VRBAS Media

Oznaka: Njemačka

  • Njemačka u problemu

    Njemačka u problemu

    Njemačka ima zalihe gasa samo do kraja ljeta ili početka jeseni – upozorava direktor Savezne mrežne agencije Klaus Miler i napiminje da, u slučaju nestašica, postoje situacije u kojima neće biti moguće grijati privatne stanove, kuće, saune… odnosno privatni sektor.

    “U slučaju nužnog snabdijevanja gasom više neće biti opravdana neograničeno snabdijevanje privatnog sektora”, poručuje Miler u razgovoru za “Cajt”.

    Ako rat u Ukrajini eskalira i vlada uvede alarmantno stanje, upozorava on, doći će trenutak za ograničenja u privatnom sektoru.

    Miler poručuje da u slučaju nužde treba odrediti koji industrijski sektori trebaju biti zaštićeni (snabdjeveni gasom) i pri tome izdvojio prehrambenu i farmaceutsku industriju.

    On smatra da je vanrednu situaciju sa sanbdijevanjem moguće izbjeći jedino smanjenom potrošnjom, pojačanim uvozom gasa iz drugih izvora te punjenjem rezervi.

    “Ako nam to ne pođe za rukom, treba znati da gasa trenutno ima samo do kraja ljeta ili početka jeseni”, napominje on.

  • U Njemačkoj rekord

    U Njemačkoj rekord

    Rastuće cijene energenata usled ukrajinske krize značajno su poskupele život u Njemačkoj, koja je suočena sa rekordnom inflacijom.

    Inflacija je u martu dostigla nivo od 7,3 odsto, što je najviši nivo od 1981. godine, saopštio je Statistički zavod Njemačke.

    “Time je inflacija u martu dostigla novi rekordni nivo koji nije viđen od ujedinjenja Njemačke”, navodi se u saopštenju.

    Poslednji put slična inflacija zabeležena je u jesen 1981. godine, kao posledica Zalivskog rata, kada su zbog rata između Iraka i Irana skočile cene nafte.

    Energenti su u Nemačkoj u martu poskupeli za 39,5 odsto.

    Najveći rast od čak 144 odsto u odnosu na prošlu godinu beleži cena lož ulja.

    Cena goriva skočila je za 47,4 odsto, a gasa za 41,8 procenata.

    “Pored pandemije rat u Ukrajini značajno utiče na poskupljenja u Nemackoj, posebno kod goriva i gasa, ali i pojedinih namirnica”, ukazao je predsednik Statističkog zavoda Georg Til.

    Za namirnice Nemci su u martu morali računati sa većim troškovima za oko 6,2 odsto.

    Zbog većih troškova mnoga preduzeća najavljuju povećanje cena u naredna tri meseca, što će dalje povećati inflaciju.

    Ekonomski institut Ifo iz Minhena računa da će inflacija u Nemačkoj ove godine iznositi 6,1 odsto, a za naredne mesece prognoziraju i dvocifrene stope ukoliko dođe do embarga na uvoz ruskih energenata.

  • Baerbock jasno i glasno poručila Srbiji: Ako želite u EU podržite sankcije Rusiji

    Baerbock jasno i glasno poručila Srbiji: Ako želite u EU podržite sankcije Rusiji

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock poručila je danas nakon sjednice šefova diplomatija EU u Luksemburgu da je zbog rata u Ukrajini koji ima za cilj i podjelu Evrope važno da Evropsku uniju podrže zemlje koje su na putu ka članstvu.

    Ovo je, kako je istakla njemačka ministrica, posebno poručila Srbiji, koja bi, prema njenim riječima, trebalo da podrži vanjsku politiku Brisela, a time i sankcije za Rusiju.

    “Srbiji bih poručila ako želite postati članica, čemu težite, ključno je u ovom trenucima podržati vanjsku politiku EU i tako i sankcije”, zaključila je Baerbock.

