VRBAS Media

Oznaka: Njemačka

  • Šolc o Ukrajini: Nećemo slati smrtonosno oružje

    Šolc o Ukrajini: Nećemo slati smrtonosno oružje

    Njemačka neće isporučiti smrtonosno oružje Ukrajini, izjavio je danas njemački kancelar Olaf Šolc prije polaska u SAD.

    “Vlada Njemačke dugo vremena ima jasan kurs: nikada ne isporučujemo smrtonosno naoružanje u krizne regione i ne isporučujemo ga Ukrajini”, rekao je Šolc stanici ARD.

    On je dodao da je njegov prethodnik Angela Merkel bila posvećena takvoj politici i da je to bilo ispravno, te da će tako i ostati.

    Šolc je rekao da anekte pokazuju da većina Nijemaca dijeli ovakav stav Vlade, prenio je TASS.

  • Ukrajina dostavila Njemačkoj listu oružja koje želi

    Ukrajina dostavila Njemačkoj listu oružja koje želi

    Ukrajina je poslala Njemačkoj listu oružja koje želi od te zemlje, objavili su njemački mediji.

    U pismu koje je ukrajinska ambasada u Berlinu predala njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, a kopiju Ministarstvu odbrane, nalazi se i popis oružja koje Ukrajina očekuje od Njemačke, objavio je njemački list Süddeutsche Zeitung.

    Naglašeno je da je oružje traženo u pismu u odbrambene svrhe, te da se zbog napete situacije i ruske prijetnje taj zahtjev što prije procesuira.

    Lista uključuje protuzračni raketni sistem srednjeg dometa, prenosne protuzračne projektile, mikrovalni sistem za uništavanje i elektroničke sisteme praćenja, kao i mnoga oružja i vojnu opremu kao što su uređaji za noćno gledanje, nadzorne kamere, digitalni radio, sisteme za uništavanje mina i radarske stanice.

    Dužnosnici njemačke vlade odbijaju isporučiti oružje Ukrajini, ističući da se smrtonosno oružje neće slati u krizna i ratna područja.

    Njemački kancelar Olaf Scholz sastat će se 7. februara s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, a 10. februara s čelnicima baltičkih država, nakon čega slijede razgovori u Kijevu i Moskvi.

    Nakon ovih kontakata, postavlja se pitanje hoće li se promijeniti stav njemačke vlade prema slanju oružja Ukrajini.

    S druge strane, neki političari u zemlji zagovaraju davanje oružja Ukrajini, a neki ne.​

  • Njemački kancelar na velikom udaru kritika, naročito zbog Ukrajine

    Njemački kancelar na velikom udaru kritika, naročito zbog Ukrajine

    Nakon dva mjeseca završio je “medeni mjesec” njemačkog kancelara Olafa Scholza, a njemački mediji i politički analitičari ga optužuju da je “potpuno nevidljiv” u vezi s krizom u Ukrajini i pandemijom koronavirusa, zbog čega mu rapidno pada popularnost.

    Hashtag #woistscholz (“Gdje je Scholz?”) kruži Twitterom dok neki smatraju da političar poznat po svojoj šutljivosti mora početi govoriti.

    Scholz je mjesto njemačkog kancelara preuzeo 8. decembra nakon velike pobjede na izborima i prekida 16-godišnje vladavine Angele Merkel.

    Ispitivanje Forse pokazalo je da SPD zaostaje za Merkelinim savezom CDU-a i CSU-a prvi put od izbora, s podrškom od 23 posto u odnosu prema 27 posto za konzervativni blok, koji je sada glavna opoziciona stranka.

    Popularnost opada i kancelaru Scholzu koji je izbornu pobjedu ostvario na krilima njegove smirenosti i pedantnosti.

    U nedavnoj anketi televizije ZDF o najpopularnijim njemačkim političarima, Scholz zaostaje za Merkel, koja se povukla iz politike, i ministrom zdravlja Karlom Lauterbachom.

    Olaf Scholz već je dugo poznat po svojem diskretnom stilu, a čak je prozvan i”Scholzomatom” zbog svojeg suhoparnog govora nalik robotima.


    Der Spiegel ocjenjuje kako je Angela Merkel jedva bila prisutna u medijima i nije bila poznata po strastvenim govorima, no čini se kako je Scholz na putu da nadmaši “umjetnost nevidljivosti”.

    “Način na koji kancelar govori i komunicira izgleda neprimjeren. Jako ga malo čujemo i vidimo, a i kada govori to često čini u zagonetkama, a ne na jasan način s poentom kako nalaže aktuelni medijski svijet”, rekla je politologinja Ursula Muench.

