VRBAS Media

Oznaka: Njemačka

  • The Economist: Novi njemački kancelar oklijeva pred ruskom prijetnjom

    The Economist: Novi njemački kancelar oklijeva pred ruskom prijetnjom

    U kontekstu trenutke krize u odnosima Zapada i Rusije u vezi s ukrajinskom krizom i mogućom odlukom Vladimira Putina da pokrene invaziju na Ukrajinu, ugledni britanski list The Economist ističe da je politika Njemačke u tom smislu neodlučna, ali da se stvari postepeno počinju mijenjati.

    Dok je kamera uživo prenosila izlaganje njemačkog admirala Kaya Achima Schonbacha pred publikom u think-tanku u Delhiju, on nije znao da se sve bilježi, ali je ubrzo saznao. On je tom prilikom rekao da Vladimir Putin ne samo da želi poštovanje, već ga “vjerovatno i zaslužuje”. Dodao je da bi Zapad trebao regrutovati Rusiju kao saveznika protiv Kine, što bi on, kao “vrlo radikalan rimokatolik”, pozdravio, piše The Economist.

    Jedan viralni video i javna bruka kasnije su natjerali Schonbacha da se povuče. Brzina njegovog odlaska pokazala je da njemačka vlada neće tolerisati takve komentare kada se nazire ničim izazvan ruski napad na Ukrajinu. Ipak, mnogim stranim promatračima admiral je samo izražavao blage osjećaje prema Rusiji, koji su široko rasprostranjeni među njemačkim donositeljima odluka. Ukrajinski ministar vanjskih poslova rekao je da odbijanje Njemačke da njegovoj zemlji pošalje oružje “ohrabruje Vladimira Putina”. Supruga bivšeg ukrajinskog predsjednika predložila je bojkot njemačkih automobila. S druge strane, njemački saveznici u NATO-u bili su oprezniji, ali mnogi su pokazali frustraciju dok su strani mediji bili brutalni.

    Odbijanje Njemačke da prihvati naoružavanje Ukrajine odaje pogrešno razumijevanje koncepta odvraćanja. Uprkos pozivu svojih saveznika, do sada je odbijala odustati od Sjevernog toka 2, dovršenog, ali još ne puštenog u rad podmorskog plinovoda iz Rusije u Njemačku, koji Rusiji pruža izvoznu rutu koja zaobilazi Ukrajinu i time joj umanjuje utjecaj i oduzima prihode. Za to su posebno krivi Socijaldemokrati (SPD), koji predvode njemačku koalicijsku vladu. Kritičari špijuniraju stranku prepunu Putinverstehera (simpatizera Putina), koji su nostalgični za danima hladnoratovske Ostpolitike, kada su se zapadnonjemačke vlade predvođene SPD-om otvorile prema istoku. Mnogi njemački političari zadržavaju ideju da evropska sigurnost zahtijeva ruski pristanak. To je rekao i kancelar Olaf Scholz.

    Ipak, uz sve to, malo je dokaza da je Njemačka popustila tamo gdje je to važno. Vlada je u potpunosti saglasna s evropskim konsenzusom da će svaka daljnja ruska vojna agresija na Ukrajinu imati “ogromne posljedice”. Transatlantska diplomatija otkrila je razlike u vezi s tim koje sankcije uvesti ako Rusija nastavi zacrtanu politiku, ali to je za očekivati ​​jer se izloženost zapadnih zemalja ruskoj ekonomiji razlikuje. Odgovarajući prošle sedmice na pitanje o gasovodu, Scholz je rekao da će se o svemu tome morati razgovarati ako Rusija izvrši invaziju. Njegovi zeleni koalicijski partneri bili su još jasniji. Malo ko zamišlja da će Sjeverni tok 2 biti pušten u rad ako Rusija izvrši invaziju.

    Najveći problem je politički, tri stranke u novoj njemačkoj “semafor” koaliciji vidljivo su podijeljene u odnosu na Rusiju, a Putinova agresija osigurala je da njihove razlike budu testirane ranije nego što su se nadali. Koalicijske prepirke zahtijevaju vodstvo. Međutim, Scholz, šutljiv tip koji zna biti nejasan i apstraktan kada govori, dopustio je određeni stepen kakofonije. Također nije pokušao pripremiti njemačke birače za iskušenja koja bi mogla doći ako situacija eskalira, od vrtoglavih cijena energije do priliva izbjeglica.

    “Možda je donijela ispravne odluke, ali ova vlada ima užasan komunikacijski problem”, kaže Stefan Meister, povjerenik za Rusiju u njemačkom vijeću za vanjske poslove.