    Dodala je da isto vrijedi i za ostale zemlje Zapadnog Balkana, koje su ovih dana i sedmica pokazale jasno da svoju budućnost vide u EU, a od kojih je većina podržala sankcije EU.

    Podsjećamo, Srbija je osudila napad Rusije na Ukrajinu, ali nije podržala sankcije EU. Takođe, ruski ambasador u UN-u nedavno je glasao za suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava UN-a.

  • Kaluža: Nikakve trupe nisu potrebne u BiH, a posebno ne njemačke

    Kaluža: Nikakve trupe nisu potrebne u BiH, a posebno ne njemačke

    Bezbjednosna situacija nije ugrožena. Nikakve trupe nisu potrebne u BiH, a posebno ne njemačke zbog istorije koja nam je dobro poznata.

    Kaže to za „Glas Srpske“ bivši generalni konzul BiH u Frankfurtu Lučijano Kaluža komentarišući to što je državna sekretarka za Evropu u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova Ana Lirman , na sjednici Bundestaga posvećenoj BiH, zvanično potvrdila da Njemačka razmatra slanje vojnog kontingenta u BiH, u okviru EUFOR-a te da to, kako su prenijeli mediji, pravdaju zabrinutošću za stabilnost BiH i mir zbog “planova o secesionizmu”.

    -Ne trebaju nam transporteri parkirani pored škola, obdaništa, niti strana vojska da nadzire saobraćaj. Funkcionišemo kako funkcionišemo, ali sigurno je da nema prijetnji za mir, tako da on nije ugrožen – naglasio je Kaluža.

    Poruke koje su stigle iz Bundestaga, podvlači, nisu dobre za stanje u BiH.

    • Ranije je bio dosta racionalniji pristup BiH. Danas je koalicija liberala i zelenih potpuno promašila politički kurs prema BiH, diskutujući jednostrano, potpuno priklonjeni federalnom Sarajevu – kaže Kaluža.

    Ističe da Srpska mora snažnije da nastupi sa tačnim stavom, a to je da mir nije ugrožen.

    EUFOR je već pojačao kontingent sa dodatnih 500 vojnika iz Slovačke, Rumunije, Austrije i Bugarske, a ulazak njemačkih pripadnika među njih je tražio u Bundestagu i Adis Ahmetović, koji je zapravo izvjestilac njemačkog SPD-a u tamošnjem Odboru za spoljnu politiku, a ne izvjestilac Bundestaga za BiH, kako je predstavljan u nekim medijima u BiH.

    Kaluža smatra da je Ahmetović nekompetentna osoba koja olako zauzima stavove.

    • Ahmetović izvještava svoj klub unutar Bundestaga, a nikako Bundestag, ali on nikada nije rekao da su mediji pogrešno interpretirali njegovo zvanje, što je malo čudno. Osoba na takvom položaju je trebalo da ukaže na to, da se radi o potpuno dvije različite funkcije – istakao je Kaluža.

    Poruke iz njemačke vlade da razmatraju da se ponovo vojno angažuju u BiH kroz misiju EUFORa podigle su na noge zvaničnike Republike Srpske, koji podvlače da za tim nema potrebe, jer mir ni na koji način nije ugrožen, a istovremeno su upozorili i na to da iza svega toga stoje oni koji samo čuju glasove iz “političkog Sarajeva”.

    Stav o eventualnom dolasku vojnika iz Njemačke u BiH dao je juče srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Za njega je, generalno, EUFOR-ovo “paradiranje” ulicama Srpske neprihvatljivo.

    • Neću glasati za produženje mandata EUFOR-a. U Bundestagu smo vidjeli ostrašćenost. Sada hoće da pošalju dodatne snage EUFORa. Oni ovdje ne mogu doći bez odluke Predsjedništva. Pogriješio sam što sam prošle godine dao saglasnost za produženje njihovog mandata – naveo je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    O produženju mandata EUFORa trebalo bi da u novembru raspravlja Savjet bezbjednosti UN.

