VRBAS Media

Oznaka: Njemačka

  • Šolc: Ovo je Putinov rat, napravio je veliku grešku

    Šolc: Ovo je Putinov rat, napravio je veliku grešku

    Njemački kancelar Olaf Šolc istakao je danas, povodom vojnog djelovanja ruske vojske u Ukrajini, da je “ovo Putinov rat”.

    Šolc je, u obraćanju građanima, istakao da je Rusija danas eklatantno prekršila međunarodno pravo, da donosi patnju svojim susjedima, krši suverenitet i granice Ukrajine, i ugrožava živote svom bratskom narodu u Ukrajini.

    “Time Rusija dovodi u pitanje mirovni poredak na našem kontinentu. Ovo je Putinov rat. Putin je svojim ratom napravio veliku grešku”, podvukao je on.

    Šolc je kazao da je ukrajinskom predsjedniku iskazao punu solidarnost Njemačke.

    Kazao je da je sazvao Savjet za nacionalnu bezbjednost kako bi odlučili o daljem djelovanju i pozvao sve njemačke državljane da napuste Ukrajinu zbog svoje bezbjednosti.

    Kazao je i da je predsjednicu Bundestaga zamolio za zakazivanje vanredne sjednice u nedjelju, na kojoj će se obratiti poslanicima o situaciji u Ukrajini.

    Šolc je najavio i da će se danas poslije podne, kao predsjedavajući G7, založiti za jedinstvenu snažnu reakciju najsnažnijih demokratija svijeta.

    Njemačka je, dodaje, u tijesnoj saradnji sa svojim partnerima u NATO i EU i sa njima će odlučiti o daljim tvrdim sankcijama.

    “Cilj sankcija je da ruskom rukovodstvu stavimo jasno do znanja da će platiti veliku cijenu”, poručio je kancelar Njemačke.

    Šolc je NATO partnrima poručio da razume njihove strahove i zabrinutost, i najavio da će Njemačka ispuniti svoju obavezu pružanja pomoći.

    Takođe je prenio da je sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom predložio da se održi sastanak NATO na nivou šefova država i vlada.

    Na današnjem vanrednom Samitu EU u Briselu, rekao je da će se razgovarati o daljim sankcijama.

    “Situacia je veoma ozbiljna. Putina pozivam da vojni napad odmah zaustavi, da zaustavi krvoproliće i povuče u potpunost svoje trupe iz Ukrajine”, zaključio je Šolc.

  • Šolc: Zaustaviti proces otvaranja “Sjevernog toka dva”

    Šolc: Zaustaviti proces otvaranja “Sjevernog toka dva”

    Njemački kancelar Olaf Šolc istakao je danas da će EU danas odgovoriti na odluku Rusije da prizna Donjeck i Lugansk, sankcijama, te da je naložio povlačenje dokumenata čime se sprečava dodela sertifikata za otvaranje gasovoda “Sjeverni tok dva”.

    Šolc je, na konferenciji za štampu, kazao da će EU dogovoriti paketom sankcija koje će usvojiti danas.

    “Situacija danas je potpuno drugačija nego prije par dana i zato moramo da je iznova analiziramo. Zamolio sam Ministarstvo privrede da povuče iz procedure dokumenta i time onemogući sertifikat za gasovod ‘Sjeverni tok dva'”, rekao je on.

    Šolc je kazao da je Evropa suočena sa teškim danima i da 80 godina poslije Drugog svetskog rata u Evropi prijeti novi rat.

    “Naša je odgovornost da to spriječimo. Apelujem na Rusiju da nam pomogne u tome“, objasnio je on.

    Istakao je da je važno da EU bude jedinstvena, i deluje usaglašeno sa SAD, te da su sankcije nešto što su zajedno pripremili.

    “Radi se o odlučnim mjerama koje preduzimamo u vezi sa akcijom koja je sada preduzeta, a to je priznavanje Donjecka i Luganska. Imamo dalje sankcije spremne za dalje akcije”, najavio je on ne želeći da zalazi u detalje.

  • Šef njemačke diplomatije iznosi laži na javnu scenu: Dodik smatra da je Berbok izvan realnog stanja stvari

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da šef njemačke diplomatije Analena Berbok iznosi laži na javnu scenu i bez skrupula pokušava da nametne mržnju samo prema Srbima, Republici Srpskoj i nekim pojedincima.

    Dodik je istakao da njena politika neće biti podržana na današnjem sastanku u Briselu.

    – Mogu da spekulišu, tačno znam broj zemalja koji se nije uključio u priču o tome, ali sačekaćemo da oni kažu – rekao je Dodik.