    Ona smatra da se Scholz obično zahvali novinarima na pitanjima na press konferencijama, ali često izbjegava odgovoriti direktno.

    “Kancelar možda pokušava ostaviti dojam profesionalnosti i ozbiljnosti u medijskom okruženju u kojem svi govore o svemu i sve komentarišu”, rekla je Muench.

    Politolog Hajo Funke smatra da ako konkretni rezultati dolaze presporo ili uopće ne dolaze, Scholzov slogan iz predizborne kampanje “čovjeka koji može”, mogao bi biti u velikoj opasnosti.

    “Govoriti ljudima ‘možete se osloniti na mene, imam iskustva i znam što radim’ jednostavno nije dovoljno u pandemiji ili u međunarodnoj krizi”, rekao je Funke.

  • Čelnik kompanije Eon: Njemačkoj je potreban ruski gas i tačka

    Čelnik kompanije Eon: Njemačkoj je potreban ruski gas i tačka

    Čelnik njemačke energetske kompanije Eon vjeruje da se njegova zemlja mora nastaviti oslanjati na snabdijevanje ruskim prirodnim gasom u cilju udaljavanja od uglja i sniženja cijena energije.

    “Vjerujemo da nam je potreban ruski gas. Tačka. Posebno ako se sada moramo oslanjati na više gasa jer se želimo odmaći od korištenja uglja”, izjavio je izvršni direktor Eona Leonhard Birnbaum u ponedjeljak navečer.

    Birnbaum je također govorio u korist plinovoda Sjeverni tok 2 koji povezuje Rusiju s Njemačkom, projekta koji su Washington i drugi njemački saveznici nazvali strateškom pogreškom Berlina.

    “U smislu energetske ekonomije, Sjeverni tok 2 je koristan. Politički gledajući, ocijena bi mogla biti drugačija. O tome se mora raspravljati u političkoj areni”, izjavio je on članovima Udruženja ekonomskih novinara.

    Sjedinjene Države i Njemačka tvrde da bi se Sjeverni tok 2 – koji je dovršen ali još nije potpuno operativan – mogao suočiti sa sankcijama ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.

    U principu je takav plinovod jeftiniji od tečnog prirodnog gasa (LNG).

    “Ukoliko budemo morali da se oslanjamo na LNG, cijene gasa u Evropi bit će mnogo više nego ranije. Ukoliko cijene porastu, to će zahtijevati nove plinovode prema Evropi”, kazao je Birnbaum, prenosi dpa.

  • Odluka o operatoru gasovoda Sjeverni tok 2 tek nakon juna

    Odluka o operatoru gasovoda Sjeverni tok 2 tek nakon juna

    Operater gasovoda “Sjeverni tok 2”, “Nord Stream 2 AG”, vjerovatno neće biti certifikovan prije kraja juna, uprkos činjenici da ima filijalu u Njemačkoj, rekao je predsjednik Federalne mrežne agencije Jochen Homann.

    “Kao što njemački zakoni nalažu, kompanija potrebna za certifikaciju je osnovana i upisana u trgovački registar. Ali nedostaju dalji koraci. Očekujemo da Sjeverni tok 2 podnese sva neophodna dokumenta”, rekao je Homann za list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

    On je naveo da će tek kada budu dostavljeni u cjielosti proces biti nastavljen.

    “Ako pogledamo različite vremenske rokove, dolazi se do zaključka da je velika vjerovatnoća da će se razmatranje prijave završiti u prvih šest mjeseci”, rekao je on, prenio je TASS.

  • Njemačka ekonomija zbog korone u velikom padu

    Njemačka ekonomija zbog korone u velikom padu

    Njemačka ekonomija je u četvrtom tromjesečju 2021. godine zbog postroženih mjera suzbijanja četvrtog vala pandemije koronavirusa doživjela veliki pad. Mjere su pogodile finalnu potrošnju, pokazale su u petak prve procjene federalne statističke agencije Destatisa.

    Najveća evropska ekonomija smanjila se u četvrtom tromjesečju za 0,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada su aktivnosti porasle 1,7 posto. Aktivnosti su na kraju prošle godine zaostajale 1,5 posto za pretpandmijskim nivoom, izračunao je Destatis.

    Ekonomija s oporavila u ljetnom tromjesečju, unatoč pojačanim problemima u lancima snabdijevanja, ali oporavak je na kraju godine zaustavio četvrti val korone, koji je prisilio vladu da ponovo postroži mjere.

    Mjere su posebno teško pogodile finalnu potrošnju, koja je smanjena u periodu od oktobra do decembra, dok je državna potrošnja ponovo porasla, odražavajući kontinuiranu podršku vlade kompanijama i građanima, piše agencija dpa.
    Smanjena su i ulaganja u građevinskom sektoru.

