku, biće posledica po Balkan?

    S novom njemačkom vladom, koja ovih dana počinje s radom, Francuska je u evropskim institucijama dobila važnog saveznika za promjene evropske spoljne politike.

    Pretpostavlja se da će taj novi politički put imati veliki uticaj i na Zapadni Balkan.

    Naime, Francuska je i s Angelom Merkel, odlazećom kancelarkom, pokušala da nađe način da se spoljna politika EU pojednostavi, odnosno da je ubuduće za spoljnopolitičke odluke u Savjetu EU potrebna prosta većina, a ne konsenzus, kao što je sada slučaj, ali Merkelova nije prihvatala tu ideju. Nova vlada, koju će predvoditi socijaldemokrata Olaf Šolc, mnogo je bliže francuskoj poziciji.

    Kako piše “Politiko”, već ovih dana bi mogao da se pojavi predlog koji bi pojednostavio neke spoljnopolitičke odluke, poput donošenja sankcija. Prema važećim pravilima, za odluku o sankcijama potreban je konsenzus, dok će, ako prođe novi prijedlog, za to biti dovoljna prosta većina.

    U narednim mjesecima mogu se očekivati i prijedlozi o uvođenju odlučivanja prostom većinom i u ostalim oblastima spoljne politike, što je Francuska, uz još nekoliko uticajnih zemalja EU, i do sada zagovarala, ali sada i uz pomoć Njemačke, najuticajnije zemlje EU, to postaje značajno izvjesnije.

    Prema pisanju “Politika”, prvenstvena namjera ovog novog prijedloga je da ojača uticaj EU u globalnim odnosima kako bi se lakše pozicionirala u odnosu na ostale globalne sile, poput Kine, SAD i Rusije. S obzirom da nijedna zemlja EU sama ne bi mogla da blokira nijednu spoljnopolitičku odluku, to bi značilo jači uticaj Brisela i brže donošenje odluka. Iako se ne odnosi direktno na zapadni Balkan, očigledno je da bi jedno od područja gde bi novi mehanizmi mogli da se primjenjuju u praksi upravo na region Balkana.

    “Jedina globalna moć EU je njena ekonomska snaga, ali Komisija ne može ovo sredstvo da koristi u spoljnoj politici zbog pravila o vetu kada su u pitanju sankcije i spoljna politika. Čak i u situacijama kada se sve zemlje EU usaglase o uvođenju sankcija protiv, recimo, Rusije, pojedine vlade EU često koriste moć veta da osiguraju ustupke u nekim drugim oblastima ili da razvodne samu odluku”, ističe “Politiko”.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, kaže za “Nezavisne” da je nova Njemačka koalicija u svom sporazumu postavila prelazak na glasanje o spoljnopolitičkim i bezbjednosnim pitanjima u Savjetu Evrope kroz kvalifikovanu većinu.

    “U samom sporazumu stoji da će se to pokušati napraviti kroz davanje određenih sigurnosti manjim zemljama da će njihovi interesi biti zaštićeni. Sama Njemačka ovo zagovara već nekoliko godina, ali da bi do toga došlo, moraju se sve zemlje članice saglasiti”, naglašava on.

    Uprkos početnim najavama, kako on ocjenjuje, biće teško postići ovu vrstu promjene u praksi.

    “Mnogi u Berlinu vjeruju kako bi ponuda jedne šire lepeze reformi EU, a koje se nalaze u samom koalicionom ugovoru i za koje u Berlinu u prethodnoj vladi nije bilo interesa, mogla da podstakne EU da u okviru neke šire reforme pristane na promjene načina glasanja o spoljnoj i bezbjednosnoj politici. Teško je predvideti da li će to i postići, naročito jer zagovaraju i stvaranje istinskog ministarstva spoljnih poslova EU”, ocjenjuje on.