    On je naveo da je ostrašćena ministarska inostranih poslova Njemačke potpuno izvan realnog stanja stvari, da je u orbiti imaginacija koje pokušava da proda čitavoj Evropi, te da je u pitanju ozbiljna greška takve vrste politike.

    Tako neartikulisani tipovi veoma su opasni za globalnu politiku. Nadam se da ću imati priliku kada narednih dana dođe u Sarajevo da popričam sa njom na taj način – rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

  • Analena Berbok uskoro stiže u Bosnu i Hercegovinu

    Analena Berbok uskoro stiže u Bosnu i Hercegovinu

    Njemačka ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) narednih dana stiže u službenu posjetu Bosni i Hercegovini.

    Ona je najavila posjetu regionu, obavljeni su određeni razgovori, ali je tačan datum njene posjete još uvijek nepoznat.

    Ovo će biti nastavak svojevrsne ofanzivne njemačke diplomatije u vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini i regiji koju Njemačka ocjenjuje vrlo ozbiljnom.

    • Situacija u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuća. Napori u pravcu otcjepljenja su neprihvatljivi. Prema mom mišljenju, to znači da bi se sada postojeći režim sankcija trebao primijeniti i protiv gospodina Dodika – izjavila je Berbok poslije susreta šefova diplomatija EU sredinom decembra prošle godine.

    Na nedavnom sastanku u Minhenu kojem je prisustvovala i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, se govorilo se, između ostalog, o ulozi Evropske unije te je istaknuta važnost konstruktivnog angažmana Njemačke u našoj regiji. Njemačka ministrica vanjskih poslova je poručila kako će ova država nastavljati podržavati države regije te ponovila da je budućnost zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.

  • Berbok poručila Putinu: Ne igrajte se s ljudskim životima

    Berbok poručila Putinu: Ne igrajte se s ljudskim životima

    Njemačka je u ponedjeljak pozvala Rusiju da se prestane igrati ljudskim životima i da se vrati za pregovarački sto radi iznalaženja mirnog rješenje ukrajinske krize, prenosi Anadolu Agency (AA).

    Obraćajući se novinarima u Briselu, njemačka ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) izrazila je zabrinutost zbog eskalacije tenzija u istočnoj Ukrajini, gdje je posljednjih dana zabilježen sve veći broj kršenja primirja.

    Ruska vlada se zaista igra s ljudskim životima na okupiranim teritorijama, to je neodgovorno. Upućujem hitan apel ruskom predsjedniku – ne igrajte se ljudskim životima! Ono čemu smo svjedočili u regionu u posljednja 72 sata, sa napadima, nasilnim sukobima, zaista je zabrinjavajuće – rekla je šefica njemačke diplomatije, pozivajući se na izvještaje o pojačanom granatiranju iz oblasti Donjecka i Luganska, koje kontrolišu proruski separatistiBerbok je pozvala zvaničnu Moskvu da se povuče od prijetnji Ukrajini i vrati se za pregovarački sto, kako bi pronašla diplomatsko rješenje za trenutnu krizu.

    Moskva je više puta negirala da ima bilo kakav plan za invaziju na Ukrajinu i optužila zapadne zemlje da potkopavaju sigurnost Rusije širenjem NATO-a prema njenim granicama. Rusija je dostavila listu sigurnosnih zahtjeva, uključujući garancije da Ukrajina i Gruzija neće pristupiti NATO-u.

  • Njemačka pozvala svoje državljane da napuste Ukrajinu

    Njemačka pozvala svoje državljane da napuste Ukrajinu

    Ministarstvo spoljnih poslova Njemačke danas je pozvalo njemačke državljane da napuste Ukrajinu, pošto su tenzije između Rusije i Ukrajine dodatno porasle.

    Njemački državljani se pozivaju da sada napuste zemlju, navodi se u saopštenju Ministarstva, prenio je Rojters.

    “Vojni sukob je moguć u bilo kom trenutku”, kaže se u saopštenju.

    Veliki broj zemalja je još početkom mjeseca pozvao svoje državljane da napuste Ukrajinu zbog tenzija između Rusije i te zemlje.

  • Većina Nijemaca protiv članstva Ukrajine u NATO

    Većina Nijemaca protiv članstva Ukrajine u NATO

    Većina Nijemaca je protiv prijema Ukrajine u NATO, barem u narednim godinama, pokazuje anketa “Dojčandtrend”.

    Prema anketi “Dojčlandtrend”, koja se redovno sprovodi za javni servis ARD, većina Nijemaca odbija prijem Ukrajine u NATO.

