Oznaka: Njemačka

  • Xi Jinping poručio Scholzu da Kina i Njemačka istraže nova polja saradnje

    Xi Jinping poručio Scholzu da Kina i Njemačka istraže nova polja saradnje

    Kineski predsjednik Xi Jinping poručio je njemačkom kancelaru Olafu Scholzu u utorak da bi dvije zemlje trebale aktivno istražiti nova polja saradnje kao što je nova energetska, zelena i digitalna ekonomija, javio je kineski državni emiter programa CCTV.

    U telefonskom razgovoru dvojice čelnika, Xi je također naglasio da bi druga i četvrta ekonomija svijeta trebale ostvariti potencijal rasta trgovine usluga, sudeći po transkriptu razgovora koji je objavila CCTV.

    Kina je njemački najveći trgovinski partner i najbitnije pojedinčano uvozno tržište za njemačku automobilsku industriju.

    Xi je izjavio da su njemačke kompanije dobrodošle da iskoriste prilike koje pruža kinesko otvaranje, i izrazio je nadu da će Njemačka zauzvrat pružiti pošteno poslovno okruženje za kineske investitore.

    Scholz, koji je naslijedio Angelu Merkel na kancelarskoj poziciji 8. decembra, izjavio je kako je Njemačka voljna da ojača praktičnu saradnju s Kinom na polju čiste energije, digitalne ekonomije i usluga, javila je CCTV, dodajući kako se on također nada da će sporazum o ulaganjima između EU i Kine stupiti na snagu što je prije moguće, prenosi Reuters.

    Evropski parlament u maju zaustavio je ratifikaciju sporazuma, koji je dogovoren u decembru 2020. nakon sedam godina pregovora dok Peking ne ukine sankcije političarima EU.

  • Njemačka zaprijetila Rusiji uključivanje oštrih sankcija zbog Ukrajine

    Njemačka zaprijetila Rusiji uključivanje oštrih sankcija zbog Ukrajine

    Njemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht ocijenila je da je u situaciji sa Ukrajinom Rusija agresor i da je potrebno učiniti sve da se zaustavi eskalacija, navodeći da to uključuje i prijetnju oštrim sankcijama.

    Lambreht je za Bild rekla da je zabrinuta zbog situacije u Ukrajini, ali nije direktno odgovorila na pitanje da li je spremna da pošalje vojnike Bundesvera u Ukrajinu.

    “Moramo da iscrpimo sve opcije diplomatije i ekonomskih sankcija. I svi dalji koraci moraju biti blisko koordinirani u NATO”, istakla je Lambreht pred posjetu Litvaniji.

    Na pitanje može li gasovod Severni tok 2 biti dio paketa sankcija, njemačka ministarka je odgovorila da je neophodno koristiti čitav set instrumenata koji su na raspolaganju.

    “Sada moramo da ciljamo na Putina i njegovo okruženje. Oni koji su odgovorni za agresiju moraju da osjete lične posljedice, na primjer da više ne mogu da idu na Jelisejska polja u Parizu u kupovinu”, rekla je Lambreht.

    NATO neće dozvoliti Moskvi da diktira vojni stav Alijanse
    NATO će razgovarati o bezbjednosnim prijedlozima Rusije, ali neće dozvoliti Moskvi da diktira vojni stav Alijanse, izjavila je danas njemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht tokom posjete njemačkim trupama u Litvaniji, prenosi Srna.

    Moskva je juče postavila listu zahtjeva za Zapad koji uključuje povlačenje bataljona NATO-a iz Poljske i Estonije, Letonije i Litvanije, nekada u sastavu Sovjetskog Saveza.

    Rusija, takođe, zahtijeva pravno obavezujuću garanciju da će NATO odustati od bilo kakve vojne aktivnosti u istočnoj Evropi i Ukrajini i efektivni ruski veto na buduće članstvo Ukrajine u NATO – što je Zapad već isključio.

    “Razgovaraćemo o ruskim prijedlozima. Ali ne može biti da Rusija diktira partnerima u NATO-u njihov stav, i to je nešto što ćemo vrlo jasno istaći u razgovorima sljedeće nedjelje na Savjetu NATO-a”, rekla je Lambrehtova novinarima u Rukli tokom svoje prve posjete njemačkim trupama u inostranstvu.