    Tanja Topić, banjalučka analitičarka, koja je dobra poznavateljka Njemačke spoljne politike, ocjenjuje da će nova njemačka vlada, čak i ako ne dođe do promjene načina odlučivanja, sigurno da promijeni spoljnu politiku, što će direktno značiti i promjenu spoljne politike EU.

    “Nova njemačka vlada će definitivno napustiti kurs i odnos prema proširenju na način da se žrtvuje demokratija zarad stabilokratije, koja je dosta štete nanela kako EU tako i samim demokratijama u ovim zemljama”, naglasila je ona.

  • Procurio nacrt njemačkog zakona: 15. mart – ovo je plan

    Procurio nacrt njemačkog zakona: 15. mart – ovo je plan

    Buduća njemačka vlada želi od 16. 3. vakcinu protiv koronavirusa da učini obaveznom za zaposlene u bolnicama, domovima za stare i ostalim zdravstvenim ustanovama.

    To stoji u nacrtu zakona u koji je Rojters u nedelju imao uvid.

    Njemačka se dosad suzdržavala od uvođenja obaveznog cepljenja zbog straha od povećanog manjka medicinskog osoblja i njegovatelja. No podrška za taj potez je narasla nakon što se zemlja suočila s porastom broja slučajeva zaraze u četvrtom talasu pandemije.

    Socijaldemokrate, Zeleni i Liberalno-demokratska stranka, koji se spremaju da formiraju novu nemačku vladu u sredu, nameravaju parlamentu da predstave novi zakon tokom sledeće nedelje.

    U nacrtu stoji da će zaposleni u spomenutim područjima do 15. marta trebati dokazati da su vakcinisani protiv koronavirusa, da su se oporavili od kovida 19 ili predočiti potvrdu da se ne mogu cepiti.

    Budući da Njemačka namerava da vakciniše 30 miliona ljudi pre Božića, nacrt zakona bi takođe dopustio stomatolozima, veterinarima i lekarima da privremeno provode vakncinisanje nakon što prođu za to predviđenu obuku.

    Predloženi zakon bi do 15. februara produio privremene mere koje bi nemačkim saveznim pokrajinama omogućile da prema potrebi uvedu još strože mere ako je potrebno.

  • “Kasno je da se zaustavi”

    “Kasno je da se zaustavi”

    Šef Minhenske konferencije za bezbednost, nemački diplomata Volfgang Išinger smatra da je kasno da se zaustavi gasovod Sjeverni tok 2.

    Kako prenosi Sputnjik, Išinger to smatra iako projekat ostaje problem za Ukrajinu i predmet nesuglasica sa SAD.

    “Sjeverni tok 2 ostaje ne samo problem u odnosima sa Ukrajinom i Evropskim parlamentom, već i transatlantski problem”, izjavio je Išinger listu Handelsblat, dodavši da je “sada, verovatno, suviše kasno” (da se zaustavi gasovod).

    Prema rijeičima diplomate, američki kongres ne razumije zašto Njemačka ne smanjuje svoju zavisnost od ruskog gasa i, sa tačke gledišta SAD, “faktički subvencioniše Rusiju”.

    On je naglasio da Njemačka ne treba da bude zavisna od američke unutrašnje politike, ali treba videti da li SAD, kao pre, dobro razumije njemačku politiku.

    Išinger je dodao da se potrebe Njemačke za uvozom gasa u srednjoročnoj perspektivi neće smanjiti, ako država namerava da odustane od uglja i nuklearne energetike do 2030. godine.

  • Nijemci ne odustaju od podrške Šmitu i sankcija Dodiku

    Nijemci ne odustaju od podrške Šmitu i sankcija Dodiku

    Posjeta srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika Rusiji, već danima je tema političkih prepucavanja, iako je jasno kakav je stav Moskve, pa i Vašingtona i Pekinga prema BiH. Ali, kakav će biti odnos Njemačke, nakon odlaska Angele Merkel?