    To se proteže i na međunarodnu scenu. Usporedba s Angelom Merkel, Scholzovom prethodnicom, dosta govori. Kada je Rusija anektirala Krim 2014., Merkel je pozvala 28 država članica EU, uključujući simpatizere Kremlja poput Mađarske i Kipra, da uvedu sankcije.

    Činilo se da Merkel također uživa Putinovo poštovanje, iako je počela prezirati njegove laži. Razgovarala je o Ukrajini i istočnoevropskoj sigurnosti s ruskim predsjednikom mnogo puta tokom posljednjih mjeseci na vlasti. U svojih sedam sedmica Scholz je to učinio samo jednom, uprkos hitnim okolnostima. Putin sada radije razgovara sa SAD-om nego s Evropljanima, ali mu se ni prilike ne nude.

    Nedosljedna, dvosmislena Njemačka potkopava kredibilitet Evrope i ide na ruku Kremlju, tvrdi Meister. Merkel je saznala da se lakše suočiti s ruskim prijetnjama ako Njemačka predvodi odgovor Evrope. To je lekcija koju njen nasljednik možda neće moći izbjeći, ali za koju je dosad pokazao malo interesa.

  • Njemačka traži ulogu posrednika u ukrajinskom sukobu

    Njemačka traži ulogu posrednika u ukrajinskom sukobu

    Situacija je krajnje ozbiljna: ne samo da su oružane snage zemalja NATO u pripravnosti, kako je to u Briselu rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg, već je on i najavio da će alijansa proširiti svoje prisustvo u istočnoj Evropi.

    Zabrinutost od novog rata u Evropi raste, a u ponedjeljak (24.1.) ujutro dobila je novu hranu: I SAD i Velika Britanija naredile su odlazak dijela osoblja svojih ambasada, kao odgovor na „rastuću prijetnju iz Rusije”, kako je to objasnio londonsko ministarstvo vanjskih poslova. Misli se na gomilanje više od 100.000 ruskih vojnika duž ukrajinske granice, piše “Deutsche Welle”.

    Situacija je krajnje ozbiljna: ne samo da su oružane snage zemalja NATO u pripravnosti, kako je to u Briselu rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg, već je on i najavio da će alijansa proširiti svoje prisustvo u istočnoj Evropi stacioniranjem dodatnih ratnih brodova i borbenih aviona.

    Hojzgen: Rusija mora tačno da zna šta je čeka
    Opasnost od ruske invazije na Ukrajinu vidi i njemački ambasador Kristof Hojzgen (Christoph Heusgen). U intervjuu za “DW”, dugogodišnji savjetnik za bezbjednost bivše kancelarke Angele Merkel i budući šef Minhenske bezbjednosne konferencije poslao je jasne signale Moskvi:

    • Ovog puta hoćemo u izlog da stavimo veoma snažnu reakciju.

    Prema Hojzgenu, Rusija mora tačno da zna šta će se dogoditi ako Putin zaista napadne Ukrajinu. Istovremeno, Hojzgen je u razgovoru više puta naglašavao koliko je važno jedinstvo Zapada u suprotstavljanju ruskom „veoma agresivnom tonu”.

    Gas i nafta
    U Njemačkoj se, međutim, još uvijek raspravlja o poziciji u ukrajinskom sukobu. Nije ni čudo, s obzirom na duboke historijske veze sa Rusijom – u dobru i zlu – i odlične ekonomske odnose. Najvažnija stavka: isporuka ruske energije. Više 40 posto sirove nafte i više od 50 posto prirodnog gasa Njemačka uvozi iz Rusije.

    To je jedan od razloga zbog kojeg je bavarski premijer Markus Zeder (CSU) za nedjeljno izdanje lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung” upozorio da prijetnje i „sve strože sankcije” Rusiji „ne mogu biti jedino rješenje”. Sankcije protiv Rusije već „duže vrijeme skoro da nemaju efekta”, a nove sankcije bi „često jednako štetile i nama”.

    Proširenje NATO na istok, odnosno ulazak Ukrajine u taj vojni savez, jedna od centralnih tačaka spora u trenutnom sukobu, za Zedera „dugoročno neće biti na dnevnom redu”.

    Otvorena pisma i apeli – kontradiktornog sadržaja
    Objavljuju se otvorena pisma i apeli – kontradiktornog sadržaja. Sredinom januara, više od 70 stručnjaka za istočnu Evropu i bezbjednost pozvalo je na okončanje „posebnog njemačkog puta” prema Rusiji.

    Njemačka više ne bi trebalo da sjedi skrštenih ruku i da gleda na agresivne akcije Rusije. Autori vide Njemačku kao ključnu zemlju EU, NATO i zapadne zajednice vrijednosti s posebnom odgovornošću, „kako u cilju obuzdavanja i sankcionisanja Rusije, tako i u vezi s podrškom državama koje Moskva rasparčava i maltretira”.