    Više od polovine anketiranih (53%) je protiv članstva – od toga je 31 odsto protiv članstva u narednim godinama, dok je čak 22 odsto protiv toga da Ukrajina ikada postane članica tog vojnog saveza, prenosi DW.

    Istovremeno, 28 odsto ispitanih Nijemaca s pravom glasa je protiv članstva te zemlje u NATO u trenutnoj situaciji, a 19 odsto ispitanih nije moglo ili nije htjelo da komentariše to pitanje.

    Pitanje članstva Ukrajine u NATO je centralna tačka u napetoj bezbjednosnoj situaciji u Evropi.

    Kao garanciju bezbjednosti, Rusija između ostalog zahtijeva da njena susjedna država ne bude primljena u NATO.

    Velika većina odobrava ukidanje pandmijskih mjera
    Istraživači su se bavili i odlukom njemačke savezne i pokrajinskih vlada o opsežnom ublažavanju mjera protiv korone i utvrdili da to nailazi na jasno odobravanje njemačkih građana: 67 odsto smatra taj korak prikladnim, 27 odsto neprikladnim.

    Savezna i pokrajinske vlade dogovorile su se da do kraja marta u velikoj mjeri ukinu aktuelne mjere protiv virusa korona, a simpatije za to preovladavaju u svim slojevima stanovništva i glasača.

    Najviše zagovornika ima u redovima Liberala (FDP) – 72 odsto i Alternative za Njemačku (AfD) 83 procenata. Nešto oprezniji su Nijemci stariji od 65 godina, ali i oni daju pretežno pozitivne ocjene za ukidanje mjera (57 do 34 odsto).

    Vladajuća koalicija ima podršku 48 odsto Nijemaca
    Ispitavanje javnog mnjenja “Dojčlandtrend” redovno postavlja pitanje: kako bi glasali da su u nedjelju izbori? Ove sedmice odgovor glasi: Socijaldemokrate (SPD) bi dobili 24 odsto glasova, dva procentna poena više nego prije dve nedjelje, a konzervativni Demohrišćani (CDU i CSU) ostali su najjača snaga sa 26 odsto, što je ipak za jedan procenat manje nego prije mjesec dana. Zeleni (15%) i Liberali (9%) takođe su izgubili po jedan procentni poen, AfD ostaje na 12 odsto, kao i Ljevica na svojih pet procenata.

    Sve u svemu, vladajuću koaliciju, SPD, Zeleni i FDP, podržava ukupno 48 odsto građana.

    Istraživanje “Dojčalndtrend” sprovedeno je 15. i 16. februara telefonom i onlajn na slučajnom uzorku od 1.202 osoba s pravom glasa u Njemačkoj.

  • “Nezavisne” saznaju: Njemačka imenuje izaslanika za zapadni Balkan

    “Nezavisne” saznaju: Njemačka imenuje izaslanika za zapadni Balkan

    Njemačka vlada treba danas da imenuje Manuela Saracina, člana stranke Zelenih i bivšeg poslanika u Bundestagu kao posebnog izaslanika Njemačke za zapadni Balkan, saznaju ekskluzivno Nezavisne.

    Saracin je dobar poznavalac prilika na zapadnom Balkanu a pripada stranci koja trenutno drži resor spoljnih poslova Njemačke.

    Kako smo pisali u današnjem izdanju “Nezavisnih”, Njemačka se priprema da se značajnije angažuje na zapadnom Balkanu, pomogne evropske integracije a ujedno izoluje region u slučaju eskalacije krize na istoku Ukrajine.

    Ovu informaciju o imenovanju je za “Nezavisne” potvrdio naknadno i Josip Juratović, poslanik SPD-a u njemačkom Bundestagu, te je izrazio zadovoljstvo što će region, kako je rekao, imati nekoga pri ruci ko će im pomoći na putu demokratizacije i evropskih integracija.

    Saracin je tokom pregovora o formiranju nove vlade u Njemačkoj nakon prošlih parlamentarnih izbora u septembru prošle godine bio član delegacije Zelenih za pregovore o pitanjima evropskim poslovima.

    U svojoj političkoj karijeri značajan interes je posvetio BiH, ali se i javno izrazio i protiv stvaranja “trećeg entiteta” iako je izrazio razumijevanje za političke ciljeve Hrvata.

    Od prošlog saziva Savezne vlade tražio je jači angažman u BiH, a njegov prijedlog je bio da se EU manje fokusira na “etno lidere”.