    Ovo je pitanje pogotovo intrigantno, ako se zna da je Kristijan Šmit, od vlasti u Republici Srpskoj osporavani visoki predstavnik u BiH, u Sarajevo došao upravo iz koalicije CDU CSU, koja je izgubila na izborima u Njemačkoj.

    Da li će novi njemački kancelar SPD-ovac Olaf Šolc i “zelena” ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, promijeniti kurs, kada je u BiH i balknaski region?

    Političari i politički analitičari u Njemačkoj, koji se godinama bave upravo “balkanskim temama”, saglasni su da će promjena biti, ali ne onakvih kakve bi obradovale pristalice politike Milorada Dodika.

    Josip Juratović, dugogodišnji poslanik SPD u Bundestagu, specijalista za spoljne poslove i poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu, smatra da će se nova njemačka vlada mnogo snažnije zalagati za izgradnju demokratskih vrijednosti i jačanje pravosuđa: kako kod kuće i u EU, tako i na Balkanu.

    – Berlin će se i dalje angažovati oko pretpristupnih procesa regije Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i podržati sprovođenje reformi za ispunjavanje kriterijuma iz Kopenhagena. To znači da će jačati civilno društvo i raditi na postizanju svih drugih uslova potrebnih za ulazak BiH u EU – kaže Juratović za Srpskainfo.

    Što se tiče BIH, dodaje Juratović, konačno počinje vrijeme za ozbiljno ispunjavanje 14 tačaka koje su potrebne za otvaranje pretpristupnih pregovora za ulazak u EU. Ali, kada je u pitanju Kristijan Šmit, on i dalje može računati da mu Njemačka “ćuva leđa”.

    – Šmit je visoki predstavnik u BiH od strane međunarodne zajednice i OHR, koji je pod nazorom Ujedinjenih nacija. Njemačka će svojom ulogom činiti sve da on sprovede uspješno svoju misiju u BiH – poručuje Juratović.

    Bodo Veber, njemački politikolog i vrsni poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu, tvrdi da se kurs nove njemačke vlade, generalno, neće mnogo promijeniti. Ali, očekuje se da će Šolc i Berbokova biti odlučniji od svojih prethodnika.

    – To konkretno znači da će nova koalicija nastaviti da insistira da tekući pregovori o izbornom zakonu ne vode do produbljavanja etničkih i etnoteritorijalnih podjela u BiH. Na stolu su i prijetnje ozbiljnim sankcijama, kao odgovor na secesonističke planove Milorada Dodika – kaže Veber.

    Dodaje da očekuje da će nova vlada u Berlinu biti odlučnija od prethodne i da će u svim budućim pregovorima insistirati na evropskim vrijednostima, umjesto podilaženju nacionalističkim liderima i nihovim agendama, kako to, po Veberovoj ocjeni, rade trenutni predstavnici EU i SAD u BiH.

    Što se Kristijana Šmita tiče, Bodo Veber je jasan.

    – Vjerujem da će buduća vlada raditi na osnaživanju političke pozicije Kristijana Šmita – kategoričan je Veber.

  • Šolc: Povratak na ograničenja težak, ali moramo to da uradimo

    Šolc: Povratak na ograničenja težak, ali moramo to da uradimo

    Olaf Šolc, za kojeg se očekuje da će postati novi njemački kancelar, branio je danas uvođenje restrikcija za osobe koje nisu vakcinisane protiv virusa korona.

    Šolc je priznao da je povratak na ograničenja težak.

    “Ali moramo to da uradimo upravo zato što nije vakcinisano dovoljno ljudi”, rekao je Šolc u Berlinu, na konferenciji svoje Socijaldemokratske partije, prenijela je agencija DPA.

    Delegati su na ovom sastanku potvrdili sklapanje koalicije sa Zelenima i Strankom slobodnih demokrata.

    Šolc je naglasio da restorani, objekti za kulturu i trgovinu mogu da ostanu otvoreni prema takozvanom pravilu 2G, odnosno samo za one koji su vakcinisani ili su nedavno preležali kovid 19.