    Nasuprot tome, još početkom decembra grupa bivših njemačkih diplomata i vojnih lica sa iskustvom u Rusiji objavila je apel pod naslovom „Izađite iz spirale eskalacije” – uključujući četiri konkretna prijedloga za smirivanje situacije. Autori se zalažu za stvaranje situacija u kojima svi dobijaju kako bi se prevazišao trenutni ćorsokak. To također uključuje i „priznavanje bezbjednosnih interesa obje strane”.

    Sedenje na više stolica
    Autori tog apela također vide Njemačku u ključnoj ulozi. Jedan od inicijatora je brigadni general Rajner Švab (Rainer Schwab), bivši njemački vojni ataše pri njemačkoj ambasadi u Moskvi. „Njemačka igra veoma važnu ulogu, jer Berlin igra centralnu ulogu u Evropi, a i sa američke tačke gledišta, Berlin je glavni kontakt između Evrope i Amerike”, rekao je Švalb za DW. I dodao: „Isto važi i za Rusiju. A što se Rusije tiče: Uprkos našoj istoriji, njemačko-ruski odnosi imaju izvjesnu stabilnost.”

    Švab je tokom svojih razgovora u Moskvi ponio utisak da se Njemačka tamo i dalje pozitivno doživljava, uprkos značajnom pogoršanju poslije 2014. „Ljudi (Rusi) prihvataju njemačku politiku, uključujući naš fokus na ljudska prava i vrijednosti. Oni jednostavno ne žele da im se govori kakav treba da bude njihov sistem.”

    Djeluje kao da je Berlin sjedi između svih stolica u ukrajinskoj krizi. Ali možda je to pravo mjesto za posrednika. Diplomata Hojzgen je naglasio da Njemačka ima važnu ulogu u krizi:

    • To smo uradili još prošli put, kada su poslije ruske invazije na Ukrajinu kancelarka Merkel i predsjednik Oland doveli za sto ukrajinskog predsjednika Porošenka i Putina.

    To je poznato kao „Normandijski format”. Prema riječima ministarke spoljnih poslova Analene Berbok (Annalena Bearbock), vlada u Berlinu sada je planirala novi posrednički sastanak između Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije.

    Sporazumi iz Minska – dobra osnova
    Pregovori u Normandijskim formatu 2015. su doveli do sporazuma poznatog kao „Minsk II”. Istina je da sa implementacijom ne ide sve kako treba, međutim, odluke donijete tada i u one u naknadnom sporazumu mogu se nadograditi, kaže Tomas Kunce (Thomas Kunze). On je na čelu moskovske kancelerije Fondacije Konrad Adenauer bliske CDU.

    U intervjuu za DW, Kunce objašnjava da je „sporazum iz Minska najmanji zajednički činilac” i navodi šta je sve dogovoreno: „Od prekida vatre, do povlačenja teškog naoružanja; nadgledanja OEBS-a; dogovoreni su dijalog i modaliteti za lokalne izbore u Ukrajini; razmjena zarobljenika, humanitarna pomoć i još mnogo toga. Mnogo toga na čemu može dalje da se radi – kada dođe do deeskalacije”.

    Rusi su, smatra Kunce, već postigli nešto važno.

    • Uspjeli su da ravnopravno pregovaraju s Amerikancima. Uspjeli su da ponovo proradi Savjet NATO-Rusija, koji je NATO suspendovao. I – Rusi su postigli da se razgovara o sferama uticaja.

    Bezbjedan prostor za sve u Evropi
    Pritom Kunce ne vjeruje da će se poredak u Evropi ponovo organizovati oko sfera uticaja velikih sila.

    • Naprotiv, moramo da razmišljamo unaprijed, da dođemo do poretka u Evropi koji nudi zajedničku oblast bezbjednosti, bezbjednost za sve – zahtijeva Kunce.

    Mnogo posla ima za diplomatiju. Povodom pitanja što to zapravo znači, Rajner Švab voli da citira svog nekadašnjeg šefa, bivšeg ambasadora u Moskvi Ridigera fon Friča. Diplomatija, prema Fon Friču, znači „penjanje na isti zid uvijek iznova – i ako ste pali 20 puta, pokušat ćete i 21. put.”

    U svakom slučaju, Njemačka trenutno ne razmišlja o povlačenju svojih diplomata iz Ukrajine. Analena Berbok je u Briselu jasno stavila do znanja da trenutno ne misli da ima smisla povući osoblje njemačke ambasade, piše “Deutsche Welle”.

