VRBAS Media

Oznaka: Njemačka

  • Moskva razočarana Njemačkom; “U toku je progon svega ruskog”

    Moskva razočarana Njemačkom; “U toku je progon svega ruskog”

    Moskva je oštro reagovala da činjenicu da Njemačka isporučuje oružje Ukrajini. Moskva je razočarana odlukom Berlina da isporučuje oružje Ukrajine i zabrinuta je činjenicom da bi ono moglo da dospe u ruke terorista i razbojnika, izjavio je direktor trećeg Evropskog departmana Ministarstva spoljnih poslova Rusije Oleg Tjapkin u intervjuu za Sputnjik. „Duboko smo razočarani time što je Njemačka vlada, kršeći sopstveno nacionalno zakonodavstvo i zakonska ograničenja na nivou EU, skrenula sa svog prethodno uravnoteženog kursa po ovom pitanju, što je bilo uslovljeno i razmatranjem istorijske odgovornosti Nemačke prema narodima bivšeg Sovjetskog Saveza“, odgovorio je Tjapkin na pitanje kako će se odluka Berlina da odobri isporuke oružja Ukrajini odraziti na odnose Rusije i Nemačke.

    Prema njegovim rečima, Moskva je „ozbiljno zabrinuta i činjenicom da bi oružje isporučivano Ukrajini u trenutnoj situacija moglo da postane lak plan za teroriste i razbojnike“.

    Berlin se u potpunosti solidarisao sa antiruskom pozicijom Zapada, blokirajući kanale dijaloga sa Moskvom, istakao je on. „Za sada smo prinuđeni da konstatujemo da se nemačka vlada, uprkos uveravanjima koja i dalje iznosi o svojoj privrženosti procesu istorijskog pomirenja između naroda Nemačke i Rusije, u potpunosti solidarisala sa antiruskim stavom ‘kolektivnog Zapada’ i da namerno blokira postojeće kanale saradnje i specijalizovanog dijaloga u svim sferama“, objasnio je Tjapkin.

    Moskva se nada da će Berlin shvatiti besperspektivnost „spaljivanja mostova“, mir na kontinentu zavisiće od odnosa dve zemlje, naglasio je direktor trećeg Evropskog departmana ruskog MIP-a. „Nadamo se da će na kraju prevladati zdrav razum i da će Berlin shvatiti besperspektivnost “spaljivanja mostova”, jer će prekosutra sigurno doći“, dodao je.

    Kako kaže, „uprkos oštrini trenutnih nesuglasica, Rusija i Nemačka će ostati susedi u Evropi, a mir i prosperitet na kontinentu zavisiće od njihovih odnosa”. Istovremeno, Tjapkin je napomenuo da je u Nemačkoj pokrenuta masovna kampanja demonizacije Rusije, kao i da su primećeni slučajevi vređanja ruskih državljana i ruskojezičnih sunarodnika. U suštini, u toku je progon svega ruskog, ocenio je on.

    Nemačka vlada je 26. februara prvi put odobrila isporuku oružja Ukrajini. Berlin je tada odlučio da vlastima u Kijevu pošalje 1.000 jedinica protivtenkovskog oružja i 500 raketa „stinger“. Sa svoje strane, Rusija je apelovala na Zapad da prekine da pumpa Ukrajinu oružjem, upozorivši da deo tog naoružanja, kao što su sistemi „stinger“ mogu da padnu teroristima u ruke, a osim toga, sve to oružje ugrožava civilnu međunarodnu avijaciju.

  • Razgovarali Šolc i Putin: Otkriveno za kada je zakazana treća runda pregovora

    Razgovarali Šolc i Putin: Otkriveno za kada je zakazana treća runda pregovora

    Njemački kancelar Olaf Šolc razgovarao je telefonom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Iz kabineta njemačkog kancelara su saopštili da je Putin u razgovoru koji je trajao sat vremena informisao Šolca o trećoj rundi pregovora između Ruske Federacije i Ukrajine i da su isti planirani za vikend.

    Šolc je pozvao Putina da odmah prekine sve vojne akcije, rekao je portparol njemačke vlade.

    Takođe ga je pozvao da dozvoli pristup humanitarnoj pomoći u oblastima u kojima se vode borbe.

    Lideri su se dogovorili da se uskoro održe dalji razgovori, dodao je portparol.

    Savjetnik šefa kabineta Zelenskog Mihail Podoljak potvrdio je na konferenciji da je vrlo vjerovatno da treća runda pregovora bude održana 5. ili 6. marta.

    Podsetimo, juče je održana druga runda pregovora između delegacija Rusije i Ukrajine.

