U Schäftlarnu kod Minhena sudarila su se dva voza. Prema podacima policije, najmanje je jedna osoba smrtno stradala dok je više od 30 ozlijeđenih.
Željeznička nesreća dogodila se oko 16:40 sati sjeverno od stanice Ebenhausen-Schäftlarn iz još uvijek nejasnih razloga, piše BR.
Jedan voz je išao prema Minhenu, a drugi prema Wolfratshausenu.
Brojne spasilačke ekipe su na terene.
Njemačka planira da 20.marta proslavi “Dan slobode”, kada bi trebalo da “padnu” sve epidemiološke mjere, tvrdi dnevnik “Bild”.
List prenosi da su premijeri pokrajina već izradili nacrt odluke koja predviđa plan za popuštanje mjera u tri koraka.
Najprije će biti popuštene mjere koje se tiču slavlja u privatnom okruženju.
Trenutno postoji ograničenje broja prisutnih na maksimalno deset osoba.
Takođe je planirano da se ukine i kontrola vakcinalnog statusa za ulazak u prodavnice.
Od 4. marta trebalo bi da se ukinu ograničenja u ugostiteljstvu i hotelima, a planirano je i otvaranje noćnih klubova.
U ugostiteljstvu i hotelima na snazi će biti “3G” pravilo čime će nevakcinisani moći da dolaze u kafiće ako imaju negativan test.
U diskotekama i noćnim klubovima pristup će biti omogućen vakcinisanima i izliječenima uz aktuelni negativni test, ili buster dozu.
Takođe i velike manifestacije, kao što su fudbalske utakmice biće otvorene po “2G” ili “2G plus” pravilu.
Posljednje epidemiološke mjere “pašće” 20.marta, od kada će sve mjere koje ograničavaju slobodu građana biti ukinute.
Ostaće, međutim, obaveza nošenja maski.
Olaf Šolc, njemački kancelar, putuje u Moskvu s ciljem da odvrati Vladimira Putina od daljnje invazije na Ukrajinu, pošto su američki zvaničnici upozorili da je Rusija na ivici pokretanja napada na svog zapadnog susjeda.
Zapadne zemlje nastavile su povlačiti diplomatsko i vojno osoblje iz Ukrajine, a aviokompanije su otkazale letove u zemlju. Neke evropske zemlje spremaju se da prime izbjeglice u slučaju vojne akcije.
Šolc će danas otputovati u Kijev, a u utorak je planirao posjetu Moskvi. Očekuje se da će njemački lider pozvati Putina da deeskalira situaciju na granici s Ukrajinom, rekao je visoki vladin zvaničnik.
On će također prenijeti “koliko bi teške posljedice napada bile” u smislu sankcija Rusiji te naglasiti “da ne treba potcijeniti jedinstvo EU, SAD i UK”.
Šolcovi saradnici rekli su da on nije izgubio nadu da bi diplomatija mogla spriječiti rat.
– Ne pretpostavljam da ćemo iz ovoga izaći s nekakvim konkretnim rezultatom – rekao je zvaničnik. Međutim, oni su insistirali da “sada nije vrijeme za odustajanje”.
Veliki cilj za Šolca jeste “bolje razumjeti ciljeve Rusije i pokušati otkriti postoje li načini za povratak direktnom dijalogu”.
Džo Bajden je u nedjelju razgovarao sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, a Bijela kuća je rekla da je američki predsjednik jasno stavio do znanja da će Vašington odgovoriti na rusku vojnu akciju “brzo i agresivno”.
– Dvojica lidera su se složila o važnosti nastavka vođenja diplomatije i odvraćanja kao odgovora na rusko vojno jačanje na granicama Ukrajine – rekli su američki zvaničnici u saopštenju.
Zelenski je rekao da su razgovarali o “sigurnosti, ekonomiji, postojećim rizicima, sankcijama i ruskoj agresiji”.
Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock izjavila je tokom posjete Egiptu kako će kriterij ljudskih prava igrati ulogu u odluci njemačke vlade da se u budućnosti odluči za prodaju oružja saveznicima.
Nakon sastanka s ministrom vanjskih poslova Egipta Samehom Shoukryjem, Baerbock je na konferenciji za medije govorila o izvozu naoružanja iz Njemačke, te je poručila kako je nova savezna njemačka vlada koju čine Zeleni, SPD i FDP obećala kako će smanjiti prodaju oružja zemljama izvan EU i NATO saveza.