    Na godišnjem nivou aktivnosti su u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu porasle 1,4 posto, nakon 2,9-postotnog rasta u periodu od jula do septembra.

    Destatis je ujedno blago povisio procjenu rasta u cijeloj 2021. godini, s 2,7 na 2,8 posto.

  • Njemačka sve bliža odluci o obaveznom vakcinisanju

    Njemačka sve bliža odluci o obaveznom vakcinisanju

    Za mnoge je to izlaz iz pandemije, za druge lišavanje slobode. O uvođenju obavezne vakcinacije žestoko se diskutuje u Nkemačkoj, a od ove nedkelje i Bundestagu. I više je onih koji su za, nego onih koji su protiv.

    Plenarna sala Bundestaga bila je puna, barem na početku rasprave koja je trajala četiri sata. Bili su tu i kancelar Olaf Šolc (SPD), ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Zeleni), kao i ministar zdravlja Karl Lauterbah (SPD). Raspoloženje je bilo prilično napeto, ispred Bundestaga se protestovalo, a zgradu su nadlijetali helikopteri, piše DW.

    Na početku, predsjednica parlamenta Berbel Bas (SPD) pozvala je na objektivnu raspravu. Ljudi su iscrpljeni zbog korone, rekla je i upozorila: “Imajmo na umu da u ovim napetim vremenima ljudi od nas prije svega očekuju orijentaciju.”

    Dugo je većina političara u Njemačkoj odbacivala ideju o obaveznom vakcinisanju, ali nova vlada pod kancelarom Šolcom sada je za to. Do sada se nije dovoljno građana dobrovoljno vakcinisalo, samo 73,6 odsto, bez buster doze.

    Oslobođeni “partijske discipline”
    Problem s izglasavanjem obavezne vakcinacije u Bundestagu je sljedeći: nisu svi poslanici vladajućih SPD, Zelenih i Liberala (FDP) za to. Nova vlada, koja je na vlasti tek od decembra, uopšte nije sigurna da po tom pitanju ima većinu u parlamentu.

    Zbog toga je kabinet predložio da se poslanici oslobode ograničenja tzv. partijske discipline u okviru poslaničkih grupa, kako bi se okupile mješovite grupe na osnovu toga ko je za, a ko protiv obavezne vakcinacije. To znači da glasanja na osnovu pripadnosti nekoj poslaničkoj grupi neće biti.

    Poslanik opozicione CDU Tino Zorge bio je međutim protiv toga: “Volio bih da smo bar imali nacrt toga kako da vodimo ovu raspravu. Nažalost, to se nije dogodilo.” Andrea Lindhoc iz takođe opozicione, bavarske CSU bila je još oštrija – rekla je da vlada po tom pitanju odbija da radi svoj posao.

    Mješovite grupacije – kako to funkcioniše?
    Partijska disciplina? Naravno, da je svaki poslanik slobodan da donese svoju odluku. Ali, prilikom najvećeg broja glasanja očekuje se će se oni pridržavati planova svoje poslaničke grupe, a to obično tako i bude.

    Međutim, u njemačkom Bundestagu do sada je često i rasprava kada je taj neformalni pritisak uklonjen. Poslanici su zvanično ohrabrivani na otvorenu raspravu i na to da saveznike za svoj stav potraže u drugim poslaničkim grupama. To je bio slučaj, recimo, prilikom glasanja o eutanaziji ili o pobačaju – dakle o nekim pitanjima koja se tiču savjesti. Tada se najprije formiraju grupacije, a one kasnije ispostavljaju svoje prijedloge, piše DW

    Ko je protiv obaveznog vakcinisanja?
    U Bundestagu se trenutno naziru tri takve grupe, pri čemu je, mora se reći, situacija nepregledna. Uz to poslanička grupa opozicione Alternative za Njemačku (AfD) kategorički je ne samo protiv obaveznog vakcinisanja, već i protiv svih ograničenja zbog korone.

    Lider stranke Tino Krupala žestoko se obrušio na sve druge stranke: “Došli smo do tačke u kojoj vakcine gotovo da dobijaju religiozni status. One bi trebalo da budu element koji povezuje građane kako bi oni mogli da budu dio društva.” Obavezno vakcinisanje kao instrument podjele društva? Alis Vajdel, šefica poslaničke grupe AfD, provokativno je govorila “autoritarnom masovnom ubistvu”.