  • “Moramo da odustanemo u roku od 120 dana”

    “Moramo da odustanemo u roku od 120 dana”

    Nemačka mora da odustane od isporuka ruskog uglja u prelaznom periodu od 120 dana u skladu sa novim paketom sankcija EU, izjavio je nemački kancelar Olaf Šolc.

    Zemlje članice Evropske unije dogovorile su još jedan paket antiruskih ograničenja, koji, između ostalog, podrazumevaju postepeni prekid kupovine uglja iz Rusije.

    “Sa moje tačke gledišta, moraćemo da iskoristimo ovaj prelazni period (od 120 dana)”, rekao je šef nemačke vlade, prenosi Vostok.

  • Njemačka razmatra vojni angažman u BiH kroz EUFOR

    Njemačka razmatra vojni angažman u BiH kroz EUFOR

    Njemačka vlada razmatra da se vojno ponovo angažuje u BiH kroz EUFOR, rekla je Ana Lirman, državna sekretarka za Evropu u Njemačkom ministarstvu spoljnih poslova na sjednici Bundestaga posvećenoj BiH.

    Pozdravila je jačanje vojne misije u BiH i naglasila da Njemačka razmatra ponovno uključivanje Vojske Njemačke u toj operaciji.

    Što se tiče izborne reforme, rekla je da Njemačka podržava razgovore o izmjenama zakonodavstva i o tehničkim poboljšanjima, ali da novi Izborni zakon ne smije povećavati etničke podjele.

    “Izbori u oktobru se moraju održati. Odgađanje ili bojkotovanje bi samo moglo povećati nestabilnost”, rekla je ona.

    Kako je istakla, Njemačka je zabrinuta zbog planova o odvajanju od države ocijenivši to kao napad na jedinstvo, mir i stabilnost BiH, zapadnog Balkana i Evrope.

    “Takvo destruktivno ponašanje ne smije ostati bez odgovora. Savezna vlada je reagovala ukidanjem bilateralne podrške za RS, a s EU i ostalim donatorima koordinišemo načine kako da naša podrška bude uslovljena”, rekla je ona i dodala da Njemačka pruža podršku Kristijanu Šmitu, te je najavila aktivnu podršku Njemačke na putu BiH ka EU.

  • Njemačka ukida karantin

    Njemačka ukida karantin

    U Njemačkoj će od 1. maja karantin zbog infekcije korona virusom biti uglavnom neobavezujući.

    Ministar zdravlja Karl Lauterbah rekao je da inficirani od 1.maja više neće morati u izilaciju.

    Karantin će, kako je dodao, biti samo na dobrovoljnoj osnovi.

    Lauterbah je objasnio da će Ministarstvo izdati samo preporuku da osobe zaražene koronom budu u izolaciji pet dana.

    Međutim, predviđen je i jedan izuzetak, a to su medicinski radnici, za koje će važiti trenutna pravila o karantinu, a to je da moraju u izolaciju, iz koje mogu da se “oslobode” nakon pet dana testiranjem.

  • Gasprom obustavio punjenje najvećeg skladišta gasa u Njemačkoj

    Gasprom obustavio punjenje najvećeg skladišta gasa u Njemačkoj

    Kompanija Gasprom obustavila je punjenje najvećeg skladišta gasa Reden u Njemačkoj, piše EurAsiaDaily, pozivajući se na operatera skladišta Artosa, kompanije Gasprom Njemačka“.

    Prema informacijama Astorije, prvog aprila ujutru sve operacije sa sirovinama u Redenu su obustavljene. Prije toga, skladište je uzimalo i snabdevalo gasom njemački gasni sistem. Aktivne zalihe 4. aprila iznosile su 21 milion kubnih metara dnevno.

    Ranije je saopšteno da je grupa Gasprom prestala da bude dio Gasproma Njemačka“ i cijele njene imovine, uključujući Gasprom marketing i trejding.