    Ukrajina i Rusija dogovorile su obezbeđivanje humanitarnih koridora za evakuaciju građana, isporuku hrane i lijekova, rekao je savjetnik šefa kabineta Zelenskog Mihail Podoljak.

    On je takođe rekao da Kijev nije ostvario rezultate tokom pregovora na koje je ukrajinska strana računala.

    Dodao je da su Ukrajina i Rusija razgovarale o prekidu vatre tokom evakuacije građana u onim područjima u kojima će se evakuacija odvijati

    Podoljak je rekao i da je pozicija Rusije u pregovorima sa Ukrajinom teška, ali da je u istom položaju i Ukrajina.

    Dvije strane su se prije toga sastale u ponedjeljak, u Gomeljskoj oblasti u Bjelorusiji.

  • Olaf Scholz ponovio stav: NATO neće učestvovati u ratu u Ukrajini

    Olaf Scholz ponovio stav: NATO neće učestvovati u ratu u Ukrajini

    Njemački kancelar Olaf Scholz ponovo je danas komentirao rat u Ukrajini te je odgovorio na pitanje da li države NATO saveza planiraju direktno da se uključe u sukob.

    Iako ukrajinski zvaničnici traže od država Zapada da uvedu tzv. “no fly” zonu, koja bi ujedno omogućila NATO avionima da intervenišu iznad Ukrajine, a samim tim i dođu u sukob s ruskim borbenim avionima, Scholz je još jednom jasno stavio do znanja kako NATO neće biti dio sukoba u Ukrajini.

    “To bi dovelo do dramatične eskalacije ove teške situacije u Ukrajini, što bi za sobom povuklo velike opasnosti. Zato to ne bi bila odgovorna politika”, rekao je Scholz.

    On je poručio kako se, ma koliko situacija bila teška, mora spriječiti konfrontacija između NATO-a i Rusije.

    “Zbog toga, odluku o tome da zemlje koje čine NATO savez direktno učestvuju u sukobu nećemo donijeti. Njemačka i druge države podržavaju ukrajinske vojne snage. Međutim, oružje se ne dostavlja direktno u ovu državu već se predaje van granica”, pojasnio je kancelar Njemačke.

  • Njemačka aktivirala naftne rezerve

    Njemačka aktivirala naftne rezerve

    Vlada Njemačke povukla je 434.000 tona nafte iz nacionalnih rezervi, u skladu sa sporazumom među članicama Međunarodne agencije za energetiku (IEA) kao odgovor na rat u Ukrajini, saopštilo je danas njemačko Ministarstvo ekonomije.

    Odluka je u skladu sa udjelom Njemačke od 5,4 odsto u sporazumima IEA, navodi se u saopštenju.

    SAD i ostale članice IEA juče su se dogovorile da aktiviraju 60 miliona barela nafte iz svojih rezervi, da bi kompenzovale poremećaje isporuka nakon što je Rusija pokrenula vojnu akciju u Ukrajini.

    Trgovina nafte sa Rusijom je u zastoju nakon što su mnoge zemlje uvele sankcije ruskim kompanijama, bankama i pojedincima.

    Trgovina naftom je izuzeta iz sankcija, ali mnogi kupci izbjegavaju rusku naftu da ne bi nenamjerno prekršili sanckije.

  • Njemačka briše sve zemlje sa liste visokorizičnih

    Njemačka briše sve zemlje sa liste visokorizičnih

    Njemačka od sutra briše sve zemlje sa svoje liste visikorizičnih epidemioloških država, saopštio je Institut “Robert Koh”.

    • Širenjem omikron soja pokazalo se da je opala sposobnost izazvanja teških oboljenja u poređenju sa ranijim sojevima, i zbog toga se smatraju regionima visokog epidemioloških rizika samo oni u kojima se širi opasniji soj – obrazložio je Institut.

    Do skoro su na listi visokorizičnih bile 62 zemlje i regiona, koje će sada biti izbrisani.

    Pokrajine i savezna država su na prošlom samitu o epidemiji sredinom februara odlučile da izmijene pravila za uvrštavanje na listu visokorizičnih zemalja.

    Ta promjena olakšava putovanje i za Nijemce, jer se ukida karantin po povratku.

    Ubuduće na listi visokorizičnih zemalja biće uvrštene one zemlje i regioni u kojima se širi soj virusa korona koji je opasniji, odnosno infektivniji od omikrona.

    Iako su sada sve zemlje izbrisane sa liste visokorizičnih, Institut upozorava da se situacija može brzo promijeniti.

  • Vozači toče gorivo u komšiluku, pumpama u Njemačkoj prijeti bankrot?

    Vozači toče gorivo u komšiluku, pumpama u Njemačkoj prijeti bankrot?