    Protiv obaveznog vakcinisanja je i liberal Volfgang Kubicki (FDP), inače potpredsjednik Bundestaga. Ali on je protiv iz sasvim drugih razloga od AfD. Kubicki naglašava da je i sam vakcinisan, zahvaljuje proizvođačima vakcine, ali podsjeća da su dugo gotovo svi bili protiv obaveznog vakcinisanja: “Suštinska ideja je bila sljedeće: državna intervencija mora da se završi u trenutku kada svi budu dobili ponudu da se vakcinišu. I da svako snosi individualni rizik za svoj život.”

    Obavezno vakcinisanje za sve od 18 godina?
    Preostale dvije grupe zalažu se za obavezno vakcinisanje i čini se da većina poslanika koji su bili za govornicom naginje nekoj od njih. Jedna predlaže da se vakcinišu svi stariji od 18 godina. To mišljenje dijele i ministar zdravlja Karl Lauterbah, kao i kancelar Olaf Šolc.

    Lauterbah upozorava da je potrebno brzo djelati i kaže: “Nećemo napredovati tako što ćemo odgurnuti problem. Potrebno nam je najmanje pet do šest mjeseci da sprovedemo obavezu vakcinisanja. To znači sljedeće: ako se sada odlučimo da to sprovedemo, onda ćemo na jesen biti naoružani.” Dakle onda kada bi mogući novi talas korone ponovo mogao da dovede do porasta broja slučajeva infekcije.

    Obavezno vakcinisanje samo za starije od 50 godina?
    Treća grupa zalaže se za obavezno vakcinisanje osoba starijih od 50 godina. Paula Pjekota iz Zelenih, inače ljekarka iz Lajpciga, jedna je od njih. Ona je postavila i pitanje da li će se, nakon eventualne uvođenje obaveze vakcinisanja ova duga i iscrpljujuća debata završiti? I sama na njega ovako odgovorila: “Niko ne može da kaže da će se zaista situacija u svim pokrajinama smiriti i da neće ponovo biti radikalizacije.”

    Obavezno vakcinisanje za osobe starije od 50 godina je zato svojevrsni kompromis, smatra poslanica Pjekota. Cilj je, kaže, da se konačno stane na kraj pandemiji, a da se društvo pritom dodatno ne podijeli.

    Kako dalje?
    Ukoliko od svih tih ideja i prijedloga na kraju bude većine za obaveznu vakcinaciju, onda bi, prema navodima Vlade, do kraja marta mogao da bude donesen i odgovarajući zakon.

    Ipak, mnogi detalji još uvijek su nejasni: kolike bi bile kazne ako se ljudi ne budu vakcinisali, koliko će trajati ta obaveza i kako to možete da se formuliše na pravno ispravan način? Sigurno je jedno, biće to težak put.

  • Njemačka Ukrajini šalje šljemove: “Hoće li nas dalje podržati jastucima?”

    Njemačka Ukrajini šalje šljemove: “Hoće li nas dalje podržati jastucima?”

    Dok neke evropske zemlje već šalju ili razmatraju slanje oružja Ukrajini, Njemačka namjerava da “pomogne” sa 5.000 šljemova za vojnike, a gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko pita “kako li će Njemačka ukrajinski narod podržati dalje – jastucima?”.

    Ministarka odbrane Njemačke Kristine Lambreht kazala je nakon sjednice Odbora Bundestaga za odbranu da se radi o jasnom signalu i poruci: “Uz vas smo”.

    Ona je pozdravila ponovno pokretanje razgovora o rješavanju ukrajinskog konflikta.

    “Radimo na tome da se taj konflikt usred Evrope reši mirnim putem”, kazala je Lambreht.

    Ukrajina je u više navrata zatražila od evropskih zemalja, a tako i Njemačke, pomoć u oružju kako bi se odbranila od mogućeg napada Rusije, ali je ta pomoć odbijana od zvaničnog Berlina.

    Ukrajinska vlada zatražila je pismom upućenom Ministarstvu odbrane Njemačke 19. januara pomoć u opremi i navela je, između ostalog, i potrebu za šljemovima i zaštitnim prslucima.

    Kličko je, međutim, izrazio nerazumijevanje zbog ponašanja Berlina.

    “Nemam riječi za ponašanje njemačke vlade”, kazao je za dnevnik Bild i dodao: “Ministarka odbrane očigledno nije razumjela da imamo posla sa odlično opremljenom ruskom vojskom, koja u svako doba može započeti dalju invaziju Ukrajine. 5.000 šljemova su vic. Kako će nas Njemačka dalje podržati? Možda jastucima”.