    Ona je dodala da se trenutne tenzije moraju riješiti na diplomatskom nivou, ali isto tako i putem kredibilnog odvraćanja.

    Zapad je zaprijetio oštrim ekonomskim sankcijama Rusiji ukoliko Moskva eskalira svoje vojno prisustvo na granici Ukrajine. Moskva kaže da samo odgovara na prijetnje svojoj bezbjednosti iz sve bližih odnosa Kijeva sa NATO-om.

    Govoreći danas zajedno sa Lambrehtovom, litvanski ministar odbrane Arvidas Anusauskas je rekao da NATO ne smije da dozvoli Moskvi da podijeli Evropu na sfere uticaja.

  • Njemačka u problemu

    Njemačka u problemu

    U borbi protiv omikrona novi njemački ministar zdravlja trudi se da bude brz i efikasan.

    Vakcinacija buster-dozom zato bi trebalo da se ubrza. Ali vakcina nema dovoljno i zato stiže u pomoć Evropska komisija.

    Mnogi stručnjaci se slažu: omikron će već u januaru biti preovlađujuća varijanta koronavirusa u Nemačkoj.

    To je rekao i portparol Evropske komisije, a i u Institutu Robert Koh, glavnoj nemačkoj ustanovi za suzbijanje epidemija, smatraju da je to samo pitanje vremena.

    Novi nemački ministar zdravlja Karl Lauterbah (SPD) tome pokušava da se suprotstavi.

    Njegova strategija je sledeća: ofanzivna i brza kampanja vakcinacije, odnosno davanje treće, tzv. “buster-doze“.

    “Trenutni podaci pokazuju da dopunska, buster-doza nudi zaštitu od 70 do 80 odsto”, rekao je Lauterbah u Berlinu, tokom svog prvog nastupa pred novinarima na funkciji saveznog ministra zdravlja.

    A bez te treće vakcine, koja služi kao svojevrsni pojačivač, zaštita od omikrona je, kaže, samo 25 do 40 odsto.

    Još uvek nije jasno koliko je visoka zaštita trećom dozom od teškog toka bolesti, odnosno lečenja u bolnici ili u najgorem slučaju na odeljenju intenzivne nege.

    Poslednji dana i nedelja u Nemačkoj se vakciniše više ljudi nego ikad pre – milion do milion i po ljudi dnevno.

    To je tempo brži od bilo koje druge zemlje u EU, kaže ministar.

    Buster-dozu do sada je primilo nešto manje od 28 odsto ljudi, a oko 70 procenata nemačkih građana vakcinisano je dva puta.

    To znači da još mnogo njih tek treba da se vakciniše trećom dozom.

    Nedostatak vakcina
    I tu počinje problem.

    Lauterbah je nakon stupanja na dužnost napravio “inventar” i ustanovio da nema dovoljno vakcina.

    To je izazvalo burne rasprave u nemačkim medijima i među političarma.

    Zar njegov prethodnik Jens Špan (CDU) nije naručio dovoljno vakcina? Ili to Lauterbah možda samo “želi da izazove požar, a onda da glumi vatrogasca”, kako tvrdi opozicija?

    I da li je njegov hitan poziv usledio samo iz političko-taktičkih razloga?

    U svakom slučaju, ta tema stigla je i do Evropske komisije.

    Lauterbah je od Brisela zatražio pomoć.

    Tamo su se, međutim, zapitali odakle taj iznenadni nedostatak vakcina?

    Nabavka nacionalnih kontingenata vakcina po pravilu se odvija centralizovano, dakle preko EU, koja sklapa ugovore s proizvođačima.

    Lauterbah je pokušao da na ta pitanja odgovori, a Brisel je slušao njegove izjave s velikim interesovanjem.

    “Ne, nije bio kriv njegov prethodnik, bivši ministar zdravlja Špan”, rekao je Lauterbah.

    “Želim da bude dostupno više vakcina nego što ih trenutno imamo, rekao je, tako da su tu ako nam bude bilo potrebno.”

    Drugim rečima: pošto se Nemci vakcinišu buster-dozama mnogo više nego što se očekivalo, a Ministarstvo zdravlja to vidi kao glavno oružje protiv eksplozivnog širenja varijante omikron, vakcina sada ponestaje.

    Još 35 miliona doza Moderne

    Sada se vidi i šta taj nedostatak konkretno znači.