  • Vitalij Kličko poručio: Njemačka je izdala Ukrajinu

    Vitalij Kličko poručio: Njemačka je izdala Ukrajinu

    Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je u intervjuu za list Bild optužio njemačku vladu za “izdaju prijatelja” zbog njenog odbijanja da isporuči oružje Ukrajini. SAD i Velika Britanija povlače dio osoblja iz Kijeva.

    Milijarde, koje je Rusija investirala u lobiste, bivše političare i njemačke koncerne, su se isplatile Vladimiru Putinu (69), piše Bild, citirajući bivšeg prvaka u boksu, a sada gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička (50). Najtiražniji njemački list navodi kako Ukrajina nije samo razočarana odbijanjem isporuka oružja već i time što “njemačka vlada i dalje podržava projekat Sjeverni tok 2, a istovremeno nastoji odvratiti i zemlje poput Estonije da Ukrajini isporučuje oružje”. Kličko, koji je jako poznat u Njemačkoj, gdje je napravio veliku sportsku karijeru, u intervjuu za Bild nije krio svoje razočaranje popustlljivošću njemačke vlade prema Rusiji.

    “To je odbijanje ukazivanja prve pomoći i izdaja prijatelja u dramatičnoj situaciji, u kojoj su naše granice ugrožene prisustvom ruskih trupa”, rekao je Kličko i dodao: “Mnogi se pitaju na čijoj je zapravo strani njemačka vlada? Na strani slobode, a time i Ukrajine ili na strani agresora?”, piše DW.

    Njemačka bi se, nastavio je Kličko, trebala pobrinuti da se “zakonski zabrani” da lobisti poput bivšeg socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schrödera (77) rade za ruski režim. I neshvatljive izjave njemačkog vice-admirala o Rusiji i Putinu na žalost pokazuju kako i drugi nosioci važnih funkcija u Njemačkoj pate od “totalnog nedostatka osjećaja za realnost”, rekao je Kličko.

    “Boli me razumijevanje za Putina”

    “Posebno me boli, kada vidim kako su oni, koji u Njemačkoj iskazuju razumijevanje za Putina, u mnogim važnim političkim pitanjima preuzeli kontrolu”, kaže Kličko.

    Bild pojašnjava kako je komandant njemačke mornarice i vice admiral Kay Achim Schönbach u govoru na jednoj manifestaciji u Indiji “zbog pledoajea u korist Putina” morao podnijeti ostavku. On je izjavio kako je strah Zapada od ulaska ruskih trupa u Ukrajinu “koještarija” i da je ono što Putin istinski želi “respekt i odnos na istoj ravni”. “Nije teško dati Putinu respekt koji očekuje i koji je vjerovatno zaslužio”, moglo se još čuti na snimci govora koja je dospjela u internet. Schönbach se nakon toga izvinio i rekao da je to bila velika greška, ali nije mogao izbjeći ostavku.

    Kličko, koji je od 2014. gradonačelnik Kijeva, je u intervjuu listu Bild istakao i kako Ukrajina jedino “želi da bude samostalna i demokratska zemlja i da je zbog toga njen narod 2014. demonstrirao na Majdanu”.

    On je dodao i da bi Njemačka trebala shvatiti kako je situacija veoma ozbiljna jer je Putin stacionirao više od 100.000 ruskih vojnika na granicu sa Ukrajinom.

    “Sada čujem kako neki političari izjavljuju kako Putin neće napasti Ukrajinu i da se radi samo o prijetnjama i političkoj igri. To me podsjeća na diskusiju koja je prethodila invaziji Krima 2014. godine. I tada su svi međunarodni posmatrači jedan takav korak smatrali nemogućim”.

    Stoga je, kako primjećuje Kličko, “neshvatlljivo da se Njemačka može oduprijeti odluci NATO-a o pružanju pomoći Ukrajini, tim prije što se Ukrajina nalazi u srcu Evrope i što je okružena članicama EU”.

    SAD iz Kijeva povlače dio osoblja i njihove porodice

    Istovremeno, Sjedinjene Američke Države odlučile su da zbog rastućih napetosti povuku porodice američkih diplomata iz Kijeva. State Department donio je naredbu po kojoj oni moraju napustiti Ukrajinu. Ovu državu bi mogli napustiti i saradnici američke ambasade koji nisu na ključnim funkcijama.

    I ostali američki građani koji žive u Ukrajini trebali bi “sada razmisliti o napuštanju zemlje”, navodi se u odluci State Departmenta. U tu svrhu oni trenutno mogu koristiti komercijalne letove.

    “Vjerujemo da bi se ruska invazija u Ukrajini mogla dogoditi svakog trenutka”, rekao je jedan visoki američki dužnosnik novinarima.