“Situacija i stanje s ljudskim pravima ovdje će igrati važnu ulogu. Ovo će imati utjecaja i na zemlje koje su do sada bile glavni uvoznici naoružanja iz Njemačke”, rekla je Baerbock.
Šefica njemačke diplomatije je također naglasila kako će u narednom periodu vlada ove države predstaviti zakon koji neće predviđati izuzetke od “restriktivne politike” izvoza oružja, osim u opravdanim pojedinačnim slučajevima i nakon pažljivog razmatranja.
Osim ministrice vanjskih poslova Njemačke, slična razmišljanja o izvozu oružja imaju i njene stranačke kolege. Njemački političar i član Zeleni Omid Nouripour nedavno je za njemačke medije izjavio kako Njemačka treba obustaviti izvoz oružja u Egipat i Saudijsku Arabiju.
“U Egiptu ima više od 60.000 političkih zatvorenika, dvocifren broj zatvora je izgrađen upravo za njih”, rekao je Omid Nouripour.
U posljednje tri godine, Egipat predstavlja i najvećeg uvoznika njemačkog naoružanja. Tokom 2021. godine, Njemačka je u Egipat izvezla naoružanje u vrijednost od 9,35 milijardi eura što je za 61 posto više u odnosu na 2020. godinu.
Poslanici Donjeg doma njemačkog parlamenta i predstavnici 16 pokrajina izabrali su Franka-Valtera Štajnmajera za drugi mandat na funkciji predsjednika Njemačke.
Štajnmajer je izabran na tajnom glasanju većinom glasova, što je bilo i očekivano pošto je imao podršku stranaka vladajuće koalicije, ali i opozicije.
Štajnmajer (66) je objavio da će se kandidovati za novi mandat u maju prošle godine, prije održavanja parlamentarnih izbora u septembru, na kojima je na vlast došla koalicija na čelu sa kancelarom Olafom Šolcom.
“Ja sam predsjednik svih građana Njemačke. Ali u svojoj neutralnosti neću biti neutrala kada se radi o borbi za demokratiju”, rekao je Frankon nakon objave rezultata u Saveznoj skupšitni u kojoj je već u prvom krugu ponovno izabran za predsjednika.
Za njega je glasalo 1.045 od 1.472 članova tzv. Savezne konvencije, tijela koje u Njemačkoj bira predsjednika.
U svom nastupnom govoru naglasio je podršku Njemačke Ukrajini u sukobu s Rusijom te ponovio prvrženost Njemačke obvezama koje sa sobom donosi članstvo u savezima poput Evropske unije i NATO-a.
Ukrajinci su razočarani zbog toga što Njemačka nije spremna da im pošalje oružje.
Ukrajinski ambasador u Berlinu to je oštro kritikovao, i nije jedini.
Pa ipak, odnosi između dve zemlje i nisu tako loši.
Šta god da je ruski predsednik Vladimir Putin planirao s masovnim gomilanjem vojske uz ukrajinsku granicu, u jednom je već uspeo: odnosi između Kijeva i Berlina su pogoršani.
Ukrajinci trenutno mogu samo da posmatraju kako se oko njih vodi svetska politika.
To su jasno pokazale posete francuskog predsednika Emanuela Makrona Moskvi i nemačkog kancelara Olafa Šolca Vašingtonu.
Ukrajinska politička elita frustrirana je zbog spornog gasovoda Severni tok 2, ali i zbog toga što Nemačka ne isporučuje Ukrajini oružje.
Sad se razvila i rasprava o tome koliko je Nemačka uopšte pomagala Ukrajini nakon proevropske revolucije na Majdanu pre sedam godina.
Račun je izneo kancelar Šolc u jednom TV-intervjuu uoči odlaska u SAD: gotovo dve milijarde evra je uloženo otkako se Ukrajina odlučila za demokratske izbore i pro-evropski kurs, a protiv svoje vlade sklone Kremlju, koja je srušena 2014, rekao je Šolc.
Kancelar je potom, na konferenciji za novinare u Vašingtonu, nakon razgovora sa američkim predsednikom Džozefom Bajdenom, dodao i da je iz EU, u kojoj je Nemačka najveći neto-platiša, u Ukrajinu otišlo dodatnih 3,8 milijardi evra.