    Osam miliona doza naručeno je za nedelju uoči Božića, ali je moguća isporuka samo 4,6 miliona doza, rekao je Lauterbah.

    U skladištu je ostalo samo tri miliona doza vakcina Bajontek/Fajzer i one bi mogle da potraju do početka januara.

    Bivši ministar Špan ranije je najavio da će davanje te, inače najpopularnije vakcine u Nemačkoj, morati da bude smanjeno.

    Zato bi trebalo preći na Modernu. Ali čini se da ni zalihe te vakcine Nemačkoj nisu dovoljne.

    U Njemačkoj se trenutno vakciniše više ljudi nego ikad od početka pandemije

    Evropska komisija organizovala je pomoć nakon što je dobila zahtev iz Nemačke.

    U decembru bi trebalo da stigne dodatna isporuka od deset miliona doza Moderne, nakon čega sledi još 25 miliona tokom prvog tromesečja naredne godine.

    Osim toga, Nemačka je obećala da će kupiti 80 miliona doza od firmi Bajontek/Fajzer u drugom tromesečju naredne godine.

    To obaveza ponukala je Evropsku komisiju da naruči tranšu od 150 miliona doza.

    Lauterbah se, kako je rekao, nada da će vakcina tada biti bar delimično prilagođena najnovijoj varijanti virusa – omikronu.

    Mnogima bi to tada verovatno bilo četvrto vakcinisanje protiv korone.

    Pomoć iz drugih zemalja EU

    Njemačka sada želi da iskoristi još jednu mogućnost kako bi dobila vakcinu.

    U toku su pregovori s Poljskom, Rumunijom, Bugarskom i Portugalijom da te zemlje EU dostave Nemačkoj neiskorišćene doze.

    Takvi bilateralni sporazumi i do sada su se mnogo puta pokazali kao dobri, rečeno je u Evropskoj komisiji.

    Oni su, dakle, u EU dozvoljeni.

    Nemačka strategija stvaranja svojevrsne “tampon-zone” mogla bi da bude dobra i iz drugog razloga.

    Trenutno se za buster-vakcinisanje koristi pola doze Moderne.

    To bi moglo da bude suviše malo, smatra Lauterbah.

    Ipak, još uvek nema konačne ocene da li je to zaista tako.

    Sveukupno gledano, nemački ministar očekuje da će potražnja do kraja prvog tromjesečja 2022, odnosno do kraja marta sledeće godine, biti 70 miliona doza vakcina, a planirano je bilo 50 miliona doza.

    “Nedostaje dakle 20 miliona”, rekao je Lauterbach.

    Ministar je ujedno jasno stavio do znanja da je potrebno hitno reagovati.

    “Božić ne bi trebao da bude uzrok širenja omikrona”
    Lauterbaha su pitali i šta će biti s planiranom obaveznom vakcinacijom ako bude premalo doza.

    Uvođenje obaveznog vacinisanja osoblja u bolnicama i staračkim domovima već je u parlamentarnoj proceduri.

    Osim toga, u Bundestagu se prirema i donošenje opšte obaveze vakcinisanja.

    “Imaćemo dovoljno vakcina ukoliko vakcinacija postane obavezna”, rekao je Lauterbah.

    “Možemo da rešimo problem.”

    Lotar Vajler, direktor Instituta Robert Koh, pozvao je na krajnji oprez.

    Omikron je “izuzetno zarazan” i zato bi svi trebalo da paze da “Božić ne postane okidač za omikron”.

    To znači: ograničite kontakte i “Božić slavite samo u uskom krugu ljudi”.

    Novoosnovani Savet stručnjaka, koje deluje pri njemačkoj vladi i koji se sastoji od priznatih naučnika, u petak će se pozabaviti mutacijom virusa i dati preporuke političarima šta bi još mogli da urade kako bi stanovništvo bolje zaštitili od najnovije varijante korone – omikrona.

  • Njemci upozoreni; Stiže, to nikada ranije nismo vidjeli u ovakvom obliku

    Njemci upozoreni; Stiže, to nikada ranije nismo vidjeli u ovakvom obliku

    Nemački ministar zdravlja Karl Lauterbah rekao je da očekuje da će varijanta koronavirusa nazvana omirkon dovesti do “masovnog petog talasa” pandemije.