    Istovremeno se državljanima SAD-a “hitno preporučuje” da ne putuju u Rusiju. Moglo bi doći do “šikaniranja” od strane policije, uključujući “proizvoljnu primjenu zakona”. Posebno se odvraća od putovanja u rusko-ukrajinsku pograničnu oblast. Tamo je situacija “nepredvidljiva” s obzirom na povećanje broja ruskih vojnika i vojnih vježbi na tom području.

    I Velika Britanija je, kao odgovor na rastuću prijetnju iz Rusije, odlučila da povuče jedan broj zaposlenih u Britanskoj ambasadi, ali i članove njihovih familija iz Kijeva, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Londonu.

    EU ne vidi razlog za povlačenje diplomata iz Kijeva

    S druge strane, Evropska unija trenutno ne vidi razlog da traži povlačenje osoblja ambasada zemalja članica EU.

    “Ne trebamo dramatizirati”, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsko-politička pitanja Josep Borrell na rubu sastanka ministara vanjskih poslova EU u Briselu.

    Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu već je u subotu izjavilo da neće smanjiti broj zaposlenih u Ambasadi SR Njemačke u Kijevu.

    “Pomno pratimo sigurnosnu situaciju kada je u pitanju naše osoblje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Ukrajini, a također smo u bliskom kontaktu s našim evropskim i međunarodnim partnerima”, rekli su.

    SAD i većina zemalja Zapada strahuje da Kremlj planira invaziju na susjednu zemlju što Moskva oštro poriče. Politički posmatrači smatraju da Rusija najvjerovatnije samo želi potaknuti strah kako bi ubijedila zemlje NATO-a na ustupke u pogledu sigurnosnih garancija. Deklarisani cilj Kremlja je da se zapadni vojni savez suzdrži i odustane od daljnjeg širenja na istok i da povuče svoje oružane snage iz država članica sa istoka Evrope. NATO, SAD i EU to odbacuju kao neprihvatljivo.

  • Pucnjava na Univerzitetu u Njemačkoj, ubijen napadač

    Pucnjava na Univerzitetu u Njemačkoj, ubijen napadač

    Nekoliko osoba je povrijeđeno u pucnjavi koja se se dogodilo danas na Univerzitetu u Hajdlebergu.

    Prema navodima policije, napadač je sada mrtav.

    Kako prenosi SVR, univerzitet je mejlom zamolio studente da ne dolaze u kampus.

    Policija je na licu mjesta, a područje je ograđeno zbog velike akcije.

    “Policija i spasioci sa jakim snagama su na licu mjesta. Jedan počinilac je oružjem ranio nekoliko ljudi u sali za predavanja. Napadač je mrtav”, navodi policija.

    Policija je pozvala građane da zaobilaze ovaj dio grada, u kojem se nalaze fakultet za prirodne nauke, kao i klinika univerziteta Hajdelberg, prenosi B92.

  • Njemačka se prvi put oglasila o izmjenama Izbornog zakona

    Njemačka se prvi put oglasila o izmjenama Izbornog zakona

    Napori u rješavanju izborne reforme ulaze u završnu fazu, a izvjesnu konfuziju u javnosti izazvale su izjave nekih njemačkih političara o tome da Njemačka ne prihvata da se u izbornoj godini donose izmjene Izbornog zakona.

    Naime, nedavno je Adis Ahmetović, novoizabrani poslanik SPD-a u Bundestagu, u jednoj televizijskoj emisiji iznio stav da ne treba raditi izbornu reformu u izbornoj godini i da će Odbor za spoljne poslove Bundestaga narednih dana izaći sa svojim prijedlogom, međutim odmah nakon te emisije ovo je indirektno demantovao visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg ne priznaje Republika Srpska, koji je dao do znanja da će međunarodna zajednica, uključujući i Njemačku, prihvatiti dogovor domaćih lidera ako do njega dođe u narednim sedmicama kada se u BiH ponovo očekuju američki specijalni izaslanik za izbornu reformu Metju Palmer i evropska predstavnica Angelina Ajnhorst.

    Na naše pitanje Ambasadi Njemačke u Sarajevu hoće li ili neće Savezna vlada podržati reformu u izbornoj godini nismo dobili direktan odgovor, ali se između redova može iščitati da se neće protiviti dogovoru o reformi u izbornoj godini.

    “Reforma Izbornog zakona vrlo je važna za BiH, ne samo s obzirom na izbore na jesen, nego i s obzirom na približavanje EU kroz sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje podržava i njemačka Savezna vlada. Štaviše, reforma treba doprinijeti da se povećaju integritet i transparentnost izbornih procesa, čime se jačaju vjerodostojnost i prihvatanje rezultata. Savezna vlada više puta je izjavila da reforma Izbornog zakona ne smije dovesti do toga da se prodube etničke podjele u BiH. To i dalje ostaje stav Savezne vlade”, naglasili su oni u odgovoru za “Nezavisne”.