  • Njemcima će tek da poskupi; “Najviše u posljednjih 30 godina”

    Njemcima će tek da poskupi; “Najviše u posljednjih 30 godina”

    Prema prognozama njemačkih stručnjaka, hrana bi ove godine mogla da poskupi za sedam procenata. To će dodatno da poveća godišnju stopu inflacije u Njemačkoj.

    Stručnjaci Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena očekuju nagli rast cena hrane tokom godine.

    “Prema našim istraživanjima, više od dve trećine proizvođača hrane planira dalja povećanja cena narednih meseci”, rekao je šef ekonomskog odeljenja Instituta Timo Volmershojzer u intervjuu za list “Velt”.

    To je najviše u poslednjih 30 godina, odnosno od ponovnog ujedinjenja Nemačke. “Zato će cene hrane verovatno biti ključni pokretač inflacije ove godine”, dodao je naučnik.

    Institut IFO očekuje ove godine porast cena hrane od sedam odsto. Zbog toga su istraživači ekonomskih kretanja svoju prognozu ukupne stope inflacije u Nemačkoj podigli na četiri procenta, prenosi DW.

    Cene proizvođača porasle za 22 odsto

    “Poskupljenja u prodavnicama tek počinju”, kaže Kristijan Jance iz konsultantske kuće “Ernst i Jang”. “Cene proizvodnje naglo rastu, što na kraju utiče i na potrošačke cene. To će posebno biti uočljivo nakon sledeće žetve.” Predstoji nam, kaže Jance, “cenovni šok”.

    Poslednji proračuni nemačkog Zavoda za statistiku pokazuju u kolikoj meri su proizvođači u poslednje vreme podigli cene poljoprivrednih proizvoda: one su u decembru prošle godine u proseku porasle za 22 odsto. “To je najveći međugodišnji rast cena još od jula 2011. godine”, navode statističari. Biljni proizvodi su, recimo, poskupeli za 29 odsto, a oni životinjskog porekla za 17 procenata.

    Loše žetve

    “Rast cena biljnih proizvoda delimično je posledica skoka cena žitarica u julu 2020”, navode iz Zavoda za statistiku. Velika tražnja iz Nemačke i inostranstva, uz istovremeno slabiju žetvu, glavni su razlozi za to.

    Statističari objašnjavaju enormno povećanje cene uljane repice za 68 odsto činjenicom da se ona koristi i za proizvodnju energije, a u uslovima smanjene ponude u svetu, registruje se i velika tražnja.

  • Putin: NATO priča o ratu u Ukrajini, a bombardovali su Beograd

    Putin: NATO priča o ratu u Ukrajini, a bombardovali su Beograd

    NATO pakt je vodio rat protiv bivše Jugoslavije i bombardovao je njen glavni grad, Beograd, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, rekao je Vladimir Putin, predsjednik Rusije na pres konferenciji s Olafom Šolcom, njemačkim saveznim kanceloarom u Moskvi.

    On je na pitanje novinarke njemačkog Deutsche Wellea, hoće li biti rata u Evropi, odgovorio da je ona to pitanje postavila u kontekstu Ukrajine, ali da svi znaju da je rat u Evropi vodio NATO protiv Jugoslavije.

    “To je bila velika vojna operacija s bombama i raketama kojima su osuli jedan od glavnih gradova u Evropi i to bez odobrenja UN-a. To je loš primjer”, rekao je Putin.

    On je rekao da Rusija ne želi rat u Ukrajini i da je upravo zato predložen sporazum zvaničnom Vašingtonu i NATO-u, ali da nije bilo odgovarajućeg odgovora na ruske prijedloge.

    “Ali čak i u ovom dokumentu koj nam je dostavljen iz NATO-a dobili smo određene elemente o kojima možemo razgovaratli ali samo u vezi s temeljnim pitanjima koja za nas igraju centralnu ulogu. U zavisnosti od toga kako se taj dijalog bude odvijao vidjećemo šta će se dalje dešavati, a ova situacija nas uznemiruje”, rekao je Putin.

    Šolc je rekao da će uložiti maksimalne napore da do rata u Ukrajini ne dođe, te da se treba potruditi da se aktivira Minski razgovor o mirnom rješenju ukrajinske krize.

    “U Jugoslaviji je ipak bila malo drugačija situacija, tamo je postojala opasnost da dođe do genocida, a to smo morali spriječiti. Ali radujem se da sada u regionu imamo mirnu situaciju i da svaka od zemalja zapadnog Balkana ima perspektivu da postane članica EU. Vjerujem da je to dobar znak”, rekao je Šolc.

    Putin je na ovo odgovorio da je genocid ono što se trenutno odvija u Donjecku i Lugnansku.