    Vozači sa istoka Njemačke sve češće prelaze granicu da bi u komšiluku natočili benzin, zbog velike razlike između njemačkih i cijena goriva u susjednoj Poljskoj, piše danas Dojče vele (DW), upozoravajući da domaćim pumpadžijama prijeti bankrot.

    Cijene goriva na njemačkim pumpama idu ka rekordnim nivoima nakon buma koji je uslijedio poslije ekonomskog oporavka od pandemije. Vozači koriste aplikacije kako bi vidjeli gdje ovih dana mogu da nađu bezin ispod 1,80 evra po litru, ili dizel ispod 1,60 evra. Često to bude skuplje, jer njemačke pumpe mijenjaju cijene u prosjeku pet puta dnevno, navodi DW.

    Međutim, oni koji žive blizu njemačke granice sa Poljskom pronašli su rješenje – samo pređu granicu i natoče pun rezervoar, jer je u toj zemlji gorivo preko noći pojeftinilo za dodatnih 10 centi po litru nakon smanjenja poreza na dodatu vrijednost (PDV). Tamo je sada benzin jeftiniji nego u Njemačkoj za 60 centi po litru, a dizel za 45 centi. Ko natoči gorivo do vrha, štedi tridesetak evra po odlasku u Poljsku, dodaje DW.

    “Prodaja goriva u Njemačkoj u blizini granice opala je u januaru za polovinu. Poljske pumpe, pak, izvještavaju da im se promet povećao za polovinu”, kaže zabrinuto Jirgen Cigner, poslovođa Centralnog udruženja benzinskih pumpi.

    Kako prenosi Velt, oko 300 do 400 benzinskih stanica u Njemačkoj moglo bi da bankrotira zbog velike razlike u cijeni u odnosu na Poljsku. Krajnji istok Njemačke, koji je ranije pripadao DDR-u, ionako je najmanje razvijen i naseljen. Tamo je gustina benzinskih pumpi najmanja u cijeloj zemlji.

    Velt navodi da je udruženje benzinskih pumpi pisalo saveznim ministrima i lokalnim političarima, tražeći neku vrstu fonda kojim bi se spasili uglavnom mali preduzetnici koji unajmljuju i vode benzinske stanice. “Do sada nismo dobili odgovor iz ministarstava”, kaže Cigner.

    Pumpe bi, dodaje, valjalo nekako održati “iznad vode” do leta, kada u Poljskoj ističe privremeno smanjenje PDV-a.

  • Berbok: Putin je slagao Njemačku, posljedice će biti “nesnošljive”

    Berbok: Putin je slagao Njemačku, posljedice će biti “nesnošljive”

    Analena Berbok, ministrica spoljnih poslova Njemačke, je rekla da rat protiv Ukrajine nije rat ruskog naroda, već Putinov rat, i dodala da je Kremlj lagao Njemačku.

    “Putin je želio ovaj rat po svaku cijenu. Rusija je napala Ukrajinu bez ikakvog obzira a Ukrajina ima pravo na samoodbranu”, rekla je ona na posebnoj sjednici njemačkog Bundestaga.

    Ona je naglasila da će Njemačka pomoći Ukrajinu u izvozu naoružanja i dodala da Njemačka neće ostaviti Ukrajinu samu, te da će Njemačka odbraniti temljne demokratske vrijednosti.

    “Radimo to jer se radi o ljudskim životima i našim vrijednostima i našoj odgovornosti prema Evropi”, rekla je ona i dodala da će posljedice za Putina biti “nesnošljive”.

    “Ovaj rat će srednjeročno i dugoročno uništiti vašu zemlju. Putinova perfidna igra je na duge staze. I naše sankcije moraju biti takve i zato je važno da se ne ispušemo nakon tri mjeseca, nego da ove sankcije pogode u samu srž Putinovog režima”, rekla je ona.

  • Šolc: Poslije napada na Ukrajinu svijet više neće biti isti

    Šolc: Poslije napada na Ukrajinu svijet više neće biti isti

    Rat u Ukrajni nije samo katastrofa za tu zemlju, već će se pokazati da je on katastrofa za Rusiju, rekao je Olaf Šolc, savezni kancelar Njemake u govoru koji upravo traje na posebnoj sjednici njemačkog Bundestaga.

    Rekao je da za rat nije kriv ruski narod, već da je to “Putinov rat”.

    Šolc je rekao da je ovaj napad prekretnica poslije koje svijet više neće biti isti. Rekao je da je Putin pokušao Evropu vratiti u XIX vijek, u kojem su, kako je rekao, velike sile mijenjale granice po svojoj želji.

    “Napadom na Ukrajinu ne želi Putin samo jednu zemlju izbrisati s mape, nego uništava evropski bezbjednosni okvir i stavlja se na stranu koja je suprotna međunarodnoj zajednici”, rekao je Šolc i dodao da je “sramota” da je Rusiju samo vlastiti veto u Savjetu bezbjednosti spasio od osude za agresiju.