  • Njemačka bi mogla nacionalizovati Gazprom kao dio hitnih mjera očuvanja privrede

    Njemačka bi mogla nacionalizovati Gazprom kao dio hitnih mjera očuvanja privrede

    Rusija nastavlja isporučivati plin kroz ključne gasovode ka Evropi uprkos neizvjesnosti oko načina plaćanja ovog energenta nakon što su evropski zvaničnici pozvali na uvođenje još većih sankcija Moskvi zbog optužbi za ratne zločine u Ukrajini.

    U ponedjeljak, isporuka plina kroz Ukrajinu preko Slovačke ostala je postojana kao i ona kroz gasovod Sjeverni tok 1.

    Kompanija Gasprom koja je u vlasništvu Rusije ranije je najavila kako će nastaviti opskrbu Evrope plinom preko Ukrajine u skladu sa zahtjevima potrošača.

    I dalje ostaje nejasno kakvu će odluku o isporuci Kremlj donijeti budući da je ranije zahtijevao da se isporuka energenata plaća u rubljama. Slovački premijer Eduard Heger za vikend je potvrdio da će njegova država postupati u skladu sa odlukom EU koja odbija plaćati plin u ruskoj valuti već se poziva na odredbe ranije potpisanih ugovora o isporuci.

    Jučer su iz Njemačke stigle vijesti o potencijalnoj nacionalizaciji dijela kompanija Gasprom i Roseneft koji se nalaze na njenoj teritoriji i vlasnici su četvrtine ukupnog rafinerijskog poslovanja u toj državi.

    Berlin razmatra i eksproprijaciju Gazproma kako bi ovu kompaniju natjerao da proda svoje objekte za skladištenje plina.

    Ukoliko bi Roseneft i Gazprom bili nacionalizovani našli bi se pod kontrolom njemačkih vlasti što bi umanjilo ruski uticaj na energetsku sigurnost Njemačke i bolje osiguralo kontinuitet u opskrbi.

  • Ako stane gas, staje i Njemačka

    Ako stane gas, staje i Njemačka

    Njemačka privreda je u stanju uzbune iako još nije jasno da li je odluka ruskog predsednika Vladimira Putina da gas prodaje samo za rublje prazna pretnja.

    I kratkotrajni prekid snabdevanja ruskim energentima može da bude poguban. Privrednici u Nemačkoj ozbiljno brinu da zemlja može da zapadne u duboku krizu, ako Moskva obustavi isporuke, ili ako Zapad uvede embargo na uvoz ruskih energenata.

    Šef hemijske kompanije BASF Martin Brudermiler upozorio je na nezapamćene štete za privredu u slučaju obustave uvoza ili dužeg prekida isporuke ruskog gasa i nafte.

    “To za nemačku ekonomiju može da bude najteža kriza od kraja Drugog svetskog rata,” rekao je Brudermiler.

    I stručnjak za građevinarstvo i energetiku Lamia Mesari-Berker, savetnica nemačke vlade, upozorava na posledice.

    “Zaustavljanje bazične industrije može da izazove nezaustavljivi domino efekat i šteta bi teško mogla da se popravi,” rekla je Mesari-Bekerova za dpa.

    Šef kompanije Simens enerdži Kristijan Bruh izjavio je za dnevnik Handelsblat da će i kratkotrajni bojkot ruskih energenata nositi negativne posledice za Nemačku, veće od efekta na Rusiju.

    Za neke sektore je, kako je rekao, snabdevanje gasom od životne važnosti. “Uzmite samo industriju stakla. Kada se mašine jednom ohlade, gotove su,” rekao je Bruh.

    Nemačko ministarstvo privrede u sredu je proglasilo rano upozorenje na vanrednu situaciju sa gasom, što je prvi od tri stepena vanredne situacije. Rano upozorenje je mera predostrožnosti i vlada je apelovala na potrošače i preduzeća da štede gas.