    Što se tiče eventualnih najava o neprihvatanju izmjena Izbornog zakona u izbornoj godini, treba imati na umu i da je Njemačka pred samo održavanje opštih izbora u toj zemlji promijenila Izborni zakon koji predviđa promjenu broja poslanika u Bundestagu. Iako je ta inicijativa zaista počela i većim dijelom okončana u godini prije izbora, završena je tek neposredno pred izbore i nikom u Njemačkoj nije bilo sporno što se Izborni zakon mijenja tako blizu izbornog datuma.

    Lijeve političke partije iz Sarajeva su, kako saznajemo, prije nepuna dva mjeseca s pojedincima iz njemačke politike iza kulisa dogovorile da izađu iz pregovora o reformi izbornog zakonodavstva, te da to opravdaju odbijanjem predstavnika RS da učestvuju u radu državnih organa BiH. Dogovoreno je da se princip nemijenjanja Izbornog zakona iskoristi kao razlog propasti izborne reforme koju lijeve stranke iz Sarajeva priželjkuju još od uspjeha koji su Erik Nelson, američki ambasador, i Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH, postigli u Mostaru. Nakon toga je počela živa diplomatska aktivnost da se utiče na predstavnike RS da se vrate u institucije BiH kako bi se otklonio razlog neučestvovanja nekih stranaka iz Sarajeva, s obzirom na to da je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, podršku izbornoj reformi uslovio podrškom i lijevog krila partija s centralom u Sarajevu koje su, kako smo rekli, iz pregovora, uz došaptavanje s pojedinim njemačkim političarima, izašle.

    Važno je napomenuti da se evropska politika na Balkanu i dalje odvija u skladu s dogovorom koji su Džo Bajden, američki predsjednik, i Angela Merkel, bivša njemačka kancelarka, postigli još prošle godine. Naime, Amerika daje Evropi primarnu ulogu i podršku u inicijativama koje preduzima, jer je primarni američki cilj sređivanje stanja u Evropi zbog raščišćavanja odnosa sa Kinom i Rusijom.

    Takođe, očekuje se da će novi američki ambasador Majkl Marfi u Sarajevo stići već narednog mjeseca, s tim da će američki planovi o borbi protiv korupcije tek za njegovog mandata doživjeti puni zamah. Kako smo saznali, očekuje se da će borba protiv korupcije biti njegov primarni zadatak te da će na tapetu biti korumpirani političari na sve tri strane.

  • Komandant njemačke mornarice podnio ostavku nakon što je rekao da Putin zaslužuje poštovanje

    Komandant njemačke mornarice podnio ostavku nakon što je rekao da Putin zaslužuje poštovanje

    Komandant njemačke mornarice Kay-Achim Schoenbach je juče, 22. januara, podnio ostavku nakon što je izjavio da ruski predsjednik Vladimir Putin zaslužuje poštovanje.

    Uslijedile su brojne kritike nakon njegovih komentara o odnosima Rusije i Ukrajine. Viceadmiral Schoenbach je 20. januara izjavio da Ukrajina neće vratiti poluotok Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine. Ocijenio je da je važno imati Rusiju na istoj strani protiv Kine te je naglasio da Putin zaslužuje poštovanje.
    Kritike na ove poruke nisu izostale ni u Ukrajini, a požalio se i ukrajinski ambasador u Njemačkoj. Berlin je vrlo brzo reagovao, tj. dan poslije od Schoenbacha je zatraženo da podnese ostavku. Poručio je da ne želi nanositi dodatnu štetu Njemačkoj i njenoj vojsci.

    Njemačka ministrica odbrane Christine Lambrecht je prihvatila njegovu ostavku te je već izabrala njegovog nasljednika, prenosi agencija Associated Press (AP).

    U međuvremenu je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitri Kuleba je optužio Njemačku da narušava jedinstvo Ukrajine i njenih saveznica te da ohrabruje ruskog predsjednika Vladimira Putina i to zbog toga što odbija poslati oružje Ukrajini.


    Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i baltičke države su obećale Ukrajini poslati oružje kako bi mogla reagovati na vojnu prijetnju Rusije.

  • Stigla naredba – pakujte kofere; “Budite svjesni, Rusija planira vojnu akciju”, oglasila se i Njemačka

    Stigla naredba – pakujte kofere; “Budite svjesni, Rusija planira vojnu akciju”, oglasila se i Njemačka

    Ranije tokom dana, Foks Njuz je izvestio da je porodicama osoblja američke ambasade u Kijevu naređeno da počnu da napuštaju zemlju već u ponedeljak.

    Američki Stejt department to nije potvrdio, iako mediji tvrde da prvi avion sa članovima porodice američkih diplomata uzleće već u ponedeljak.