    On je uporedio sadašnju situaciju sa prošlom zimom, kada je opšte zatvaranje pogodilo sve Nijemce.

    Šolc, koji se sprema da preuzme kancelarsku funkciju od Angele Merkel, obećao je “potpuno novu kampanju” da bi se milioni ljudi vakcinisali tokom decembra.

  • Crvene ruže, baklje i muzičke želje za ispraćaj Angele Merkel

    Crvene ruže, baklje i muzičke želje za ispraćaj Angele Merkel

    Njemačka se večeras oprašta od Angele Merkel! Nakon 16 godina provedenih na dužnosti njemačke kancelarke, Angela Merkel odlazi u političku penziju.

    UBerlinu je u večernjim satima počelo “Veliko povečerje”, što je najveća vojna ceremonija u Saveznoj Republici Njemačkoj uz baklje, vojnike u svečanim uniformama, oficire i koreografiju koja je isplanirana do tančina.

    “Veliko povečerje” je posebno i po tome što Vojni orkestar Bundesvera tokom te ceremonije svira i neke pjesme koje biraju one osobe od kojih se oprašta. Već neko vrijeme su poznate muzičke želje Angele Merkel.

    Osim ekumenske crkvene pjesme “Tebe, Bože, hvalimo” kancelarka u odlasku poželela je i da čuje pjesmu Hildegard Knef “Nek‘ za mene padaju kiše crvenih ruža”, prenosi Dojče Vele.

    Angela Merkel je postigla toliko toga: 16 godina bila je najmoćnija žena u Njemačkoj, prva žena na dužnosti kancelarke, žena koja je širom svijeta bila i priznata i poštovana.

    Angela Merkel sa 67 odlazi u političku penziju, ali sudeći po tim stihovima, ona itekako ima neke nove želje i snove koje želi da ispuni.

    Sve to pomalo zvuči i prkosno, što je strana kancelarkinog karaktera koja se do sada nije vezivala uz njen lik i djelo.

    I druga pjesma koju je izabrala Angela Merkel dosta govori o njoj.

    To je jedan stari hit iz DDR-a koji pjeva Nina Hagen: “Zaboravio si film u boji”.

    Nina Hagen je još u Istočnoj Njemačkoj bila na glasu kao drska pop-pjevačica, a nakon što je otišla u Zapadnu Njemačku, postala je panka-ikona.

    I Angela Merkel potiče iz bivšeg DDR-a, iz Templina, gradića u pokrajini Brandenburg.

    Ona je odrasla uz tu pjesmu Nine Hagen koja je objavljena 1974.

    Merkel je inače, prije 30 godina, tada kao ministarka za žene i mlade, susrela Ninu Hagen u jednoj TV-emisiji. Tokom diskusije o zavisnosti od droga, Hagen je tada Angeli Merkel u lice rekla: “Dosta mi je vaših laži i vašeg licimjerja.” Očigledno da joj je Merkel to u međuvremenu oprostila.

    Tradicija “Velikog povečerja”
    “Veliko povečerje” je ceremonija kojom se Njemačka tradicionalno oprašta od saveznih kancelara i kancelarki, saveznih predsjednika, odnosno saveznih ministarki i ministara odbrane.

    To je tradicija čiji koreni sežu u 16. vijek. Tada je u kasarnama znalo da se u večernjima satima dobrano banči, pa i kocka.

    Zato je uveden jasan i glasan signal kojim se označava početak noćnog mira.

    Tada bi dežurni oficir krenuo u obilazak kampa u pratnji bubnjara i trubača, pa bi svojom palicom ili sabljom udarao čepove na burad s pićem.

    A nakon tog signala u kasarni bi zavladao mir i više nije smjelo da se toči pivo, rakija ili vino.

    Svi oni koji se toga nisu pridržavali, mogli su da računaju s ozbiljnim posljedicama.

    Sporna ceremonija
    “Veliko povečerje” se tokom proteklih vijekova razvilo u ceremoniju kakva je danas poznata.