    Lauterbah, bivši profesor epidemiologije, rekao je tokom posete regionu Donja Saksonija da Nemačka mora da se pripremi za izazov “koji nikada ranije nismo videli u ovakvom obliku”, prenosi Blic pisanje Rojtersa.

    Nemačka će u drugom kvartalu iduće godine dobiti 80 miliona dodatnih doza vakcine Bionteka i Fajzera, saopštio je Lauterbah.

    Lauterbah je, na prvoj zajedničkoj konferenciji za štampu sa šefom Instituta Robert Koh Lotarom Vilerom, ukazao da se radi o opciji za dodatne vakcine iz ugovora EU sa kompanijama Biontek i Fajzer.

    On je rekao da se nada da će jedan deo tih doza već u prvom kvartalu iduće godine biti isporučen.

  • Njemačka na rubu velike krize, stagnacija prijeti moćnoj ekonomiji

    Njemačka na rubu velike krize, stagnacija prijeti moćnoj ekonomiji

    Njemačka je ove zime na rubu recesije jer problemi u lancima nabavke i val novih slučajeva koronavirusa koče privredu.

    Najveća evropska ekonomija će smanjiti rast za 0,5 posto u četvrtom kvartalu ove godine, u poređenju s trećim, i stagnirati u prva tri mjeseca 2022. godine, prema projekcijama koje je u utorak objavio Institut za ekonomska istraživanja (IFO).

    Ekonomija je u recesiji, kada se smanjuje dva uzastopna kvartala.

    Šef prognostičkog odjela u IFO-u Timo Wollmershäuser izjavio je da problemi u lancima nabavke i četvrti val koronavirusa primjetno usporavaju njemačku ekonomiju.

    “Snažan oporavak nakon pandemije, koji se prvobitno očekivao za 2022. još uvijek se nije desio”, rekao je Wollmershäuser, javlja CNN.

    IFO očekuje povećanje inflacije za 3,1 posto ove godine i 3,3 posto u 2022. godini, stope su to koje daleko premašuju cilj Evropske centralne banke od 2 posto. Očekuje se da će se potrošačke cijene vratiti na normalne nivoe tek 2023. godine.

    Prošle sedmice Njemačka je zabilježila najveći broj dnevnih smrtnih slučajeva od covida još od februara, a država se bori da stavi pod kontrolu četvrti val pandemije. Ranije ovog mjeseca zabranjen je nevakcinisanim osobama pristup svim javnim zatvorenim prostorima, osim najvažnijim, kao što su supermarketi i apoteke.

  • Njemačka pozvala EU da uvede sankcije Dodiku: Njegovi pokušaji da se odvoji su neprihvatljivi

    Njemačka pozvala EU da uvede sankcije Dodiku: Njegovi pokušaji da se odvoji su neprihvatljivi

    Njemačka Vlada pozvala je danas Evropsku uniju da uvede sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.

    Prema navodima Rojtersa, Dodikovi pokušaji da odvoji Republiku Srpsku iz oružanih snaga BiH, pravosudnog i poreskog sistema su neprihvatljivi za Njemačku.
    “Njegovi pokušaji da se odvoji su neprihvatljivi, a to znači, takođe, da sadašnji režim sankcija treba sada iskoristiti i protiv gospodina Dodika, za šta sam se zalagala ovdje (u Briselu)”, izjavila je njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, nakon sastanka sa kolegama u Briselu.
    Berbok je ponovila komentare njenog prethodnika, bivšeg ministra spoljnih poslova Hajka Masa, dan prije nego što su se sastali ministri EU da razgovaraju o situaciji u BiH.
    Lideri EU će detaljnije razgovarati o situaciji na Balkanu na samitu evropskog bloka sa njihovim istočnim susedima u srijedu, dodaje britanska agencija.

  • “Sjeverni tok 2 ne može da bude odobren”

    “Sjeverni tok 2 ne može da bude odobren”

    “Gasovod Sjeverni tok 2 za sada nije u skladu sa evropskim zakonom i zato sada ne može da bude odobren.”

    To je izjavila ministarka spoljnih poslova Nemačke Analena Berbok.