    Portparol Stejt departmenta rekao je za Sputnjik da je za Ukrajinu već na snazi “savet o putovanju nivoa četiri” zbog pandemije koronavirusa, a građani SAD “treba da budu svesni izveštaja da Rusija planira značajnu vojnu akciju protiv Ukrajine”.

    “Ako dođe do odluke da promenimo naš stav prema američkim diplomatama i njihovim porodicama, američki građani ne bi trebalo da očekuju da će biti evakuacija koje sponzoriše američka vlada. Trenutno su dostupni komercijalni letovi”, rekao je portparol za Sputnjik.

    Saopštenje je usledilo ubrzo nakon što je izveštač Foks njuza objavio na Tviteru u subotu, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, da Stejt department “naređuje porodicama osoblja američke ambasade u Ukrajini da počnu da napuštaju zemlju od ponedeljka”.

    Prema Foks njuzu, takođe se očekuje da će Stejt department ohrabriti Amerikance da počnu da napuštaju Ukrajinu komercijalnim letovima, “dok su oni još dostupni”.

    Si-En-En je u petak izvestio da se američka ambasada u Ukrajini obratila Stejt departmentu sa zahtevom da dozvoli sekundarnom osoblju da napusti zemlju.

    I Berlin razmatra istu opciju
    Nakon što su američki mediji saopštili da Vašington namerava da evakuiše porodice diplomata iz Ukrajine oglasio se i nemački list “Bild” koji tvrdi, pozivajući se na sopstvene izvore, da zvanični Berlin takođe razmatra tu opciju. Kako saopštava list, ova odluka doneta bi bila u slučaju da se situacija u Ukrajini u narednom periodu pogorša.

  • Njemačka blokirala estonsku isporuku oružja Ukrajini jer bi to “ugrozilo pregovore”

    Njemačka blokirala estonsku isporuku oružja Ukrajini jer bi to “ugrozilo pregovore”

    Njemačka je odbila dozvoliti Estoniji da isporuči svoje oružje njemačke proizvodnje u Ukrajinu jer smatraju da bi to podiglo tenzije. Estonija, Latvija i Litvanija obećale su podršku Kijevu protiv moguće ruske agresije.

    Navodi se da Njemačka blokira Estoniju u pružanju vojne podrške, objavio je u petak američki list The Wall Street Journal (WSJ).

    Izvještaj dolazi nakon što je američki State Department dao Estoniji zeleno svjetlo za slanje američkog oružja u Ukrajinu. Prema izvještaju, Berlin je odbio izdati dozvole kako bi oružje moglo biti izvezeno u Kijev.

    Sve dolazi u trenutku kada Evropa i SAD strahuju da se Moskva sprema za invaziju na Ukrajinu, nakon što je okupila 100.000 vojnika na granici. Rusija je negirala da planira napad, ali kaže da bi mo se ne ispuni lista njenih zahogla poduzeti neodređenu vojnu akciju aktjeva.

    Iako su se i drugi saveznici u NATO-u, uključujući Britaniju i Poljsku, također složili da izvoze oružje direktno u Ukrajinu, njemačka vlada je do sada to odbijala.

    “Njemačka nije podržavala izvoz smrtonosnog oružja posljednjih godina”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz na konferenciji za novinare u petak.

    Pozivajući se na estonske i njemačke zvaničnike, WSJ je izvijestio da Berlin primjenjuje isti princip na estonski arsenal jer potiče iz Njemačke.

    “Nadajmo se da ćemo dobiti odobrenje od Njemačke”, rekao je Kristo Enn Vaga, savjetnik estonskog ministra odbrane. “Estonija je pokazala da želimo pomoći Ukrajini u praktičnom smislu na bilo koji način”

    Zvaničnici njemačke vlade izjavili su da se protive slanju oružja Ukrajini jer strahuju da bi takve isporuke mogle povećati tenzije i otežati pregovore. Njemačka je jedan od vodećih svjetskih proizvođača i izvoznika oružja, s porastom prodaje od 21 posto od 2016. do 2020. godine, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira.

    Sve tri baltičke države, Estonija, Letonija i Litvanija, navele su u saopćenju da će poslati svoje rakete Javelin i Stinger američke proizvodnje.

    “U svjetlu povećanja vojnog pritiska Rusije u Ukrajini i oko nje, baltičke države su odlučile odgovoriti ukrajinskim potrebama i pružiti dodatnu pomoć u vezi s odbrambenim snagama”, navodi se u saopćenju.

    “Ova pomoć će dodatno poboljšati sposobnost Ukrajine da brani svoju teritoriju i stanovništvo u slučaju moguće ruske agresije”, dodaje se.