  • Schmidt dobio podršku u Bundestagu: Ako se ništa ne pomakne, djelovat ćemo u BiH

    Schmidt dobio podršku u Bundestagu: Ako se ništa ne pomakne, djelovat ćemo u BiH

    Christian Schmidt izvijestio je članove Odbora za poslove Evropske unije njemačkog Bundestaga o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Nakon današnje rasprave u Berlinu, visoki predstavnik i predsjedavajući Odbora Anton Hofreiter dali su zajedničku izajavu.

    “Situacija u BiH je zabrinjavajuća jer blokada institucija i politička nespremnost na konstruktivnu saradnju drastično pogoršavaju život ljudi u BiH i oduzimaju perspektivu zemlji. Jedna stvar mora biti jasna svima koji su uključeni na terenu: ako se ništa ne pomakne, međunarodna zajednica i visoki predstavnik će nastaviti djelovati”, stoji u izjavi.

    Schmidt i Hofreiter su se složili da uslovljenost finansijskih sredstava mora postati pravilo u budućnosti.


    “Taktika nekih političara da samo šute i nadaju se da ćemo izgubiti interes neće uspjeti. Nastavit ćemo pažljivo pratiti situaciju i, u konsultaciji sa međunarodnom zajednicom, razgovarat ćemo o tome da li i koji koraci mogu biti potrebni. O tome se slažu sve poslaničke grupe u Bundestagu”, naglašeno je u zajedničkoj izjavi.

  • Berlin sprema strategiju za BiH

    Berlin sprema strategiju za BiH

    Nova vladajuća većina u Njemačkoj, koju čine SPD, Zeleni i liberali, tek će narednih mjeseci u Bundestagu predstaviti novu strategiju njemačke spoljne politike prema BiH, koja će biti stavljena na glasanje.

    S obzirom na parlamentarnu proceduru, ne očekuje se da će Njemačka novu strategiju usvojiti prije marta ili aprila.

    Ono što bi trebalo da bude osnovni sadržaj nove strategije je beskompromisna borba protiv korupcije i jačanje nezavisnog pravosuđa, te obračun s kriminalnim političkim miljeom na sve tri strane BiH. Iako će i sankcije biti dio programa nove vlade, kako nam je rečeno, očekuje se da Vlada već sada može da djeluje u skladu s potrebama i kako budu ukazivale prilike.

    U međuvremenu, kako nam je objašnjeno, inicijativa Metjua Palmera, specijalnog američkog izaslanika za izbornu reformu u BiH, i Angeline Ajhorst, direktorice za Evropu u Evropskoj službi za spoljne poslove, ima podršku Njemačke, ali tek kada se napravi kompletna njemačka strategija, Njemačka će moći dati svoj puni doprinos svim procesima u BiH. Iako se čini da će to trajati nekoliko mjeseci, to nije ništa strašno ako se uzme u obzir da će nova strategija biti dugoročna i odnosiće se na naredne godine.

    Inače, zanimljivo je da je SDP BiH nakon uspjeha Delegacije EU i Ambasade SAD u Mostaru pokušao sabotirati pregovore o Izbornom zakonu pravdajući to navodnom zvaničnom politikom Njemačke da ta zemlja ne podržava donošenje izborne reforme u izbornoj godini. Kada je izašlo na vidjelo da to ni na koji način ne predstavlja zvanični stav Njemačke, stvorili su se uslovi za dalji nastavak pregovora o Izbornom zakonu, koji će najvjerovatnije krajem februara zahtijevati još jednu završnu rundu.

    Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su nedavno dobile zvanični stav Vlade Njemačke o izbornoj reformi.

    “Reforma Izbornog zakona vrlo je važna za BiH, ne samo s obzirom na izbore na jesen, nego i s obzirom na približavanje EU kroz sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje podržava i njemačka Savezna vlada. Štaviše, reforma treba doprinijeti da se povećaju integritet i transparentnost izbornih procesa, čime se jačaju vjerodostojnost i prihvatanje rezultata. Savezna vlada više puta je izjavila da reforma Izbornog zakona ne smije dovesti do toga da se prodube etničke podjele u BiH. To i dalje ostaje stav Savezne vlade”, naglasili su oni u odgovoru za “Nezavisne”.

    Iz ovog odgovora je ne samo jasno da Njemačka podržava reformu Izbornog zakona tokom ove godine, već je postavila i jasne ciljeve koji se odnose na implementaciju odluke “Sejdić i Finci”.

    Inače, Odbor za evropske poslove Bundestaga, koji je najvažniji za evropske integracije, održao je juče sjednicu zatvorenu za javnost, na kojoj je Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, govorio o situaciji u BiH. Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nije stiglo saopštenje iz OHR-a za javnost, tako da se ne znaju detalji Šmitovog obraćanja.