    Ali i ona je sporna. Na primjer nedavno održano “Veliko povečerje” za njemačke vojnike koji su se vratili iz Avganistana, sa bakljama, kacigama i postrojavanjem ispred zgrade Rajhstaga u Berlinu, kritičare je podsjetilo na postrojavanja nacionalsocijalista.

    Za izvjesnu dozu opuštenosti tokom te ceremonije redovno se pobrinu glavni protagonisti, i to baš izborom pjesama.

    Bivši ministar odbrane Tomas de Mezijer tako se odlučio za hit “Lajf is Lajf” što nije uobičajeno za “Veliko povečerje”, već je više za neke žurke na popularnim destinacijama u Alpima ili na Mediteranu. Bilo je dosta kritika i na izbor bivšeg kancelara Gerharda Šredera zbog njegove želje da se odsvira klasik Frenka Sinatre “Maj Vej”.

    Najpopularniji izbor njemačkih političara u odlasku je, čini se, himna Evropske unije „Oda radosti“, Ludviga van Betovena.

    Ona je svirana već tri puta, između ostalog i za bivšu ministarku odbrane Ursulu fon der Lajen, koja se iz Berlina preselila u Brisel, gdje sada obavlja dužnost predsjednice Evropske komisije, piše Blic.

  • Njemačka uvodi božićni lokdaun za nevakcinisane

    Njemačka uvodi božićni lokdaun za nevakcinisane

    Njemačka kancelarka na odlasku Angela Merkel i kandidat za kancelara Olaf Scholz razgovarali su u četvrtak s državnim liderima kako bi dogovorili nove mjere za suzbijanje dramatičnog porasta broja slučajeva virusa korona.

    Nevakcinisanim ljudima zabranjen je pristup gotovo svim fabrikama, osim trgovinama koje su nužne i apotekama. To se odnosi i na restorane, kafiće, pozorišta, kina…

    Koja su nova ograničenja?
    Savezni i državni lideri složili su se sa sljedećim mjerama:

    • Ograničenja kontakta za nevakcinisane osobe
    • Ulaz u trgovine, restorane, muzeje i kina biće omogućen vakcinisanim ili oporavljenim osobama
    • Mogući su dodatni testovi za nevakcinisane u posebnim situacijama

    “Slijedi nam božićni lokdaun za nevakcinisane”, rekla je Merkel nakon sastanka.

    Ograničenja javnih i privatnih okupljanja
    Dopušteni broj ljudi na sportskim i kulturnim događajima biće značajno ograničen na maksimalno 30-50 posto sjedećih kapaciteta. Maksimalan broj ljudi koji će biti dopušten na takvim događajima u zatvorenom je 5.000, a na otvorenom 15.000.

    “Noćni klubovi biće zatvoreni u područjima gdje će stopa zaraze biti previsoka”, najavila je Merkel.

    Privatna okupljanja na kojima će učestvovati nevakcinisani biće ograničena samo na članove jednog kućanstva i dvije osobe izvan kućanstva.

    Obavezna vakcinacija?
    Uz postojeću obvezu vakcinacije za određene ustanove, uskoro bi mogla biti uvedena i opšta obveza vakcinisanja. Ako o tome bude postignut dogovor, moraće ga potvrditi Parlament. Merkel je danas nakon sastanka izjavila da ona podržava takvu mjeru.

    Budući njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) najavio je da bi već do kraja godine mogla biti pokrenuta procedura za donošenje zakona o uvođenju opšte obveze vakcinisanja. Kako je rekao, zastupnici bi kod glasanja bili odriješeni stranačke stege i glasali po savjesti. Takav način izjašnjavanja u Bundestagu primjenjuje se kod etički osjetljivih pitanja.

    Njemačka je juče zabilježila 446 smrtnih slučajeva od posljedica korone, što je najveći broj u posljednjih devet mjeseci. U zadnja 24 sata ima 73.209 novih slučajeva.