  • Njemačka od oktobra podiže minimalnu satnicu na 12 evra

    Njemačka od oktobra podiže minimalnu satnicu na 12 evra

    Prema planovima federalnog ministra rada Hubertusa Heila , zakonski propisana minimalna plata bi 1. oktobra ove godine porasla na 12 evra po satu.

    To proizilazi iz njegovog nacrta zakona, koji je u petak predstavljen novinskoj agenciji Reuters. Političar SPD-a želi da provede jedno od ključnih predizbornih obećanja svoje stranke.

    Prema nacrtu, koristi od povećanja imaće oko 6,2 miliona zaposlenih koji su primali satnicu manju od dvanaest evra kada je povećanje stupilo na snagu.

    Minimalna plata trenutno iznosi 9,82 evra po satu. Za poslodavce, Heil očekuje veće troškove plata od oko 1,63 milijarde evra za preostali kvartal.

    Heil je u petak poslao svoj nacrt zakona drugim ministarstvima na odobrenje. Prema zakonu koji je već na snazi, donja granica plata će se 1. jula povećati na 10,45 evra po satu. Povećanje od 1,55 evra na 12 evra tri mjeseca kasnije odgovaralo bi povećanju od 15 posto.

  • Njemačka i Francuska podržavaju pridruživanje Srbije EU

    Njemačka i Francuska podržavaju pridruživanje Srbije EU

    Njemačka i Francuska snažno podržavaju proces pridruživanja Srbije Evropskoj uniji, kroz političke dijaloge na visokom nivou, kroz fondove EU (200-300 miliona evra bespovratnih grantova) i bilateralnu podršku tekućim reformama, navodi se u saopštenju ambasada dvije zemlje.

    Ambasade su saopštenje objavile povodom 59. godišnjice Jelisejskog sporazuma između Njemačke i Francuske koji dvije zemlje obilježavaju u petak, 22. januara, navodeći da je osnivanje Evropske unije bilo usko povezano sa proaktivnim procesom pomirenja Francuske i Njemačke.

    U saopštenju se ističe i da će u okviru predsedavanja Savjetom EU Francuska u junu organizovati veliku međunarodnu konferenciju posvećenu Zapadnom Balkanu koja će okupiti lidere i različite aktere iz EU i regiona.

    Kao zemlje članice Evropske unije i Berlinskog procesa, Francuska i Njemačka ostaju posvećene podršci regionalnoj saradnji i pomirenju i aktivno doprinose dijalogu Beograda i Prištine pod okriljem EU, navodi se u saopštenju.

    Francuska i Njemačka takođe pridaju poseban značaj regionalnoj saradnji u oblasti bezbjednosti, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma.

    U Srbiji, Francuska i Njemačka vlada, kako se navodi, podržavaju potencijale i pružaju ekspertizu u oblasti promocije Zelene agende, u oblasti inovacija, kao i zbližavanju mladih kroz Regionalnu kancelariju za saradnju mladih – RYCO.

    Obe zemlje, kako se navodi, pružaju svoju ekspertizu u okviru ministarstava i radnih grupa, u oblastima upravljanja tvining projektima EU, reformama u oblastima javne uprave i vladavine prava, koji su okosnica cjelokupnog procesa evropskih integracija.

    Jelisejski sporazum su 1963. godine potpisali kancelar Konrad Adenauer i predsjednik Šarl de Gol, a imao je za cilj da približi dvije strane koje su razdvajale tri nemilosrdna rata i uzajamno nepovjerenje. Taj sporazum je dopunjen još jednim sporazumom, potpisanim u Ahenu 2019. godine.

    U zajedničkom saopštenju dvije ambasade navodi se i da je proces pomirenja proizašao iz snažne političke volje i vizije bez presedana dvojice političkih lidera koji su vjerovali da evropska budućnost zavisi ne samo od mira, već i od međusobnog povjerenja i aktivne saradnje na svim nivoima.

    Danas Njemačka i Francuska sarađuju na najvišem političkom nivou, ali takođe intenzivno sarađuju i u oblastima privrede (Airbus aerospace/Erbas aerospejs kompanija simbol je tog uspjeha), odbrane, kulture (kroz ARTE, televiziju sa nacionalnom pokrivenošću koji se emituje na oba jezika i u obe zemlje), razmijene mladih (preko Francusko-njemačke kancelarije za mlade, koja je do sada povezala 9 miliona mladih), obrazovanja (kroz široku mrežu dvojezičnih odjeljenja), javne uprave…

    Kao bliski partneri, Njemačka i Francuska svoju saradnju stavljaju u službu Evropske unije i rade na zajedničkoj viziji jedne snažne, suverene, održive, na budućnost usmjerene i ujedinjene Evrope, navodi se u saopštenju.