    Rekao je da bez Rusije nema dugoročne bezbjednosti Evrope, ali da je Putin sada ugrožava.

    “Upadom u Ukrajinu nalazimo se u nekom novom vremenu. Ljudi u Ukrajni se bore za osnovne vrijednosti, koje oni dijele zajedno s nama. Šolc je rekao da sankcije već daju rezultate i pohvalio je hrabrost ruskog naroda koji je izašao na ulice da protestvuje protiv rata.

    Bundestag pozdravio ambasadora Ukrajine stojećim ovacijama

    Upravo je počela Posebna sjednica Bundestaga u Berlinu, posvećena ratu u Ukrajini, a ukrajinski ambasador u Berlinu je kao poseban gost pozdravljem stojećim ovacijama od strane svih frakcija u parlamentu.

    Berbel Bas, predsjednica parlamenta, je rekla da Bundestag stoji u Ukrajini i osuđuje, kako je rekla, povredu međunarodnog prava od strane Rusije i suvereniteta Ukrajine, kojoj je, kako je istakla, Rusija oduzela pravo na samoopredjeljenje.

    “U ovoj istorijskoj situaciji bez presedana važan je signal da smo se ovdje na posebnoj sjednici okupili u nedelju”, rekla je ona. Uskoro se očekuje obraćanje njemačkog kancelara Olafa Šolca, čija je vlada juče donijela odluku da odobri isporuku njemačkog oružja Ukrajini.

  • Ovlašćeno slanje smrtonosnog oružja

    Ovlašćeno slanje smrtonosnog oružja

    Njemačka je ovlastila Holandiju da pošalje Ukrajini 400 raketnih bacača granata kao pomoć u borbi protiv ruskih osvajača, prema dvojici zvaničnika EU.

    To je označilo nagli zaokret u vojnoj politici Berlina usred pritiska saveznika iz EU i NATO-a.

    Sve do subote, Njemačka se držala dugogodišnje prakse da ne dozvoljava da se smrtonosno oružje koje je kontrolisala prebaci u zonu sukoba.

    Taj stav je zbunio neke evropske zvaničnike, još više nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju u punom obimu i pokrenuo raketne udare na Kijev, ukrajinsku prestonicu.

    Promena Njemačke dolazi kada se brojni zapadni saveznici mobilišu da Ukrajini pošalju više oružja, municije, pa čak i sistema protivvazdušne odbrane, dok ruske snage obaraju velike ukrajinske gradove.

    Preokret bi mogao da znači brzo povećanje evropske vojne pomoći Ukrajini, pošto su veliki djelovi oružja i municije na kontinentu barem delimično njemačke proizvodnje, što Berlinu daje zakonsku kontrolu nad njihovim transferom.

    Ipak, promjena stava Berlina ne znači nužno da će svi zahtjevi za isporuku oružja biti odobreni, jer se o svakom slučaju odlučuje pojedinačno.

    Pre subotnjeg preokreta, visoki ukrajinski zvaničnici su se nedeljama gorko žalili na odbijanje Nemačke da dozvoli isporuku oružja za jačanje odbrane Ukrajine.

  • Njemački političar usred Bundestaga: Nemamo moralno pravo da kritikujemo, setite se Srbije

    Njemački političar usred Bundestaga: Nemamo moralno pravo da kritikujemo, setite se Srbije

    Njemački političar, iz redova AfD izjavio u Bundestagu da njegova zemlja nema moralnu osnovu da kritikuje kršenje međunarodnog prava zbog tzv. Kosova.

    Naime, šef spoljnopolitičkog odbora te partije Petr Bistron poručio je u četvrtak pred nemačkim poslanicima da Nemačkoj nedostaje moralna osnova za kritikovanje kršenja međunarodnog prava kada je reč o napadu Rusije na Ukrajinu, jer je to isto učinila po pitanju tzv. Kosova.

    Bistron je, u izjavi novinarima, kazao da postoji konsenzus svih stranaka u Bundestagu da je ono što radi Rusija kršenje međunarodnog prava. On je međutim, dodao da postoji razlika u proceni i “glasnoći” kritike.”Mi iz AfD smo mišljenja da se neko za nepridržavanje pravila može kritikovati samo ako se sam pridržava pravila. Mi smo deo zapada, koji je aplauzom pozdravio ili učestvovao, odnosno koji je izdelovao secesiju tzv. Kosova od jedne postojeće države – Srbije. Zato nam nedostaje moralna osnova da za isto kršenje kritikujemo Rusiju”, objasnio je Bistron.