Štaviše, Šolc kaže da se sa SAD raspravljaju o tome ko je stvarno Ukrajini poslao “veću pomoć” od 2014. – Nemačka ili SAD, koje sada šalju i oružje?
Oružje za “samoodbranu“
Nešto pre toga, ukrajinski ambasador u Berlinu Andrij Melnik u intervjuu za nemački radio Dojčlandfunk rekao je da niko ne može da mu objasni od čega se sastojala ta pomoć.
On pretpostavlja da je Nemačka njegovoj zemlji od 2014. poslala “razvojnu pomoć” u visini od nešto preko 750 miliona evra.
I da je po tome “Ukrajina na 13. mestu, iza Konga i Tunisa”.
“Cenimo pomoć koju smo dobili od Nemačke, nema sumnje da smo za to zahvalni”, rekao je ambasador, „samo što sve to mora da bude stavljeno u prave relacije.“
Ukrajina u svojim zahtevima za odbrambenim oružjem ukazuje na tzv. “Izvozna načela za Ministarstvo privrede”, što je dokument koji je sastavila prethodna nemačka vlada.
Tamo stoji da ne bi trebalo izvoziti “u zemlje koje su umešane u oružane sukobe”, osim ako se radi o “slučaju iz člana 51 povelje UN”.
Taj član govori o pravu svake države na samoodbranu.
Više od reči i saveta
Na to se poziva i verovatno najpoznatiji Ukrajinac u Nemačkoj – gradonačelnik Kijeva i bivši profesionalni bokser Vitalij Kličko.
On kaže da može da razume da Nemačka “ne isporučuje oružje nekoj agresivnoj zemlji”.
Ali, “sasvim je druga stvar ako neko želi da se brani”, rekao je Kličko u intervjuu za nemački nedeljnik “Cajt”.
A ambasador Melnik dodaje:
“Radi se o tome da nam se pomogne defanzivnim oružjem, a ne samo lepim rečima i savetima.”
Ta formulacija ima dublji smisao:
Nemačka zaista Ukrajini, nakon “Majdanske revolucije”, pomaže kroz stotine savetničkih ugovora i programa pomoći, kako bi ta zemlja ostala na “evropskom kursu“.
U Kijevskim hotelima samo se smenjuju pre svega nemački stručnjaci za ekonomiju.
Preko Međunarodnog monetarnog fonda Nemačka pomaže po pitanju stabilizacije ukrajinske privrede i tamošnje valute grivne.
Bez te pomoći, Kijev bi verovatno već odavno morao da sprovede monetarnu reformu.
Pomoć civilnom društvu
Prema navodima Ministarstva spoljnih poslova u Berlinu, Nemačka je od 2014. Ukrajinu bilateralno pomogla sa “ukupno više od 1,8 milijardi evra”.
Uz to dolaze još i “projekti političkih fondacija, saveza i nevladinih organizacija”.
Na te milione je očigledno mislio kancelar Olaf Šolc u onom TV-intervjuu.
Finansiraju se i “reformski projekti “civilnim društvom u zemljama istočnog partnerstva i Rusije”.
U pola od preko 200 projekata učestvuju ljudi iz Ukrajine.
U to spada i izgradnja “nezavisnog javno-pravne radiotelevizije” u Ukrajini i jačanje razmene mladih.
Trgovinski bilans na nivou od pre pandemije
Njemačka se zaista angažuje u Ukrajini više nego ijedna druga zemlja Evropske unije.
To je razumljivo, s obzirom na to da je Nemačka najveća zemlja među 27 članica EU.
To se pre svega uočava kod nemačko-ukrajinskih ekonomskih odnosa.
Oni se učvršćuju, uprkos pretnjama velikog suseda, Rusije.
Interesovanje nemačkih preduzeća za poslovanje u Ukrajini se ne smanjuje.
“Nikad ranije nismo imali toliko upita kao poslednjih meseci”, kaže za DW Aleksander Markus, predsednik Njemačko-ukrajinske industrijske i trgovinske komore u Kijevu.
Štaviše, trgovinska razmena između Nemačke i Ukrajine 2021. potpuno se oporavila od pada zbog pandemije, kaže Markus.