    “Razgovarali smo o tome u okviru koalicionih pregovora i propisali u koalicionom sporazumu da je za energetske projekte, a tu spada i Severni tok 2, na snazi evropski zakon o energetici. To znači da u ovom trenutku ovaj gasovod ne može da bude odobren, jer nije u skladu sa zahtevima evropskog energetskog zakona”, rekla je Berbokova u intervjuu za “ZDF”, ne precizirajući šta nije u skladu sa pravom EU.

    Prema njenim rečima, postoji i pitanje bezbednosti, piše Sputnjik.

    “Još prethodna vlada je razgovarala sa Amerikancima da se daljom eskalacijom ovaj gasovod ne može biti priključen na mrežu (evropskog energetskog sistema). Koristim uslovni način, jer smo sada u fazi kada želimo da učinimo sve da se ponovo pokrenu pregovori. Pregovori su najbolji i najbezbedniji put da se izbegne dalja eskalacija”, dodala je ministarka.

    Ona, međutim, nije precizirala o kakvim pregovorima se radi.

  • Novi kancelar Njemačke u posjeti Poljskoj „Sjeverni tok dva je “oružje” protiv Evrope“

    Novi kancelar Njemačke u posjeti Poljskoj „Sjeverni tok dva je “oružje” protiv Evrope“

    Nemački kancelar Olaf Šolc boraviće danas u Varšavi gdje će sa domaćinima razgovarati o migrantskoj krizi na poljsko-bjeloruskoj granici, sporu Poljske sa EU oko nezavisnosti pravosuđa, tenzijama sa Rusijom zbog grupisanja vojnih jedinica u blizini granica sa Ukrajinom i o sudbini ruskog gasovoda do Njemačke.

    Dvije strane su bile jasne šta očekuju od ove posjete novog kancelara Njemačke.

    Poljski premijer Mateuš Moravjecki rekao je da će apelovati na Šolca da se usprotivi otvaranju gasovoda Sjeverni tok dva, kojim bi se ruski gas transportovao do Njemačke prolaskom kroz Ukrajinu, jer bi ga predsjednik Rusije Vladimir Putin mogao da iskoristi protiv Evrope, prenosi Rojters.

    Njemačka je podržala napore Poljske da se zaustavi talas izbjeglica prema EU iz Bjelorusije.

    Evropska unija optužila je Minsk da generiše krizu i najavila rješavanje tog problema.

    Nova njemačka vlada nije javno obećala da će zaustaviti gasovod Sjeverni tok 2 ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu, kao što su to zahtjevale Poljska i Sjedinjene Države.

  • Sastali se Šolc i Makron: Njemačka i Francuska potvrdile partnerstvo

    Sastali se Šolc i Makron: Njemačka i Francuska potvrdile partnerstvo

    Njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron potvrdili su danas partnerstvo dvije zemlje dok je Šolc stigao u prvu posjetu Parizu otkako je preuzeo dužnost.

    “Riječ je o tome kako možemo učiniti Evropu snažnom, ostvariti evropski suverenitet u svim dimenzijama. Riječ je o ekonomskim temama, sigurnosnim temama i vanjskopolitičkim pitanjima”, izjavio je Šolc tokom susreta s Makronom u Jelisejskoj palati.

    “Bitno je da djelujemo u istom pravcu, da radimo zajednički. I to je razlog zašto ovo nije samo prijateljska posjeta, nego sastanak koji će se odmah baviti na veoma konkretan način temama koje će iskrsnuti i u budućnosti”, izjavio je Šolc.

    “Pokazivali smo volju za zajedničkim radom. Bliska saradnja treba se nastaviti kao i sa Šolcovom prethodnicom Angelom Merkel”, kazao je Makron.

    Dvojica čelnika raspravljali su o evropskoj saradnji, klimatskim promjenama, digitalizaciji i imigraciji, prenosi Avaz.

  • Vučić čestitao Šolcu: Radujem se budućoj saradnji

    Vučić čestitao Šolcu: Radujem se budućoj saradnji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je Olafu Šolcu na izboru za novog kancelara Njemačke.

    “Srdačne čestitke @OlafScholz, uveren da će Nemačka nastaviti svoju politiku zalaganja za očuvanje najviših vrednosti EU, u čemu će joj Srbija i dalje biti pouzdan partner. Radujem se budućoj saradnji, kako bismo zajedničkim snagama radili za dobrobit svih naših građana”, naveo je Vučić na Tviteru.

    Bundestag je danas proglasio Šolca za novog kancelara Njemačke.