To je ponovo oko 7,7 milijardi evra, što je gotovo isti bilans kao i sa Rumunijom, susednom zemljom-članicom EU, ali sa upola manje stanovnika nego Ukrajina.
Ukrajina izvozi u Njemačku robu i usluge u vrednosti od 2,8 milijardi eura, a nemačka preduzeća su u Ukrajini ostvarila poslove vredne 4,9 milijardi evra.
Ekonomska povezanost Ukrajine i Nemačke je tolika da se teško može porediti sa bilo kojom zemljom EU.
Prema navodima komore, u Ukrajini posluje 2.000 njemačkih preduzeća.
I ona isporučuju sve što proizvodi njemačka industrija – samo ne oružje.
Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je večeras da su Njemačka, Francuska i Poljska ujedinjene u zalaganju da mir bude očuvan u Evropi.
Šolc je, uoči sastanka sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i poljskim predsjednikom Andžejem Dudom, rekao da će sa njima razgovarati o deeskalaciji tenzija povodom okupljanja ruske vojske na granici sa Ukrajinom.
“Naš zjednički cilj je da spriječimo rat u Evropi”, rekao je njemački kancelar, prenio je AFP.
Duda je rekao da je uvjeren da je i dalje moguće da se rat izbjegne ublažavanjem tenzija u odnosima sa Rusijom povodom Ukrajine.
“Moramo da pronađemo rješenje i izbjegnemo rat. Kao što sam rekao, to nam je glavni zadatak. Vjerujem da ga možemo ostvariti. Smatram da su danas najvažniji jedinstvo i solidarnost”, izjavio je Duda uoči sastanka u Berlinu.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski otkazao je sastanak sa njemačkim ministrom spoljnih poslova Analenom Berbok zbog nesaglasnosti u vezi sa gasovodom “Sjeverni tok dva” i vojne pomoći Kijevu, javio je CNN.
Pozivajući se na izvor blizak ukrajinskoj Vladi, CNN navodi da je Zelenski otkazao svoj sastanak sa Berbokovom jer je odbila da kaže da će Njemačka napustiti gasovod “Sjeverni tok dva” čak i ako Rusija izvrši invaziju, te zbog odbijanja Njemačke da obezbijedi bilo kakvu direktnu ili indirektnu vojnu pomoć Kijevu.
Izvor napominje da je ovo zvanično opisano kao greška u zakazivanju, ali nije – bilo je namjerno.
“Mnogi u Istočnoj Evropi i Kijevu sve više vide Njemačku kao ruskog saveznika nego kao zapadnog”, piše CNN.
Berbokova je juče shvatila da ne može da se sastane sa Zelenskim jer je sastanku trebalo da prisustvuje i francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv le Drijan, ali je francuska strana imala promjenu planova, podsjeća TASS.
Njemačka i Britanija šalju dodatne trupe u istočnu Evropu zbog ruskih pretnji.
Ujedinjeno Kraljevstvo će tako poslati još 350 vojnika na poljsku granicu zbog tenzija u Ukrajini.
Ministar odbrane Ben Volas rekao je da će poslati još 350 vojnika u Poljsku u “duhu solidarnosti”, prenosi Skaj njuz.
Njemačka će takođe poslati još 350 vojnika u Litvaniju da pomognu u jačanju NATO-a, preneo je danas AFP.
“Želimo da pojačamo svoj doprinos istočnom krilu NATO-a i pošaljemo jasnu poruku saveznicima koja govori o našoj odlučnosti”, rekla je nemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht i dodala da će trupe biti raspoređene “u narednih nekoliko dana“.
Njemački kancelar Olaf Šolc upozorio je danas Rusiju na ozbiljne posljedice u slučaju pogoršanja situacije u vezi s Ukrajinom, dodajući da ne isključuje sankcije i prema gasovodu Sjeverni tok 2.
“Ništa nije isključeno”, kazao je Šolc i napomenuo da lista sankcija može da uključuje “više nego što Moskva može da zamisli”, prenio je TAS S.
On je dodao da je Njemačka napravila pripremu sa saveznicima.
“Razgovaramo o mogućim sankcijama, koje bi bile vrlo oštre, ukoliko bude potrebno, iako su naši napori danas usmjereni ka izbjegavanju da do toga dođe”, kazao je on za njemački javni servis ARD prije nego što je ušao u avion i otišao u posjetu SAD.